Turistička organizacija opštine Tivat će i ove godine obilježiti Dan planete Zemlje. TO Tivat će u petak, 21. aprila organizovati podjelu besplatnih sadnica sezonskog cvijeća, ispred prostorija TO Tivat u centru grada (Ul. Palih boraca 19) od 10 sati.
Pozivamo sve ljubitelje cvijeća da nam se pridruže i odaberu za sebe odgovarajuće sadnice kojima će uljepšati svoje balkone i dvorišta, te se na taj način pripremiti zaučešće u našoj tradicionalnoj akciji „Turistički cvijet 2023.”, o kojoj će javnost biti blagovremeno obaviještena.
Manifestacija “Dani Mula” biće održana u periodu od 21. do 23. aprila, organizaciji Mjesne zajednice Muo, a pod pokroviteljstvom Opštine Kotor biće održana. U pitanju je bogat kulturni program koji je posvećen istoriji i kulturi ovog malog mjesta, kao i obilježavanju 120 godina od rođenja i 40 godina od smrti čuvenog slikara, ilustratora i strip-crtača Andrije Maurovića (1901–1981).
Prvi dan manifestacije pod nazivom Maurović: od Mula do Mula, posvećen je ovom čuvenom bokeljskom stvaraocu. O Maurovićevom životu i stvaralaštvu govoriće vrsni poznavaoci njegovog djela iz Holandije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Dio programa je i izložba Maurović se vraća doma!, autora Stanke Janković Pivljanin i Veljka Krulčića koju će otvoriti dr Tanja Petrović iz SAZU iz Ljubljane. Biće predstavljena i knjiga Veljka Krulčića Maurović: od Mula do Mula, a prisutni će imati priluku da pogledaju i dva filma i to: Andrija Maurović: mag stripa produkcije RTCG–CEKUM iz 2017. godine, po scenariju Bogića Rakočevića i Derviša Selhanovića i u režiji Saše Terzića, kao i film Zvonimir Šepat o Andriji Mauroviću Frana Šepata i Ivana Kovača čije će ovo biti prvo javno prikazivanje.
Drugog dana, u programu pod nazivom Muo: (ne)zaboravljena kulturna baština Boke kotroske biče upriličen naučni skup na kom će ugledni arheolozi, istoričari, istoričari umjetnosti, konzervatori, pravnici, muzikolozi, filolozi, arhivisti, bibliotekari i kulturolozi govoriti o značaju Mula koji je često skrajnut na kulturnoj mapi Boke kotorske. U večernjem dijelu programa planiran je koncert: „Sitno cmilje pokraj mora raste“ – oživljeni notni zapisi Ludvika Kube s Mula iz 1907. godine, a učestvovaće „Đude“ – KUD „Mijat Mašković“ iz Kolašina, FA „Nikola Đurković“ iz Kotor i tivatska klapa „Belezza“.
Treći dan rezervisan je za šetnju po Mulu i upoznavanje sa istorijom i osobenostima ovog malog mjesta.
Agencija za razvoj i zaštitu Orjena i NVO “Ne bacajte boce” uz podršku Sekretarijata za ekologiju i energetsku efikasnost Opštine Herceg Novi organizovaće niz aktivnosti kojima će obilježiti Dan planete Zemlje, u subotu, 22. aprila 2023. godine.
Tema ovogodišnjeg Dana planete Zemlje je “Investirajte u našu Planetu” koja naglašava važnost posvećivanja našeg vremena, resursa i energije rješavanju ekoloških problema i smanjenju klimatskih promjena. Ulaganje u našu planetu neophodno je kako bismo je zaštitili, ali i kako bismo obezbijedili zdravu, prosperitetnu, “zelenu” budućnost.
