Deseta jubilarna sportska i turistička manifestacija „Big game fishing“ biće otvorena večeras, srijeda 31. avgust na Škveru, u 20 sati. Riječ je o međunarodnom takmičenju u lovu na tune, sabljarke, lampuge, albakore i ostale trofejne ribe.
Takmičiti će se dvadeset ekipa iz naše i država okruženja, ali i ostalih evropskih zemalja.
Organizatori su klub Big game fishing iz Herceg Novog i Savez za sportski ribolov na moru Crne Gore.
little-big-gam
Takmičarski dani su četvrtak, petak i subota, isplovljavanje je svakog jutra u 8 sati sa Škvera, a povratak je planiran u 17:30. Potom će biti vagan ulov, svake večeri u 20 sati. Proglašenje najboljih je u subotu, 3. septembra, u 20 sati, u resto baru Jadran.
Iako se pitanje o izgradnji autocesta u Bosni i Hercegovini gotovo uvijek svede na pomjeranje datuma i kojekakve naknadne rokove, određeni procesi kada je riječ o regionalnom uvezivanju konačno su nakon godina čekanja pomaknuti s mrtve tačke.
Dok se na Koridoru 5C trenutno radovi odvijaju na nekoliko dionica, na neki način ispod radara je prošla vijest da se u Bosni i Hercegovini konačno započinje kakav-takav rad na Jadransko-jonskoj autocesti, projektu koji bi trebao povezati zemlje regije, ali i Bosnu i Hercegovinu sa državama Evropske unije kako na sjeveru, tako i na jugu Evrope.
Kao što je već od ranije poznato, projekt Jadransko-jonske autoceste predstavlja ideju Evropske unije o dodatnom saobraćajnom uvezivanju sedam zemalja koje neminovno jesu ili će biti dio evropske porodice.
Ukupna dužina ceste iznosi 1.100 kilometara, a predviđeno je kako će prolaziti kroz Italiju (početna tačka), Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju te Grčku gdje je krajnja destinacija grčka luka Igumenica.
Još 2018. godine, Evropska unija je u sklopu strategije za tzv. Dunavsku regiju predstavila prioritetne zadatke za unapređenje mobilnosti i povezivanja kako u cestovnom, tako i u slučaju željezničkog i zračnog saobraćaja od čega bi korist zapravo imalo 14 zemalja kako južne tako i centralne Evrope.
Kada je riječ konkretno o Jadransko-jonskoj autocesti, ona počinje u Trstu i veže se za već postojeći put RA 13 koji ide prema granici sa Slovenijom gdje se dalje put povezuje s Hrvatskom i cestama A7, i A1 koja je od posebnog značaja i za samu Bosnu i Hercegovinu.
Naime, prema planu, Jadransko-jonska autocesta u Bosni i Hercegovini trebala bi početi na Graničnom prijelazu Bijača i već izgrađenom dijelu autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu.
Dio Koridora 5C koji je trenutno u izgradnji, činit će i dio Jadransko-jonske autoceste i odnosi se na dionici Počitelj – Zvirovići koji se gradi upravo sredstvima Evropske investicijske banke (EIB) u iznosu od 100 mil EUR i bespovratnim sredstvima Evropske unije u visini od 5 mil EUR.
Nakon što ovaj dio bude u potpunosti završen, prema planu, autocesta bi se trebala povezati na petlju u Počitelju koja će uvezivati ovaj dio sa sjeverom BiH.
Gdje je tu Jadransko-jonska autocesta?
Iako je projekat dugo vremena bio u ladici zbog niza okolnosti, Autoceste FBiH su sredinom juna objavile informaciju kako su izabrale projektanta za izradu idejnog i glavnog projekta dionice Jadransko-jonskog koridoa od Počitelja do Stoca.
Za projektanta navedenog dijela Jadransko-jonskog koridora odabrana je grupa ponuđača, koju čine IGH d.o.o. Mostar, Institut IGH d.d. Zagreb i Integra d.o.o. Mostar. Ukupna vrijednost ovog ugovora koji se financira iz vlastitih sredstava JP Autoceste FBiH je 6,09 mil KM bez PDV-a. Rok za izradu projektne dokumentacije je osamnaest mjeseci.
Iako još uvijek nije poznata tačna trasa dionice, iz Autocesta su saopćili kako će ona biti ukupne dužine od 23 kilometra i počinjat će od definiranog spoja s Koridorom 5C.
