Tokom prethodnog vikenda na crnogorskim putevima evidentirana je 51 saobraćajna nezgoda, u kojima nije bilo stradalih. Pet osoba je zadobilo teške, a 22 lake tjelesne povrede.
U istom periodu pripadnici saobraćajne policije su u okviru represivnih aktivnosti podnijeli 89 prekršajnih prijava, izdali 755 prekršajnih naloga, oduzeli devet pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja.
Uhapšen je 21 vozač zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola.
– Uprava policije još jednom apeluje na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise i na taj način doprinesu, kako ličnoj, tako i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju – poručuju u UP.
Lokalna akciona grupa Luštica (LAG), koja je formirana u aprilu, ne odustaje od afirmisanja, kako posebno ističu, LEADER pristupa u sferi ruralnog razvoja poluostrva na ulazu u Boku, ali i njenom održivom bitisanju.
Dr Ilija Moric, potpredsjednik Lokalne akcione grupe Luštica, ističe da je to prvi LAG osnovan u Crnoj Gori, te dse radi o LEADER pristupu, koji je dio politike ruralnog razvoja EU i sa osnivanjem ovog LAG-a mi počinjemo priču, koja predstavlja jedan dug i složen proces.
Potpisali su i Deklaraciju o održivom razvoju Luštice kojom članovi LAG-a iskazuju zabrinutost za trenutnu situaciju u smislu očuvanja prirodnih i kulturnih resursa.
Suština djelovanja LAG Luštica je izanalaženje mjere između očuvanja prirode, agraranih potencijala i agrarnog turizma, naspram sve većeg zamaha urbanizacije poluostrva.
Dr Moric smatra da razvoj ruralnih područja koja u sebi nose raznovrsne potencijale uz agroturizam, predstavljaju jedan od preduslova valorizacije poluostrva Luštica.
Obnovili smo maslinjak, zasadili nove masline, organski se sertifikovali, nabavili mlin za preradu i drugu opremu-objašnjava Moric.
Ipak, konstatuje da potencijali agroturizma nisu iskorišteni u dovoljnom kapacitetu, te da se sve svodi na individualni napor čovjeka.
– Imamo ogroman potencijal kroz oleo i druge grane turizma na Luštici.
Kao zajednica nedovoljno smo učinili da ruralni turizam bude na višem nivou, u smislu kvantiteta i kvaliteta-smatra Moric.
On smatra da se organska proizvodnja sira, vina, maslinovog ulja i drugih poljoprivrednih kultura, može pokrenuti bez većih investicija, koje su dugo najavljivane na Luštici.
Domaćinstva, koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom i turističkom ponudom kraja, idu ispred cjelokupnog plana razvoja.
Luštica
– Suština je da postoji radna kultura. Moramo iskreno reći da na Luštici postoje i druge familije, koje rade kvalitetno i to je pokazatelj da potencijal na Luštici ne treba prepustiti ljudima sa strane.
Osnovna maksima je da niko drugi nam neće riješiti egzistenciju, naše probleme.
Luštica je uvijek imala i imaće dovoljno dobrih primjera, a bilo bi bolje da se svi aktiviramo, posebno u dijelu zapuštenih maslinjaka, ili nekih drugih privrednih kultura, kako bi obezbijedili bolji život.
Ipak, na Luštici ukupna situacija je bolja, nego što je bila prije deceniju-ocijenio je dr Moric.
Poluostrvo Luštica broji 300 do 350 žitelja i nešto ispod 100 domaćinstava.
Riječ je o stalno nastanjenom stanovništvu, a postoji i značajan broj stranaca, koji su vezali život i posao za Lušticu.
Riječ je o porodicama iz različitih dijelova Istočne i Zapadne Evrope. Moric je i aktivni član Maslinarskog društva Boka, pa ga raduje što broj maslinjaka raste.
Obnova starih maslinovih stabala i maslinika
Napušteni stari maslinjaci
– Maslinarsko društvo nabavlja sadnice za svoje članove, promovišići ovu tradicionalnu djelatnost.
Po mojoj procjeni u maslinjacima na području Boke godišnje je za oko 4.000 sadnica više. U Crnoj Gori ima 2.000 registrovanih maslinara, preko pola miliona stabala maslina.
