Karatisti Bijele sa medaljama – Montenegro karate open
Na Kupu Crne Gore u karateu – Montenegro karate open, koji je održan u subotu u Podgorici, učestvovalo je 402 takmičara iz 30 klubova i 5 zemalja regionaona, saopšteno je iz Karate saveza.
Karate klub Bijela je ostavarilo odličan rezultat osvojivši ukupno 6 medalja, 4 zlatne i
2 srebrne medalje.
Bila je to prva i jedina pobjeda tivatskih bućara na ekipnim šampionatima socijalističke Jugoslavije. U Saveznoj Republici Jugoslaviji na tronu će kasnije biti bućari „Palme“ i „Brđanina“, što će ta dva kluba ponavljati i po osamostaljenju Crne Gore.
Piše: Slavko Krstović
„BUDUĆNOST“ IZ GRADIOŠNICE ŠAMPION JUGOSLAVIJE
Početkom septembra 1972. godine četvorka Boćarskog kluba „Budućnost“ iz Gradiošnice osvojila je na državnom šampionatu u Ljubljani prvo mjesto. Minulo je pola vijeka, ali se ne zaboravlja da su Tomo Petković, Đorđe Živković, Anto A. Matijević i Filip Janović tivatskom i crnogorskom bućanju podarili prvu titulu na saveznom nivou.
„Budućnost“ je u Ljubljaju stigla nakon što je na republičkom prvenstvu osvojila drugo mjesto. U finalu su igrali protiv ekipe „Brđanina“, koja ih je dobila rezultatom 15:5. Opravdanje za ovaj poraz, po pisanju „Pobjede“, bio je težak polufinalni meč protiv Stoliva, nakon koga su za titulu zaigrali fizički i psihički premoreni.
U glavnom gradu Slovenije nadmetalo se šesnaest klubova, po sedam iz Hrvatske i Slovenije i dva iz Crne Gore. „Brđanin“ je ispao u prvom krugu, a „Budućnost“ je prošla dalje da bi priredila ogromno iznenađenje.
Tri pobjede ostvarene su u nizu. Prvo je pobjeđena „Medena“ iz Nove Gorice sa 13:9, onda „Jadran“ iz Rijeke sa 13:1, pa „Zagreb“ sa 13:0. Uslijedio je poraz od bućara „Maribora“ (6:13), ali je prolaz u drugi krug takmičenja već bio obezbjeđen. „Budućnost“ je ekipu „Gorice“ pobijedila sa 13:4, da bi u polufinalu savladala „Polje“ iz Ljubljane, jednu od najboljih ekipa u Jugoslaviji, sa 13:10.
Rezultat u finalu bio je iznenađujući. Bućari „Maribora“, koji su u prvom krugu nanijeli poraz „Budućnosti“, morali su priznati da je četvorka iz Gradiošnice bolja. Meč je okončan rezultatom 13:0 za „Budućnost“. Ekipu je, kao kapiten, predvodio Tomo Petković, prvi pojedinačni prvak Crne Gore, koji je pobjednički pehar u konkurenciji 80 bućara osvojio 1963. godine.
BK Budućnost – Filip Janović, Tomo Petković, Đorđe Živković i Anto A. Matijević
Bila je to prva i jedina pobjeda tivatskih bućara na ekipnim šampionatima socijalističke Jugoslavije. U Saveznoj Republici Jugoslaviji na tronu će biti bućari „Palme“ i „Brđanina“, što će ta dva kluba ponavljati i po osamostaljenju Crne Gore.
Kako je počelo?
Kada se prelazilo na igranje buća po međunarodnim pravilima, Boćarskom odjeljenju Kuglaškog saveza Crne Gore šest klubova iz Tivta, među njima i „Budućnost“, podnijelo je zahtjev za registraciju 27. maja 1964. godine. Uz molbu i podatke o klubu dostavljeni su pravila i program kluba, zapisnik sa osnivačke skupštine i rješenje ispostave unutrašnjih poslova Kotor.
