Španska policija objavila je da je zaplijenila 32 tone marihuane ulične vrijednosti 64 miliona eura, rekordnu količinu ikad u Španjolskoj i u svijetu.
Policija je izvršila racije na brojnim farma i pogonima diljem Španjolske u akciji nazvanoj Vrtovi. Uhapšeno je devet muškaraca i 11 žena između 20 i 59 godina.
“Civilna garda zaplijenila je dosad najveću zalihu pakirane marihuane”, objavila su snage sigurnosti. “To je ekvivalent otprilike 1,1 miliona biljaka.”
Policija je saopštila kako je skupina sušila marihuanu, pakirala je i slala u dijelove Španjolske, Švicarske, Nizozemske, Njemačke i Belgije.
Članovi bande uhapšeni su u Toledu, Ciudad Realu, Valenciji i Asturiasu prošli mjesec, no javnost je s detaljima operacije upoznata tek u subotu.
Klapa Jadran iz Tivta svečanim koncertom obilježiti će 50 godina postojanja. Koncert će održati u subotu 12.novembra u 19 sati u Velikoj Sali Centra za kulturu Tivat. Ulaz je slobodan.
Kao gosti klape “Jadran” nastupiti će Tedi Spalato i ansambl Toć.
Klapu „Jadran“ osnovao je 1972. godine Ivo Buljanović. Prvi sastav klape činili su Nikica Počanić, Odžić Đuro, Đurko Tripović, Vinko Sanader. Klapa je u početku nastupala po kasarnama Boke, kasnije na svim manifestacijama i paradama za praznike.
Klapa „Jadran“ se tokom godina razvija i prilagođava modernijem pjevanju a za voditelja dolazi prof. Ilija Milošević iz Kotora koji uvodi pjevanje po notama i modernije aranžmane.
Zbog rata klapa nije nastupala od 1991. do 1997. godine.
„Jadran“ je svojim nastupima oduševljavao publiku kako u Crnoj Gori tako i u inostranstvu.
Sadašnji sastav klape čine amateri zaljubljeni u klapsku pjesmu.
Dođite da se zabavimo i zajedno proslavimo jubilej, poručuju iz klape Jadran.
Predstavnici Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) učestvovali su na 32. Međunarodnom susretu vinara „Sabatina 2022”, koji je održan od 03 – 06. novembra u Vodicama / Republika Hrvatska pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH Zorana Milanovića.
Još od davnina je poznato, tačnije iz Biblije, a duboko se nadamo da su mnogi to pročitali i zapamtili:
„Vino je život čovjeka, ako ga pije umjereno”.
Tokom susreta priređen je veliki broj programa, između ostalog i Okrugli sto o zadrugarstvu, zatim uvijek interesantna i atraktivna radionica o vinu prof dr Bernarda Kozine, pa kao i svake godine Radionica „Wine Gastro Show”, ali i predstavljanje novih knjiga o vinovoj lozi i vinu izašlih od prošle Sabatine. Tokom manifestacije svoja vina predstavili su Vinoplod vinarija d.o.o. iz Šibenika, PZ Kuna 1898 sa poluotoka Pelješca, PZ Putnikovići, PZ Pošip Čara i PZ Dingač Potomje.
Istovremeno za vrijeme Manifestacije stigla je kiša sa znatnim zahlađenjem vremena pa je stoga u subotu 5. novembra otpala posjeta i upoznavanje kulturno – istorijskih znamenitosti grada Šibenika, kao i prigodni ručak u Vinoplod vinariji d.o.o.
Sabatina Vodice
Prilikom boravka na „Sabatini 2022” predstavnici CDPR-a predstavili su crnogorskoj javnosti dobro poznati edukativni materijal „Grožđe – hrana i lijek” i „Vino – hrana i lijek” i podijelili ga prisutnim sudionicima. U brošurama su objašnjena sva ljekovita svojstva grožđa i vina, sastav i koristi od istog, kao i njegovo preventivno dejstvo u borbi protiv raznih oboljenja, uključujući kancer i oboljenja srca i krvnih sudova.
Međunarodni susret „Sabatina 2022” je uvijek istovremeno bio prilika da CDPR, koje propagira pravilnu i zdravu ishranu, uz zdrave stilove života i konstantnu fizičku aktivnost, predstavi svoje djelovanje. Istovremeno naglašavamo da je prevencija na ovaj način uz pravilnu i zdravu ishranu, kao i stalnu fizičku aktivnost prvi i osnovni štit u borbi protiv ove opake bolesti.