“Kolektivna i pojedinačna djelovanja su važna, stoga pozivamo sve naše građane – pojedince, preduzetnike, kompanije i druge organizacije da daju svoj doprinos, svako u svom domenu, da djeluju ekološki, ali i da pobuđuju ekološku svijest svojim djelovanjem. U subotu ćemo proslaviti Dan planete Zemlje, ali treba imati na umu da “zdrava” i održiva planeta “traži” naše svakodnevno djelovanje. Edukacija je važan korak pri sticanju ekoloških navika, stoga ove godine našim aktivnostima na Dan planete Zemlje stavljamo akcenat na edukaciju organizovanjem edukativne ture Stazom zdravlja na Orjenu. Planirana je sadnja novih sadnica crnog bora i akcija ekološkog čišćenja. Događaj će biti upotpunjen zakuskom autentičnih domaćih proizvoda sa Orjena, zahvaljujući doprinosu našeg sugrađanina i preduzetnika Baneta Palikuće, vlasnika taverne “Domestic”. Biće obezbijeđen i prevoz za sve građane koji žele da doprinesu ovoj akciji. Preciznije informacije o navedenim događajima biće blagovremeno saopštene”, navode iz Sekretarijata za ekologiju i energetsku efikasnost.
Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore pozvao je da se do sljedeće ljetnje sezone, kroz prilagođeni zakonodavni okvir, stvore uslovi i domaće stanovništvo motiviše za rad u turizmu, te pojednostave procedure za sezonsko zapošljavanje stranaca.
Kako je istaknuto na sjednici Odbora, bez kvalitetnih kadrova nema razvoja turizma, a sadašnja ponuda na tržištu rada nije adekvatna.
Predsjednik Odbora Ranko Jovović podsjeća da je Privredna komora inicirala kod nadležnih uvođenje kategorije “stalni sezonski radnik”, kako bi se motivisalo nezaposleno domaće stanovništvo da se prekvalifikuje i ima sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU.
“Potrebno je izmijeniti Zakon o radu u dijelu obavljanja privremenih i provremenih poslova i donijeti Zakon o studentskim poslovima čime bi se omogućilo fleksibilnije angažovanje domaće radne snage i studenata kao posebne kategorije, tokom trajanja ljetnje sezone”, rekao je Jovović, dodajući da je izrada ili dopuna pomenutih propisa, kao i regulative koja se odnosi na zapošljavanje stranaca u toku.
Ističe neophodnost izrade nove Strategije razvoja ljudskih resursa u sektoru turizma u Crnoj Gori, što treba da prate centri za specijalističku edukaciju kadrova svih profila.
“Potrebno je staviti akcenat na pojednostavljenje i digitalizaciju procedura zapošljavanja, kreirati elektronski portal za registraciju sezonskih radnika, kao i implementirati čl. 81 Zakona o strancima, koji propisuje da se prilikom aplikacije za dobijanje dozvole za sezonsko zapošljavanje stranca, biometrijski podaci mogu uzeti u našim ambasadama i konzularnim predstavništvima, prvenstveno iz regiona”, smatra Jovović.
Tako bi, kako dodaje, stranac došao u Crnu Goru tek kad dobije dozvolu za sezonski rad, čime bi se skratila čekanja na šalterima i smanjili troškovi poslodavca.
Ministar ekonomskog razvoja i turizma, Goran Đurović ocijenio je izuzetno značajnim doprinos turizma ekonomiji Crne Gore i prezentova najnovije podatke o posjeti turista.
Ugostitelji / turizam Crna Gora /Foto Boka News
Đurović je istakao da se sa nedostatak kadra suočava i Evropa, te da je jedno od rješenja traženje radnika u Indiji, Pakistanu, Filipinima i drugim dalekim destinacijama. Saglasan je da je moguće rješenje uspostavljanje instituta stalnog sezonskog radnika što je u nadležnosti Ministarstva za rad i socijalno staranje.
Predstavnik Ministarstva unutrašnjih poslova Dragan Dašić kazao je da je do danas, za sve djelatnosti, izdato više od 10.000 radnih dozvola, a da se svega dva odsto odnosi na sezonsko zapošljavanje.
