Čekajući propise mladi stradaju

0
Čekajući propise mladi stradaju
Električnim trotinetom i po cesti i po trotoaru

Zbog nepažnje prilikom vožnje električnih trotineta ove godine su četiri osobe zadobile teške tjelesne povrede, a jedno trinaestogodišnje dijete je poginulo. Iz NVO Alfa centar na roditelje apeluju da ne dozvoljavaju djeci mlađoj od 16 godina da voze električne trotinete, a na nadležne da ovo pitanje što prije regulišu zakonom.

I iz Uprave policije su saglasni da je važno da se ovo pitanje uredi, pa su inicirali izmjene Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima kako bi se ova oblast zakonski regulisala i time stvorili uslovi da službenici saobraćajne policije pored kontrole imaju mogućnost i sankcionisanja onih koji voze električne trotinete, kada se ne pridržavaju saobraćajnih propisa.

Zakon

– Na ovaj način će se u značajnoj mjeri poboljšati bezbjednost kako ove kategorije učesnika u saobraćaju tako i svih ostalih. Dok se ova oblast zakonski ne reguliše službenici saobraćajne policije će nastaviti da ih svakodnevno upozoravaju na opasnosti na koje mogu naići kao učesnici u saobraćaju – poručuju iz Uprave policije za Pobjedu.

Evidentno je, kako navode, da raste broj djece koja upravljaju električnim trotinetima u javnom saobraćaju, pa ih njihovi službenici svakodnevno upozoravaju, ali i skreću pažnju roditeljima da ne omogućavaju svojoj djeci da učestvuju u javnom saobraćaju na električnim trotinetima.

Nažalost, Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima, električni trotineti nijesu određeni kao vozila, tako da za njih nijesu propisani uslovi koji se moraju ispunjavati da bi mogli učestvovati u saobraćaju.

– Te samim tim nijesu propisani ni uslovi koje moraju ispunjavati vozači električnih trotineta kada učestvuju u javnom saobraćaju – navode iz Uprave policije.

Zbog svega toga službenici saobraćajne policije nemaju zakonski osnov za sankcionisanje ove kategorije učesnika u saobraćaju, ali ih upozoravaju na opasnosti.

– Apelujemo na ove učesnike u saobraćaju da se ne kreću po kolovozu gdje se odvija saobraćaj za motorna vozila – ističu iz Uprave policije.

Sara Đoković iz Alfa centra je upozorila one koji su stariji od 16 godina da, ukoliko voze trotinete, obavezno nose zaštitnu opremu – kacige i štitnike.

Uprkos apelima ali i preporukama proizvođača, gotovo da ne možemo na ulicama vidjeti nekoga ko prilikom vožnje električnog trotineta koristi zaštitnu opremu.

Đoković je u izjavi za medije rekla da u Crnoj Gori nemamo pravilo koje će da nam kaže koji je to uzrast koji smije da koristi elektične trotinete i na kojim površinama.

– Države EU su regulisale ovo pitanje na različite načine u zavisnosti o kojoj državi je riječ pa je tako Velika Britanija zabranila, izmjenama zakona, licima ispod 18 godina da koriste ovo prevozno sredstvo, dok su Holandija i Belgija zabranile korišćenje električnog trotineta licima mlađim od 16 godina – rekla je Đoković.

To pitanje pravno je riješila i Hrvatska i to kao prva zemlja u regionu.

Iz Alfa centra zato pozivaju nadležne da se ovaj problem što prije riješi.

Do tada apeluju na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajna pravila i propise i da budu posebno oprezni u ovim ljetnjim uslovima kada su povećane gužve na putevima.

elektricni-trotinet

Struka

Sudski vještak saobraćajno-mašinske struke Igor Radojević za Pobjedu je prije nekoliko mjeseci ukazao da električne trotinete što prije treba uvesti u zakonske okvire.

– Na ulicama ih je sve više, a još uvijek nemaju obavezu registracije, bez obzira na to što su različitih snaga i što mogu da naprave ozbiljnu štetu, kako materijalnu tako i nematerijalnu, što zapravo predstavlja i najveći problem, jer mogu ugroziti zdravlje ljudi – istakao je Radojević.