Ne zaobilazite ga, jer je to lijek novog doba, šipak-nar. Konzumiranje ovog voća popravit će vaš imunitet i pozitivno djelovati na zdravlje. Ljekovitost šipka poznata je već stoljećima. Pripisuju mu se antioksidativna, antikancerogena i mnoga druga svojstva…
Biljka je samonikla u Iranu, a područje njezina rasta rasprostire se sve do sjevera Indije. Ljudi su je proširili po Mediteranu, današnjoj Armeniji, Turskoj i Kavkazu, a u doba kolonijalizma počela se uzgajati po svim kontinentima. Spominje se u Bibliji, vezana je uz tragičan grčki mit o Perzefoni, a ukorijenjena je i u pričama mnogih drugih naroda starog svijeta. Nađena je čak u egipatskim grobnicama.
U zadnje vrijeme nauka je pokazala veliki interes upravo za to voće. I to ne bez razloga…
Domaći liker od šipka
Uzmite 1 kg šipaka, 1 l domaće lozovače i 450g šećera. Očistite šipke tako da ih prepolovite nožem pa onda tučete drvenom kutlačom, Koštice šipka, rakiju i šećer spojite i začepite. Uz povremeno mućkanje za četiri sedmice imati će te odličan liker.
Šipak – foto Freepik
Džem od šipka
3 kg zrelog šipka, 3 kg šećera i 2,5 l vode
Način pripreme:
Očistite šipak i dodajte ga u proključalu vodu. Kuhajte oko 30 minuta, zatim propasirajte cijelu masu. Treba da se dobije tri litra tečnosti. Stavite na štednjak i postupno dodajte šećer. Kuhajte na jačoj temperaturi uz stalno miješanje kuhačom. Dužina kuhanja ovisi od gustoće mase, ali ako se pridržavamo mjere, biti će dovoljno 30 minuta. Vreli džem ulijte u zagrijane tegle, pa ih nakratko stavite u mlaku pećnicu da se uhvati pokorica, a zatim ih izvadite. Kada se ohlade, prekrijte celofanom i dobro zatvorite.
Šipak- Nar kolač
Kolač od šipka
Sastojci:
1 kg nemasnog svježeg sira
20 dag šećera
4 jaja
2 vrećice pudinga od vanilije
180 ml ulja
20 dag sirnog namaza
4 žlice kakaa
12 žlica sirupa od šipka
3 listića želatine
Priprema:
Nemasni svježi sir, šećer, jaja, puding, ulje i sirni namaz dobro izmiješajte. Dobivenu smjesu podijelite u dva dijela. Jednom dijelu dodajte 4 žlice sirupa od nara a drugom kakao. Dobro izmiješajte obje smjese, te ih zatim naizmjenično lijevajte u lim. Pecite oko 50 minuta na 180 º. Želatinu potopite u hladnu vodu dok se ne omekša. Ocijedite je i dodajte sirupu od nara kojeg ste prethodno razrijedili s 15 ml vode i zagrijali. Miješajte dok se sok ne učvrsti. Prelijte preko kolača i ostavite barem 2 sata u hladnjaku prije posluživanja.
Na sedam dana od 18. po redu Čajanke Knjižare So, koja se tradicionalno održava novim sajamskim naslovima u čast (a o čemu će biti više riječi u informativnom programu neposredno pred događaj u petak 11. novembra), pogledajmo koji su to hitovi sa 65. Beogradskog sajma knjiga već u Herceg Novom.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, nagrađivane publicistike i knjiga za mlade.
Papir je roman Gorana Petrovića. Nadaleko proslavljeni esnaf Congrega del Cartari iz italijanske luke Amalfi, čuveni je proizvođač najfinijeg papira u Evropi, ali je poznat i po tome što pomno bira kome će ga prodati. Zato napuljska kraljica Đovana II, poznatija kao Đovana Nezasita, odlučuje da lično preduzma pohod u ovaj mediteranski grad da bi kupila papir za ljubavno pismo izvjesnom Pandolfu, do čije joj je naklonosti naročito stalo. Papir je roman čija se radnja dešava u renesansnoj Italiji i duhovita je metafora o smjenama života i smrti, o tajnama pisanja i stvaranja uopšte. Izdavač je Laguna.