Ukoliko se ovaj trend nastavi, dodaje on, očekuje se da će do kraja godine biti izdato blizu 40.000 radnih dozvola, što je rast veći od 10.000 u odnosu na prethodnu.
Prema njegovim riječima, doprinos u ubrazavanju procesa izdavanja radnih dozvola može biti striktno poštovanje roka od 15 dana, povećanje broja izvršilaca i efikasnije dostavljanje prijava/dozvola.
Najavio je otvaranje biometrijske stanice u Petrovcu do 15. maja. On je pozvao poslodavce da iskoriste mogućnost koju daje regulativa da zahtjev za izdavanje dozvole za privremeni boravak i rad može podnijeti i poslodavac u mjestu namjeravanog boravka stranca.
Predsjednik CTU Žarko Radulović ukazao je da Crna Gora može prihodovati mnogo više sredstava po osnovu doprinosa, ukoliko bi riješila izazove sa izdavanjem radnih dozvola za strance.
On je ponovio potrebu da se uvaži zahtjev turističke privrede i odobri privremena dozvola za rad od trenutka kada se podnese kompletna dokumentacija za sezonskog radnika, te omogući poslodavcu da prijavi sezonskog radnika Upravi za prihode i carine. Time bi, smatra on, država po zaposlenom ostvarivala poreze i doprinose i za 28 dana, tokom kojih se, prema Raduloviću, prosječno čeka za rješavanje zahtjeva po ovom pitanju.
Skeptičan je po pitanju, da sa postojećom regulativom, možemo blagovremeno dovesti radnika sa dalekih destinacija. On predviđa veoma dobru predstojeću sezonu, ali smatra da upravo zbog nedostatka kadra može doći do pada u kvalitetu usluge.
Marko Ćipović, iz Ministarstva rada i socijalnog staranja, informisao je da je u Zakon o radu potrebno uključiti dvije nove direktive EK, te da se institut stalnog sezonskog radnika treba naći u ovom propisu.
Potpredsjednik Nikola Vujović informisao je Odbor o nastojanju PKCG u pravcu razvoja kongresnog turizma koji značajno može doprinijeti produženju sezone, kao i o izazovima u primjeni zakonske regulative koja se odnosi na obaveze privrede u korišćenju intelektualne svojine zaštićene autorskim pravima.
Ministar Đurović zaključio je da ostaje dosta prostora za definisanje procedura koje bi omogućile da brže evidentiramo radnu snagu.
MSC Grupa završila je ispitivanja za svoju novu luksuznu liniju za krstarenje, EXPLORA JOURNEYS. Prvo plovilo u floti EXPLORA I izgradio je Fincantieri, a dodjela imena zakazana je za 8. srpnja u Civitavecchi, Italija.
EXPLORA I krenut će na svoje prvo putovanje iz Južnog Hamptona, Engleska, prevozeći putnike na 15-noćno putovanje do norveških fjordova i Arktičkog kruga, završavajući plovidbu u Kopenhagenu, Danska, prenosi FleetMon.
Brod sadrži jedan o najprostranijih smještaja po gostu za u kategoriji luksuznih oceanskih putovanja i ima visok omjer posade i putnika. Putnici će imati pristup trima vanjskim bazenima i jednom unutarnjem, te velikom unutarnjem i vanjskom wellness objektu s luksuznim toplicama.
Osim luksuznih obilježja, EXPLORA I također će imati napredna ekološka obilježja, uključujući sustav SCR (Selective Catalytic Reduction), naprednu obradu otpadnih voda i sustav za obradu balastnih otpadnih voda. Njegova optimizirana hidrodinamika poboljšat će učinkovitost goriva smanjenjem otpornosti plovidbom.
Fincantieri će izgraditi još šest brodova za EXPLORA JOURNEYS.
MSC je nedavno najavio da će rad u EXPLORI III i IV biti obustavljen kako bi se ugradili motori za LNG i druge potrebne izmjene za tu nadogradnju. MSC je izjavio kako tom ugradnjom njihova ulaganja u brodove za EXPLORA JOURNEYS dostiže 3.5 milijardi eura.