Navedeno je kako će trasa ići iza naseljenih mjesta Gaj i Brijeg sve do dijela gdje prelazi preko korita rijeke Bregave sa sjeverne strane platoa na južnu u zoni Habatnice.
Do prelaska na suprotnu stranu korita rijeke Bregave, na trasi su predviđena ukupno četiri mosta. Pored mostova, na ovom dijelu trase, predviđena su dva potputnjaka. Trasa prolazi pretežno nenaseljenim dijelom odnosno iza postojećih naselja. Na dionici je predviđeno odmorište Kruševo.
Od desetog kilometra trasa se penje prema tunelu (L= 990 m), te nastavlja sve do platoa gdje je predviđeno čvorište za Neum i Stolac.
Na ovom dijelu trase predviđeno je pet potputnjaka, te jedan natputnjak u sklopu čvorišta Neum – Stolac, ceste koju su također finansirale evropske institucije poput Evropske investicijske banke i Evropske banke za obnovu i razvoj.
Trebinje pod upitnikom
Prema ranijem projektu koji je objavila Evropska unija, Jadransko-jonska autocesta trebala bi prolaziti i kroz istočnu Hercegovinu, tačnije u blizini Trebinja, gdje bi cesta dalje trebala ići prema Crnoj Gori i jugu Balkana.
Ministar transporta i komunikacija BiH Vojin Mitrović ranije je izjavio kako je lokacija planiranog aerodroma u Trebinju utjecala na pomjeranje trasa Jadransko-jonske autoceste.
Također, ono što je poznato jeste da je na ovom dijelu trenutno u opticaju ukupno šest trasa, a da još uvijek zbog lokalnih interesa, ali i interesa građana nije odabrana konačna trasa ovog izuzetno bitnog regionalnog projekta.
Nakon što konačno bude izabrana i ova trasa autoceste, za očekivati je kako će se veoma brzo krenuti u izgradnju i preostalog dijela čime bi se i zvanično Bosna i Hercegovina uključila u projekt Jadransko-jonske autoceste.
Iako u potpunosti nije vezano za Bosnu i Hercegovinu, Jadransko-jonska autocesta ovisit će i o gradnji u Crnoj Gori.
Uz pomoć Evropske unije, u ovoj državi bi se trebala nastaviti i gradnja autoputa Bar – Boljare, nakon što je nedavno otvorena prva dionica ovog važnoj projekta koji bi trebao predstavljati i vezu s Jadransko-jonskom autocestom.
Prema ranijim tvrdnjama crnogorske vlade, u planu je i izgradnja dijela autoceste od ulaza u državu iz pravca Trebinja, a pored sredstava Evropske unije, iz Crne Gore je ranije saopćeno da bi u projektu trebali učestvovati i partneri iz Sjedinjenih Američkih Država.
Velike mogućnosti, ali i mnogo neiskorištenog prostora
Uprkos velikim mogućnostima koje Jadransko-jonska autocesta nudi, projekat kada je riječ o Bosni i Hercegovini, ali i susjednoj Crnoj Gori nije dobio pažnju kakvu i zaslužuje.
Kroz strategiju EUSAIR koja je upravo namijenjena Jadransko-jonskoj regiji, Evropska unija nastoji uključiti sve države u programe kroz koje se izdvajaju brojna sredstva za zaštitu životne sredine, pomorski saobraćaj, ali i razvoj cestovne infrastrukture.
Uprkos značaju koji Koridor 5C ima za Bosnu i Hercegovinu, projekt Jadransko-jonske autoceste podjednako je značajan za državu i u budućnosti značajno može olakšati transport robe na jug Balkana, ali i u Italiju.
Pored toga, izgradnjom bosanskohercegovačke dionice Jadransko-jonske autoceste, uz već ostvareni projekt ceste Stolac – Neum, Bosna i Hercegovina na još jedan način može unaprijediti turističke potencijale krajnjeg juga države čime bi postala dodatno interesantna svim turistima iz Evropske unije koji se do sada, dijelom i zbog cestovnih poteškoća, nisu odlučili za boravak ili prolazak kroz državu.
Koje dionice autoputeva i brzih puteva su izgrađene u Bosni i Hercegovini, a koje su u planu, možete pogledati u našoj Info mapi.
Nadležne službe Gibraltara pripremaju se za moguće izlijevanje nafte nakon što se teretni brod zabio u LNG tanker, javlja Anadolu Agency (AA).
Teretni brod dugačak 178 metara oštećen je nakon nesreće i djelomično potonuo.
Iz vlade Gibraltara su saopštili da pramac broda već počiva na morskom dnu dubokom 17 metara.
