“Uz veliki napor doktora u Tulonu i Lionu Vasilije Vujošević, danas van životne opasnosti”, dodali su oni.
Porodica Vujošević u saopštenju dostavljenom medijima zahvalila se svim ljudima koji su bili uz njih, pružili iz moralnu i finansijsku podršku.
“Ovim putem želimo da se zahvalimo svim ljudima koji su od 21. juna 2022 godine bili uz nas kada su u Francuskoj luci u blizini Tulona povrijeđeni naši pomorci među njima i naš Vasilije Vujošević. Posebnu zahvalnost dugujemo ambasadoru Crne Gore u Francuskoj gospodinu Ivanu Ivaniševiću koji nam je sve vrijeme bio od velike pomoći”, navodi se u saopštenju porodice Vujošević.
Takođe, oni su zahvalili Uniji pomoraca iz Kotora, sugrađanima…
“Zahvaljujemo od srca Uniji pomoraca iz Kotora koji su svojim humanim gestom pružili finansijsku i moralnu podršku. Zahvaljujemo se svim sugrađanima i ljudima koji su pomogli na bilo koji način”, ističu u saopštenju.
Podsjećamo, tri crnogorska državljanina povrijeđena su, od toga dvoje teže, u eksploziji koja se dogodila 21. juna 2022. na kontejnerskom brodu “MSC Rachele” kod luke Tulon u Francuskoj.
Temperatura vazduha na području Hercegovine je bila znatno iznad prosjeka tokom cijelog oktobra i početkom novembra, kada je zabilježena najviša temperatura u posljednjih 25 godina, rečeno je Srni u Meteorološkoj stanici Trebinje.
– Temperatura vazduha je 1. novembra u Trebinju iznosila 26,9 stepeni, Bileći i Gacku 23, Nevesinju 24 i na Čemernu 21 stepen što možemo sa sigurnošću tvrditi da je to najviša maksimalna temperatura zabilježene u posljednjih 25 godina – rekao je Srni Peđa Palikuća iz Meteorološke stanice Trebinje.
Prema njegovim riječima, dan ranije, odnosno 31. oktobra, u Trebinju je izmjerena maksimalna temperatura vazduha od 28,8 stepeni.
Palikuća je dodao da je u oktobru na ovom području palo samo 29,4 litra kiše u četiri padavinska dana, što je mnogo manje od prosjeka za oktobar koji iznosi 177,1 litar.
On je dodao da je današnja temperatura u Trebinju 24 stepena, dok je maksimalna temperatura koja se očekuje 26 stepeni Celzijusovih.
Prema njegovim riječima, prognoze Republičkog hidrometeorološkog zavoda su takve da će još danas i sutra biti toplo vrijeme sa visokom temperaturom, iznad prosjeka za ovo doba godine, a od petka, 4. novembra, očekuje se pogoršanje vremena i niža temperatura.
Dva su pomorca poginula, a još najmanje dvojica teško su ozlijeđena u ruskom napadu na civilni brod u Crnom moru.
Kako su priopćile ukrajinske vlasti, u ponedjeljak je u ukrajinskoj luci Ochakiv pogođen tegljač. Riječ je o prvom ruskom napadu na civilna plovila od potpisivanja sporazuma o izvozu žitarica krajem srpnja.
Podsjetimo, Rusija se povukla iz sporazuma o izvozu žitarica ovog vikenda nakon što je u petak dronovima napadnuta Crnomorska flota u luci Sevastopolj.
“Ruske snage nastavile su napade na lučku infrastrukturu na fronti Ochakiv”, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik ukrajinskog Operativnog zapovjedništva Jug. “U napadu su pogođena dva civilna lučka tegljača koji su sudjelovali u tegljenju barže s žitaricama. Na tegljačima je nakon napada izbio požar i nekontrolirano su plutali. Poginula su dva člana posade, još jedan pomorac teško je ozlijeđen, a zdravstveno stanje jednog člana posade još nije poznato.”
Nije poznato ni jesu li napadi na tegljače bili namjerni ili su samo kolateralne žrtve nasumične vatre. Ochakiv nije dio sporazuma o izvozu žitarica, a tijekom invazije više je puta napadnut, piše The Maritime Executive.