Povećanjem snage i brzine, a bez zakonske regulative, električni trotineti su sve opasniji po ostale učesnike u saobraćaju, naročito pješake.

– Ima onih koji mogu da razviju brzinu i do 90 kilometara na sat, a prevozno sredstvo koje može da razvije toliku brzinu može biti ozbiljna opasnost za ostale učesnike u saobraćaju, naročito kada imamo situaciju da nije striktno regulisano kuda se mogu kretati. Svjedoci smo da se kod nas kreću trotoarima, biciklističkim stazama i kolovozom. Predstavljaju opasnost za ostale učesnike u saobraćaju, a naravno i za sebe jer su najslabije zaštićeni u slučaju bilo kakve opasnosti – upozorava Radojević.

Smatra da je najprihvatljivije da se trotineti voze biciklističkim stazama, naročito onima na kolovozu (kakvih ima na nekoliko lokacija širom grada).

Na taj način su fizički odvojeni od kolovoza kuda se kreću motorna vozila, ali i od pješačkih staza sa druge strane.

Radojević kaže da je u Francuskoj brzina vožnje električnih trotineta na trotoaru zakonom ograničena na 10 kilometara na sat.

– Uobičajena brzina kretanja pješaka je između šest i osam kilometara na sat, pa su oni dozvolili kretanje električnih trotineta po trotoaru brzinom do 10 kilometara na sat. U pitanju je tzv. pješački mod na koji mora biti podešen trotinet dok se kreće po pješačkoj stazi. Kada su u tom modu, imaju posebnu svjetlosnu signalizaciju, trepćuća svjetla na prednjoj i zadnjoj strani trotineta, koja saobraćajnim službama jasno daju do znanja da se vozač trotineta kreće dozvoljenom brzinom – objašnjava Radojević.

On je skrenuo pažnju da se kod nas često dešava da se vozači trotineta velikom brzinom kreću upravo trotoarom ili pješačkim prelazom, čime dovode u opasnost i pješake i vozače.

/K.Janković/

Petnaestodnevna vatrena stihija opustošila Hercegovinu

0
Petnaestodnevna vatrena stihija opustošila Hercegovinu
požar foto čitalac

Petnaestodnevna vatrena stihija u Bjeloj gori i Lastvi u okolini Trebinja ostavila je pustoš i pepeo na ogromnom području. Nemjerljive štete su pričinjene za biljni i životinjski svijet, čija su staništa uništena. Prema prvim procjenama, izgorjelo je oko 1.000 hektara šume.

Pustoš i čađ je sve što je ostalo na zgarištu velikog požara, a 25 godina truda pčelara Boška Pikule nestalo je u vatri koja je za manje od pola sata odnijela 65 pčelinjih društava. Šteta je ogroma, ali Boško se ne predaje. Nada se da će nakon procjene štete i pomoći lokalnih vlasti obnoviti društva i košnice. Pikula procjenjuje da je šteta u pčelinjaku oko 30.000 maraka.

Na području Bjele Gore nalazi se park prirode Orjen – pluća ove regije u kojem su izgorjele šume crnog bora, bukovine i pašnjaci. Štete od najvećeg šumskog požara na ovom području će se sagledavati narednih par godina.

– Iskreno se bojim šta će biti sa režimom voda ispod Bijele gore jer bi moglo doći do prolaznih zamućenja ili promjene u nekim izvorima na području Lastve – ističe tehnički direktor Centar za gazdovanje kršom Drago Petković.

Raskoš i bogatsvo biljnog i životinjskog svijeta bio je je utočište za zaljubljenike u prirodu, lovce, ali i sve one željne čistog planinskog vazduha. Međutim, mnoge životinje su izgubile stanište.

Nadljudskim naporima vatrogasaca, Helikopterskog servisa Srpske, MUP-a Srbije, svih raspoloživih spasilačkih službi, mještana izbjegnute su ljudske žrtve.

– Radim 17 godina kao vatrogasac i ovako nešto još nisam doživio. Ovo je bilo apokaliptično stanje. Kući nismo išli po 72 sata – priča Bojan Lozo.