Kćeri Svetog Vasilija novi je roman Ljiljane Habjanović Đurović. Pred nama je još jedna istnita povijest o ljudima i događajima vezanim za Ostrog i Ostroškog Čudotvorca. Prva je bila nerotkinja Danica. Poslije nje su došle Bosiljka, Ruža, Rada, Sara. Sve one pričaju nam o sveprisustvu i čudesnim javljanjima Svetog Vasilija. Pričaju nam o majkama i ćerkama, o djeci, željenoj i neželjenoj. Prikazan nam je i duh bezbožničkih vremena i razdor koji on unosi u društvo, porodicu i čovjeka. Čitamo i o časti i izdaji, o istinskom pokajanju koje stvara novog čovjeka, i najzad, otrivamo tajnu ko su bile kćeri Svetog Vasilija. Izdavač je Globos.
Mala Itаlijanka novi je roman Lusinde Rajli. Rozana je obična djevojčica koja voli da pjeva. Kad je čuje porodični prijatelj Roberto, operski pjevač milanske Skale, predvđa joj blistavu karijeru. Međutim, Rozana ne gaji lažne nade jer njena porodica nije u mogućnosti da plaća skupo školovanje. Sudbina joj je ipak naklonjena i njen brat pronalazi način da joj ostvari san. S vremenom se Rozaana zaljubljuje u Roberta. Ljubav im je iskrena ali opsesivna, te burno utiče na njihove karijere kao i na živote bliskih im ljudi. Mala Italijanka je romantična priča koja nas vodi od napuljskih ulica do nekih od najvećih operskih kuća. Izdavač je Laguna.
Deca su zakon roman Delfin de Vigan. Djeca Melani Klo, Kimi i njen brat Semi, zvijezde su društvenih mreža. Jutjub kanal s porodičnim snimcima koje Melani kači prate milioni, a kompanije ih obasipaju reklamnim proizvodima. Život se vrti oko lajkova, pregleda, poruka i validacije koju pružaju. Život ambiciozne majke je ispunjen, a njeni snovi o slavi su se ostvarili. Deca su zakon uvodi čitaoce u svijet u kojem je sve izloženo i na prodaju, pa čak i intima. Autorka slika portret našeg svijeta u digitalnom dobu, opterećenog virtuelnim egzibicionizmom. Izdavač je Booka.
Dok se kafa ne ohladi roman je Tošikazua Kavagučija. U Japanu, već više od sto godina, postoji jedan kafić za koji se vezuje na hiljadu legendi. Priča se da, kad jednom uđete u njega, nikada ne izađete isti. Priča se takođe da tu možemo ponovo proživiti trenutak iz sopstvenog života, i to onaj kada smo donijeli pogrešnu odluku, kada smo izgovorili riječ koje bolja da nije izrečena, kada smo nekome dopustili da napusti naš život, a nije moralo da bude tako. Međutim, u tom kafiću postoji i pet zanimljivih i neobičnih pravila kojih se moramo pridržavati. Ovaj roman je do sada prodat u preko milion primjeraka, Izdavač je Vulkan.
Puške, mikrobi i čelik – sudbine ljudskih društava dobitnika Pulicerove nagrade Džareda Dajmonda knjiga je koja postavlja temelj za razumijevanje ljudske istorije. Priča počinje prije 13000 godina kada su lovci-sakupljači iz kamenog doba činili cjelokupnu ljudsku populaciju. Otprilike u to vrijeme razvojni putevi ljudskih društava na odvojenim kontinentima počeli su da se razlikuju. Rano životinja u Kini i drugim oblastima omogućilo je tamošnjem stanovništvu nov način života. Ona društva koja su se udaljila od faze lovaca-sakupljača razvila su svoje pismo, tehnologiju, sistem vladavine, organizovane relgiije i moćno oružje, a stekla su i prirodnu otpornost na smrtonostne vrste mikroorganizama. Izdavač je Laguna.
Minecratf – Ostrvo roman je Maksa Bruksa, istaknutog autora Njujork tajmsovog bestselera Svetski rat Z. Kritika ga je okarakterisala na sljedeći način – „Zabavna avantura, Robinson Kruso digitalnog doba“. Vodeći se tradicijom svima dobro poznatih avantura Minecraf: Ostrvo govori o novom heroju, nasukanom u Minecraft svijetu, koji mora da se izbori sa okrutnim, nepoznatim okruženjem i otkrije tajne ostrva. Izmišljeni svijet Maksa Bruksa umije da izgleda kao lavirint, a ponekad i kao siledžija. Ali, istina je i da je učitelj, a prepreke u njemu su samo skrivene lekcije. Izdavač je Publik Praktikum.