Uprkos tome, 24 člana posade ostaju bezbjedno na brodu, na zahtjev njegovog kapetana.
Međutim, postoji rizik od ekološke katastrofe s obzirom da je teretni brod, koji uglavnom prevozi čeličnu armaturu, natovaren i sa 180 tona mazuta, 250 tona dizela i 27 tona ulja za podmazivanje.
Nadležne službe su jutros počele pripreme za postavljanje plutajuće barijere za slučaj izlijevanja goriva.
Prvi Festival etnološkog filma – RISAN 2022 održaće se u Risnu od 1. do 3. septembra 2022. godine u organizaciji NVO ”Medaur” Risan – Društva za njegovanje kulturne baštine Risna.
Ideja Festivala jeste da publici pruži mogućnost da se upozna sa raznovrsnošću kultura, tradicija, vjerovanja i načina života raznih naroda, kao i da podigne nivo svijesti o značaju očuvanja kulturnog nasljeđa.
Ovogodišnje revijalno izdanje Festivala pripremljeno je na osnovu selekcije filmova režisera Vladimira Perovića.
Tokom trodnevnog programa biće prikazano 10 filmova iz 8 zemalja i to – Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Australije, Irana i Nepala. Cilj nam je da okupimo razne filmske stvaraoce, folkloriste, antropologe i etnografe, a ujedno publici i stvaraocima pružimo priliku boljeg razumijevanja, razmjena ideja i unaprjeđenja stvaralaštva. Shodno tome, ovogodišnji Festival ugostiće režisere čiji će filmovi biti prikazani na Festivalu i koji će u interakciji sa publikom, ali i stručnim licima biti u mogućnosti da predstave svoj film, lični doživljaj filmske umjetnosti, kao i dosadašnje projekte na kojima su radili.
Prvog dana Festivala, nakon ceremonije otvaranja u dvorištu palate Ivelić, koja je planirana za četvrtak, 1. septembra u 20:00 časova, prikazaće se tri filma i to: MIR SVIMA Elizabete Koneske iz Makedonije (2007), LU-LU-LU Predraga Todorovića iz Srbije (2019) i DA ZAKITIM MRAMOR CVIJEĆEM Sare Stijović iz Crne Gore (2021).
Drugi dan Festivala, petak 2. septembar, pored projekcije četiri filma, rezervisan je i za prateći program. Naime, u jutarnjim časovima (11:30 časova) u ulici Gabela – dvorištu nekadašnje kuće Bjeladinovića, održaće se predavanje na temu običaja vezanih za organizaciju risanske svadbe, kao i radionica pripreme svadbenih darova – konjestra i gvantijere. Predavačica je etnološkinja Mileva Pejaković Vujošević. Projekcija filmova počinje u 20:00 časova u dvorištu palate Ivelić i biće prikazani: SUSRET Reza Majlesiija iz Irana (2017), ZAVJET Mladena Ivanovića iz Crne Gore (2023), POSLEDNJE RABADŽIJE Novaka Knežića iz Bosne i Hercegovine (2018) i MI SMO GLASNICI Davida Fedele iz Australije (2018).
U subotu, 3. septembra na istoj lokaciji u 20:00 časova, biće prikazani sljedeći filmovi: CIPOVKA Jelene Vukmanović iz Srbije (2018), SAKREŠTAN Luke Klapana iz Hrvatske (2017) i RAŠČARANI BIOSKOP slovenačke režiserke Eve Pivač i režisera Matjaž Pintera iz Nepala. Nakon projekcije slijedi ceremonija zatvaranja i dodjela zahvalnica i prigodnih poklona učesnicima.
Planirano je i gostovanje Festivala za 4. septembar u Morinju, kada će biti prikazana tri filma iz selekcije ovogodišnjeg izdanja Festivala. Inače, gostovanje se organizuje cilju decentralizacije kulturnog programa i namjere da se predložena filmska ostvarenja ponude i publici izvan Risna.
Ovaj projekat finansiran je sredstvima Opštine Kotor kroz Program kulturnih manifestacija za 2022. godinu.
Festival je otvoren za sve ljubitelje filma i dobrog druženja.
Prihodi 1,4 mil EUR, posjećenost veća 30% u odnosu na prošlu godinu
Jedna od uspješnijih sezona u Nacionalnim parkovima, domaćinsko upravljanje i temeljna priprema, rezultirali su stabilizacijom finansija i apsolutnom likvidnošću preduzeća, a Parkovi napokon zablistali punim sjajem. Pokazatelji navedenog su ostvareni prihodi za prvih osam mjeseci 2022. godine, u iznosu od oko 1.400.000 eura, iz sopstvenih prihoda i izvanredna posjećenost parkova koja je veća za oko 30% u odnosu na isti period 2021. godine.