Olakšavajuća okolnost je što požar nije svuda bio istog inteziteta, pa su i posljedice negdje manje. Koliko će trebati vremena da se šuma obnovi, teško je procijeniti jer to najviše zavisi od vremenskih prilika. Da bi se obnovio životinjski fond i sloj zemljišta sigurno će biti potrebno i više stotina godina.

/www.padrino.ba/

Macron potpisao ratifikaciju pristupanja Finske i Švedske NATO-u

0
Macron

Francuski predsjednik Emmanuel Macron potpisao je u ime Francuske protokol o ratifikaciji pristupanja Finske i Švedske NATO-u koji je francuska Narodna skupština prihvatila 2. kolovoza.

– Ova suverena odluka Finske i Švedske, dvaju europskih partnera, omogućit će jačanje njihove sigurnosti u prilikama sadašnje prijetnje u njihovu neposrednom susjedstvu i svojim će kapacitetima znatno doprinijeti kolektivnoj snazi i našoj europskoj sigurnosti, ističe Elizejska palača.

Švedska i Finska su se odrekle tradicionalne neutralnosti zbog ruske invazije na Ukrajinu.

– Dvadeset zemalja saveznica već su ratificirale protokol, rekla je ministrica vanjskih poslova Catherine Colonna tijekom njegova prihvaćanja u Narodnoj skupštini.

Da bi dvije zemlje u slučaju agresije imale zaštitu po članku 5 NATO-ove Povelje, protokol treba potpisati trideset zemalja članica organizacije.

No Turska, članica Sjevernoatlantskog saveza, prijeti da će “zaustaviti” taj proces, optužujući dvije skandinavske zemlje da pružaju utočište Kurdistanskoj radničkoj stranci (PKK) i njezinim saveznicima koje Ankara smatra terorističkim organizacijama.

Dječaci dva mjeseca mahali trajektu na Olibu, kapetan napravio nešto što će pamtiti

0
Dječaci dva mjeseca mahali trajektu na Olibu, kapetan napravio nešto što će pamtiti
Instalacija od drveta – ostrvo Olib – foto M. Marušić

Četverogodišnji Hrvoje i njegovih pet prijatelja dva mjeseca su dočekivali Jadrolinijin trajekt Lastovo na otoku Olibu, a onda im je kapetan dao uspomenu za cijeli život – pozvao ih je na zapovjedni most i dao da uključe brodsku sirenu.

“Gotovo puna dva mjeseca, četverogodišnji Hrvoje te malo stariji Marin, Karli, Tessa, Tomas i Vito svakoga su dana dočekivali naše ‘Lastovo’ na Olibu. A onda se jednoga dana zapovjednik broda Igor Bačić spustio među veselo društvo i pozvao ih na zapovjedni most”, napisali su iz Jadrolinije na Instagramu, uz fotografije veselog susreta.

Dječaci nisu krili fascinaciju komandnim mostom, a kapetan im je čak dao da uključe brodsku sirenu. Osim toga, ostavio im je i kratku poruku kako bi imali uspomenu na svoju avanturu.

“Dragi Hrvoje! Neka ti svako sljedeće ljeto bude veselo i sritno kao ovo!!! Žele ti kapetan Igor Bačić i kapo Dean Koludrović”, stoji u poruci koja je i pečatirana službenim brodskim pečatom.

Mališanima će ovo ljeto zasigurno ostati u dugom sjećanju, a svoju će avanturu svima još dugo prepričavati.

„Petrovačka noć” 3. septembra

0
„Petrovačka noć”  3. septembra
Petrovac – Foto Boka News

Sportske igre, lokalni specijaliteti i zanimljiv muzički program obilježiće i ove godine tradicionalnu manifestaciju „Petrovačka noć” koja će se u ovom malom, šarmantnom turističkom mjestu održati u subotu 3. septembra.

„Radujemo se ovom događaju iz više razloga. Jedan je svakako taj što tokom protekle dvije godine nismo bili u mogućnosti da organizujemo događaj koji, na najljepši način, ovom dijelu budvanske rivijere daje završni pečat u glavnoj turističkoj sezoni i što ponovo želimo da Petrovcu vratimo ovu tradicionalnu, primorsku manifestaciju koju sa nestrpljenjem tokom čitave godine iščekuju kako Petrovčani, tako i njihovi brojni gosti” – ističu u Turističkoj organizaciji opštine Budva.

