U petak 25. novembra blokada GP Debeli brijeg – Svi zajedno za spas Bolnice

0
U petak 25. novembra blokada GP Debeli brijeg – Svi zajedno za spas Bolnice
GP Debeli brijeg – foto S. Kosić Boka News

Iz lokalne uprave pozivaju Novljanke i Novljane da dođu u petak 25. novembra, u 11 sati, u što većem broju, da se svi zajedno još jednom zauzmmemo za opstanak Bolnice i njeno hitno uvođenje u sistem javnog zdravstva.

Organizovan je besplatan prevoz, a autobusi će polaziti sa tri lokacije:

– Bijela (Panorama) u 10.15 časova,

– Zelenika (kod luke) u 10.30 časova i

– Herceg Novi (glavna autobuska stanica) u 10.40 časova.

Predstavnici lokalne zakonodavne i izvršne vlasti će zajedno sa građanima opet blokirati Granični prelaz Debeli brijeg, ovog puta na dva sata, kako bi poslali poruku da Herceg Novi i njegovi građani neće dozvoliti zatvaranje Bolnice Meljine.

Bolnica Meljine

Organizacija protesta radi blokiranja graničnih prelaza u slučaju da ne bude riješeno pitanje PZU Opšta bolnica Meljine jedan je od zaključaka koji su jednoglasno podržani na X redovnoj sjednici Skupštine opštine Herceg Novi, a tiču se opstanka i funkcionisanja ove zdravstvene ustanove.

Novska Lista: Podgorički modus operandi, na odgovorne pozicije postavljaju podobne a ne stručne

0
Novska Lista: Podgorički modus operandi, na odgovorne pozicije postavljaju podobne a ne stručne
Novska lista

Pokušaj izbacivanja Novske Liste iz političkog života grada, koji se desio nakon lokalnih izbora 2021. godine nije donio ništa dobro Herceg Novom. To su sve članice tadašnje koalicije na vlasti i priznale ovog septembra, kada su jednoglasno u parlamentu vratili Miloša Konjevića na mjesto Potpredsjednika opštine, a Novska Lista zauzela mjesto koje su joj građani Herceg Novog i namijenili.

No odluke donesene u prethodnoj, crnoj godini, i dalje izazivaju nesagledivu štetu gradu Herceg Novom, a posljedice tih odluka ćemo tek da iskusimo. Na primjeru rada odbora direktora hercegnovskog preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ doo možemo da vidimo svo sivilo i sve negativne posljedice podgoričkog političkog modusa operandi, odnosno principa da se na odgovorne pozicije postavljaju podobni a ne stručni, kaže se u saopštenju Novske liste.

Odbor direktora ovog preduzeća, izabran je bez glasova Novske Liste. U odboru nema predstavnika Novske Liste, u njemu nema visoke školske spreme ali što je najgore u njemu nema ni predstavnika radnika Vodovoda. Drugim riječima, za partijski interes može se odstupiti i od škole, i od demokratije, i od prava radnika. Podgorički modus operandi.

Ono čega ima u izobilju u odboru direktora „Vodovoda“ su predstavnici manjinske vlade Crne Gore odnosno stranaka koje se zovu SNP i URA a iz kojih su došla sva tri glasa koja su odlučila da je Magistar pomorskih inspekcija i vještačenja, Boro Lučić bolji kandidat za direktora „Vodovoda i kanalizacije“ doo od inžinjerke Olivere Doklestić. Podgorički modus operandi.

Preostala dva člana odbora direktora koja su se isključila iz ovog tragikomičnog procesa, jedan ostavkom, drugi bolovanjem, spasila su za sada ostale političke subjekte u koaliciji, koji će svi dobiti priliku da se izjasne na narednom zasijedanju skupštine grada da li takođe misle da je Magistar pomorskih inspekcija i vještačenja, Boro Lučić bolji kandidat za direktora „Vodovoda i kanalizacije“ doo od inžinjerke Olivere Doklestić. Ako je ovo političko pitanje, red je da čujemo svačije političko mišljenje, i za to će imati priliku u političkom ambijentu. To je hercegnovski modus operandi.

Na kraju, Oliveru Doklestić ne treba ni braniti. Njena djela, njeni rezultati, podrška Novljana i stotine potpisa podrške njenih radnika dovoljna su odbrana inžinjerke Doklestić. Onaj ko treba da se brani je politička struktura koja je odlučila da smijeni Oliveru.