U požaru u pekinškoj bolnici stradalo 29 ljudi Foto: Tingshu Wang / Reuters
Kina je naredila istragu o požaru u bolnici u Pekingu u kojemu je poginulo 29 ljudi, jednom od najsmrtonosnijih u prijestolnici zadnjih godina, ali su mnoge objave na društvenim mrežama o incidentu izbrisane jer su ljudi postavljali pitanja o odgodi objave vijesti.
Među žrtvama 26 su bili bolnički pacijenti, rekao je dužnosnik, dodajući da je požar izbio u krilu u kojem su smješteni kritično bolesni pacijenti.
Na društvenim medijima vidjele su se dramatične videosnimke ljudi koji koriste zavezanu posteljinu kako bi se spustili niz zgradu i pobjegli od dima i plamena nakon što je požar izbio oko 13 sati (5 sati po GMT) u utorak u bolnici Changfeng. Tijekom spašavanja evakuirana je 71 osoba. Do 18 sati, 29 ljudi je smrtno stradalo, izvijestio je Beijing Daily. Prema lokalnim izvješćima, požar je ugašen pola sata kasnije.
Vlada u Pekingu najavila je da će održati konferenciju za novinare u srijedu u podne. Lokalni mediji izvijestili su da je istraga u tijeku. Vlasti su u srijedu blokirale pristup bolnici. Mogli su se vidjeti razbijeni i spaljeni prozori, a na mjestu događaja raspoređena je jaka policija, uključujući policiju u civilu, naveli su Reutersovi svjedoci.
Objave na društvenim mrežama o požaru koje su kružile WeChatom nekoliko sati bile su ili cenzurirane ili izbrisane, prema provjerama Reutersa. U jednoj još uvijek vidljivoj objavi kritizirana je bolnica jer se na svom službenom WeChat računu u februaru hvalila kako je spremna u slučaju požara.
– Spasilački napori na mjestu nesreće završili su za 3,5 sata, ali javnost je tek poslije 20 sati saznala da je u požaru smrtno stradalo 29 ljudi. Vrlo je zbunjujuće da je prije službene objave bilo poznato malo informacija o požaru u kojemu je poginulo 29 ljudi u gusto naseljenom velikom gradu poput Pekinga,, napisala je jedna osoba na WeChatu u objavi koja je kasnije izbrisana.
Uzrok požara se istražuje, navodi se u izvješćima državnih i lokalnih medija.
Podvodni kulturni predjeli Crne Gore – podvodna arheologija
Podvodni kulturni predjeli Crne Gore je multimedijalna manifestacija koja je dio multidisciplinarnog i multidimenzionalnog projekta Laboratorije za arheologiju pomorstva, Pomorskog fakulteta Kotor Univerziteta Crne Gore.
Manifestacija se organizuje u partnerstvu sa Pomorskim muzejem Crne Gore u Kotoru, u kome se održava najveći dio programa, a podržana je od strane Opštine Kotor i Turističke organizacije Kotor.
Mulitimedijalna prezentacija podvodnih kulturnih predjela održati će se od 21. aprila do 3. maja 2023. na Trgu Bokeljske mornarice u Kotoru, u Pomorskom muzeju i Pomorskom fakultetu.
Manifestacija ima za cilj da doprinese većoj vidljivosti atraktivne podvodne kulturne baštine Crne Gore i prenese njene kulturno istorijske poruke koristeći inovativne tehnologije. Program se sastoji od izložbe fotografija podvodne kulturne baštine na trgu ispred Pomorskog muzeja Crne Gore. Posjetioci će moći da zarone na istorijskim olupinama Crne Gore pomoću imersivne tehnologije virtuelnoj relanosti. Promovisaće se aplikacije za mobilne uređaje koje realistično vizuelizuju olupine brodova u 3D i obogaćenoj realnosti. Omogućeno je druženje sa istraživačima potonulih brodova, premijera filmova i izložba maketa. Organizovana su predavanja o biologiji olupina, podmorničarstvu, panel diskusije, radionice za djecu i kurs podvodne arheologije i arheologije pomorstva u okviru kampanje nauka za građane.