U zahtjevu BK „Budućnost“ navodi se da je klub osnovan 25. januara 1964., da je predsjednik Tomo Petković, da je boja kluba crvena i da je mjesečna članarina 50 dinara po svakom članu. Klub je imao dva đoga (terena). Jedan je bio dužine 25 metara i širine 2.80 m., a drugi je bio dug 27.5 m. i širok 3.5 metara.
Članovi kluba bili su: Augustin Gudelj, Ilija Janović, Tripo Marović, Gracija Smodlaka, Anto Matijević, Pero Brkan, Kruno Brkan, Josip Matković, Đorđe Živković, Ilija Đ. Matijević, Ilija I. Matijević, Nikola Matijević, Marko Matijević, Josip Božinović, Filip Janović, Anton Matijević i Tomislav Tomo Petković.
Upravni odbor su činili: Tomo Petković- predsjednik. Đorđe Živković- sekretar, Ilija Janović- blagajnik, Augustin Gudelj, Filip Janović, Anton Matijević, Tonko Matijević i Marko Matijević. U Nadzornom odboru su bili Gracija Smodlaka- predsjednik, Krsto Janović i Ilija Matijević.
Podaci o klubu – BK Budućnost
Normalno, dan osnivanja kluba nije i počatak organizovanog igranja buća. Sačuvan je podatak da je u Gradiošnici godinu ranije održana, osma po redu, Bućarska olimpijada.
„Prvi put ove godine takmičenje je održano u Gradiošnici, kod Zadružnog doma.
No, ne samo da su igrači Gradiošnice stekli laskava priznanja za organizaciju takmičenja, već su, sa malo više sportske sreće, mogli da postanu i pobjednici. U finalnom susretu sa prvom ekipom Kalimana boćari Gradiošnice izborili su častan rezultat. …
Finalne utakmice posmatralo je oko hiljadu gledalaca, što govori o poularnosti ove sportske grane“, izvjestio je Špiro Račeta čitaoce „Pobjede“ o rezultatima sa, kako je on pisao, olimpijade u igranju boća.
Potres magnitude 5,1 po Richteru uzdrmao je Korintski zaljev u nedjelju ujutro, ali nema dojava o šteti i stradalima, objavile su vlasti.
Europsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC) priopćio je da je žarište potresa bilo pet kilometara ispod površine u zaljevu koji razdvaja Peloponez od grčkog kopna.
Potres se osjetio sve do Atene, udaljene 115 kilometara.
Grčka je često na udaru potresa jer je smještena iznad nekoliko geoloških rasjeda.
Naši bespravni graditelji toga se još nisu sjetili. Kad u tihoj otočnoj uvali kupe zemljište, oni najprije tamo “posade” prikolicu, pa joj skinu točkove, pa malo ozidaju, pa…znate već kako to kod nas ide. Turci su se u tome pokazali puno pametnijima, a cijela stvar nije samo legalna, nego i vrlo atraktivna – u tihoj uvali u Antaliji “posadili” su stari gulet i od njega napravili vilu s bazenom koja se, naravno, iznajmljuje kao luksuzni turistički smještaj pod nazivom “Villa Calypso”.
Gulet je tradicionalni drveni brod s jugozapadnih obala Turske, a sve češće ga vidimo na našim obalama Jadrana gdje ga koristimo za višednevne izlete turista. I sad ga zamislite izvučenog na kraj, uz njega prirodnu terasu s roštiljem…
Na provi bazen veličine 4 sa 5 metara s ležaljkama, a na središnjoj palubi, u hladu tende, veliki obiteljski stol s pogledom od 360 stupnjeva na more i obližnja brda. Osjećaj je kao da ste vezani negdje uz rivu, s mirisom mora i okusom soli, ali nema galame koja s time inače ide. Živite na jahti, hvalite more, ali se držite kraja i svih prednosti koje vam ono pruža. Glavna kabina ima veliki bračni krevet, kupaonicu s walk-in tušem i jacuzzijem, a sve klimatizirano. Kuhinja i dnevni boravak opremljeni su kao kod kuće, samo nekako ljepše, jahtaški. Za ovakvu “jahtu” ne treba vam skiper i posada, samo ugodno društvo, a sve se lako može iznajmiti preko Airbnba ili Bookinga.