U prošlosti na području Boke je bilo preko 300.000 stabala maslina, i sada postoji veliki broj ali se od tog broja koristi nešto više od jedne trećine.
Prisutan je i trend nove sadnja i novih maslinjaka. Dosta je i zapuštenih imanja, posebno pored saobraćajnica. Negativno je što su napušteni stari maslinjaci na Luštici i drugim dijelovima Boke i zato nema opravdanja da se taj dio ne može privesti namjeni, ocijenjuje dr Ilija Moric.Ono što nedostaje crnogorskom maslinarstvu jeste investicioni bum, odnosno, kako ističe, moglo bi da bude zasađeno još pola pa i više miliona stabala maslina, koje bi bile namijenjene za ekonomski održiv biznis, industriju.
U utorak, 16. avgusta 2022. godine, u 21 sat u Spomen-domu „Crvena komuna” u Petrovcu biti otvorena izložba Dijalozi\Dialogues umjetnice Cvetke Hojnik. Izložbu će otvoriti mr Dušan Medin, arheolog i menadžer kulture. Kustoskinja izložbe je Jasmina Lazović.
„Permanentno i od pamtivijeka osnova za lično ekspresivno stvaranje je materija, različiti materijali i strukture, povezivanje i integracija u nove međusobne odnose u kontekstu ambijentalnog korporativnog identiteta.
U vremenima kada doživljavamo prezasićenost prostora koji nas okružuje i često se osjećamo skučeno, minimalistička rješenja djeluju kao protivteža, kao dragocjena prilika da usmjerimo pažnju, dobijemo vrijeme za kontemplaciju i znamo da zavirimo u dubinu. Duboko u sebi, Cvetka Hojnik nosi svoj svijet i lično iskustvo života, koju preko svojih umjetničkih radova hrabro dijeli s nama već decenijama, pronalazeći nove izazove i likovne platforme. S najnovijim likovnim opusom iz razdoblja posljednjih godina, Cvetka Hojnik povezuje i sistematično gradi drugačiju priču drugačijeg izraza, kao „lajtmotiv”, pa ekstrahuje odnos između osnovnih geometrijskih oblika kruga i kvadrata, koji se nakon slikarkinog ličnog iskustva, znanja i svjesnosti, metaforično transformišu u zagonetne odnose, prelaze u traženje paralela između brojnih raznolikih međusobnih odnosa na cesti života od rođenja do smrti. Kao povezujući moment, na crnom polju se pojavljuje crvena boja, kao protivelement crnoj i istodobno kao interpretacija simbola ljubavi i erotike…, koja se kao nova dimenzija slobodno nastavlja u iduću sliku, priču i sudbinu, te glatko teče svoj put naprijed…, preko svih okvira, postojećih pravila i zapisanih zakona. Umjetnički radovi Cvetke Hojnik su minimalističke forme, ali su iznenađujuće složeni i višestruki u smislu izraza i poruke. Pažljiviji pogled na platna kvadratnog ili pravougaonog oblika otkriva gledaocu bogatu strukturu slikovnog polja, koju čine plastični slojevi boje. Slojevi boje se razlikuju od slike do slike, ali i na samim slikama. Tako su slike povezane različitim nijansama crne boje kao procesom tkanja površine. Iza takve odluke interpretacije stoji duboko lično iskustvo, intimna spoznaja kobne razdvojenosti koja je temeljni pokret našeg postojanja, takođe shvaćena u pesimističkoj verziji kao putovanje niotkuda u nigdje.
Na pojedinim umjetničkim radovima pojavljaju se dva slikarska platna. Jedno je stijena, koja crne radove dopunjuje svojom bjelinom, a drugo je slikarsko platno sa različitim teksturama i kolažirano materijalima. Mnogo puta materijali su ponovo upotrijebljeni i umjetnica ih nalazi na raznim otpadima. Preovlađujućoj racionalnoj zamisli materijalni površinski zahvati utiskuju organski dah i bitno obogaćuju izražajnost slika. Umjetnica stvaralački istražuje prostornu raširenost, svaka slika živi iznova svoju specifičnu dimenziju. Uprkos oskudnom broju prikazanih likovnih elemenata, umjetnica zna utisnuti žar razodijevanja duhovnog, pa bismo tako mogli gledati slike i u tišini strasti. Svjetlost i tama, red i nered, vidljivo i nevidljivo, i još neprobojnije mnoštvo drugih suprotnosti su parovi sa kojima se suočavamo na ovom putu, pokušavamo da ih prevaziđemo ili bar uravnotežimo, kako u svakodnevnom životu, tako i u umjetničkim formulacijama.