Nakon stupanja na funkciju rukovodstvo JP Nacionalni parkovi Crne Gore zateklo je nimalo zavidnu situaciju u finansijskom smislu. Tome svjedoče dugovanja u iznosu od oko 950.000 eura, od kojih su obaveze po osnovu poreza i doprinosa iznosilile oko 850.000 eura, a dugovanja prema dobavljačima bila su oko 100.000 eura.
Domaćinsko upravljanje, stvaranje efekasnih rješenja koje imaju dugoročne pozitivne efekte, održiv ekonomski model, rezultirali su oporavkom i stabilnim finansijama Javnog preduzeća za nacionalne parkove.
U 2022. godini, uspjeli smo da izmirimo sva zatečena potraživanja ka dobavljačima, ušli u proces reprograma poreskih potraživanja, u cjelosti, a zaposlenima omogućili redovnu isplatu zarada. Do kraja godine izmirićemo 220.000 eura zaostalih potraživanja po osnovu poreza i doprinosa i nastaviti redovno da izmirujemo sve tekuće obaveze po osnovu zarada i ostalih potraživanja.
NP Biogradska Gora – foto Boka News
Tokom juna i jula zabilježena je rekordna posjećenost Nacionalnih parkova, što je rezultat dobre pripreme turističke sezone, obogaćivanjem sadržaja turističke ponude i boljom kontrolno-naplatnom evidencijom.
S obzirom da je Javnom preduzeću za nacionalne parkove dodijeljena na upravljanje Ulcinjska Solana, koja godišnje iziskuje trošak od oko 250.000 eura, u mnogome govori da se preduzeće odgovorno I domaćinski ophodi prema svim zaštićenim područjima.
Sve gore navedeno govori u prilog da imamo jednu od najuspješnijih godina poslovanja Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore, istakao je direktor JPNPCG Aleksandar Bulatović.
Mihail Gorbačov, nekadašnji sovjetski čelnik koji je okončao Hladni rat bez krvoprolića ali nije uspio spriječiti raspad Sovjetskog Saveza, preminuo je danas u 92. godini, objavile su ruske novinske agencije pozivajući se na bolničke dužnosnike.
Mihail Sergejevič Gorbačov preminuo je večeras nakon teške i duge bolesti, saopšteno je iz Centralne kliničke bolnice.
Gorbačov, posljednji predsjednik SSSR-a, sklopio je sporazume o smanjenju naoružanja sa Sjedinjenim Državama i partnerstva sa zapadnim silama kako bi uklonio Željeznu zavjesu koja je dijelila Evropu od Drugog svjetskog rata i doveo do ponovnog ujedinjenja Njemačke.
Kad su prodemokratski protesti zahvatili zemlje sovjetskog bloka komunističke istočne Evrope 1989. suzdržao se od upotrebe sile – za razliku od prethodnih čelnika Kremlja koji su poslali tenkove da slome ustanke u Mađarskoj 1956. i Čehoslovačkoj 1968. Ali protesti su potaknuli težnje za autonomijom u 15 republika Sovjetskog Saveza, koji se raspao u sljedeće dvije godine na haotičan način.
Gorbačov se uzalud borio da spriječi taj kolaps.
Kad je 1985. godine postao glavni tajnik sovjetske komunističke partije, u dobi od 54 godine, krenuo je revitalizirati sustav uvođenjem ograničenih političkih i ekonomskih sloboda, ali su njegove reforme izmakle kontroli.
Njegova politika ‘glasnosti’ – slobode govora – omogućila je do tada nezamislivu kritiku stranke i države, ali je također ohrabrila nacionaliste koji su počeli vršiti pritisak za neovisnost u baltičkim republikama Latviji, Litvi, Estoniji i drugdje.
Mnogi Rusi nikada nisu oprostili Gorbačovu turbulencije koje su njegove reforme izazvale, smatrajući kasniji pad životnog standarda previsokom cijenom za demokraciju.
Nakon što je 30. juna posjetio Gorbačova u bolnici, liberalni ekonomist Ruslan Grinberg rekao je novinskom izdanju oružanih snaga Zvezda: “Svima nam je dao slobodu – ali ne znamo što bismo s njom.”