Logos Hope, najveći brod-knjižara, međunarodne organizacije Gute Bücher für Alle -Good Books for All (GBA), čije je sjedište u Njemačkoj, za 10-ak dana dolazi u Crnu Goru gdje će provesti mjesec dana, potvrđeno je od vlasnika ovog nesvakidašnjeg broda.
„Logos Hope“ na kome se nalazi nekoliko stotina hiljada knjiga, odnosno preko 5.000 naslova iz raznih oblasti, trenutno se nalazi u luci Valona u Albaniji, nakon čega će posjetiti i Drač, a 20. oktobra će ovaj brod-knjižara uploviti u crnogorsku luku Bar. Ovdje će „Logos Hope“ ostati do 8. novembra, kada će se, kako je najavljeno na sajtu organizacije GBA, brod premjestiti u marinu Portonovi kod Herceg Novog gdje će se zadržati do 21.novembra.
Nakon Crne Gore, brod se seli u Grčku.
U literarnom fondu najvećeg broda-knjižare na svijetu su mahom knjige na engleskom jeziku, a pored beletristike i stručnih naslova iz više oblasti poput raznih grana nauke, istorije, umjetnosti, gastrononije, sporta, hobija i religije, na njemu se nalazi i zavidna kolekcija udžbenika za koledže za učenje stranih jezika, matematike, geografije i istorije.
Na ovom 132,5 metara dugom i 21 metar širokom brodu od 12.519 brutro-tona je posada koju čini oko 300 ljudi koji dolaze iz 60 država svijeta. Svi oni, od zapovjednika do posljednjeg mornara i kuvara, su volonteri.
Misija broda „Logos Hope“ je da širi znanje i kosmopolitizam. Od 2009. do danas ukupno je na ovom brodu prodato preko 8,1 miliona knjiga.
Brod knjižara LOGOS HOPE
Inače, istorija broda datira još od 1973. godine, kada je u njemačkom Rendsburgu izgrađen kao feribot pod imenom „Gustav Vasa“. Kasnije je plovio kao „Norrona“, a GBA ga je kupila u martu 2004. i u brodogradilištu u Hrvatskoj ga prilagodila njegovoj novoj namjeni najvećeg broda-knjižare na svijetu. Od tada do danas „Logos Hope“ je preplovio skoro 110 hiljada nautičkih milja svjetskim morima i okeanima, posjetio 118 luka u 70 zemalja svijeta, te ugostio skoro 7,9 miliona posjetilaca koji su prošli preko njegovih paluba i salona sa knjigama. Ukupno je do sada na tom brodu prodato preko 8,1 miliona knjiga.
Predstojeći dolazak „Logos Hopea“ inače, nije prvi prvi put da brodovi organizacije GBA posjećuju u Crnu Goru. Prije tačno 18 godina, Crnu Goru je posjetio prethodnih „Logos Hopea“ – oldajmer brod knjižarra „Doulos“ koji je u novembru 2004. boravio petnaestak dana u Kotoru, a potom se zadržao i na kraćem remontu u tadašnjem Jadranskom brodogradilištu u Bijeloj.
Tradicionalnom gradskom feštom “Dan širuna”, juče je svečano, ispred zidina Starog grada u Budvi, ozvaničen završetak ljetnje turističke sezone. Prepun trg ljudi, mahom stranaca iz svih krajeva svijeta, sjajan zabavno-sportski spektakl i raznovrsna gastronomska ponuda, učini li su da lokalno stanovništvo bude ponosno na metropolu crnogorskog turizma, koja je po jubilarni 55. put, uspjela da okupi brojne zaljubljenika u more, primorske delicije i nezaboravan provod.