Događaji u Petrovcu će početi već od 16 sati organizacijom sportskih igara u petrovačkom pristaništu, gdje će se najspretniji oprobati u vuči konopa i u plivačkim disciplinama. Dječiji program će biti organizovan od 17 do 19 sati na platou ispred Crvene komune.

Priprema i podjela tradicionalne lokalne hrane u organizaciji sportskog ribolovnog društva „Širun”, Organizacije žena Budve, Udruženja kuvara Budve i učenika srednje mješovite škole „Danilo Kiš” u Budvi, počeće od 18 sati na pristaništu i platou ispred restorana „Katič”.

Muzički program ovogodišnje „Petrovačke noći”, nakon defilea i koncerta Gradske muzike Budve koji su predviđeni od 19 sati, obilježiće rok zvuk.

Od 21 sat na glavnoj bini na šetalištu ispred hotela „Palas” nastupiće budvanski sastav „Jack Lupino“, predstavnici nove srpske scene – grupa „Artan Lili” iz Beograda i regionalno poznati rok bend „Van Gogh”.

„Ponoćni vatromet će na najatraktivniji način zaokružiti lijepo cjelodnevno druženje u Petrovcu i najaviti početak postsezone u kojoj će, sigurni smo, uživati brojni gosti na budvanskoj rivijeri” – saopštavaju iz TO Budve i pozivaju sve turiste u Crnoj Gori da 3. septembra budu dio ovog izuzetnog događaja.

Goran Sindik, predsjednik Odbora povjerenika Opštine Tivat – Moja je želja da pomognem gradu u kojem sam odrastao i u kojem živim

0
Goran Sindik, predsjednik Odbora povjerenika Opštine Tivat – Moja je želja da pomognem gradu u kojem sam odrastao i u kojem živim
Goran Sindik – foto Boka News

Nekada upravitelj stroja, a sada inspektor pomorske kompanije Marine Carriers, pomorski inženjer Goran Sindik, stao je na čelo Odbora povjerenika Opštine Tivat koji obavlja funkciju Skupštine grada, od trenutka kada je njen rad onemogućen zbog političkih neslaganja između konstituenata vlasti. Zanimalo nas je koliko iskustvo stečeno u inostranstvu, kod inostranih partnera, može pomoći da se sagleda situacija u Crnoj Gori i lokalnoj zajednici. Takođe, koji su kriterijumi validni za napredak pojedinca i zajednice, da li su zasluge političke i rodbinske, ili su presudni neki drugi kvaliteti.

„Kao tehničko lice imam malo drugačiji pristup politici, što bi u prevodu značilo da više volim mjerljive rezultate koji mogu da se kvantifikuju, za razliku od onih demagoških koji nas prate decenijama. Radim za pomorsku kompaniju Marine Carriers iz Švicarske, bio sam upravitelj stroja, a sada sam inspektor u istoj kompaniji. Riječ je o poslu tehničke prirode u kojem se cijene rad i znanje, i nikakva druga okolnost ne utiče na vaše napredovanje. Nema predrasuda, mjere se rad i uspjeh, kako bi trebalo da bude i u Crnoj Gori“ – ovim riječima je naš sagovornik započeo razgovor za portal Boka News.

Koji je razlog što ste prihvatili funkciju predsjednika Odbora povjerenika?

Goran Sindik: Svakako nije materijalni, honorar je 400 eura, da ne bude da nešto krijem. Možda mogu kazati da je povod apsurd politike koja se vodi i koja se živi u Crnoj Gori. Sa svojih 45 godina, prošao sam sve one periode i faze sazrijevanja u ovom gradu. Kao posmatrač sa strane, mogao sam bolje i urednije da sagledam tokove u društvu, privredi i svemu što se sada dešava u Crnoj Gori, da napravim komparaciju sa zemljama razvijenog svijeta. Moja je želja da pomognem gradu u kojem sam odrastao i živim. U jednom trenutku, osjetio sam da svi zajedno idemo u lošem smjeru, počevši od totalne blokade lokalne zajednice, i to pred turističku sezonu. Sagledavanje stanja u kojem smo i situacije u Opštini, trebalo bi da počne od toga da se prvo sami pogledamo u ogledalu, da počnemo da sazrijevamo kao društvo, da indetifikujemo realne životne probleme, da se distanciramo od politikanstva. Moramo se vratiti osnovnim vrijednostima: obrazovanju, kulturi, radu, onim segmentima koji društvo čine kvalitetnim i naprednim, koji, budimo realni, nama definitivno nedostaju.