Cvetka Hojnik u gradnji svojih slika pristupa krajnje minimalnim sredstvima, i primitivnim geometrijskim formama i samo ovim elementima pokušava da izrazi svoje razumijevanje dilema kojima se čovjek iznova vraća. Slikarikin analitički način rada sa ovim redukcionizmom dosljedno sprovodi princip „manje je više” i dokazuje koliko je realnost svake slike zapravo trostruka, pored predmeta kao takvog, formira se i procesom slikanja i stavom onoga ko ga posmatra. Posmatrač je uvijek taj koji to tumači, pita se šta to znači, šta saopštava. Odgovor nikada nije konačan, mjerljiv, svaki pojedinac ga nalazi samo za sebe” – navodi se u tekstu za katalog Cvetke Hojnik.
Cvetka Hojnik je rođena u Murskoj Soboti, Slovenija. Nakon završene gimnazije u Murskoj Soboti, diplomirala je na Prirodno-tehnološkom fakultetu Univerziteta u Ljubljani, odsjek tekstil, studijski program dizajn tekstila i odjeće. Studira i na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani. Zadatkom En Soph – Sklopovi i teksturiranje kroz fraktale Kabale stekla je zvanje magistra likovnih umjetnosti u Školi za slikanje i crtanje.
Svoje radove predstavlja na samostalnim i grupnim izložbama u Sloveniji i inostranstvu. Za svoj rad dobila je više nagrada i priznanja. Članica je Udruženja likovnih umjetnika Maribor, Saveza udruženja slovenačkih likovnih umjetnika, Austrijskog udruženja likovnih umjetnika i Udruženja međunarodnih slobodnih umjetnika. Aktivno sarađuje sa Eine art galerie iz Bad Emsa, Njemačka i kustosom Peterom Hofmanom. Godine 2013. imala je sveobuhvatnu izložbu svojih radova u Galeriji – Muzej Lendava. Ovom prilikom objavljena je njena monografija i dobija priznanje od gradonačelnika za kulturna dostignuća u zemlji i inostranstvu. Članica je Udruženja likovnih umjetnika Maribor, Saveza udruženja slovenačkih likovnih umjetnika, Austrijskog udruženja likovnih umjetnika i Udruženja međunarodnih slobodnih umjetnika. Živi i stvara u Lendavi, Slovenija.
Izložba će biti otvorena do 28. avgusta 2022. godine.
Zbog nepažnje prilikom vožnje električnih trotineta ove godine su četiri osobe zadobile teške tjelesne povrede, a jedno trinaestogodišnje dijete je poginulo. Iz NVO Alfa centar na roditelje apeluju da ne dozvoljavaju djeci mlađoj od 16 godina da voze električne trotinete, a na nadležne da ovo pitanje što prije regulišu zakonom.
I iz Uprave policije su saglasni da je važno da se ovo pitanje uredi, pa su inicirali izmjene Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima kako bi se ova oblast zakonski regulisala i time stvorili uslovi da službenici saobraćajne policije pored kontrole imaju mogućnost i sankcionisanja onih koji voze električne trotinete, kada se ne pridržavaju saobraćajnih propisa.
Zakon
– Na ovaj način će se u značajnoj mjeri poboljšati bezbjednost kako ove kategorije učesnika u saobraćaju tako i svih ostalih. Dok se ova oblast zakonski ne reguliše službenici saobraćajne policije će nastaviti da ih svakodnevno upozoravaju na opasnosti na koje mogu naići kao učesnici u saobraćaju – poručuju iz Uprave policije za Pobjedu.
Evidentno je, kako navode, da raste broj djece koja upravljaju električnim trotinetima u javnom saobraćaju, pa ih njihovi službenici svakodnevno upozoravaju, ali i skreću pažnju roditeljima da ne omogućavaju svojoj djeci da učestvuju u javnom saobraćaju na električnim trotinetima.