Uz podršku Opštine Budva, lokalna turistička organizacija (TO Budva) i Klub za sportski ribolov na moru “Širun” (KSR Širun), interesantnim programom, privukli su pažnju svih generacija.
Manifestacija je otvorena defileom Gradske muzike i feštađuna, koji su poznatim koračnicama i marševima, već na početku zabavili nepregledne kolone ljudi, strpljivo pripremljenih da probaju oko 1.500 kilograma ribe, 1.000 litara vina i 700 litara piva, domaćih proizoda, priganica, ruštula.
Dan Širuna
Predsjednik KSR ,”Širun” i organizacionog odbora manifestacije Tihomir Fabris, nije krio oduševljenje, što je nakon dvije godine pauze, Budva ponovo domaćin interesantnog događaja.
“Konačno smo dočekali da se proveselimo, budemo zajedno i zaboravimo sve što je bilo. Puno je gostiju, stranaca. To je Budva. Naporno smo radili kako bi ugostili ovoliki broj ljudi, ali to nama ništa nije teško, kada vidimo da su svi zadovoljni. Dok ima ribe, vina i piva, manifestacija će trajati,” izjavio je Fabris.
Sa njim je bila saglasna i portparolka TO Budva, Tijana Kotarac, koja se još jednom uvjerila da je ,,Dan širuna” omiljena fešta, ne samo Budvana, već svih građana Crne Gore.
Dan Širuna
Svi se prepoznajemo u Mediteranu, ribi, vinu, pivu i divnoj muzici. Ono što je karakteristično za ovaj dan jeste što okuplja djecu iz predškolskih i školskih ustanova, mlade soliste koji žele da pokažu svoj talenat. TO Budva je svake godine uzbuđena, znajući kako će ta fešta da izgleda. Pored Gradske muzike, tu su feštađuni, brojni mališani, Gimnastičarski klub ,,Budva”, ŽVK “Haromnija, pjevačica Monika Knezović. Osim njih, tu su i klapa “Jedinstvo” iz Bara, a kao kruna večeri, iz Splita nam dolazi klapa ,,Šufit”. Oni su dokaz da nikome ništa ne fali večeras, već svega imamo u izobilju,” poručila je Kotarac, a ujedno i najavila da tokom novembra i decembra slijede brojna dešavanja u Budvi.
Dan Širuna
Najatraktivnija disciplina večeri, skidanje pršute sa namazane grede, okupila je brojne goste na gradskoj rivi. U nadmetanju rođaka, koji su se borili za crnogorski specijalitet, pobjedu je odnio šesnaestogodišnji Bojan Rađović.
“Dolazim iz Budve. Manifestacija je ekstra, prvi put učestvujem. Voda je bila malo hladna,” otkrio je Rađović nakon osvojene “titule”.
Gradska muzika Budva – Dan Širuna
Završnicu događaja, obilježio je koncert splitske klape “Šufit”. Jedan od članova, Teo Bikić, kazao je da sa velikim zadovoljstvom premijerno nastupaju u Budvi.
,,Naš repertoar je klasično dalmatinski. Daćemo sve od sebe da se ljudi zabave, osjete dašak mora i zalazak sezone. Stari grad je zaista prekrasan. Asocira nas na Dalmaciju, vrlo smo slični. Probali smo vaše vino, jedan lijepi ,,Šardone”, kao i hranu. Sve je super,” zaključio je Bikić.
Od početka mobilizacije u Rusiji, u Crnu Goru ušlo je više od 11 hiljada ruskih državljana, a izašlo 9. 800. Da li su oni koji su ostali zatražili azil, iz TVCG nisu uspjeli da saznaju u MUP-u, kao ni u ruskoj ambasadi.
Sveukupno, od početka rata u Ukrajini, u Crnu Goru je ušlo više od 111 hiljada državljana Ruske Federacije, dok se za boravak do 90 dana prijavilo više od 104 hiljade, podaci su Uprave policije.