Volio bih dodati nešto veoma važno za Crnu Goru. Radio sam i čitav život radim u inostranstvu. Vi ste na poslu individua i kao takvi imate obaveze i odgovornost, ostvarujete benefite svoga rada… to je aksiom… što apsolutno nije primjenljivo u Crnoj Gori. Nisam vidio da postoji invidualna odgovornost, da ljudi svojim imenom istupaju i snose istu. Kadrovska politika je u Crnoj Gori jako loša, volio bih da ljudi koji su se ostvarili u bilo kojoj oblasti daju doprinos u našem društvenom i političkom životu. Ali, zbog nekvaliteta političkog života, građani se ne upuštaju u te aktivnosti.

Moj angažman u društveno-političkom životu Tivta, odnosno, lokalne samouprave je na fonu doprinosa poboljšanju situacije u cjelini. Da li će to djelovanje biti prihvatljivo ili ne, ostaje da se vidi.  Nemam intenciju da ostanem u politici, uprkos tome što me za ovu funkciju predložio CIVIS koji doživljam više kao građanski pokret negoli kao političku stranku“.

Kako možemo „kvantifikovati“ to što ste do sada uradili?

Goran Sindik: Podsjetiću vaše čitaoce da je po zakonima i važećim propisima, Vlada Crne Gore  imenovala Odbor povjerenika Opštine Tivat koji će obavljati dužnost SO do biranja novog saziva nakon predstojećih vanrednih lokalnih izbora, zakazanih za oktobar 2022.

Odbor povjerenika Opštine Tivat broji sedam članova, a imenovan je 10. marta 2022, kada SO Tivat već 7-8 mjeseci nije mogla da se sastane i da obavlja svoju funkciju u interesu građana Tivta.

Kao zakonodavna vlast, uspostavili smo normalno funkcionisanje Opštine koje je bilo u potpunosti blokirano. Donijeli smo Odluku o usvajanju budžeta, uspostavili finansiranje po svim budžetskim linijama, tako da su sa aspekta korištenja sredstava, profunkcionisala javna preduzeća od značaja za grad: komunalno preduzeće, vodovod, kulturne ustanove… Obavili smo imenovanja kadrova neophodna za pravilno strukturirano upravljanje u preduzećima.

Naš doprinos se sastojao u tome da vratimo funkcionalnost Opštine Tivat koja je već u tom periodu ulazila u turističku sezonu, a znamo da nam je to nažalost jedini prihod.

Da li ste zadovoljni postignutim rezultatima?

Goran Sindik: Moram biti, u neku ruku, kontradiktoran. Zadovoljni jesmo… ali, ulaskom u vlast, spoznali smo kako ona kod nas funkcioniše. Moram reći da ima dosta kočnica, prvenstveno u pretjeranoj birokratizaciji, načinu donošenja odluka, načinu rješavanja problema… S obzirom da smo jako mala država, sa malim gradovima i lokalnim samoupravama, apsurdno je da imamo toliko propisa i formalnosti koji ne daju neke konkretne rezultate. Nema progresa u svim onim stvarima za koje godinama, decenijama vidimo da nam fale. Konačno, demagoškim debatama ništa ne postižemo.

U toku rada Odbora povjerenika, često se dešava da imamo suprotstavljene stavove, ali u demokratskoj atmosferi i uz uvažavanje argumenata, na kraju se uvijek iskristalizira odluka koja je u skladu sa zakonom, propisima i koja je u interesu građana Tivta.

Kakvi su planovi za nastupajući period, buduće odluke?

Goran Sindik: Sljedeća sjednica je zakazana za 29. avgust kada nas očekuje obiman materijal iz domena rada SO, a članovima sam predložio da sami dodatno kandiduju teme za koje smatraju da bi trebalo da se nađu na stolu za razmatranje.

