Izložba slika akademskog slikara Đorđa Rašovića pod nazivom „Iluzija života” biće otvorena u petak 23. septembra u 20 sati u galeriji „Josip Bepo Benković“ .
Đorđe Rašović je rođen 05. juna 1987. godine u Podgorici. Završio je Fakultet likovnih umjetnosti (FLU) Cetinje. Član je ULUCG-e od 2010. godine. Izlagao je na mnogobrojnim kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Živi i stvara u Podgorici.
Imao još šest samostalnih izložbi, a dobitnik je i brojnih nagrada. Izložbu, će otvoriti predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović, a organizuju je Galatea Galerija Podgorica i JU „Gradski muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo Benković” Herceg Novi.
Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je na Harvardu da u transatlantskoj zajednici svi ozbiljno shvaćaju izjave Vladimira Putina, nakon što je proglasio djelomičnu mobilizaciju i zaprijetio “svim raspoloživim sredstvima” ako Rusija bude ugrožena, što je na protumačeno kao prijetnja nuklearnim oružjem.
Plenković je hrvatskim novinarima na Harvardu, prije svog predavanja, kazao kako “svi ozbiljno shvaćaju te (Putinove) poruke. Nitko ovdje niti podcjenjuje situaciju niti precjenjuje”.
– Mislim da je ključno zadržati jedinstvo i čvrst odgovor. To je ono što je najbitnije. Ukrajina se brani i ima pravo ponovno vratiti pod ustavnopravnu kontrolu svoje teritorije, poručio je Plenković.
Hrvatski premijer apostrofirao je kako je “važno da transatlantska zajednica ostane jedinstvena i snažna u potporu Ukrajini” te da se “režim sankcija i pritisak na Rusiju” nastave.
– To je ono što je ključ, a posebno govorim stoga što možda postoji jedan dio svijeta koji je možda malo suzdržan, dodao je.
Prebeg djeluje dobro Plenković je prije nekoliko sati na Twitteru pozdravio oslobođenje Hrvata Vjekoslava Prebega iz ruskog ratnog zarobljeništva u Ukrajini.
– Ono što je najvažnije, čuli smo se. On meni djeluje u dobrom stanju, vrlo je zadovoljan. Sretan je što je konačno u prigodi da se vrati kući, kazao je Plenković.
Desetorica stranih ratnih zarobljenika, među kojima je i Vjekoslav Prebeg, oslobođena su u sklopu razmjene zatvorenika između Rusije i Ukrajine saudijskim posredništvom, objavila je saudijska novinska agencija SPA.
Radilo se o osobnom posredništvu, tvrdi agencija, saudijskog prestolonasljednika Muhameda bin Salmana.
Saudijske vlasti već su preuzele desetoricu stranih zarobljenika, koji su se borili na ukrajinskoj strani, i prevezle ih u Saudijsku Arabiju.
Plenković je kazao da su hrvatske vlasti radile mjesecima na povratku Vjekoslava Prebega te da je on “u svakoj prigodi” ukrajinskim dužnosnicima, uključujući predsjedniku Volodimiru Zelenskom i premijeru Denisu Šmihalu, ukazivao “koliko nam je bitno da se u procesima razmjene zarobljenika obuhvati i hrvatskog državljanina”.
– Veselim se da smo u konačnci uspjeli kroz brojne kontakte s ukrajinskom stranom i sa drugim zemljama. Zahvalni smo ukrajinskim vlastima i Saudijskoj Arabiji koja je tu bila ključna u proteklih nekoliko tjedana, dodao je.
Plenković boravi u SAD-u povodom Opće skupštine UN-a u New Yorku. Na marginama se kratko, među ostalim, sastao s američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom, predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, kanadskim premijerom Justinom Trudeauom i slovenskim predsjednikom Borutom Pahorom te s posebnim predstavnikom EU za dijalog Srbije i Kosova Miroslavom Lajčakom.
Triatlon klub „Multisport akademija Mayer“ organizuje plivačku trku pod imenom X Waters Montenegro.