Nažalost, Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima, električni trotineti nijesu određeni kao vozila, tako da za njih nijesu propisani uslovi koji se moraju ispunjavati da bi mogli učestvovati u saobraćaju.
– Te samim tim nijesu propisani ni uslovi koje moraju ispunjavati vozači električnih trotineta kada učestvuju u javnom saobraćaju – navode iz Uprave policije.
Zbog svega toga službenici saobraćajne policije nemaju zakonski osnov za sankcionisanje ove kategorije učesnika u saobraćaju, ali ih upozoravaju na opasnosti.
– Apelujemo na ove učesnike u saobraćaju da se ne kreću po kolovozu gdje se odvija saobraćaj za motorna vozila – ističu iz Uprave policije.
Sara Đoković iz Alfa centra je upozorila one koji su stariji od 16 godina da, ukoliko voze trotinete, obavezno nose zaštitnu opremu – kacige i štitnike.
Uprkos apelima ali i preporukama proizvođača, gotovo da ne možemo na ulicama vidjeti nekoga ko prilikom vožnje električnog trotineta koristi zaštitnu opremu.
Đoković je u izjavi za medije rekla da u Crnoj Gori nemamo pravilo koje će da nam kaže koji je to uzrast koji smije da koristi elektične trotinete i na kojim površinama.
– Države EU su regulisale ovo pitanje na različite načine u zavisnosti o kojoj državi je riječ pa je tako Velika Britanija zabranila, izmjenama zakona, licima ispod 18 godina da koriste ovo prevozno sredstvo, dok su Holandija i Belgija zabranile korišćenje električnog trotineta licima mlađim od 16 godina – rekla je Đoković.
To pitanje pravno je riješila i Hrvatska i to kao prva zemlja u regionu.
Iz Alfa centra zato pozivaju nadležne da se ovaj problem što prije riješi.
Do tada apeluju na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajna pravila i propise i da budu posebno oprezni u ovim ljetnjim uslovima kada su povećane gužve na putevima.
elektricni-trotinet
Struka
Sudski vještak saobraćajno-mašinske struke Igor Radojević za Pobjedu je prije nekoliko mjeseci ukazao da električne trotinete što prije treba uvesti u zakonske okvire.
– Na ulicama ih je sve više, a još uvijek nemaju obavezu registracije, bez obzira na to što su različitih snaga i što mogu da naprave ozbiljnu štetu, kako materijalnu tako i nematerijalnu, što zapravo predstavlja i najveći problem, jer mogu ugroziti zdravlje ljudi – istakao je Radojević.
Povećanjem snage i brzine, a bez zakonske regulative, električni trotineti su sve opasniji po ostale učesnike u saobraćaju, naročito pješake.
– Ima onih koji mogu da razviju brzinu i do 90 kilometara na sat, a prevozno sredstvo koje može da razvije toliku brzinu može biti ozbiljna opasnost za ostale učesnike u saobraćaju, naročito kada imamo situaciju da nije striktno regulisano kuda se mogu kretati. Svjedoci smo da se kod nas kreću trotoarima, biciklističkim stazama i kolovozom. Predstavljaju opasnost za ostale učesnike u saobraćaju, a naravno i za sebe jer su najslabije zaštićeni u slučaju bilo kakve opasnosti – upozorava Radojević.
Smatra da je najprihvatljivije da se trotineti voze biciklističkim stazama, naročito onima na kolovozu (kakvih ima na nekoliko lokacija širom grada).
Na taj način su fizički odvojeni od kolovoza kuda se kreću motorna vozila, ali i od pješačkih staza sa druge strane.
Radojević kaže da je u Francuskoj brzina vožnje električnih trotineta na trotoaru zakonom ograničena na 10 kilometara na sat.
– Uobičajena brzina kretanja pješaka je između šest i osam kilometara na sat, pa su oni dozvolili kretanje električnih trotineta po trotoaru brzinom do 10 kilometara na sat. U pitanju je tzv. pješački mod na koji mora biti podešen trotinet dok se kreće po pješačkoj stazi. Kada su u tom modu, imaju posebnu svjetlosnu signalizaciju, trepćuća svjetla na prednjoj i zadnjoj strani trotineta, koja saobraćajnim službama jasno daju do znanja da se vozač trotineta kreće dozvoljenom brzinom – objašnjava Radojević.