Von der Leyen: Otvorio je put slobodnoj Europi
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen objavila je na twittu da je Mihail Gorbačov bio čelnik od povjerenja i poštovanja.
Odigrao je ključnu ulogu u okončanju Hladnog rata i rušenju Željezne zavjese. Otvorio je put slobodnoj Evropi. Ovo naslijeđe nećemo zaboraviti, navodi predsjednica EK.
Nehammer o ulozi Gorbačova na približavanje Istoka i Zapada
Austrijski kancelar Karl Nehammer objavio je putem twitta da je Mihail Gorbačov utjecao na približavanje Istoka i Zapada nakon pada Željezne zavjese u Evropi i kraja Hladnog rata.
21. Međunarodni festival klapa Perast biće održan 9. i 10. septembra (petak i subota) na Pjaci Svetog Nikole. Po riječima direktora Festivala Mikana Kovačevića ova značajna muzička manifestacija, čiji je osnovni cilj promovisanje i čuvanje tradicije klapskog – “a capella” pjevanja, kao dijela muzičkog i kulturnog nasljeđa Boke Kotorske ove godine biće održan u svom punom formatu.
Čuvanje kulturne baštine klapskog pjevanja je temeljna misija Međunarodnog festivala klapa Perast koji od ove godine nije više dio KotorArta.
„U Boki Kotorskoj je to tradicija poznata još od sredine XIX vijeka, približili smo je i razvili širom Crne Gore. Klapskom muzikom smo izgradili čvrste mostove razumijevanja, harmonije i prijateljstva, svojstvene kulturi i umjetnosti kao univerzalnom jeziku. Da li je ta naša misija, izložena dugogodišnjim preispitivanjima i iskušenjima stalno novih dokazivanja, dovoljno prepoznata od nadležnih za institucionalno čuvanje identiteta, kulturne tradicije i bogatsva različitosti na ovim prostorima, pitanje je na koje još čekamo uvjerljive odgovore“ – poručio je direktor Festivala Mikan Kovačević.
Festival počinje u petak, 9. septembra, Pjaca Sv.Nikole, u 20 sati, kada će u revijalnom programu nastupiti će dječije klape Margerita Bianca (Bijelo Polje), Tora (Herceg Novi), Cvit (Imotski), Fortuna (Kotor), Primorkinje (Budva).
U takmičarskom dijelu prve večeri nastupiti će ženske klape, Zvizdan (Posušje, Bosna i Hercegovina), Mindula (Okrug Donji, Hrvatska), Anima Arbae (Rab, Hrvatska), Salona (Solin, Hrvatska), Oželanda (Zagreb, Hrvatska) Mirabela (Omiš, Hrvatska), Tamarin (Solin, Hrvatska), Filip Dević (Split, Hrvatska).
Perast foto -M. Marusic
U subotu 10. septembra u Muzeju grada Perasta u 10.30 sati biće predstavljen festivalski almanah Lirica br. 9 posvećen dječijim klapama i okrugli stol na temu MFK Perast – status, planirani razvoj i misija čuvanja kulturne baštine.
U večernjim satima Festival se nastavlja na Pjaci Sv.Nikole, u 20 sati takmičenjem muških klapa i u kategoriji Nova klapska pjesma.
U kategoriji muških klapa nastupiti će: Štiglići (Podgorica, Crna Gora), Krijanca (Rab-Hrvatska), Zvizdan (Posušje, Bosna i Hercegovina), Castel Nuovo (Herceg Novi, Crna Gora), Valdibora (Rovinj, Hrvatska), Bošket (Zagreb, Hrvatska,) Filip Dević (Split, Hrvatska), Kolapjani (Sisak,Hrvatska), Munita (Zadar, Hrvatska).
U kategoriji Nova klapska pjesma nastupiti će, mješovita klapa Castel Nuovo (Herceg Novi, Crna Gora), muška klapa Štiglići (Podgorica, Crna Gora), ženska klapa Alata (Podgorica, Crna Gora), mješovita klapa Camerton (Podgorica, Crna Gora), ženska klapa Oželanda (Zagreb, Hrvatska), muška klapa MUNITA (Zadar, Hrvatska).
Stručni žiri: Mojimir Čačija, Rajmir Kraljević, Marija Didović, Mario Katavić, Vlado Begović, Mihailo Lazarević, Mirela Šćasni
Litva je saopštila da je završila izgradnju ograde duž granice s Bjelorusijom kako bi se borila protiv ilegalne imigracije koju, prema Zapadu, potiče Minsk. Ilegalna imigracija ove je godine porasla u Litvi, članici EU-a, na oko 4200 migranata, uglavnom s Bliskog istoka i Afrike, koji su prešli granicu iz susjedne Bjelorusije.