X Waters Montenegro je plivačka trka koja će se održati 24.09.2022. u Risnu i Perastu. Ciljevi trke su promocija Risanskog zaliva i Risna, jednako lijepog ali nedovoljno posjećenog dijela naše opštine kao i razvoj sportskog turizma i promocija zdravih stilova života.
Start trke u Risnu je kod plažnog bara “Good Fellas”, a u Perastu kod plažnog bara “Pirates”.
Trka je podijeljena na 4 distance i to na sledeći način:
7000 m – Učesnici će startovati na plaži Risan od startnog kampa. Oni će se kretati prema ostrvu Gospe od Škrpjela, prolazeći bove, plivaju između ostrva Sv. Đorđa i Gospe od Škrpjela, obilaze oko Gospe i plivaju prema cilju. Start i cilj su na istom mjestu na plaži Risan.
4500 m – Učesnici se okupljaju u startnom kampu na plaži Risan. Zatim će autobusom biti prevezeni do polazne tačke, plaže u Perastu. Nakon starta, učesnici će se kretati prema ostrvima. Plivaju između ostrva, obilaze oko Gospe od Škrpjela i plivaju prema cilju. Završetak je na plaži Risan.
1852m (jedna nautička milja)- Učesnici će startovati na plaži Risan od startnog kampa. Oni će se kretati u trokutu pored bova. Početak i završetak su na istom mjestu.
50 m i 200 m – Djeca plivaju do plutače, prolaze plutaču i plivaju prema obali. Start i cilj su na istom mjestu, na plaži Risan.
Kontrolno vrijeme za rastojanja: 1860 m – 1.5 sati; 4500 m – 2 sata; 7000 m – 4 sata; 50 m– 5 minuta; 200 m – 10 minuta.
Od 22. do 25. rujna 2022. godine u Starome Gradu održava se Festival brodova, mora i mornara “Dani u vali” – Stari Grad.
Festival je nastao povodom obilježavanja 2400. obljetnice utemeljenja Staroga Grada kao znak sjećanja na taj milenijski jubilej osnovan je 2016. godine Festivala brodova, mora i mornara ‘Dani u Vali’ – Stari Grad.
Posebni uvaženi gost i partner ovogodišnjeg Festivala biti će Republika Slovenija koju će predstaviti udruge brodara, javne ustanove i muzeji, piše HRT.
Na Festivalu će sudjelovati oko 60 tradicijskih barki s područja cijelog hrvatskog Jadrana od Istre do Dubrovnika, a posebno mjesto u Festivalskom programu zauzimaju i gradovi prijatelji Staroga Grada, Samobor i Rugvica.
Pored posebno osmišljenog programa plovidbe revijskog i natjecateljskog karaktera tijekom ovog međunarodnog Festivala održati će se razne izložbe, predavanja i okrugli stolovi s temom hrvatske maritimne tradicije dok će se na legendarnom trgu ‘Tvrdalju’ održavati kulturno-zabavni programi strogo primjereni ovoj vrsti događaja.
DPS, SD, SDP i LP udružujući snage, vođeni zajedničkim idejama i ciljevima, formirale su pobjednički listu “Za Tivat svih nas“, za predstojeće lokalne izbore 23. oktobra, saopšteno je iz ove koalicije.
Okupila nas je privrženost našem gradu i snažno uvjerenje da Izborni program koji smo kreirali, a koji ćemo uz ukazano povjerenje građanki i građana Tivta realizovati u narednom četvorogodišnjem periodu, predstavlja pravu stvar za njegov stabilan razvoj.
Koalicija „Za Tivat svih nas“ predaju izborne liste najavljuje za subotu, 24. septembra. Biće to dobra prilika, da se na samom početku kampanje, naše sugrađanke i sugrađani upoznaju sa kandidatima za odbornike i programom koalicije, saopšteno je iz koalicija DPS-SD-SDP-LP „Za Tivat svih nas“.
Evropska filmska akademija pokrenula je odjel za baštinu i tom prigodom na popis “Blaga europske filmske kulture” dodala 22 nova mjesta, među kojima i dubrovački Stradun, priopćio je u srijedu Hrvatski audiovizualni centar (HAVC).