Čija je politička percepcija bila da Olivera Doklestić ne treba Herceg Novom, a da Herceg Novom treba još jedna kriza u trenucima kada iz Podgorice stižu najgori napadi u istoriji našeg grada i kada su nam ugroženi Bolnica Meljine i Institut Igalo? Po Bolnici i Institutu najbolje vidimo koliko dobrog nam je donijela „veza sa Podgoricom“ koju su u predizbornoj kampanji propagirale sve koalicije sa centralom u glavnom gradu. Obećanje ludom radovanje. Podgorički modus operandi, poručuju iz Novske liste.

Potpisan Memorandum o saradnji između Opštine Kotor i Pomorskog fakulteta

0
Potpisan Memorandum o saradnji između Opštine Kotor i Pomorskog fakulteta
Potpisivanje Memoranduma

Predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić je danas sa dekanom Pomorskog fakulteta, Špirom Ivoševićem potpisao Memorandum o saradnji na realizaciji Druge konferencije pomorskih nauka u Kotoru.

Kako je u Memorandumu naglašeno u cilju daljeg unapređenja pomorskog obrazovanja i plave ekonomije po kojima je grad Kotor prepoznat kao jedan od centara pomorstva kako u Crnoj Gori tako i u svijetu, strane potpisnice su se usaglasile o tome da će sarađivati  na realizaciji Druge konferencije pomorskih nauka u Kotoru, te da će projekat realizovati u skladu sa planom i programom Budžeta Opštine Kotor za 2022. godinu.

Predsjednik Jokić je izrazio zadovoljstvo zbog potpisivanja Memoranduma i planova vezanih za organizaciju konferencije i naglasio da i u budućnosti očekuje dobru i uspješnu saradnju.

Stručnjaci objasnili iznadprosječno podizanje mora prethodnih dana

0
Piran foto – https://siol.net/

Oblik podizanja razine mora kakav se dogodio u utorak na Jadranu naziva se olujni uspor, a bio je pojačan i astronomskom plimom, podizanjem razine mora zbog gravitacijskog utjecaja Sunca i Mjeseca. – rekla je Natalija Dunić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.

Ciklona je uzrokovala nagli pad tlaka zraka, koji je zabilježen na svim mjernim satanicama. Takva meteorološka situacija uz pojavu snažnog juga kojem smo svjedočili dovela je do iznimno visokog vodostaja i plavljenja pojedinih mjesta na Jadranu.

Istaknula je kako je na postaji Lidu (Meda Bocco Lido), ispred glavnog ulaza u venecijansku lagunu, u utorak u 9:40 sati izmjerena rekordna razina mora od 209 centimetara, koja je premašila dosadašnji rekord od 194 centimetra iz 1966. godine.

– Zahvaljujući sustavu MoSE, Venecija se uspjela obraniti od potencijalno razorne poplave – rekla je Dunić.

Podsjetila je kako su olujni uspori u kategoriji prirodnih katastrofa jer za sobom ostavljaju veliku materijalnu štetu. Zbog toga bi, smatra Dunić, lokalne uprave na najranjivijim područjima, u prvome redu na sjeveru Jadrana, trebale razmišljati o uspostavi sustava upozorenja po uzoru na Veneciju.

Venecija

– Ono što je sigurno jest da se pod utjecajem klimatskih promjena očekuje jačanje olujnih uspora zbog podizanja srednje razine mora- istaknula je Dunić i dodala kako je u posljednjih 40- ak godina srednja razina Jadrana porasla za desetak centimetara, a taj je trend u uzlaznoj putanji. Po njezinim riječima, jedan od načina obrane mogao bi biti povlačenje gradnje objekata prema unutrašnjosti, a obalni dijelovi mogli bi se iskoristiti za amortizaciju prodiranja mora.

Geofizički odsjek PMF-a izvijestio je pak da je u utorak na mareografskoj satanici u Bakru u 7:18 sati izmjeren vodostaj koji za 103,4 centimetra premašuje srednju morsku razinu. To je jedan od najvećih vodostaja izmjerenih od 1929. godine, kad je utemeljena postaja u Bakru.