On je skrenuo pažnju da se kod nas često dešava da se vozači trotineta velikom brzinom kreću upravo trotoarom ili pješačkim prelazom, čime dovode u opasnost i pješake i vozače.
Petnaestodnevna vatrena stihija u Bjeloj gori i Lastvi u okolini Trebinja ostavila je pustoš i pepeo na ogromnom području. Nemjerljive štete su pričinjene za biljni i životinjski svijet, čija su staništa uništena. Prema prvim procjenama, izgorjelo je oko 1.000 hektara šume.
Pustoš i čađ je sve što je ostalo na zgarištu velikog požara, a 25 godina truda pčelara Boška Pikule nestalo je u vatri koja je za manje od pola sata odnijela 65 pčelinjih društava. Šteta je ogroma, ali Boško se ne predaje. Nada se da će nakon procjene štete i pomoći lokalnih vlasti obnoviti društva i košnice. Pikula procjenjuje da je šteta u pčelinjaku oko 30.000 maraka.
Na području Bjele Gore nalazi se park prirode Orjen – pluća ove regije u kojem su izgorjele šume crnog bora, bukovine i pašnjaci. Štete od najvećeg šumskog požara na ovom području će se sagledavati narednih par godina.
– Iskreno se bojim šta će biti sa režimom voda ispod Bijele gore jer bi moglo doći do prolaznih zamućenja ili promjene u nekim izvorima na području Lastve – ističe tehnički direktor Centar za gazdovanje kršom Drago Petković.
Raskoš i bogatsvo biljnog i životinjskog svijeta bio je je utočište za zaljubljenike u prirodu, lovce, ali i sve one željne čistog planinskog vazduha. Međutim, mnoge životinje su izgubile stanište.
Nadljudskim naporima vatrogasaca, Helikopterskog servisa Srpske, MUP-a Srbije, svih raspoloživih spasilačkih službi, mještana izbjegnute su ljudske žrtve.
– Radim 17 godina kao vatrogasac i ovako nešto još nisam doživio. Ovo je bilo apokaliptično stanje. Kući nismo išli po 72 sata – priča Bojan Lozo.
Olakšavajuća okolnost je što požar nije svuda bio istog inteziteta, pa su i posljedice negdje manje. Koliko će trebati vremena da se šuma obnovi, teško je procijeniti jer to najviše zavisi od vremenskih prilika. Da bi se obnovio životinjski fond i sloj zemljišta sigurno će biti potrebno i više stotina godina.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron potpisao je u ime Francuske protokol o ratifikaciji pristupanja Finske i Švedske NATO-u koji je francuska Narodna skupština prihvatila 2. kolovoza.
– Ova suverena odluka Finske i Švedske, dvaju europskih partnera, omogućit će jačanje njihove sigurnosti u prilikama sadašnje prijetnje u njihovu neposrednom susjedstvu i svojim će kapacitetima znatno doprinijeti kolektivnoj snazi i našoj europskoj sigurnosti, ističe Elizejska palača.
Švedska i Finska su se odrekle tradicionalne neutralnosti zbog ruske invazije na Ukrajinu.
– Dvadeset zemalja saveznica već su ratificirale protokol, rekla je ministrica vanjskih poslova Catherine Colonna tijekom njegova prihvaćanja u Narodnoj skupštini.
Da bi dvije zemlje u slučaju agresije imale zaštitu po članku 5 NATO-ove Povelje, protokol treba potpisati trideset zemalja članica organizacije.
No Turska, članica Sjevernoatlantskog saveza, prijeti da će “zaustaviti” taj proces, optužujući dvije skandinavske zemlje da pružaju utočište Kurdistanskoj radničkoj stranci (PKK) i njezinim saveznicima koje Ankara smatra terorističkim organizacijama.
Instalacija od drveta – ostrvo Olib – foto M. Marušić
Četverogodišnji Hrvoje i njegovih pet prijatelja dva mjeseca su dočekivali Jadrolinijin trajekt Lastovo na otoku Olibu, a onda im je kapetan dao uspomenu za cijeli život – pozvao ih je na zapovjedni most i dao da uključe brodsku sirenu.