Sve počinje od pravne države i pravde na osnovu kojih jedino možemo graditi zdravo društvo. U ovakvim uslovima privređivanja, nepoštovanja zakona, lošeg izbora kadrova, često i lošeg izbora investitora, ne znam zašto građani očekuju da će biti bolje. Budimo realni, kao i u životu, kao i u svojim porodicama, moramo sagledavati situaciju svakodnevno. Ako pojedinačno ne damo doprinos, ako ne gradimo i poštujemo sistem, neće nam biti bolje. Jedan od problema sa kojim se već odavno susrećemo na ovim prostorima je da pred zakonom nismo svi isti, odnosno, nismo tretirani na isti način! Dok ne budemo jednaki među jednakima, prema zakonima, ne može biti napretka.

Na kraju bih želio istaći da smo odavno postali dio jednog sistema koji se zove globalizacija, što je u svjetskim okvirima sasvim normalno. Možda pojedinci u našem okruženju to i ne primjećuju, ali Tivat, Boka Kotorska i Crna Gora su odavno dio tog procesa. Zato samatram da nam je potrebna šira strategija očuvanja identiteta, tradicije, kulture i svega onoga što vjekovima baštinimo na ovim prostorima.

/Razgovaro Miro Marušić/

Blagdan Velike Gospe 15. avgust

0
Blagdan Velike Gospe 15. avgust
Gospa od Škrpjela – foto Boka News

Blagdan Velike Gospe, Uznesenja Blažene Djevice Marije, tradicionalno se obilježava Svetim misama 15. avgusta u Boki Kotorskoj na otoku Gospa od Škrpjela.

Jutarnje svete Mise biće služene u šest, osam i deset sati. Centralna Sveta misa je u 18 sati.

„Na taj dan podjednako i pravoslavni i katolici dolaze na Gospu zajednički slaveći Bogorodicu, jer svi smo mi božija djeca da bi se zajedno družili i osjetili kao braća Kristova. Gospa od Škrpjela je najznačajnije svetište istočnog dijela Jadrana koje slavi Veliku Gospu”,  – kazao nam je Peraški župnik don Srećko Majić.

Velika Gospa 15.avgust 2020.

Sažalnica u povodu tragedije na Cetinju

Duboko ražalošćeni i potreseni tragičnim događajima u Prijestolnici Cetinju, u kojima je život izgubilo 11 osoba, među kojima dvoje djece, mi biskupi, svećenstvo, redovništvo, te vjernici Katoličke Crkve izražavamo svoju iskrenu kršćansku sućut i ljudsku blizinu obiteljima stradalih, predsjedniku Crne Gore g. Đukanoviću, premijeru g. Abazoviću, gradonačelniku g. Đuraškoviću i svim građanima Cetinja kao i svim stanovnicima Crne Gore.

Molimo Gospodina da preminulima podari vječnu svjetlost, ranjenima oporavak, a obiteljima preminulih snagu i utjehu. Molimo za pokoj, sućut i zacjeljenje rana.

Uz iskrene pozdrave,

mons. Rrok Gjonlleshaj, nadbiskup barski

mons. Ivan Štironja, biskup kotorski

Najmanje 41 osoba stradala u požaru u crkvi u Egiptu

0
Najmanje 41 osoba stradala u požaru u crkvi u Egiptu
Izvor Twitter

Najmanje 41 osoba je poginulo, a 55 ozlijeđeno u požaru unutar crkve u egipatskom gradu Gizi u nedjelju, rekla su Reutersu dva sigurnosna izvora.

Požar vjerojatno na električnim instalacijama izbio je kad se 5000 vjernika okupilo na misi u crkvi Abu Sifin u četvrti Imbaba, uzrokujući stampedo, rekli su izvori.

Ozlijeđeni su hospitalizirani, priopćilo je egipatsko ministarstvo zdravstva.

Požar, prema vlastima, još uvijek nije ugašen u crkvi nazvanoj po svetom Merkuriju iz Cezareje, kojeg štuju Kopti, najveća kršćanska zajednica na Bliskom istoku s 10 do 15 od 103 milijuna Egipćana.

“Mobilizirao sam sve državne službe kako bih osigurao poduzimanje svih mjera”, objavio je predsjednik Abdel Fatah al-Sisi na Facebooku.