Stručnjaci objasnili iznadprosječno podizanje mora prethodnih dana
Budva – foto RTV Budva

Nekoliko je mogućih čimbenika koji su pridonijeli tako visokoj morskoj razini. Prve analize upućuju na važnost tzv. olujnog uspora, tj. uzdignuća morske razine povezanog s djelovanjem niskog tlaka zraka i olujnoga južnog vjetra. Dodatni su čimbenik plimne oscilacije, koje su u to vrijeme podržale pojavu visoke vode. Još jedan mogući čimbenik je dolina planetarnog atmosferskog vala, koji već danima održava vodostaj većim od prosječnih vrijednosti, zaključio je Geofizički odsjek PMF-a.

Bogata praznična sezona hotela Regent

0
Bogata praznična sezona hotela Regent
Hotel Regent Porto Montenegro

Praznična sezona hotela Regent svoju okosnicu ima u dočeku Nove godine uz Džejlu Ramović u banket Sali Teodo. Regionalna zvijezda u usponu će repertoarom svojih, regionalnih i inostranih hitova, uz raznovrsno posluženje hotela Regent goste uvesti u prvi dan Nove 2023.godine. Murano restoran je adresa za goste koji su vjerni elegantnoj verziji dočeka uz fine dining večeru i izvođenje muzike uživo na klavijaturama.

„Svojevrsni praznički krešendo je Novogodišnja noć uz party koju će kreirati Džejla Ramović a blage dane počinjemo u duhu darivanja i to 16.decembra organizacijom trećeg donatorskog bala. Ovaj elegantan događaj okuplja okuplja goste hotela, biznis zajednicu i diplomatski kor te se tokom večeri planira generisanje sredstava za kupovinu drona sa termovizijskom kamerom za Sektor „Zaštite i spašavanja“  Tivat. Dron sa termovizijskom kamerom će unaprijediti monitoring terena i ranu detekciju požara na teritoriji Tivta i Boke Kotorske. Zvanice prošlogodišnjih balova proglasili su ovu veče jednom od „najglamuroznijih noći godine“ te se ovom balu nakon dvije godine pauze izuzetno radujemo.“ Izjavila je Elena Ljiljanic, Senior PR & Marketing Menadžer hotela Regent.

Lokalne kreativce i proizvođače okuplja Božićni Bazar koji će se održati dva vikenda u decembru i to 17. i 18.decembra kao i 24. i 25.decembra i donosi delicije, božićne i novogodišnje dekoracije uz mirisno – ukusnu ponudu hotela Regent. Rok za prijavu izlagača je do 28.novembra. Tradicionalno, božićni ručak biće organizovan 25.decembra i 07.januara.

Novo vozilo i termovizijska kamera za Službu zaštite i spašavanja Herceg-Novi

0
Novo vozilo i termovizijska kamera za Službu zaštite i spašavanja Herceg-Novi
Služba zaštite i spašavanja Herceg-Novi

Novo vatrogasno vozilo i termovizijska kamera isporučeni su juče Službi zaštite i spašavanja Herceg-Novi, u okviru projekta „Unaprijeđenje kapaciteta za prevenciju, pripremu i odgovor na katastrofe – Otporna granica” koji sprovodi Opština Herceg-Novi.

S ciljem poboljšanja opštih sposobnosti, spremnosti i vremena odaziva operativnog tima Službe zaštite i spašavanja nabavljeno je malo vatrogasno vozilo za intervencije u urbanim i ruralnim sredinama, čija vrijednost iznosi 97.422 eura. Vozilo je opremljeno modulima za gašenje požara, savremenom vatrogasnom opremom i alatima.

Služba zaštite i spašavanja Herceg-Novi

Takođe, isporučena je termovizijska kamera visokih performansi za korišćenje u zatvorenom i òtvorenom prostoru, koja omogućava preciznu detekciju požarišta, lakše manevrisanje kroz dim, pomaže u boljoj navigaciji i ubrzanom donošenju odluka u kritičnim situacijama, te je na taj način moguće lakše uočiti unesrećene i spasiti ljudske živote.

„Otporna granica“ je veoma značajan projekat za Herceg-Novi, kazao je predsjednik Opštine, Stevan Katić. On je istakao značaj unaprijeđenja brzine djelovanja u vanrednim okolnostima, za šta su od presudne važnosti opremljenost službi i saradnja na prekograničnom području.