Jedan je od prvih koraka novog odjela za europsku filmsku baštinu, pod vodstvom Pascala Edelmanna, početak izgradnje paneuropske mreže filmske baštine koja će povezivati kinoteke, filmske arhive i institucije u razmjeni informacija o obljetnicama filmskih umjetnika, filmova, institucija ili specifičnim temama relevantnim za povijest kinematografije u različitim europskim zemljama i regijama.
Europska filmska akademija odsad će nastojati aktivno povezivati različite inicijative i učiniti ih mnogo vidljivijima među ljubiteljima europskog filma.
Jedna od prvih aktivnosti novog odjela uoči ovogodišnje 35. dodjele Europskih filmskih nagrada bit će dodavanje 22 nova mjesta na popis “Blaga europske filmske kulture”, čime će se ukupan broj baštinskih mjesta popeti na 35.
To je Akademijin popis mjesta od simboličkog značaja za europsku kinematografiju, to jest, mjesta od povijesne vrijednosti koja treba održavati i štititi, kako u sadašnjosti, tako i za dobrobit budućih naraštaja, stoji u priopćenju.
Stradun kao filmski set
U svojoj stogodišnjoj filmskoj povijesti dubrovačke ulice, zidine i palače bile su inspiracija brojnim filmskim umjetnicima. Jedinstvena očuvanost arhitektonskog sklada Dubrovnika, a posebno njegove glavne ulice Straduna (današnji izgled datira iz 17. st.), omogućuje raznovrsnost filmskog izričaja, ističe Ivan Lujo u tekstu “Stradun kao filmski set”, navodi HAVC.
Stradunom tako prolazi prolazi konjica meksičke vojske u eurowesternu “Okus nasilja” (Le gout de la violence, 1961.), a nešto kasnije i okupatorska fašistička vojska u domaćem filmu “Okupacija u 26 slika” (1978.), inspiriranom stvarnim događajima iz Drugog svjetskog rata.
Uz minimalne izmjene Stradun se lako pretvara u Goyin Madrid (Goya – oder Der arge Weg der Erkenntnis, 1971.) ili papinski Rim (The Pope Must Die, 1991.). Nisu ga zaobišli ni superheroji, poznati “Kapetan Amerika” (1990.) i nešto manje poznata, ali jednako uspješna “Tri fantastična superčovjeka” (The Three Fantastic Supermen, 1967.)
U novije vrijeme popularizacije Dubrovnika kao filmske lokacije, središnju gradsku ulicu prelijeću letjelice iz daleke galaksije (Star Wars: The Last Jedi, 2017.) te njome marširaju pobunjenici predvođeni Robinom Hoodom (Robin Hood, 2018.), podsjeća Lujo.
Prvi razred kulinarskog smjera JUSMŠ „Mladost“ iz Tivta već treću godinu za redom otpočinje svoje srednjoškolske dane praktičnim satom kulinarstva u hotelu Regent.
„Ukupno 32 učenika je 20.septembra posjetilo hotel Regent. U okviru posjete, učenici su imali priliku da razgledaju hotel i upoznaju se sa procesima rada Sektorom hrane i pića i standardima luksuznog hotelijerstva. Takođe, održan je praktični kulinarski čas u okviru kojeg su učenici imali prilike da makar na kratko učestvuju u radu sa izuzetnim kulinarskim profesionalcima“ – izjavila je Žana Zeković, Direktorica sektora za ljudske resurse hotela Regent.
Saradnja teče kroz već navedenu tradiciju ali i brojne druge inicijative u kojem JUSMŠ i hotel Regent zajedno doprinose izgradnji profesionalnih kapaciteta budućih ambasadora kulinarstva iz Tivta.
Foto: RTHN / Služba zaštote i spasavanja Herceg Novi
Pripadnici Službe zaštite i spasavanja i Agencije za razvoj i zaštitu Orjena, danas popodne su, nakon upućenog apela za pomoć iz OKC-a, pronašli njemačke državljane u okolini Planinarskog doma na Subri. Tokom planinarenja njemačka državljanka je zadobila povrede, javlja RTHN.