Zapad je optužio režim bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka da manipulira priljevima migranata sa svojom saveznicom Rusijom u sklopu “hibridnog” ratovanja, što Minsk negira. Barijera visoka četiri metra i sastavljena od bodljikave žice proteže se na više od oko 550 kilometara granice dviju zemalja. Premijerka Litve Ingrida Simonyte objavila je završetak projekta i rekla da je “tehnički nemoguće” podignuti fizičke barijere duž cijele granice, koja prelazi preko jezera, rijeka i močvara.
Oštra migrantska politika Litve dovela je do optužbi da nezakonito vraća ljude preko granice. Simonyte je rekla da će njezina vlada nastaviti svoju politiku i ispitati mogućnost njezina provođenja bez uvođenja izvanrednog stanja. No priznala je da bi to bio izazov s obzirom na međunarodno pravo, rekavši da njezina zemlja ima “mnogo posla”.
U subotu su litavski graničari odbili ulazak za 125 migranata, najveći broj od početka godine. Policija je optužila bjeloruske kolege da pomažu migrantima da ilegalno uđu u Litvu i da su oštetili novu ogradu.
Velik broj većinom bliskoistočnih migranata prošle zime izazvao je napeti sukob između istočne članice EU-a Poljske i Bjelorusije. Poljska je poslije izgradila čelični zid duž granice s Bjelorusijom kako bi odvratila migrante, rekavši da Lukašenkov režim “destabilizira” regiju.
Odlukom Odbora povjerenika Opštine Tivat da usvoji predlog odluke o stavljanju van snage Odluke o osnivanju Društva sa ograničenom odgovornošću „Sportski centar Župa“ Tivat iz 2017.godine, juče je i zvanično stavljena tačka na pokušaj bivše DPS-SD-HGI lokalne vlasti u Tivtu da formira još jedno novo lokalno preduzeće u kojem bi se otvorila dodatna nepotrebna radna mjesta za zapošljavanje njenih simpatizera.
Odluka o formiranju novog preduzeća koje bi u sebi objedinilo aktuelnu samostalnu Javnu ustanovu „Sportska dvorana“ Tivat i većinu ostalih javnih sportskih kapaciteta u tom gradu, donešena je za vrijeme dok je Tivtom upravljavla administracija bivše gradonačelnice dr Snežane Matijević (DPS). Međutim, glavni inspirator i kreator ove odluke bio je tadašnji potpredsjednik Oštine i kasniji gradonačelnik dr Siniša Kusovac (DPS) za čijeg mandata je nastala prava eksplozija formiranja novih radnih mjesta u lokalnoj upravi Tivta i njenim preduzećima i ustanovama, odnosno enormno novo zapošljavanje u javnom sektoru, pogotovo pred lokalne izbore u avgustu 2020.
Kusovčeva ideja je bila da na taj način postupi i sa JU „Sportska dvorana“ koja je 2017. imala sistematoizovanih 8 radnih mjesta, te je pretvori u novo lokalno preduzeće čiji je jedini vlasnik Opština Tivat, a koje bi imalo sistematizovanih čak 18 radnih mjesta. Elaborat o društveno-ekonomskoj opravdanosti osnivanja novog preduzeća uradio je tadašnji Sekretarijat za mlade, sport i socijalna pitanja Opštine Tivat na čijem je čelu bila mr Darka Ognjanović (DPS). U tom dokumnetu je navedeno da u Tivtu djeluje 50-tak sportskh klubova i organizacija i da oni koriste preko 60.000 kvadratnih metara površinje otvorenih i zatvorenmih objekata za obavljenje sportske djelatnosti, te da bi sve takve objekte koji su u vlasništvu Opštine, trebalo staviti u nadležnost i pod upravljaje od strane novoformiranog opštinskog preduzeća. U elaboratu je navedeno i da bi za rad nove firme u prvih godini njenog poslaovanje, trebalo obezbijediti najmanje 181.940 eura od čega su njeni prihodi procijenjeni na samo 60.000 eura, dok je ostatak od preko 120 hiljada eutra trebalo obezbijediti kao dotaciju iz budžeta grada. U elaboratu je nadeveno da je „opredjeljenje Opštine Tivat da formira novo lokalno preduzeće „Sprtci cenhtar Župa“ i da će kroz novu opštinsku firmu, shodno Zakonu o sportu, „definisati novi organizacioni oblik i obezbijediti efikasno obavljanje poslova djelatnosti vezane za sport u Tivtu”.