Služba zaštite i spašavanja Herceg-Novi

„Ovaj projekat je nastavak onoga što je Herceg-Novom potrebno, a to je da se Služba zaštite i spašavanja dodatno oprema svake godine“, naveo je Katić i izrazio zadovoljstvo činjenicom da je grad dobio kvalitetno vozilo koje će unaprijediti reagovanje u slučaju požara, saobraćajnih nesreća i drugih kriznih situacija.

Rotari klub Kotor donirao Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Dobroti…

0
Rotari klub Kotor donirao Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Dobroti…
Rotary klub Kotor – donacija Dobrota

Članovi Rotari kluba Kotor danas su u okviru tradicionalne humanitarne akcije, posjetili Specijalnu bolnicu za psihijatriju u Dobroti i ovom prilikom toj zdravstvenoj ustanovi uručili pomoć  u vidu posteljine, peškira, odjeće, navlaka za dušeke i sanitarnih proizvoda.

„Kao i svake godine do sada, članovi RC Kotor sakupili su garderobu i nabavili sanitarne proizvode, a akciji su se pridružili: hotel “voco Podgorica”, hoteli “Palata Venecija” i “Gold” kao i preduzeće FAF&CO iz Ulcinja, hotelska grupacija “Casa del Mare” iz Herceg Novog, apoteka “Medicor” i hotel “Splendido” iz Kotora”-saopšteno je tim povodom iz kotorskog Rotari kluba.

Ulov mjeseca za kernju 19 kg – Nikši Miljaniću

Ulov mjeseca oktobar 2022. – Nikša Miljanić

U nagradnoj igri “Ulov mjeseca” kompanije UNA iz Tivta prvo mjesto i vaučer u iznosu od 50 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Nikša Miljanić sa ulovljenom kernjom od 19 kg.

Kernja je ulovljena u podmorju Tivatskog zaliva, na dubini od 25 metara u jednom procijepu u velikoj stijeni. Nikša je svoj ulov opisao sljedećim riječima.

“Poziciju je pronašao moj prijatelj i barkariol Stefan Radunović uz pomoć mog Garmin sonara. Vađenje kernje iz rupe trajalo je oko sat vremena. Pucao sam je prvo mojom novom puškom Predator 90cm, a onda osigurao 75icom. Nakon dužeg čupanja, kernju sam iz rupe izvukao kukom.”

Ulov mjeseca oktobar 2022. – Bojan Kovačević

Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Bojan Kovačević sa šanpjerom od 2.1 kg.

Bojan je šanpjera ulovio na 30 metara dubine. Uhvaćen je na donju pušću Silicone Papalina 45g. Od opreme korištena je karola ‘Srednja Una’, najlon 0.40 Formax Casting flex, fluorocarbon 0.28 Duel HD.

“Poslije par komada liganja zakačilo se nešto. Pomislio sam da je hobotnica, jer je čudno kontru davalo na ruci. Kako smo vukli sve je teže bilo jer je najlon bio mokar i rezao je ruke”, rekao je Bojan i dodao “Kad je šanpjer došao ispod barke, nismo vjerovali da je to to što gledamo.”

Ulov mjeseca oktobar 2022. – Evald Alivodić

Treće mjesto i vaučer u iznosu od 20 eura za potrošnju u SIPA prodavnicama ili Marine Centru osvojio je Evald Alivodić sa zubatcem od 9,5kg.

Zubatac je ulovljen na području barskog akvatorijuma, na dubini od 30 metara. Od opreme Evald je koristio štap Sakura Shukan i mašinicu Okuma Azores, a kao mamac korišćena je živa lignja.

Crnogorska plovida skoro milion eura u plusu

Crnogorska plovida skoro milion eura u plusu
Crnogorska plovidba – 21. maj

Znatno bolje ovogodišnje poslovanje državne pomoskle kompanije iz Kotora zahvaljujući menadžmentu koga je Vlada u međuvremenu smijenila


Državna brodarska kompanija Crnogorska plovidba (CP) iz Kotora, za devet mjeseci ove godine ostvarila je neto dobit u iznosu od 973.729 eura. To je višestruko bolji rezultat u odnosu na kraj trećeg kvartala 2021. godine kada je Crnogorska ploviodba bila u minusu od 1.282.762 eura.