Podsjetimo, ruske snage više su puta napale trgovačke brodove u prvim tjednima sukoba, a ruske pomorske snage više mjeseci blokirale su civilni pomorski promet u ukrajinskim lukama te ograničavale izvoz žitarica. Blokada je završila početkom kolovoza sporazuma o izvozu žitarica na Crnom moru, ali se Rusija povukla iz sporazuma nakon napada na Sevastopolj u petak navečer.
Kao razlog Rusija navodi da Ukrajina koristi brodove za transport žita za pokretanje napada. Martin Griffiths iz UN-a u ponedjeljak je rekao da to nije moguće, budući da “niti jedan takav brod nije bio u koridoru tijekom napada na ruske brodove u noći s petka na subotu, niti cijelog tog vikenda”.
Međutim, turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan izjavio je danas da je Rusija prihvatila obnoviti sporazum uz posredovanje Turske i UN-a. Rusko ministarstvo potvrdilo je vijest ubrzo nakon toga, navodeći da zahvaljujući angažmanu UN-a i Turske, Ukrajina jamči da neće koristiti crnomorski koridor za vojne operacije protiv Rusije, piše Splash247.
“Ruska Federacija smatra da se trenutačna jamstva čine dostatnima i nastavlja s provedbom sporazuma”, navodi se u priopćenju ministarstva.
Ruski dužnosnici su objavili da su Rusi počeli integrirati nuklearnu elektranu Zaporižja pod nadležnost ruskog operatora Rosenergoatom.
Renat Karchaa, savjetnik generalnog direktora Rosenergoatoma, rekao je da će do prijelaza doći nakon što elektrana iskoristi sve raspoložive rezerve goriva, što je oko 15 dana.
Započela je integracija elektrane i njezinog osoblja u nadležnost Rosenergoatoma, rekao je za Ukraina.ru Alexander Volga, ruski čelnik Energodara. “Nakon dolaska operativaca iz Ruske Federacije, započeli su radovi na integriranju postrojenja i samog osoblja u nadležnost koncerna Rosenergoatom. Narod koji je ostao odlučio je o izboru zemlje u kojoj će živjeti. Stanovnici su odabrali Rusiju kao mjesto stanovanja, mjesto rada. Zaporižja je već sastavni dio Rusije”, dodao je.
Nuklearna elektrana Zaporižja isključena iz električne mreže
Ukrajinska nuklearna elektrana Zaporižja isključena je iz električne mreže nakon što je rusko granatiranje oštetilo preostale vodove. Trenutno se Zaporižja koristi samo dizelskim generatorima, priopćili su iz Energoatoma.
Gradonačelnik Energodara Dmitro Orlov napisao je na aplikaciji Telegram da je uključeno svih 20 generatora te da je elektrana isključena iz električne mreže u 23:05 po lokalnom vremenu.
“Odbrojavanje je počelo. Dizela ima za 15 dana rada”, napisao je Orlov dodajući da su mogućnosti održavanja elektrane u ovakvim uvjetima značajno ograničene.
NVO „ROZETA“ Kotor organizuje kreativne radionice i promociju stvaralaštva mladih OSI izrade DOBROTSKE ČIPKE. Radionicu će voditi Milena-Mila Moškov sa asistentima.
Projekat čiji je naziv „Jačanje kapaciteta mladih sa invaliditetom za bržu inkluziju u društvenu zajednicu“, edukativne radionice će biti organizovane u prostorijama JU Resursnog centra za sluh i govor „Dr Peruta Ivanović“, projekat je u potpunosti finansirala opština Kotor.
Radionice počinju sa radom 07.11.2022.godine(ponedeljak) sa početkom 18.30 sati.
Dobrotska čipka je proglašena nematerijalnom kulturnom baštinom 2013.godine.
U oktobru mjesecu, Air Montenegro je prevezao 33.000 putnika i obavio 307 letova, dok je prosječna popunjenost na letovima bila 73 odsto, saopšteno je iz nacionalne acio-kompanije.
– Posebno nas raduje što nakon uspješne ljetnje sezone možemo biti zadovoljni ostvarenim rezulatima i u oktobru mjesecu, kada ulazimo u period manjeg intenziteta saobraćaja. U odnosu na isti mjesec prošle godine, broj prevezenih putnika je više nego duplo veći, a velikim dijelom je tome doprinio i najam aviona sa većim brojem sjedišta – saopšteno je iz kompanije Air Montenegro.
Od januara do danas, nacionalni avio-prevoznik prevezao je preko 325.000 putnika i obavio ukupno 3.700 letova.