Kusovčevu i Ognjanovićkinu zamisao je podržala tadašnja DPS-SD-HGI odbornička većina u lokalnom parlementu koji je 2017. donio formalnu odluku o osnivanju novog opštinskog preduzeća “Sprotski centar Župa” d.o.o. Međutim, ova odluka nije realizovana u praksi jer su u međuvremenu počela međusobna razračunavanja u vrhu tivatskog DPS-a koja su kulminirala ostavkom tadašnje gradonačelnice Matijević uz ljeto 2018. i dolaskom Kusovca na mjesto predsjednika Opštine, a potom je uslijedila i ekonomska kriza izazvana prekomjernim troženjem novca uz gradskog budžeta, odnosno kasnijom pandemijom koronavirusa.
Aktuelna lokalna vlast Tivta koju čini koalicija građanskih listi Narod Pobjeđuje, Bokeški Forum i “Goran Božović- časno i odgovorno za bolji Tivat” lani je odlučila da stavi definitivnu tačku na pokušaj sojih prethodnika iz DPS, SD i HGI da formiranjem novog opštinskog preduzeća dodatno optereti lokalnu kasu dodatnim novim brojem nepotrebnih zaposlenih u javnom sektoru. Stoga je još lani u julu prošle godine lokalnom parlamentu upućen formalni predlog za stavljanje van snage Odluke o dormiranju “Sportski centar Župa” Tivat d.o.o. iz 2017. ali zbog blokade rada Skupštiune Opštine koju je prouzrokovao njen bojkot od strane opozicije iz DPS, SDP, SD i HGI, ovaj predlog nije mogao biti usvojen. Konačno, on je stavljen na dvnevni red sjednice Odbora povjerenika Opštine Tivat u ponedjeljak, pa je to tijelo koje do održavanja vanrednih lokalnih izbora 23.oktobra mijenja u međuvremenu raspuštenu SO Tivat, usvojilo predlog gradonačelnika Željka Komnenovićaa (NP) i tako konačno stavilo tačku na raniji pokušaj DPS-a da izmisli i formira još jednu nepotrebnu lokalnu firmu i “nakači” je na gradski budžet.
U obrazloženju odluke o stavljanju van snage ranije odluke SO Tivat o formiranju nove opštinske firme stoji da ona nije sprovedena u djelo, da “Sportski centar Župa” Tivat d.o.o. nije upisan u Centralni registar privrednog suda Crne Gore, niti je imenovan izvršni direktor i Odbor ditrektora, odnosno nije donešen Statut novog preduzeća. Navodi se i da po zakonu, ne postoji obaveza reorganizacije javnih ustanova kakva je aktuelna JU “Sportska dvorana” Tivat u privredna društva, već da Zakon o unapređenju poslovnog ambijenta takvu obavezu propisuje samo za dosadašnja javna preduzeća. Zvaničnu preporuku da se ova odluka stavi van stage u međuvremenu je donijela i Služba interne reviziuje Opštine Tivat.
Uz 35 godina Filmskog festivala, Herceg Novi ove godine obilježava još jedan jubilej, 100 godina bioskopske kulture. Tim povodom, izvršni producent Festivala, Javna ustanova kulture “Herceg fest“ izdala je publikaciju i uradila kratki film koji nosi naziv ovogodišnjeg festivalskog slogana „Mi smo djeca filma“.
Publikacija sadrži sažetak bogate bioskopske baštine Herceg Novog, koja se čuva u privatnim i arhivama javnih ustanova, a film je sažetak te publikacije, objasnila je poslovna direktorica 35. Filmskog festivala, Gordana Porobić Krcunović.
„Herceg Novi zaista ima bogatu bioskopsku baštinu. Činjenica je i da, od kada je 35-ica izašla iz upotrebe, filmski festival je preuzeo na sebe obavezu njegovanja bioskopske kulture. Lijepa vijest u godini kada obilježavamo dva jubileja, jeste da će Herceg Novi konačno dobiti savremeni bioskop – u toku je implementacija projekta digitalizacije bioskopa u Dvorani Park, a tokom ljeta ćemo moći da imamo bioskop na Forte Mare, za kojim smo toliko čeznuli“, kazala je na promociji Porobić Krcunović.