Podaci su to iz izvještaja o devetomjesečnom poslovanju CP objavljenom na sajtu Komisije za tržište kapitala.

Ovakav dobar rezultat proistekao je iz prošle godine započetog značajnog poboljšanja prilika na svjetskom tržištu brodskog prostora, odnono velikog skoka vozarina, a što je sada već bivši menadžment CP kokji je imenovala Vlada premijera Zdravka Krivokapića, na čelu sa bivšim predsjednikom Odbora direktora kapetanom diuge plovidbe Jovom Lazarevićem, znao da iskoristi. Lazarević je naime, uspio da natjera dotadašnjeg unajmitelja brodova kotorske kompanjije, firmu Sea Pioneer iz Londona, da zaključi nove time charet ugovore po značajno uvećanim dnevnim najamninama. Činjenica da su brodovi „Kjotpor“ i „Dvadesetpvi maj“ od kraja trećeg kvartala prošle godine počeli da plove za čak tri puta veće vozarine nego što ih je Sea Pioneeru ranije iznajmljivao nekadašnji DPS-okm predvoženi menadžment CP-a, kompaniju je već na kraju 2021. ponovno, nakon niza gubitaških godina, doveo u zonu profitabilnosti pa je CP 2021. okončala sa ostatkom dobiti od oko 100.000 eura.

Komapnija je uz to, iz sopstevenih prihoda platila dvije posljednje rate kredite u visini od ukupno 5,2 miliona dolara kineskoj Exim banci uzetog 2012. za gradnju brodova „Kotor“ i „Dvadeset prvi maj“ u brodogradilištu u Šangaju, kao i obezbjedila novac da iz sospstvenih sreadstava u prvoj polovini ove godine završi redovan petogodišnji remont, dokovanje i tzv. obnovu klase za brod „Kotor“, te obezbjedi novac za isti takav remont iiobnovu klase za svoj drugi brod „Davadeset prvi maj“.

Iako su efekti rada sada već bivšeg Odbora direktora CP sa kapetanom Lazarevićem na čelu bili više nego dobri, Vlada premijera Dritana Abazovića  (URA) je ljetos bez obrazloženja , na predlog Ministarstva kapitalnih investicija koje je u međuvremenu preuzeo Ervin Ibrahimović (BS),smijenila taj Odbor direktora i imenovala novi sačijen samo od predstavnika stranaka koje su podržavale Abazovićevu Vladu. U novi Odbor direktora tako su imenovani supruga počasnog predsjednika SDP Ranka Krivokapića-diplomirana pravnica Tena Božović (SDP) srednjoškolski profesor matematike Ahmet Markašević – kadar Demokratske partije iz Ulcinja, diplomirani ekonomista i bivši direktor Komunalnog preduzeča Kotor Milan Popović, nemadžer u pomorstvu Nemanja Popović (SNP) i njegova stranačka i koleginina po struci Ivana Kečina koja ima iskustvo rada u jednoj agenciji za jahting. Za predjednika odbora imenovan je Popović, dok je na mjestu izvršnog direktora kompanije ostao Slobo Pajović (DPS) koji je već godinama na toj funkciji.

Aktuelni menadžment nastavio je da proteklih mjeseci ubira plodove rada bivšeg Odbora direktora koji je prije svog odlaska, uspio da zaključli i novi  time charter ugovor na godinu dana za brod „Kotor“ sa novim unajmiteljem – kompanijom Global American Transport iz Čikaga (SAD). Po tom ugovoru, Amerikanci CP-u dnevno za „Kotor“ plaćaju najamninu od 20.600 dolara, a ovaj unajmitelj je nedavno od Sea Pioneera preuzeo i time charter broda „Dvadest prvi maj“ po sličnim finansijskim uslovima.

Zbog znatno boljih ugovora sa unajmiteljima koje im je ostavio Lazarevićev Odbor direktora, CP je za devet mjeseci ove godine imala skoro tri puta veće prihode nego u istom periodu lani. Kompanija je naime, od 1.januara do 30.septembra prihodovala ukupno 9.350.720 eura, dok je u istom periodu prošle godine prihod iznosio 3.862.441 euro. Istovremeno su, u odnosu na lani značajnmo porasli i troškovi poslovanja (sa 3,79 na 5,9 milione eutra) ali je to prevenstveno produkt člinjenice da je CP u provoj polovini ove godine obavila obavezan remont i produženje petogodišnje klase za „Kotor“ na kojem  tom prilikom ugrađen i obavezan novi sistem za tretman balastnih voda UV zracima, a što je kompaniju koptalo ukupno preko 1,84 miliona eura.