– Dosadašnji ostvareni rezultati su bolji od planiranih, naročito kada govorimo o periodu postezone, a očekujemo da će se taj trend zadržati i u narednom periodu. U toku su intenzivne pripreme za narednu godinu, kao i izrada predloga plana letjenja, flote i linija ka kojima ćemo saobraćati – poručuju iz kompanije Air Montenegro.
Jedino rješenje koji bi možda moglo omogućiti Bolnici Meljine da narednih dana nastavi svoj rad bilo bi da neka državna zdravstvena ustanova sklopi ugovor sa stečajnom upravom o tehničkoj saradnji ili zakupu i na taj način preuzme upravljanje, ali i sve troškove ove bolnice kako bi građani Herceg Novog dobili kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, a da stečajna masa istovremeno ne bi bila oštećena i ne bi bili napravljeni novi troškovi za stečajne povjerioce.
To je nezvanični zaključak sa jučerašnje sjednice Komisije za praćenje i kontrolu postupka privatizacije, jer na kraju nije postojala većina da se oni usvoje zbog bojkota poslanika iz opozicije (DPS). Komisiju čini jednak broj poslanika vlasti i opozicije. Predsjednik Komisije Maksim Vučinić je kazao da će nastavak sjednice biće zakazan naknadno.
Ovo rješenje razmatra i komisija Vlade osnovana za tu namjenu, a jedina moguća prepreka bilo bi to što postoji privremana mjera nad imovinom od prije tri godine koji je zatražilo tužilaštvo zbog svoje istrage.
Preostali predlozi za rješenje situacije su odbačeni, kao što je direktna novčana pomoć Vlade jer bi se time kršio Zakon o zaštiti konkurencije zbog toga što je bolnica zvanično privatna zdravstvena institucija. Nije moguće ni da Fond zdravstva poveća uplate ovoj bolnici, jer je cjenovnik bolničkih usluga za osiguranike isti za sve bolnice.
Nije moguća ni reorganizacija kroz stečaj, jer bi ona značila da država obezbjeđuje najviše do 60 odsto novca, a preostali dio bi morala obezbijediti sama bolnica ili njen vlasnik.
Opšta bolnica Meljine, koja je i gradska bolnica za Herceg Novi, mogla bi da prestane sa radom u roku od sedam dana ukoliko se ne riješi problem njenog finansiranja. Iz stečajne uprave su nedavno saopštili da im je mjesečno za minimalno funkcionisanje potrebno 115 hiljada eura.
Odbornici hercegnovske Opštine i građani najavili su da će početi sa blokadama graničnih prelaza u toj opštini ukoliko se na spase njihova jedina bolnica.
Vučinić je na početku sjednice kazao da se neće baviti samo kontrolom privatizacije, već da je sjednica posvećana pronalasku privremenog rješenja kako bi bolnica preživjela a građani imali zdravstvenu zaštitu, a da će naknadno istraživati zakonitost privatizacije iz 2008. godine i svega onoga što se od tada dešavalo.
On je želio da stavi na glasanje to da li bi se dozvolilo vlasniku Atlas grupe Dušku Kneževiću da se preko video linka uključi u rad komisije.
Poslanik Force Genci Nimanbegu bio je protiv da se to dozvoli Kneževiću jer je osoba koju potražuje tužilaštvo i koja se nalazi u bjekstvu, i da bi to urušilo ugled parlamenta.
”Ukoliko to dozvolite, ja ću napustiti sjednicu”, kazao je Nimanbegu. Sa njim se saglasio i poslanik Liberalne partije Andrija Popović. Kako su njih dvojica na početku bili jedini predstavnici opozicije, i njihovim odlaskom ne bi postojao kvorum za dalji rad Komisije, odustalo se od uključenja Kneževića.
Vučinić je naveo da mu je žao što sjednici ne prisustvuju poslanici DPS-a jer je njihova Vlada za vrijeme premijera Igora Lukšića dala da se privatizuje gradska bolnica sa vrijednim zemljištem jednom od svojih tadašnjih miljenika daleko ispod realne cijene.
Predstavnica Sindikata Bolnice Slavica Drobnjak kazala je da joj je drago što na sjednici vidi predstavnike Atlas grupe jer ih u Bolnici nisu gledali od 2016. godine. Ona je kazala da su kršenja kolektivnog ugovora od strane vlasnika počela 2013. godine, a od tada su morali i da se snalaze za funkcionisanje i finansiranje bolnice, kao i da ih je veliki broj kolega napustio.