U ožujku 2021. najmanje 20 ljudi poginulo je u požaru u tvornici tekstila u istočnom predgrađu Kaira.

U 2020. dva požara u bolnicama odnijela su živote četrnaest pacijenata s covidom-19.

Iako brojni, Kopti smatraju da su potisnuti u društvu i osuđuju vrlo restriktivne zakone za izgradnju crkava i mnogo liberalnije za džamije.

Tema je osjetljiva i koptski aktivist za ljudska prava Patrick Zaki nedavno je proveo 22 mjeseca u pritvoru zbog “širenja lažnih informacija” zbog članka koji razotkriva kršenja kršćanskih prava u Egiptu.

Kopti su pretrpjeli odmazdu islamista posebno nakon što je Sisi svrgnuo islamističkog predsjednika Mohameda Morsija 2013. paljenjem crkava, škola i domova.

Sisi, prvi predsjednik Egipta koji svake godine prisustvuje koptskoj božićnoj misi, nedavno je po prvi put u povijesti imenovao koptskog suca na čelo Ustavnog suda.

IJZ: Preminula jedna osoba, 506 novih slučajeva zaraze, H.Novi 25, Tivat 14, Kotor 14

0
IJZ: Preminula jedna osoba, 506 novih slučajeva zaraze, H.Novi 25, Tivat 14, Kotor 14
covid

Tokom posljednja 24 sata u Crnoj Gori preminula je jedna osoba od posljedica kovida-19, a registrovano je 506 novih slučajeva koronavirusa.

Iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore saopšteno je da je analizirano 1.498 uzoraka.

Prijavljen je oporavak kod 729 pacijenata, dok je ukupno aktivno 4.583 slučajeva koronavirusa.

Dnevno odvoze preko 100 tona komunalnog otpada

0
Dnevno odvoze preko 100 tona komunalnog otpada
Foto – Čistoća HN

Zaposleni u preduzeću Čistoća iz Herceg Novoga, tokom prvih deset dana avgusta, svakodnevno odvoze oko 101 tonu komunalnog otpada. što je oko 3,5 tone dnevno više u odnosu na isti period prošle godine.

Hercegnovska Čistoća je tokom predsezone odvezla 20 odsto više komunalnog otpada u odnosu na isti period prošle godine, a taj trend je nastavljen i u avgustu, informiše direktor preduzeća Milovan Benderać.

– Tokom prvih deset dana avgusta prosjek je 101 tona otpada. To su zaista značajne količine. Velike su gužve u saobraćaju, sa nekih lokacija moramo nositi otpad više puta dnevno, zato molimo građane da nam ne zamjeraju što izađemo na teren u 10:00 sati ujutro. Na primjer kod Solemara u Igalu, da bi bilo čisto, moramo prazniti kontejnere četiri puta dnevno, kazao je Benderać.

Pritužbe građana u prethodnom periodu odnose se uglavnom na pranje ulica, za šta su potrebne cistjerne sa vodom koje su proteklih dana korišćene za gašenje požara.

– Uspjeli smo da angažujemo jednu privatnu cistjernu i da, uslovno kažem, pozajmimo jednu cistjernu iz Kotora koju smo dobili sa požarišta. Sa te dvije cistjerne i šest punjenja, prešli smo dobar dio Igala – šetalište od početka na Igalu do tunela, kao i glavnom ulicom kroz grad, od magistrale kod benzinske u Igalu do kružnog toka u Meljinama. Oprali smo i dio puta od Kanli kule, pored manastira, do kružnog toka.

Benderać ističe da radnici Čistoće ne posustaju ni u teškim ljetnjim uslovima.

– Naši radnici na javnim površinama kao i u zoni odvoza otpada, rade u dvije smjene, teški su uslovi i rad po ovakvim vrućinama je ogroman napor. Imamo slučajeva i sunčanice i premora, međutim zahvaljujući njihovim izuzetnim naporima, uspjevamo da održimo čistoću na visokom nivou, kazao je Benderać.

Kako najavljuje Benderać, u planu je i pranje graničnog prelaza Debeli brijeg, gdje su se pojavile mrlje od izlivanja ulja.