Kako je istakla, bogata građa koja postoji o ovoj temi zahtijeva i jednu monografiju, u kojoj bi bili zabilježeni događaji, podaci, ličnosti koji se vezuju za bioskopsku kulturu grada.
Autorka teksta za publikaciju i film je novinarka i publicistkinja Vitka Vujnović, koja je tokom pripreme i istraživanja došla do podatka da je bioskop u Herceg Novom postojao još 1919. godine u Oficirskom domu na Belavisti, ali samo za mjesnu vojnu komandu, dok 1922. godine počinju javne projekcije. Kako je ispričala, ovaj podatak je našla u dopisu koji su mještani Starog grada uputili tadašnjem načelniku Opštine, Jeftu Gojkoviću.
„Bio mi je interesantan i podatak da je svojevremeno u Herceg Novom radilo pet zimskih i sedam ljetnjih bioskopskih bašta, da je na tvrđavi Forte Mare svake večeri bilo po 600 gledalaca, a da je ukupan zbir u toku godine bio, danas nevjerovatnih 200.000 posjetilaca. Mogli smo i bolje čuvati ono što smo imali, ali uvijek se treba nadati da ćemo napraviti neki novi iskorak“, kazala je Vujnović.
Kako je rekla, publikacija „Mi smo djeca“ filma je „sentimentalna istorija bioskopa u Herceg Novom“, koja treba da bude osnova za neko ozbiljnije istraživanje.
„Trudila sam se da nađem lijepe misli o bioskopu, kinematografiji, pojedinim filmovima, o ljudima i našem festivalu, koje su izgovarali ljudi značajni za kinematografiju Crne Gore, koji su svi listom krenuli iz Herceg Novog“, navela je Vujnović i dodala: „Išla sam na atmosferu, da zabilježim ono što smo zaboravili ili nismo ni znali.“
Među podacima koje je istakla kao zanimljive je i to da je Borislav Pekić bio scenarista „Lovćen filma“, čije je sjedište u jednom periodu bilo u Herceg Novom, a Mihailo Lalić je u starom kinu imao svoje mjesto, u poslednjem redu na sredini.
Govoreći o uspjesima stvaralaca iz Herceg Novog, Vujnović je poručila: „Naši ljudi su stigli i do Holivuda – Bojan Bazeli, Ivan Marinović niže uspjehe sa svojim prvim filmom, isto to radi Ivan Salatić, imamo sjajnu ekipu glumaca poput Miloša Pejovića , Dejana Đonovića, Gorana Slavića, scenaristu Stevana Koprivicu, imamo sve elemente da zlatne godine oživimo i podignemo na još veći nivo, samo ako budemo imali dobru volju“.
Promocija publikacije „Mi smo djeca filma“ upriličena je u okviru pratećeg programa 35. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala, nakon čega je u foajeu Dvorane Park prikazan dokumentarni film Mitra Terzića „Ćakule sa Feliksom“.
Osvrćući se na publikaciju, Terzić je kazao da istorija bioskopske kulture u Herceg Novom može da bude ozbiljna osnova razvoja kulturnog turizma grada: „Ovakav materijal, ovakva istorija zaslužuje neki prostor u kojem bi mogla da bude permanentna izložba i dokaz onoga što je Novi imao svih ovih godina. Da ga ne svodimo samo na ljetnji period i tih četiri, pet, šest dana filma, nego da to bude jedna institucija koja može ljudima tokom čitave godine da pokaže šta je Herceg Novi predstavljao za jugoslovensku kinematografiju, i šta i dalje predstavlja“.
Terzić se zahvalio organizatorima na prilici da se „film koji je obišao dosta svijeta vrati tamo odakle je krenuo“, kao i Novljanima koji su učestvovali u radu na ovom ostvarenju.
„Priča o Feliksu Laforestu je isto tako vrlo značajna i čak bi mogao da se uredi neki prostor koji bi spojio fotografiju i film. Feliks je bio filmski radnik, a u ovom filmu vidjećete nekih 20 sekundi koje su možda i prvi video zapisi Herceg Novog, bar civilne prirode. Ove zapise je Gabo Golubin našao u Feliksovom ateljeu, ja sam ih odnio u Madrid i to je u ovom filmu prvi put digitalizovano“, rekao je Terzić.
Uz film „Ćakule sa Feliksom“, u foajeu Dvorane Park upriličena je izložba fotografija Mitra Terzića, koje su urađene tehnikom kontrolisane duple ekspozicije, a sa idejom da budu „dijalog dvije osobe koje su živjele na istom mjestu, ali sa nekih 100 godina razlike“.