To nije jedini razlog zbog čega se iz tih krajeva stanovništvo počelo masovno iseljavati. Otkako je ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio mobilizaciju, oni koji tu vijest nijesu dočekali raširenih ruku, počeli su masovno da odlaze.
Rusi su počeli da stizu u naš region, a nijesu zaobišli ni Crnu Goru.
Podaci iz policije kažu da je od 21. septembra do 6. oktobra u Crnu Goru ušlo 11.099 ruskih državljana, a izašlo 9.864. To znači da je u Crnoj Gori ostalo 1.450 ruskih državljana.
Tražim hitno berače mandarina. Dnevnica 300 kuna. Plaćam prijevoz – ovakve oglase svakodnevno nailazimo na društvenim mrežama na kojima vlasnici plantaža panično traže radnike za berbu mandarina.
O čemu se tu radi pokušalo se doznati izravno od proizvođača mandarina, koji očito imaju problema sa pronalaskom radnika, piše Čapljinski portal.
“Veliki” proizvođači sa kojima su razgovarali kažu da uglavnom imaju stalne berače, koji kod njih rade već godinama sezonske poslove. Kad se oberu mandarine sezonci ostaju na poljima, beru kelj, karfiol, u proljeće jagode, ljeti lubenice.
Međutim, probleme sa radnicima imaju oni manji proizvođači koji samo traže sezonske radnike za berbu mandarina i to povremeno kad im treba. Oni ne nude stalni niti dugotrajni angažman pa zato imaju i problem sa pronalaskom radnika koji radije idu kod onih koji im nude cjelogodišnje poslove.
Inače, ove jeseni na plantažama u dolini Neretve biće ubrano oko 35.000 tona mandarina. Na pojedinim lokacijama nedaleko od Ušća urod je zadovoljavajući ali ima i plantaža na kojima je urod prepolovljen. “Podbacile” su rane sorte što su vlasnici plantaža i predviđali.
Trenutačno se mandarine prodaju po cijeni od 3,8 kuna (0,95 KM) za kilogram prve klase. Proizvođači su generalno gledano zadovoljni, premda bi bilo bolje da se još barem koji dan zadržala cijena od 4,20, navodi ovaj portal.
– Naime, prve mandarine su se prodavale po cijeni od 5.00 kuna, zatim je cijena pala na 4,20, da bi sada bila 3.80 kuna. Koliko će se i ova cijena zadržati neizvjesno je prognozirati. Još uvijek sam optimističan – ističe proizvođač mandarina Niko Kapović.
Osim što je urod manji, problem u sezoni berbe mandarina su i radnici kojih hronično nedostaje.
– Sve je manje sezonskih radnika iz BiH, koji odlaze raditi u druge zemlje Europske unije. No, to nije samo problem doline Neretve već čitave Hrvatske – pojašnjava Kapović.
Dnevnica berača mandarina u dolini Neretve kreće se od 250 do 300 kuna. Vlasnici plantaža plaćaju i putne troškove, odnosno, gorivo za odlazak i dolazak, a neki osiguravaju i topli obrok.
Iako nema striktnog pravila, od jednog berača se očekuje da dnevno ubere trideset do trideset i pet gajba mandarina i to nožicama, netrganih rukom. Na onim sortama koje se mogu trgati rukama može se ubrati i više. Međutim, lošiji berač ubere dnevno dvadesetak gajba.
Vlasnici plantaža su zadovoljni i s ovakvim učinkom jer svakim danom je sve manje sezonskih radnika koji su voljni brati mandarine.
Svaka lokalna samouprava mora voditi računa o planovima svih nivoa, a naročito ako ima položaj i resurse kao što to ima Opština Tivat, kaže se u sopštenju Demokratskog fronta Tivat.
Prvo želimo da kao ozbiljna lokalna samouprava učestujemo u izradi Prostornog Plana Crne Gore koji je još uvijek u početnoj fazi.
Mišljenja smo da moramo kao lokalna samouprava, ali i kao građani Tivta, biti upoznati sa planovima za dio naše obale.