Podmorje Crne Gore skriva interesantne istorijske priče koje govore o pomorskim kontaktima od helenističkog i rimskog perioda sve do ratova u prvoj polovini 20. vijeka. Misija projekta “Podvodni kulturni predjeli Crne Gore” je da, multidisciplinarnim pristupom, pomoću inovativnih tehnologija, potpuno osvijetli i učini dostupnim raznovrsne kulturno-istorijske aspekte podvodne kulturne baštine Crne Gore. Projekat Podvodni predjeli Crne Gore dio je kandidature Budva Boka 2028 Evropska prestonica kulture.
Fondacija Čini dobro organizovaće, povodom Dana planete Zemlje, akcije sadnje drveća u dvorištima obrazovno-vaspitnih i ustanova socijalne i dječije zaštite u sedam crnogorskih opština.
Kako je saopšteno iz Fondacije, aktivnost će biti realizovana u 17 ustanova iz Podgorice, Danilovgrada, Zete, Tuzi, Bara, Kotora i Herceg Novog, u okviru projekta Čini dobro, zasadi drvo.
Navodi se da će ove sedmice, dvorišta vrtića, osnovnih i srednjih škola i Dnevnog centra u Herceg Novom, biti bogatija za 90 sadnica melije, skadarskog hrasta i čempresa.
Direktorica Fondacije Marija Jovović rekla je da je značaj drveća za čovjeka i planetu višestruk, i da su zbog toga u Fondaciji odlučili da pokrenu projekat Čini dobro, zasadi drvo u okviru zelenih inicijativa.
Ona je kazala da su, znajući da Srednja stručna škola “Spasoje Raspopović” u Podgorici ima plastenik u kojem se pored časova prakse, proizvode i sadnice drveće, odlučili da toj školi pruže novčanu podršku za unapređenje plastenika i stvaranja boljih uslova za proizvodnju sadnica.
„Naime, u plasteniku će đaci zajedno sa nastavnicima proizvesti 170 sadnica različitog drveće, koje ćemo pokloniti obrazovno-vaspitnim ustanovama i ustanova socijalne i dječije zaštite“, pojasnila je Jovović.
Prema njenim riječima, projekat se ne ogleda samo u podršci ustanovama, već ima širi cilj.
„Uvezivanjem obrazovanja, zaštite životne sredine i zdravih stilova života da skrenemo pažnju na ekološka pitanja, navike i odnos koji imamo prema očuvanju prirodnih resursa, biodiverzitetu, zagađenju vazduha“, rekla je Jovović.
Projekat Čini dobro, zasadi drvo bićr realizovan kroz niz aktivnosti tokom godine, a druga faza sađenja drveća, kako je najavljeno, obuhvatiće ustanove iz centralne i sjeverne regije.
Otok Krk je sa stažem od 18 godina hrvatski pionir u odvojenom prikupljanju otpada. Dosegnuo je visokih 60 posto, a cilj mu je 70 do 75 posto, što će mu omogućiti da što manje preostalog, miješanog komunalnog otpada odvozi u centar Marišćinu gdje za njega plaća 130 eura po toni.
Sustav odvojenog prikupljanja otpada za grad Krk i šest otočkih općina provodi komunalno društvo “Ponikve Krk”.
Da bi taj sistem bio cjelovit, pomoćnik direktora Ivan Jurešić kaže da uz kamione i raznobojne kante te podzemne i polupodzemne spremnike, imaju i sistem za sortiranje i kompostiranje, koji su izgradili 2005., kako bi ono što njihovi korisnici odvojeno prikupe mogli obraditi i poslije plasirati kao sekundarnu sirovinu.
Kaže da iako su im ulazni troškovi veći nego zarada od prodaje sirovina, opet su manji od odvoza svega toga u Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćinu.