Drobnjak je navela i da ih je vlasnik ostavio na vjetrometini, da se bolnica godinama urušavali, a da su ih ljekari i srednje medicinsko osoblje napuštali. Ona je navela i da je već tada, ali i kasnije o problemima u funkcionisanju bolnice lično obavijestila i Kneževića, ali da nije bilo reakcije.
Predstavnik vlasnika firme “Atlas Cop” Marko Nikolić je kazao da se vodi šest pravnih postupaka u vezi sa Meljinama i bez čijeg okončanja nema ni konačnog rješenja. On je naveo i da su ukupne obaveze “Meljine kompleksa” i Bolnice kada su uvedeni stečajevi, iznosile 12 miliona eura. Kazao je i da nikada konzorcijum nije prestao da vodi računa o bolnici, na šta mu je Drobnjak navela da su prije stečaja plate kasnile četiri mjeseca.
Direktorica Bolnice dr Olivera Mihajlović Elez kazala je da su vlasnicu u ovom periodu samo jednom pomogli bolnici kada je vjetar uništio krov i to pozajmicom od 15.000 eura. On je navela i da joj je Knežević reako da ne namjerava da išta radi u Bolnici.
Predsjednik Opštine Stevan Katić je apelovao da se donesu zaključci kako bi se bolnici i građanima pomoglo što prije. On je naveo da je Knežević kod njega u kabinetu rekao da ga ne interesuje bolnica ni bijeli mantili već biznis. Poslanica Demokrata iz Herceg Novog Tamara Vujović kazala je da neće glasati za budžet ako se ne nađe rješenje za bolnicu.
Advokat Atlas grupe Milovan Milošević naveo je da nema trajnog rješenja bez vlasnika, kao i da su radnici pored Kneževića najveće žrtve u ovom slučaju.
Povodom svetkovine Dana mrtvih ili Dušnog dana, večeras je u Kotoru održano bogosluženje na groblju Sv. Franja na Gurdiću, na kotorskom svetom polju-Campo Santo.
Kotorski Campo Santo najstarije je gradsko groblje ne samo u Kotoru, već i mnogo šire, jedinstveno na našoj obali na kojem su tokom srednjeg vijeka sahranjivani, plemići, pisci, zanatlije, crkvena lica, kao i mnogi drugi Kotorani koji su nas zadužili da imamo Kotor ovakav kakav je danas, grad upisan na Listu svjetske kulturne baštine.
Iako sama riječ groblje asocira na svijet mrtvih, ovi grobovi pružaju brojna svjedočanstva o životu ljudi koji su u njima sahranjeni, a samim tim i o vremenu i gradu u kojem su živjeli. Ovo mjesto nije samo arheološko nalazište ili spomenik kulture, ima tu nešto mnogo dublje…
Koliko ste puta prošli od Gurdića prema raskrsnici ili obratno a da niste obratili pažnju na to da se, sakriven iza suvenirnice, kioska za novine i samoposluge, često zarastao u travu i šiblje, ponekad prekriven kesama, a ponekad i potopljen nalazi jedan od najvrijednijih kotorskih dragulja, kotorski Campo Santo ili sveto polje, kotorsko srednjevjekovno groblje uz srušeni samostan Sv. Franja koji je, davne 1288. godine osnovala kraljica Jelena Anžujska, žena kralja Uroša I.
Za ovaj dragulj nažalost, nijedna gradska vlast do sada nije učinila ništa da ga zaštiti od propadanja tako da je danas postao slika i prilika nemara i obezvrijeđivanja našeg naslijeđa, naše kulturne materijalne i nematerijalne baštine.
Franjevci 750 godina u Kotoru – naučni skup, proslava – Camp Santo
Prije desetak godina, na inicijativu sada pok. don Antona Belana, četvorica Kotorana, don Tonći, Anto Palma, Slavko Dabinović i Saša Dender počeli su sa paljenjem lumina na franjevačkom groblju, odavajući pomen Kotoranima koji počivaju na tom groblju, da bi, u zadnje dvije godine, bogosluženje na franjevačkom groblju bilo uvršteno u raspored svetkovina kotorske biskupije povodom Svih Svetih i Dušnog dana.