Prostorni Plan Crne Gore je drugi po važnosti dokument nakon Ustava Crne Gore i on određuje ne samo planiranje i urbanizam Crne Gore, nego razvoj i strategiju u sledećih dvadeset godina.
Ovaj dokument određuje kojim će putem ići Crna Gora i kojom brzinom će napredovati Crna Gora.
Ne želimo da postoje zakoni kao što je važeći zakon o Planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017-te kojim je oduzeta mogućnost nadzora lokalnim samoupravama i praktično sve skoncetrisano u „Podgorici“.
ŽELIMO DA SVU POTREBNU DOKUMENTACIJU MOŽEMO DOBITI U NAŠOJ OPŠTINI!
Do sada su razne firme radile planove za Opštinu Tivat ne konsultujući nikoga, a posebno ne želimo dozvoliti da se zaobilaze građani Tivta.
KAO LOKALNA SAMOUPRAVA I KAO GRAĐANI TIVTA, ZAHTIJEVAMO DA UČESTUJEMO U IZRADI SVIH PLANOVA VEZANIH ZA NAŠU OPŠTINU POČEV OD PUPA TIVAT PA DO URBANISTIČKOG PROJEKTA.
DEMOKRATSKI FRONT – Za Budućnost Tivta i Boke, kao dio snažne koalicije na državnom nivou će iskoristiti svoj uticaj u Parlamentu Crne Gore, te preko svojih poslanika uticati na kreiranje planova koji su po mjeri i načinu života građana Tivta.
Iskoristićemo naš snažan uticaj da se prekine sa praksom raznih RZUPova (firma Aca Đukanovića) koji planski krčme našu obalu i tako ispunjavaju želje samobitnim “stranim” investitorima ne vodeći računa o starosjediocima koji su brižno i sa mukom čuvali prostor.
Mnogo je poštenih vlasnika imovine na teritoriji Tivta koji strpljivo čekaju dozvole, ali se one ne odobravaju.
ŽELIMO DA DOBIJEMO PLAN OBALNOG PODRUČJA KOJIM ĆEMO BITI ZADOVOLJNI MI KAO GRAĐANI OPŠTINE TIVAT, A ONDA I SVI OSTALI.
U eksploziji na strateškom cestovnom i željezničkom mostu koji povezuje Krimski poluotok s Rusijom, urušen je jedan njegov dio, čime je presječena važna opskrbna i logistička ruta za ruske snage na Krimu i u dijelovima južne Ukrajine pod okupacijom. Prema dosadašnjim informacijama, poginule su tri osobe. Predsjednik Vladimir Putin naredio je istragu, a vojni zapovjednici tvrde da će idućih dana ruske snage u južnoj Ukrajini opskrbljivati pomorskim i kopnenim koridorom. Zbog novog granatiranja, nuklearna elektrana Zaporižja ostala je bez posljednjeg izvora vanjskog električnog napajanja i sada ovisi o pomoćnim generatorima.
Putin naredio jačanje osiguranja Krimskog mosta
21:47
Ruski predsjednikVladimir Putin je naredio jačanje sigurnosti mosta koji Rusiju povezuje s Krimom kao i infrastrukture za dobavu struje i plina poluotoku, prenosi agencija Interfax iz Moskve nakon jutrošnje eksplozije na tom objektu u kojoj su poginule najmanje tri osobe.
Uredbom koju je potpisao nekoliko sati nakon eksplozije na mostu Putin je rekao da će sigurnosna služba FSB biti odgovorna za jačanje mjera zaštite, javlja Reuters.
Eksplozija na Krimskom mostu, strateški važnom cestovnom i željezničkom objektu koji povezuje Krimski poluotok s Rusijom, u subotu je urušila dionicu mosta s dvije kolničke trake.
Rusija je zauzela Krim 2014. godine, a 19 kilometara dug most, koji poluotok povezuje s cestovnom i željezničkom mrežom Rusije, otvorio je uz veliko slavlje ruski predsjednik Vladimir Putin četiri godine kasnije, vozeći kamion.