Papir i karton, te aluminij i željezo prodaju, plastiku predaju bez naknade, a za neke stvari moraju i platiti da im ih preuzmu. Preostali dio, odnosno miješani komunalni otpad unazad tri godine više ne odlažu na odlagalište na Krku, nego ga, u skladu sa zakonskom obavezom, moraju odvoziti u centar Marišćinu.
“Na otoku Krku 60 posto otpada odvajamo, a 40 posto ostatnog dijela odvozimo u Marišćinu. Naš zadatak je da unaprijedimo sistem odvojenog prikupljanja otpada jer je svaka tona otpada koju odvozimo u Marišćinu za nas trošak od 130 eura po toni”, ističe Jurešić.
Počeli s 13 posto odvojenog otpada
Otpad su odvojeno počeli prikupljati 2005., počeli su s 13 do 15 posto, u vrijeme kada je to bila zakonska obaveza samo na papiru. Ustanovili su problem s kapacitetom svog odlagališta i shvatili da ako se žele ozbiljnije baviti turizmom, moraju nešto ozbiljnije poduzeti.
“Naš primarni cilj je bio smanjiti količine otpada koje se odlažu na odlagalište i da dočekamo izgradnju centra Marišćina, jer je Ministarstvo još 1996. odredilo da će u Hrvatskoj postojati centri. Marišćina u Rijeci otvorena je tek 2018., pa je imala nekih problema u radu, a ima ih i dan-danas.
Na Krku su iz godine u godinu povećavali postotke odvojeno prikupljenog otpada, sada im je cilj dostići 70-75 posto, a u tome im je važna i edukacija stanovnika. Provode je s djecom, a imaju i eko-patrole koje su na raspolaganju otočanima u davanju savjeta. Besplatno im i dijele kompost.
Svako kućanstvo i svaki gospodarski subjekt na otoku ima pet kanti – plavu na papir i karton, žutu za plastiku i sitne metale, smeđu za biootpad, crnu za staklo i zelenu za miješani komunalni otpad. Imaju i poluukopane i ukopane spremnike na koje će postaviti “otpadomjere”, koji će očitati karticu korisnika i evidentirati njegovu količinu otpada.
Četiri kante, one koje zovu “korisni otpad” dovoze u svoje reciklažno dvorište, a peta s miješanim komunalnim otpadom se putem pretovarne stanice odvozi u centar Marišćinu.
U reciklažnom dvorištu na Krku nalazi se sortirnica gdje se papir i karton dodatno sortiraju na još tri frakcije, a plastika i metali na još pet frakcija. Sortirani otpad se zatim balira, preša i mota u kocke, te predaje trgovcu.
U reciklažnom dvorištu nalazi se i kompostana, gdje se od biootpada dobiva kompost. Zelenilo, panjevi i granje se melju i plasiraju uglavnom u Sloveniju i Austriju za toplane, za grijanje.
Tvrtka Ponikve ima i tri solarna panela – na zgradi sortirnice od 136 kilovata, na zgradi pretovarne stanice od 75 kilovata i na upravnoj zgradi, nadstrešnici na parkiralištu od 45 kilovata. Time pokriva oko 80 posto svojih potreba za strujom.
Ostala “zelena” postignuća
Otok Krk ima i uređaje za pročišćavanje otpadnih voda – zasad mehanički, a do ljeta 2024. bit će pušteni u funkciju i biološki. Na otoku je 19.800 stanovnika, a tijekom ljeta 130-140.000.
I gradonačelnik Krka Darijo Vasilić ponosan je na postignute rezultate u odvajanju otpada.
Ističe i ostala “zelena” postignuća, uveli su LED rasvjetu, te elektromobilnost čime su sve terenske službe, a i gradonačelnika opremili s elektro-vozilima.
Na otoku su izgradili 11 javnih elektro punionica, grade ih još, i na njima se besplatno pune elektro-automobili od 1. oktobra do 1. aprila. Na sedam lokacija izgradili su punionice za elektro-bicikle, a takvi bicikli mogu se i iznajmljivati. Na puno javnih objekata postavili su solarne elektrane, na brdu iznad Baške bit će od pet megavata i razmatra se da ju izgrade kao komunalnu u kojoj bi osnivačka prava imale sve lokalne samouprave.