Kotorski Campo Santo najstarije je gradsko groblje ne samo u Kotoru, već i mnogo šire, jedinstveno na našoj obali na kojem su tokom srednjeg vijeka sahranjivani Kotorani, plemići, pisci, zanatlije, crkvena lica, tu su grobnice čuvenih kotorskih porodica Drago, Bolica, Grubonja, Bizanti, tu je i grob Novaka Kovača, zlatara Miha Spice, vjerovatno i grob fra Vite maloga brata iz Kotora koji je sagradio najljepši spomenik srpske srednjevjekovne arhitekture Visoke Dečane, kao i mnogih drugih Kotorana koji su nas zadužili da imamo Kotor ovakav kakav je danas, grad upisan na Listu svjetske kulturne baštine. Iako sama riječ groblje asocira na svijet mrtvih, ovi grobovi pružaju brojna svjedočanstva o životu ljudi koji su u njima sahranjeni, a samim tim i o vremenu i gradu u kojem su živjeli, to je izvanredna slika života preslikana na kamene nadgrobne ploče…
Komunalno preduzeće Tivat tokom prošle godine je sakupilo i na deponiju Možura kod Bara odvezlo ukupno 9.380 tona miješen og komunalnog otpada.
Dio mješovitog komunalnog otpada predat je Komunalnom preduzeću Kotor koje je izvršilo njegovu sekundarnu selekciji u iz njega izdvojilo materijale koji se mogu reciklirati, prije nego što je ostatak otpada transportovan i odložen na deponiju Možura.
Tivatsko Komunalno preduzeće inače, već dugi niz godina vrši i odvojeno sakupljanje i primarnu selekciju nekih kategorija otpada koje se mogu reciklirati – naročito kartona, papira i plastike, a što ga čini jednim od prvih komunalnih društava u Crnol Cori čiji prikupljeni otpad prolazi kroz primarnu i sekundarnu selekciju. U toku 2021 godine Komiunalno Tivat je selektivno sakupljeni otpad (metal. papir-karton.čvrsta plaslika) predavalo firmama ovlašćenim za sakupljanle odnosno otkup odredene vrste otpada iz Nikšića. Takođe, dio sakupljenog zelenog potpada predate je na dalju preradu u kompost Komunalnom preduzeću Kotor. Ukupno je lani iz tivatskih parkova i sa drugih javnih zelenih površina sakupljeno 3.122 tone zelenog otpada.
Tokom 2021. tivvtski komnunalci su u posebnim posudama za odvojeno odlaganje reciklabilnog otpada koje su postavljene na vope mjesta širom teritorije te opštine, sakupili i na dalju reciklažu uputili ukupno 197,17 tona kartona i papira, dvije tone miješanih metala, 15,1 tonu metalne PET ambalaže, 1,3 tona čvrste plastike, te 0,2 tone aluminijumskih limenki. Sakupljeno je i 1,3 tone starih automobilskih guma.
Komunalno Tivat je lani u posebno organizovanoj akciji koju priređuje već treću godinu za redom u saradnji sa Opštinom i Ministarstvom ekologije, prstornnog planiranja i urbanizma, sakupilo i 720 kilograma elektronskog i električnog otpada. On se inače, smatra opasnom vrstom otpada i kao takav, predat je na dalju preradu ovlašćenoj firmi “Hemosan” iz Bara.
Lani je iz najmanjeg bokeljskog grada sakupljeno i 18,4 tone raznih vrsta građevinskog, te ukupno čak 2,500 tona kabastog otpada. Ove vsrte otpada odlažu se na deponiju firme “Matej” na Cetinju sa kojom Komunalno preduzeće Tivat ima potpisan ugovor o poslovnjoj saradnji od 2019.godine.
Zračna luka Dubrovnik će u zimskom redu letenja pored domaćih prijevoznika biti povezana i letovima British Airways-a (LGW), Turkish Airlines-a (IST) te Vueling Airlines-a (BCN).
Prijevoznici koji su produžili operacije u prvoj sedmici zimskog reda letenja su Austrian Airlines, Aer Lingus, easyJet, Jet2.com, Lufthansa, Transavia France, TUI Airways, Volotea.
Također su tokom zimskog reda letenja najavljeni i charter letovi Freebird Airlines Evrope, tokom studenog su najavljeni i charter letovi Korean Airlines-a iz Seula.