“Gotovo puna dva mjeseca, četverogodišnji Hrvoje te malo stariji Marin, Karli, Tessa, Tomas i Vito svakoga su dana dočekivali naše ‘Lastovo’ na Olibu. A onda se jednoga dana zapovjednik broda Igor Bačić spustio među veselo društvo i pozvao ih na zapovjedni most”, napisali su iz Jadrolinije na Instagramu, uz fotografije veselog susreta.
Dječaci nisu krili fascinaciju komandnim mostom, a kapetan im je čak dao da uključe brodsku sirenu. Osim toga, ostavio im je i kratku poruku kako bi imali uspomenu na svoju avanturu.
“Dragi Hrvoje! Neka ti svako sljedeće ljeto bude veselo i sritno kao ovo!!! Žele ti kapetan Igor Bačić i kapo Dean Koludrović”, stoji u poruci koja je i pečatirana službenim brodskim pečatom.
Mališanima će ovo ljeto zasigurno ostati u dugom sjećanju, a svoju će avanturu svima još dugo prepričavati.
Sportske igre, lokalni specijaliteti i zanimljiv muzički program obilježiće i ove godine tradicionalnu manifestaciju „Petrovačka noć” koja će se u ovom malom, šarmantnom turističkom mjestu održati u subotu 3. septembra.
„Radujemo se ovom događaju iz više razloga. Jedan je svakako taj što tokom protekle dvije godine nismo bili u mogućnosti da organizujemo događaj koji, na najljepši način, ovom dijelu budvanske rivijere daje završni pečat u glavnoj turističkoj sezoni i što ponovo želimo da Petrovcu vratimo ovu tradicionalnu, primorsku manifestaciju koju sa nestrpljenjem tokom čitave godine iščekuju kako Petrovčani, tako i njihovi brojni gosti” – ističu u Turističkoj organizaciji opštine Budva.
Događaji u Petrovcu će početi već od 16 sati organizacijom sportskih igara u petrovačkom pristaništu, gdje će se najspretniji oprobati u vuči konopa i u plivačkim disciplinama. Dječiji program će biti organizovan od 17 do 19 sati na platou ispred Crvene komune.
Priprema i podjela tradicionalne lokalne hrane u organizaciji sportskog ribolovnog društva „Širun”, Organizacije žena Budve, Udruženja kuvara Budve i učenika srednje mješovite škole „Danilo Kiš” u Budvi, počeće od 18 sati na pristaništu i platou ispred restorana „Katič”.
Muzički program ovogodišnje „Petrovačke noći”, nakon defilea i koncerta Gradske muzike Budve koji su predviđeni od 19 sati, obilježiće rok zvuk.
Od 21 sat na glavnoj bini na šetalištu ispred hotela „Palas” nastupiće budvanski sastav „Jack Lupino“, predstavnici nove srpske scene – grupa „Artan Lili” iz Beograda i regionalno poznati rok bend „Van Gogh”.
„Ponoćni vatromet će na najatraktivniji način zaokružiti lijepo cjelodnevno druženje u Petrovcu i najaviti početak postsezone u kojoj će, sigurni smo, uživati brojni gosti na budvanskoj rivijeri” – saopštavaju iz TO Budve i pozivaju sve turiste u Crnoj Gori da 3. septembra budu dio ovog izuzetnog događaja.
Nekada upravitelj stroja, a sada inspektor pomorske kompanije Marine Carriers, pomorski inženjer Goran Sindik, stao je na čelo Odbora povjerenika Opštine Tivat koji obavlja funkciju Skupštine grada, od trenutka kada je njen rad onemogućen zbog političkih neslaganja između konstituenata vlasti. Zanimalo nas je koliko iskustvo stečeno u inostranstvu, kod inostranih partnera, može pomoći da se sagleda situacija u Crnoj Gori i lokalnoj zajednici. Takođe, koji su kriterijumi validni za napredak pojedinca i zajednice, da li su zasluge političke i rodbinske, ili su presudni neki drugi kvaliteti.