Krimski most važna je opskrbna rutu za ruske snage koje su preuzele kontrolu nad većinom pokrajine Herson na jugu Ukrajine.
Ruski stručnjak: eksplozija je teroristički čin Kijeva Vodeći ruski stručnjak za vanjsku politikuLeonid Sluzkiopisao je eksploziju na mostu kao teroristički čin i upozorio na neizbježive posljedice.
– Odgovor će biti oštar, no ne nužno i frontalan, rekao je.
Kako ukrajinska protuofenziva napreduje, Moskva opetovano prijeti napadima na zapovjedne centre u Kijevu, piše njemačka agencija dpa.
Sluzki je rekao da su mnoge izjave vodećih ukrajinskih zastupnika dale naslutiti da je Kijev organizirao napad na Kerčki most pošto je ukrajinski medij izvijestio da je tajna obavještajna služba SBU izvela operaciju.
– To bi mogao biti čin terorizma kojemu, kako vidimo, plješću europske prijestolnice”, rekao je Sluzki koji je predsjednik vanjskopolitičkog odbora u Dumi (donji dom ruskog parlamenta).
Ruski okupatori u Hersonu pripremaju veliku evakuaciju civila
20:31
Pod pritiskom brzih uspjeha ukrajinske vojske ruski okupatori u Hersonu, regiji na jugu Ukrajine, pripremaju evakuaciju desetaka tisuća civila, objavili su lokalni proruski dužnosnici.
Ruske južne regije Krasnodar i Stavropolj spremne su primiti ukrajinsku djecu i odrasle, objavio je na TelegramuVladimir Soldo, čelnik te regije kojega je na dužnost postavila Rusija.
Kiril Stremousov, drugi dužnosnik u Hersonu, kojega je također postavila Rusija, priznao je u izjavi za rusku državnu televiziju da se uprava te regije priprema za teška vremena.
Rusija je počela invaziju na Ukrajinu 24 veljače, a nakon sedam mjeseci rata, ukrajinska vojska u protuofenzivi oslobodila je od ruskih okupatora velike dijelove istočnih regija Harkiv i Doneck.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u četvrtak da je ukrajinska vojska od 1. listopada vratila pod svoj nadzor više od 500 četvornih kilometara teritorija i desetke naselja samo u južnoj pokrajini Herson.
U rujnu su provedeni referendumi o pridruživanju četiriju ukrajinskih regija Rusiji, koja je rezultate glasanja iskoristila kao temelj za pripajanje regija Donjeck, Luhansk, Herson i Zaporižja, a Zapad i Ukrajina odbacili su te referendume kao “lažne” i “namještene”.
Nakon mjesec dana vojnog napredovanja ukrajinske vojske i posljedično tomu odluke Moskve da mobilizira 300.000 ruskih pričuvnika, ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je i službeno dovršio aneksiju više od 15 posto Ukrajine iako se ruske snage bore da zadrže ukrajinsku protuofenzivu u tim regijama i unatoč tome što nijednu od njih u potpunosti ne kontroliraju.
Krimski most ponovno otvoren za promet nakon eksplozije
19:40
Poglavar republike Krim. kojega je na tu dužnost postavila Rusija,Sergej Aksjonov navečer je rekao je da je most preko Kerčkog tjesnaca koji povezuje anektirani poluotok s Rusijom djelomično ponovno otvoren za promet vlakova i automobila.
Građevinski objekt dug 19 kilometara zasad ostaje zatvoren za kamione, napisao je na Telegramu, aplikaciji za razmjenu poruka.Ranije je rusko ministarstvo prometa reklo da se mogu nastaviti koristiti dvije neoštećene trake.
Operater putničkih vlakova za Krim, tvrtka Grand Service Express, izvijestila je da su prva dva vlaka već krenula iz krimskih gradova Simferopolj i Sevastopolj za Moskvu i Sankt Peterburg.