– Poziv za pomoć stigao je iz OKC-a u 17:16 sati nakon čega smo se, četiri naša pripadnika i Saša Kulinović iz Agencije za razvoj i zaštitu Orjena, uputili ka Subri. Uz pomoć GPS koordinata smo ih brzo pronašli i odmah ukazali pomoć njemačkoj državljanki (58 god) koja je, prema prvim procjenama, slomila nogu uslijed pada. Bila je uplašena i u bolovima, u pratnji supruga koji je nepovrijeđen. Obavjestili smo hercegnovsku Jedinicu hitne medicinske pomoći koja je odmah uputila vozilo i ekipu i preuzela povrijeđenu čim smo je spustili do puta, odnosno dijela gdje može doći vozilo, kazao je za RTHN šef smjene u Službi zaštite i spasavanja HN Vladimir Pejović.
Još jednom upućuju apel, gostima i građanima, da ne kreću na planinarenje bez stručne vodičke službe.
Neovisni ruski portal Meduza, kojem je rad u Rusiji zabranjen pa objavljuje vijesti iz egzila, na svojim mrežnim stranicama piše kako su se u nekim ruskim gradovima ljudi počeli okupljati na antiratnim protestima. Guardian javlja kako je uhapšeno najmanje 200 osoba.
Nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin najavio mobilizaciju oko 300.000 ljudi za odlazak u rat, kako je rekao, “ne samo pritiv ukrajinskih neonacističkih formacija već i protiv čitavog Zapada”, ljudi iz najsiromašnijih krajeva Rusije na koje se mobilizacija prvenstveno i odnosi, odlučili su izaći na ulice i izraziti svoje neslaganje s ovakvom odlukom Kremlja, prenosi Jutarnji.
Ljudi prosvjeduju diljem Sibira, no prosvjedinici se okupljaju i u gravnom ruskom gradu Moskvi i skandiraju: ‘Ne ratu‘ i ‘Život za našu djecu.‘
Policija britalno uhićuje i dovodi prosvjednike, a na ulice su poslane i interventne postrojbe koje odvode prosvjednike prije nego ih se uspije okupiti veći broj.
Portal Meduza objavio je popis svih gradova u kojima se prosvjedi održavaju te broj okupljenih i uhićenih prosvjednika.
Na društvenim mrežama građani javljaju o svojevrsnoj klopci za sve koji namjeravaju pokušati izbjeći mobilizaciju.
Naime, na mnoge adrese u Moskvi stigli su leci na kojima piše: “Ako želite izbjeći mobilizaciju, nazovite navedeni broj”. Međutim, kad se broj doista nazove dobije se – centar za novačenje ruske vojske.
U Kotoru je na lokaciji nekadašnjeg Ugostiteljsko rekreativnog centra poznatijeg kao URC, nedavno počela izgradnja luksuznog turističkog kompleksa iz lanca Marriott, američke korporacije koja upravlja velikim brojem hotela. Završetak gradnje očekuje se 2025.
Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, za Radio Crne Gore kažu da je taj projekat u skladu sa UNESCO standardima. Poznati kotorski arhitekta Aleksandar Dender priznaje da su Kotoru hoteli nužni, ali ističe da je sramota za grad, državu pa i za UNESCO da se hoteli u srednjovjekovnom Kotoru, grade na obali mora.
Glavna urbanističko-građevinska inspektorka u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Mirjana Đurišić, za Radio Crne Gore, kaže da je ideja – izgradnja kompleksa hotela visoke kategorije.
– Predviđeno je uređenje javno-hotelskog kupališta i izgradnja šetališta lungo-mare, na prostoru između hotela i kupališta uz obalu rijeke Škurde do postojećeg mosta. Investitor CG Hotel iz Tivta je 31. 12. 2021. na propisanom obrascu podnio prijedlog građenja nadležnom ministarstvu. Na gradilištu je postavljena tabla sa detaljima i podacima o objektu, a kao završetak radova označen je maj 2025 – kazala je Đurišić.
Kao protivteža masovnom turizmu koji se nekontrolisano razvija, Kotoru su neminovno potrebni hoteli, ocjenjuje poznati kotorski arhitekta i građanski aktivista Aleksandar Dender. Dender međutim upozorava.