Na kraju trećeg kvartala ove godine, CP je imala i 283.296 eura nenaplaćenih potraživanja od dotadašnjeg unajmitelja broda „Dvadeset prvi maj“, kompanije Sea Pioneer iz Londona.

Veliki dio Kijeva i dalje bez struje i vode

0
Veliki dio Kijeva i dalje bez struje i vode
Napad na Kijev

Kijev je bio jedna od glavnih meta najnovijeg vala napada na energetska postrojenja zbog čega je u mnogim regijama prekinuta opskrba strujom, a u drugima je došlo do hitnih isključivanja električne energije kako bi se uštedjela struja i omogućili popravci dok zima dolazi.

Temperatura je preko noći pala ispod nula stupnjeva Celzija u gradu koji je prije rata imao 2,8 milijuna stanovnika i u kojem već pada snijeg, a ulice su zaleđene.

Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da električari i serviseri čine sve kako bi struju vratili “što je brže moguće”, ali će oporavak uvelike ovisiti o ukupnoj energetskoj ravnoteži nacionalne mreže.

Kirilo Timošenko, zamjenik šefa kabineta predsjednika Volodimira Zelenskog, rekao je da je ponovno uspostavljena opskrba strujom u regijama Kirovohrad i Vinica.

Na jugu, guverner regije Mikolajiv Vitalij Kim apelirao je na Ukrajince da budu što štedljiviji u korištenju energije.

– Potrošnja jutros raste (što je i logično), nema dovoljno kapaciteta u sustavu da ga uključimo za više potrošača, napisao je na Telegramu, pozivajući stanovike na štednju struje.

Ministar energetike German Galušenko rekao je u četvrtak da Ukrajina očekuje da će tri nuklearne elektrane koje su isključene zbog ruskih napada ponovno u četvrtak početi raditi.

– Očekujemo da će do večeri nuklearne elektrane ponovno početi raditi, dajući struju u mrežu, što će značajno smanjiti energetski deficit, rekao je na nacionalnoj televiziji.

Ukrajinci pate u mraku i na hladnoći, a Zelenski traži od UN-a da kazni Rusiju

08:13

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je u srijedu Vijeće sigurnosti UN-a da nešto poduzme protiv Rusije zbog napada na civilnu insfrastrukturu koji su ponovno ukrajinske gradove ostavili bez struje i vode u vrijeme sve veće hladnoće.

Rusija je raketnom baražnom vatrom udarila po gradovima diljem Ukrajine ubivši desetero ljudi, prisilivši vlasti da zatvore nukelarne i prekinuvši opskrbu strujom i vodom u brojnim mjestima.

– Samo danas, u jednome danu pogođeni smo sa 70 raketa. To je ruska formula za teror. I to sve na našu energetsku infrastrukturu, bolnice, škole, transport, naselja, sve je gađano, rekao je Zelenski u video obraćanju Vijeću sigurnosti.

Ukrajina očekuje “vrlo oštru reakciju” svijeta na zračne napade, dodao je.

Vijeće vjerojatno neće poduzeti ništa, budući da je Rusija članica s pravom veta.

Ruski veleposlanik pri UN-u Vasilij Nebenzija požalio se da video obraćanje Zelenskog nije u skladu s pravilima vijeća i odbacio “bezobzirne prijetnje i ultimatume” Ukrajine i njezinih zapadnih saveznika.

Nebenzija je ustvrdio da su štetu na infrastrukturi izazvale ukrajinske protuzračne rakete kojima su gađani ruski projektili i pozvao zapad da prestane naoružavati Kijev protuzračnim sustavima.

Kijev je u srijedu bio jedna od glavnih meta.

– Danas smo imali tri pogođene višekatnice. Nažalost, poginulo je desetero ljudi, izjavio je ministar unutarnjih posloa Denis Monastirski.

Cijela kijevska regija, u kojoj živi tri milijuna ljudi, ostala je bez struje i vode, rekao je guverner.

Veći dio Ukrajine imao je iste probleme, a neka područja uvela su redukcije kako bi sačuvala rezerve energije.