„Kao tehničko lice imam malo drugačiji pristup politici, što bi u prevodu značilo da više volim mjerljive rezultate koji mogu da se kvantifikuju, za razliku od onih demagoških koji nas prate decenijama. Radim za pomorsku kompaniju Marine Carriers iz Švicarske, bio sam upravitelj stroja, a sada sam inspektor u istoj kompaniji. Riječ je o poslu tehničke prirode u kojem se cijene rad i znanje, i nikakva druga okolnost ne utiče na vaše napredovanje. Nema predrasuda, mjere se rad i uspjeh, kako bi trebalo da bude i u Crnoj Gori“ – ovim riječima je naš sagovornik započeo razgovor za portal Boka News.
Koji je razlog što ste prihvatili funkciju predsjednika Odbora povjerenika?
Goran Sindik: Svakako nije materijalni, honorar je 400 eura, da ne bude da nešto krijem. Možda mogu kazati da je povod apsurd politike koja se vodi i koja se živi u Crnoj Gori. Sa svojih 45 godina, prošao sam sve one periode i faze sazrijevanja u ovom gradu. Kao posmatrač sa strane, mogao sam bolje i urednije da sagledam tokove u društvu, privredi i svemu što se sada dešava u Crnoj Gori, da napravim komparaciju sa zemljama razvijenog svijeta. Moja je želja da pomognem gradu u kojem sam odrastao i živim. U jednom trenutku, osjetio sam da svi zajedno idemo u lošem smjeru, počevši od totalne blokade lokalne zajednice, i to pred turističku sezonu. Sagledavanje stanja u kojem smo i situacije u Opštini, trebalo bi da počne od toga da se prvo sami pogledamo u ogledalu, da počnemo da sazrijevamo kao društvo, da indetifikujemo realne životne probleme, da se distanciramo od politikanstva. Moramo se vratiti osnovnim vrijednostima: obrazovanju, kulturi, radu, onim segmentima koji društvo čine kvalitetnim i naprednim, koji, budimo realni, nama definitivno nedostaju.
Volio bih dodati nešto veoma važno za Crnu Goru. Radio sam i čitav život radim u inostranstvu. Vi ste na poslu individua i kao takvi imate obaveze i odgovornost, ostvarujete benefite svoga rada… to je aksiom… što apsolutno nije primjenljivo u Crnoj Gori. Nisam vidio da postoji invidualna odgovornost, da ljudi svojim imenom istupaju i snose istu. Kadrovska politika je u Crnoj Gori jako loša, volio bih da ljudi koji su se ostvarili u bilo kojoj oblasti daju doprinos u našem društvenom i političkom životu. Ali, zbog nekvaliteta političkog života, građani se ne upuštaju u te aktivnosti.
Moj angažman u društveno-političkom životu Tivta, odnosno, lokalne samouprave je na fonu doprinosa poboljšanju situacije u cjelini. Da li će to djelovanje biti prihvatljivo ili ne, ostaje da se vidi. Nemam intenciju da ostanem u politici, uprkos tome što me za ovu funkciju predložio CIVIS koji doživljam više kao građanski pokret negoli kao političku stranku“.
Kako možemo „kvantifikovati“ to što ste do sada uradili?
Goran Sindik: Podsjetiću vaše čitaoce da je po zakonima i važećim propisima, Vlada Crne Gore imenovala Odbor povjerenika Opštine Tivat koji će obavljati dužnost SO do biranja novog saziva nakon predstojećih vanrednih lokalnih izbora, zakazanih za oktobar 2022.
Odbor povjerenika Opštine Tivat broji sedam članova, a imenovan je 10. marta 2022, kada SO Tivat već 7-8 mjeseci nije mogla da se sastane i da obavlja svoju funkciju u interesu građana Tivta.
Kao zakonodavna vlast, uspostavili smo normalno funkcionisanje Opštine koje je bilo u potpunosti blokirano. Donijeli smo Odluku o usvajanju budžeta, uspostavili finansiranje po svim budžetskim linijama, tako da su sa aspekta korištenja sredstava, profunkcionisala javna preduzeća od značaja za grad: komunalno preduzeće, vodovod, kulturne ustanove… Obavili smo imenovanja kadrova neophodna za pravilno strukturirano upravljanje u preduzećima.
Naš doprinos se sastojao u tome da vratimo funkcionalnost Opštine Tivat koja je već u tom periodu ulazila u turističku sezonu, a znamo da nam je to nažalost jedini prihod.