*
Na kraju ponovimo da za 7 dana, u petak 11. novembra, Knjižara So organizuje 18. po redu Čajanku – novim sajamskim naslovima u čast. Na fejsbuk stranici Knjižare So možete pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
Uoči polusatne blokade državne granice, koju za sutra najavljuju predstavnici lokalne uprave i građani Herceg Novog za spas bolnice “Meljine”, zaposleni u toj zdravstvenoj ustanovi poslali su danas apel kolegama.
Apel je upućen zaposlenima Doma zdravlja Herceg Novi, Instituta Igalo kao i zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori, Sindikatu doktora medicine i Sindikatu zdravstva Crne Gore.
„Poštovane kolege, godinama unazad blisko sarađujemo i zajednički se borimo za isti cilj, a to je liječenje i spašavanje života naših sugrađana. Sada je došao momenat da se udružimo u još jednoj teškoj borbi, a to je spašavanje i ozdravljenje bolnice Meljine. Samo udruženim snagama možemo se izboriti za lijek koji u ovom momentu postoji i nalazi se u rukama Vlade Crne Gore, ali je pitanje da li će ga prepisati i da li će stići na vrijeme. Stoga vas molimo da nas podržite na bilo koji način, a oni koji su u mogućnosti da dođu na predstojeći protest u nedjelju 06. novembra u 11 sati na granici Debeli brijeg. Poslaćemo zajedničku poruku da Herceg Novi treba bolnicu, da Herceg Novi više nema vremena za čekanje“, poručuju u apelu radnici Bolnice Meljine.
Blokada graničnog prelaza Debeli brijeg najavljena je za sutra, nejelja 6.novembar u 11 sati.
Vojna bolnica Meljine – nekada – foto arhiv Boka News
Sindikat zdravstva Crne Gore saopštio je danas da izražava snažnu podršku naporima da se riješi status Bolnice Meljine koja je sa više od 150 godina postojanja neizbrisivo utkana u tkivo Crne Gore i koja je od vitalne važnosti za stanovnike Boke.
Cavtat – U Kući Bukovac u četvrtak navečer otvorena je izložba „Milom Cavtatu uspomena“, koja je osmišljena povodom 100. obljetnice smrti Vlaha Bukovca.
Direktorica Muzeja i galerija Konavala Antonia Rusković Radonić se, obraćajući posjetiteljima, prisjetila 1922. godine koja je Cavtat obilježila na razne načine: u toj godini Meštrović završava Mauzolej obitelji Račić, iste godine osniva se Vezilačka udruga Cavtat, a nažalost, u Pragu prerano odlazi Vlaho Bukovac.
Iz poštovanja prema liku i djelu ovog velikog umjetnika, iz poštovanja prema obiteljskoj ambiciji za galerijom Bukovac, koja je zapravo i temelj današnje Kuće Bukovac, u Muzejima i galerijama Konavala odlučili su ovu godinu posvetiti samo Bukovcu. 100 godina od odlaska velikana zapravo je pozicija u vremenu iz koje se lijepo da sagledati njegov rad, kao i njegovo umjetničko nasljeđe.
Muzeji i galerije Konavala kroz cijelu su godinu organizirali javna događanja četvrtkom u Kući Bukovac, gdje su tematizirali poznate i manje poznate informacije o životu i radu Bukovca i njegove obitelji. Svi stručni djelatnici Muzeja, kao i brojni kolege i suradnici izvan ustanove, podijelili su svoja znanja i pripremili neke od tema koja su nas kroz ovu godinu okupljale četvrtkom u Kući Bukovac.
Za rođendan Vlaha Bukovca kao zajednica smo vratili jednu njegovu sliku doma, i to Konavoske tkalce, malo ulje koje prikazuje ljude u konavoskoj nošnji oko stana iz 1920. godine. Zahvaljujući zajedničkim donacijama iz zemlje i inozemstva Kuća Bukovac je bogatija za još jedno Bukovčevo djelo.