Kaže da već sada jako puno građana proizvodi toplu vodu preko solarnih panela na svojim krovovima, ali u manjem broju i struju i to zbog birokratski zahtjevne procedure HERA-e i HEP-a. Razmišljaju i o gradnji vjetroelektrane na lokacijama s jakim udarima vjetra.
Vasilić je naglasio i činjenicu da je Krk grad s najvećim rastom broja stanovnika od svih gradova u Hrvatskoj. Na popisu stanovništva 2011. imao je 6250 stanovnika, a 2021. 6850, ima i najmanju stopu iseljavanja, te rast nataliteta. Krk nema prirez i jedan je od rijetkih gradova koji nema porez na potrošnju u ugostiteljstvu.
Krk je odabran da bude “Zeleni grad prijatelj” na ovogodišnjoj 25. obljetnici Zbora novinara za okoliš i dodjele “Velebitske degenije”, nagrade koju dobivaju novinari i fotoreporteri za najbolje radove s područja zaštite okoliša i prirode koja će biti 21. travnja, uoči Dana planeta Zemlje.
“Školjke Boke” Kotor- uzgajalište školjki, Orahovac nosioc oznake Dobro iz CG, Excellante i DHP-HACCP-a nad vodom, kao svih proteklih godina, ove 2023. godine, proslavlja značajan jubilej 20 godina (obilježavanje započeto sa NVO”Fifi” i Boka Gard-Security) obilježavanja sedmice Dan planete Zemlje pod nazivom ”NAŠOJ MAJCI PLANETI SA KOTORSKE PLAVE NJIVE”.
Tako će se i ove godine tradicionalno u saradnji sa Gimnazijom Kotor, Osnovnom školom “Savo Ilić”, Osnovnom školom “Njegoš”, Institutom za biologiju mora Kotor i Sekreterijatom za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj Opštine Kotor, u toku naše sedmice od 17.04 do 23.04.2023 god. (dok je centralni dogadaj sa školama 19.04 srijeda) obilježiti svjetska sedmica planete Zemlje,uz poštovanje mjera zaštite, realizovati niz ekoloških aktivnosti:
1.čišćenje i košenje obalnog dijela lokacije od mosta rijeke Ljute do vodovoda Orahovac,
2.selektiranje otpada i uređenje plavog reciklaznog dvorišta,
3 čišćenje „pametne eko ribarske kuće“ i OC-a MNE68,
4.čišćenje solarnih panela za snadbijevanje el.energijom,
5.čišćenje vjetrogeneratora za snadbjevanje el.energijom,
6.čišćenje filtera za vodosnadbijevanje,
7.prekopavanju kompostane,
8.čišćenje suvozidanog bazena za ostrige,
9.uredjenje dvorišta hotela za insekte”Buba Miki”
10.postavljanje hranicica za šumske ptice
11.ekološki čas i uručenje zahvalnica učesnicima (19.04.2023. u 12 sati)
12.degustacija organskih čistih i ispitanih školjki uz piće osvježenja
Cilj obilježavanja i sprovodjenja aktivnosti je: “Da ukažemo da je neophodno da svi dajemo svoj doprinos kod sebe,u svom dvorištu,u svom gradu,u svojoj državi a da to bude domaćinski, ekološki, održivo te da nama ne pripada planeta Zemlja nego da svi mi pripadamo njoj i samo u skladu sa prirodom i životinjama možemo da opstanemo i spasimo sadašnjost radi vaše i njihove budućnosti”. Priroda nas zove,moli,plače i jasno upozorava da shvatimo da samo u skladu i harmoniji sa njom mozemo opstati, jer zdrav vazduh, zemlja, voda i hrana daju zdravo drustvo i zdravu drzavu! – poručio je ekolog Nevres Đerić.