Da li ste zadovoljni postignutim rezultatima?
Goran Sindik: Moram biti, u neku ruku, kontradiktoran. Zadovoljni jesmo… ali, ulaskom u vlast, spoznali smo kako ona kod nas funkcioniše. Moram reći da ima dosta kočnica, prvenstveno u pretjeranoj birokratizaciji, načinu donošenja odluka, načinu rješavanja problema… S obzirom da smo jako mala država, sa malim gradovima i lokalnim samoupravama, apsurdno je da imamo toliko propisa i formalnosti koji ne daju neke konkretne rezultate. Nema progresa u svim onim stvarima za koje godinama, decenijama vidimo da nam fale. Konačno, demagoškim debatama ništa ne postižemo.
U toku rada Odbora povjerenika, često se dešava da imamo suprotstavljene stavove, ali u demokratskoj atmosferi i uz uvažavanje argumenata, na kraju se uvijek iskristalizira odluka koja je u skladu sa zakonom, propisima i koja je u interesu građana Tivta.
Kakvi su planovi za nastupajući period, buduće odluke?
Goran Sindik: Sljedeća sjednica je zakazana za 29. avgust kada nas očekuje obiman materijal iz domena rada SO, a članovima sam predložio da sami dodatno kandiduju teme za koje smatraju da bi trebalo da se nađu na stolu za razmatranje.
Sve počinje od pravne države i pravde na osnovu kojih jedino možemo graditi zdravo društvo. U ovakvim uslovima privređivanja, nepoštovanja zakona, lošeg izbora kadrova, često i lošeg izbora investitora, ne znam zašto građani očekuju da će biti bolje. Budimo realni, kao i u životu, kao i u svojim porodicama, moramo sagledavati situaciju svakodnevno. Ako pojedinačno ne damo doprinos, ako ne gradimo i poštujemo sistem, neće nam biti bolje. Jedan od problema sa kojim se već odavno susrećemo na ovim prostorima je da pred zakonom nismo svi isti, odnosno, nismo tretirani na isti način! Dok ne budemo jednaki među jednakima, prema zakonima, ne može biti napretka.
Na kraju bih želio istaći da smo odavno postali dio jednog sistema koji se zove globalizacija, što je u svjetskim okvirima sasvim normalno. Možda pojedinci u našem okruženju to i ne primjećuju, ali Tivat, Boka Kotorska i Crna Gora su odavno dio tog procesa. Zato samatram da nam je potrebna šira strategija očuvanja identiteta, tradicije, kulture i svega onoga što vjekovima baštinimo na ovim prostorima.
Blagdan Velike Gospe, Uznesenja Blažene Djevice Marije, tradicionalno se obilježava Svetim misama 15. avgusta u Boki Kotorskoj na otoku Gospa od Škrpjela.
Jutarnje svete Mise biće služene u šest, osam i deset sati. Centralna Sveta misa je u 18 sati.
„Na taj dan podjednako i pravoslavni i katolici dolaze na Gospu zajednički slaveći Bogorodicu, jer svi smo mi božija djeca da bi se zajedno družili i osjetili kao braća Kristova. Gospa od Škrpjela je najznačajnije svetište istočnog dijela Jadrana koje slavi Veliku Gospu”, – kazao nam je Peraški župnik don Srećko Majić.
Velika Gospa 15.avgust 2020.
Sažalnica u povodu tragedije na Cetinju
Duboko ražalošćeni i potreseni tragičnim događajima u Prijestolnici Cetinju, u kojima je život izgubilo 11 osoba, među kojima dvoje djece, mi biskupi, svećenstvo, redovništvo, te vjernici Katoličke Crkve izražavamo svoju iskrenu kršćansku sućut i ljudsku blizinu obiteljima stradalih, predsjedniku Crne Gore g. Đukanoviću, premijeru g. Abazoviću, gradonačelniku g. Đuraškoviću i svim građanima Cetinja kao i svim stanovnicima Crne Gore.
Molimo Gospodina da preminulima podari vječnu svjetlost, ranjenima oporavak, a obiteljima preminulih snagu i utjehu. Molimo za pokoj, sućut i zacjeljenje rana.