U ovoj obljetnici Muzeji su izdali i promovirali knjigu Bukovac na razglednicama autora Nika Kapetanića, a uskoro izlazi i 3. broj slikovnice Vlaha Bukovca, Odrastanje 2., koju slijedi velika monografija Vlaho Bukovac autora Igora Zidića na 800 stranica.
Bukovac-izlozba- foto Opština Konavle
Autorica izložbe „Milom Cavtatu uspomena“ viša je kustosica Helena Puhara, koja je na otvorenju izložbe pojasnila značaj djelovanja Vlaha Bukovca u javnom prostoru Cavtata kao i njegova odnosa prema rodnom mjestu, kojemu se uvijek vraćao. Centralno mjesto izložbe predstavljaju četiri evanđelista prenesenih iz apside crkve sv. Nikole u Cavtatu, koji se po prvi put mogu vidjeti iz neposredne blizine. Upravo taj blizak susret s cavtatskim remek-djelima Vlaha Bukovca izazvalo je najveće oduševljenje na izložbi.
Nakon autorice izložbe okupljenima se obratio don Mato Karamatić, župnik crkve sv. Nikole u Cavtatu koji je omogućio posudbu ovih velikih Bukovčevih slika Kući Bukovac i na svoj originalan način otvorio izložbu. Izložba ostaje otvorena do kraja ožujka 2023. godine.
Izložbu prati i katalog u kojemu su svoj doprinos, uz autoricu izložbe, dali i drugi kolege iz Muzeja i galerija Konavala: Marko Vodopija koji je predstavio društveni i politički život Cavtata Bukovčeva vremena, Maris Stanović koja se osvrnula na prikaze Cavtata u Bukovčevu opusu i na njegov etnografski doprinos te Jelena Beželj koja je predstavila Bukovca u sakralnoj umjetnosti Cavtata. Muzeji i galerije Konavala katalogom su zabilježili i ono što izložbom nije moguće dohvatiti, te su usmjerili pažnju na sva mjesta u kojima se može naći Bukovac u Cavtatu.
Ravnateljica Muzeja i galerija Konavala Antonia Rusković Radonić prilikom otvaranja izložbe zahvalila je na posudbama i suradnji dubrovačkim franjevcima i fra Josipu Sopti, don Matu Karamatiću iz cavtatskog sv. Nikole, gospođi Neli Lonzi i Ivani Lazarević iz Bogišićeve zbirke HAZU kao i Ministarstvu kulture, koje je u cijelosti financijski pomoglo ovu izložbu. Također, zahvalila je i svim suradnicima u Muzejima i galerijama Konavala na svemu što su u ovoj godini napravili.
Socijalni partneri uskoro bi mogli da dogovore potpisivanje opšteg kolektivnog ugovora (OKU) kojim bi se definisao i rad nedjeljom svih zaposlenih, osim onih koji rade na mjestima čija priroda posla zahtijeva neprekidan rad, piše Pobjeda.
Predsjednik Unije poslodavaca (UPCG), Predrag Mitrović, potvrdio je Pobjedi da će socijalni partneri potpisati OKU u naredne dvije sedmice.
– U pitanju su samo sitnice koje još treba da usaglasimo. Dogovor postoji i nadamo se da će biti uskoro potpisan. Socijalni dijalog između sindikata i poslodavaca je unaprijeđen poslije dužeg vremena – kazao je Mitrović.
List piše da bi rad trgovina nedjeljom mogao biti definisan opštim kolektivnim ugovorom, povećanjem zarade zaposlenih koji rade na taj dan. Pregovori su da dnevnica za taj dan budu uvećana 70 do 80%.
Predstavnici sindikata kazali su da će socijalni partneri, nakon potpisivanja OKU, krenuti sa izmjenama Zakona o unutrašnjoj trgovini, čiji je član 35a zabranio rad prodavnica nedjeljom, ili će pokušati da nađu neko prelazno rješenje do izmjene zakona.
Zakon o radu, međutim, članom 76 propisuje da zaposleni ima pravo na jedan slobodan dan u toku sedmice, a može ga koristiti nedjeljom ili danima koji joj prethode ili je slijede. Ukoliko priroda posla to zahtijeva, poslodavac je dužan da odredi druge dane za odmor i da o tome obavijesti zaposlenog. U narednom članu zakona se navodi niz djelatnosti koje su izuzete od pravila dnevnog i sedmičnog odmora.