– Strahovit je uticaj koji imaju izletnički i kruzer turizam za grad Kotor. Moramo razlikovati Opštinu Kotor i Grad Kotor. Grad je pod pritiskom biznisa ostao bez stanovnika. Hoteli su bez daljega nužni, samo je pitanje na kom mjestu. Kotor nema obalu kao što imaju Tivat ili Budva, da može da gradi hotele i da ostane dovoljno obale za izlaz na more, za šetnju, rekreaciju… Kotor je u tom smislu skučen – kaže Dender.
Đurišić međutim ističe da je uvidom u dostavljenu tehničku dokumentaciju jasno da će objekat biti u skladu sa UNESCO standardima. Prizemlje hotela biće u javnoj funkciji, dostupno gostima hotela i građanima.
– U skladu sa ovlašćenjima urbanističko-građevinskog inspektora izvršena je kontrola podnesene prijave građenja i dokumentacije uz prijavu građenja i konstatovano je zapisnički da je ista u skladu sa članom 91. Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata – istakla je Đurišić.
(Foto: Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma/Idejno rješenje/Business Art
Poznati kotorski arhitekta podsjeća da je UNESCO odobrio HIA studije za gradnju nekoliko hotela i za Markov rt i za Risan i za Kotor.
Ocjenjuje da je izgradnja hotela na obali, sramota za grad, državu, ali i za UNESCO.
– Neko tamo u Parizu riješio je da mogu da se grade hoteli na obali mora. Ne može biti uništavanje i devastacija obale nekakv povod za nekakva odobrenja. Pred javnošću ću reći, ni UNESCO nije imun od korupcije – jedino tako mogu da objasnim da je na samoj obali dozvoljeno da se grade hoteli. Pa to nema nigdje, zamislite to u Hrvatskoj da se dozvoli uništavanje i devastacija obale ili grada. Nikome ne bi palo napamet da pomisli, a kamoli da gradi – istakao je Dender.
Državne i gradske vlasti, kaže Dender, trebalo je da imaju viziju, da sačuvaju obalu, a da investitorima ponude rješenja da hotele grade u drugoj liniji od mora.
– Imamo za to idealno rješenje, konkretno na prostoru URC-a, zgrada Jugopetrola koja zvrji napuštena, urušena, ruglo je u Kotoru. Optšina Kotor koja je otkupila od Elektrodistribucije zgradu, koja se nalazi na sjevernom ulazu u grad, i zamijenila je za industrijsku zonu za bivši prostor Jugopetrola. Isto tako je mogla, da je imala viziju, da otkupi zemljište iza starog hotela Fjord koji je srušen i da napravi zamjenu, da sačuva obalu, a da ponudi investitorima bukvalno na skoro istoj lokaciji hotel – kaže Dender.
To međutim nijesu uradili kaže Dender, dodajući da se sve pravda stečenim pravima.
Aleksandar Dender
– Po našem zakonu stečeno je pravo na neku zemlju ili prostor ukoliko imate građevinsku dozvolu. A mi 20 godina uporno smo taoci nekakvih stečenih prava, na osnovu kojih se gradi i danas taj hotel.
Dender kaže i da stacionarni i masovni turizam ne mogu da idu zajedno.
– Masa turista koja svakodnevno posjećuje Kotor, smetaće gostima koji dođu da ostanu, da uživaju u miru i tišini Bokokotorskog zaliva. Možete zamisliti kako će uživati, dok se ne uspostavi ta ravnoteža biće velikih problema.
Ukidanjem parkinga na lokaciji URC-a Kotor je ostao bez 250 parking mjesta.
– Pretpostavljam da će taj hotel imati i podzemnu, platnu garažu tako da će isto morati i građani da plaćaju. To će svakako pogoršati situaciju u saobraćaju – istakao je on.
Mnogi će reći da je to veliki poslovni uspjeh i da Kotor poslije 20 godina dobija hotel, ali Dender skreće pažnju da se zapitaju zašto baš posle dvije decenije i zašto baš na pjeni od mora.