Socijalni dijalog, odnosno pregovori o ključnim pitanjima između sindikata, poslodavaca i Vlade potpuno su “zamrli” od 2020. godine i obnovljeni su prije tri mjeseca, kad su počeli pregovori o OKU, koji je najvažniji dokument za zaposlene.
U tim pregovorima učestvuju UPCG, Unija slobodnih sindikata (USSCG), Savez sindikata Crne Gore (SSCG) i Ministarstvo ekonomskog razvoja. Ranije je iz tog Vladinog resora bilo najavljeno da će potpisati sve što poslodavci i sindikati dogovore.
Predstavnici dva reprezentativna sindikata i UPCG su se u više navrata sastajali kako bi razgovorali o konkretnim mjerama i preporukama koje socijalni partneri treba da primijene u narednom periodu da bi aktuelizovali neophodne procese i dodatno podstakli promjene koje imaju za cilj održivost crnogorske privrede i očuvanje radnih mjesta.
Predstavnici UPCG, USSCG i SSCG su dogovorili da će, u skladu sa ulogom i nadležnostima sva tri partnera, intenzivirati socijalni dijalog i djelovanje usmjeriti na rješavanje zajedničkih pitanja, od interesa za položaj i poslodavaca i zaposlenih.
Aktuelni OKU, potpisan 2014. godine, trebalo je da važi dvije godine, ukoliko neka od potpisnica ne zaatraži izmjene. Međutim, umjesto da taj dokument prati izmjene Zakona o radu, on je neprekidno produžavan u istom obliku.
Krajem 2020. godine je izmijenjen Zakon o radu u dijelu koji se odnosi na produžetak propisanog roka za donošenje novog opšteg kolektivnog ugovora zbog situacije izazvane epidemijom korona virusa i taj je akt produžen ponovo, ali na godinu, odnosno važio je do 31. decembra. Potom ga je parlament produžio do kraja ove godine da bi se poštovala propisana prava zaposlenih.
Oba sindikata su krajem prošle godine optužili UPCG da opstruira dogovor o zaključenju novog OKU-a iako su sve bili dogovorili još u julu te godine. Oni su tada Skupštini proslijedili prijedlog izmjena Zakona o radu da bi se važenje OKU produžilo do kraja ove godine i da bi se uskladio sa novim pravnim institutima poput pripravnosti i dvokratnog rada i stopostotnog uvećanja dnevnice za one koji rade nedjeljom.
Bliži nam se sezona praznika i baš sada je idealno vrijeme da dobro promislite gdje ćete ih provesti sa svojim najmilijima. Upravo to je idealan period da pobjegnete koji dan na more i upoznate se sa zimskim čarima primorskog načina života. Šum samo jednog morskog talasa biće vam dovoljan da odvuče svakodnevne probleme daleko na pučinu, kako biste se vi prepustili uživanju. Ukoliko se odlučite za ovakav bijeg od stvarnosti, Portonovi biće savršena adresa za vas, a naš tim postaraće se da stvorite uspomene koje ćete pamtiti cijeli život.
Od 3. decembra do 8. januara, Portonovi će postati pravo naselje iz bajke – mjesto posebne magije u kome će zimske noći obasjati svjetla svečanih ukrasa i jedinstvene igre svjetlosti i muzike. Raznovrsni događaji za sve generacije, praznični bazar sa najboljom ponudom delikatesa i kreativne radionice za najmlađe, u kombinaciji sa laganim morskim povjetarcem, napraviće idiličnu atmosferu, savršenu za druženje sa najmilijim osobama. Očekuju nas i koncerti regionalih zvijezda, domaćih bendova i DJ-eva, a nakon programa, zabava će se nastaviti u našim lokalima, uz uživanje u specijalitetima različitih internacionalnih kuhinja, aromama iz najrazličitijih krajeva svijeta, egzotičnim koktelima, šampanjcu i dobroj muzici.
Portonovi Festive Selection
Jedan od događaja koji sigurno ne smije propustiti je Magični šou – light, laser & music show, dramatična instalacija koja će tokom pet dana, od 14. do 18. decembra osvijetliti noćno nebo iznad rizorta.
Bilo kao gost u nekoj od rezidencija ili kao posjetilac, Portonovi svečanosti biće savršene za završetak ove godine i početak nove na najbolji mogući način.
Za više informacija o događajima kontaktirajte events@portonovi.com, a za specijalne ponude i rezervacije smještaja kontaktirajte stay@portonovi.com ili +382 67 177 444.
