Prvi automobil koji će na svečanom otvorenju 26. jula oko 22 sata prijeći Pelješki most bit će Rimac Nevera, najmoćniji električni automobil današnjice, koji je proizveden u hrvatskoj tvrtki Rimac Automobili, a na mostu će se susresti s automobilom trostrukog evropskog prvaka Nika Pulića, objavio je Jutarnji list.
Nevera će krenuti s jedne strane mosta, a auto proslavljenog hrvatskog automobilista, čija je konstrukcija napravljena u Hrvatskoj, s druge strane i prolazit će kroz vatromet.
Nakon ovog show programa, prvi koji će službeno prijeći most bit će pripadnici prve i četvrte gardijske brigade, njih 40 na motociklima.
Svečana ceremonija otvaranja Pelješkog mosta počet će u 20.15 sati s direktnim prijenosom na HRT-u, a sve bi trebalo biti gotovo do iza 22 sata, iako je bilo i nekih početnih ideja da traje do iza ponoći.
U cijeli program gledatelje će na HRT-u još u osam sati ujutro uvesti limene glazbe i trombunjeri, a cijeli dan će na odmorištu s pelješke strane trajati kulturno-umjetnički program.
Fešta će trajati sve do trenutka kada će uz Himnu slobodi krenuti vatromet i bakljada na brodicama ispod mosta.
Miljama ispred nas nema – ničega. Kopna nema na vidiku otkako smo napustili pogled na Biševo. Punim jedrima idemo dalje prema najisturenijem jadranskom otoku, daleko od Visa i Lastova. Dakako – Palagruži, koju mnogi Hrvati najbolje poznaju po hit-pjesmi grupe Šo!Mazgoon. Sate kratimo uz domaće vino i pošalice, kad odjednom, eto ga na vidiku, pa poput mornara starog vremena, povikasmo – kopno, kopno!
Pred nama je impresivan prizor. Na prvu netko bi mogao reći – tek stijena u moru. No, što smo joj bliže, ta nam se “stijena” otkriva u svoj svojoj ljepoti. Krška vegetacija obavija čitav otok, a strme litice izgledaju podjednako privlačne kao i prijeteće.
Kad smo uspjeli pristati na Palagružu, čekao nas je novi izazov. Treba proći šest stotina metara strme staze i popeti se na sami vrh otoka gdje se nalazi svjetionik, jedini znak civilizacije. Stijene su užarene, biljke oštre i žedne, a od životinja primjećujemo tek pokojeg guštera i zalutalog galeba. Gotovo iznemogli, stižemo do krajnjeg cilja, a sav umor nestaje kada nas je dočekao čovjek dobre volje, širokog osmijeha i nevjerojatnog životnog iskustva. Dok halapljivo pijemo ledenu vodu koju je za nas pripremio, doznajemo da je tu već desetljećima, čuvar je ovog otoka i svjetionika i, kako nam kaže, ne bi to mijenjao ni za što.
Radi se o Vojislavu Šainu, 58-godišnjem svjetioničaru koji je u ovoj izolaciji već punih dvadeset godina.
Ulazimo u njegov skromni, ali lijepo uređen životni prostor. Tu je kuhinjski stol, mala kuhinja, nekoliko stolica, jedan krevet i televizor. Uokolo njegove “izbe” apartmani su koji se mogu unajmiti, ali nema tu luksuza, nema raskoši i pretjerivanja. No, ono što ima teško se može opisati. Netaknuta priroda praćena je spektakularnim, vjerojatno najljepšim pogledom na Jadranu, a zrak je toliko čist i ljekovit te ispunjen mirisom ljekovitog bilja da bismo samo o njegovim blagodatima mogli ispisati novinske stranice.
Napojeni hladnom vodom, doznajemo više o Voji i njegovu životu “usred ničega”. A on, baš kao da mu je deset, a ne gotovo 60 godina, s vragolastim dječačkim osmijehom na licu grli svoju Manuelu i kaže da njemu osim Palagruže ništa ne treba.
– Ovo moraš voljeti. Ili jesi ili nisi za svjetioničara. Divlje je ovo sve. Znao sam i prije za Palagružu, ali je nisam toliko volio dok nisam došao ovdje živjeti – kaže nam Vojo dok nas, nakon što smo se osvježili hladnom vodom, nutka vinom.
Nije život na otoku lak, treba to izdržati. Nema trajektnih veza, nema liječnika i policije, tek pokoja životinjica da im pravi društvo. Uokolo rastu divlji kapari, može se malo otići barkom na more, u ribe, a televizija nekad radi, nekad ne, jer je signal često loš. Jednostavan život, kakvog možda nema nigdje nego na Palagruži.
– Po struci sam brodostrojar, radio sam u korčulanskom škveru. Moj prijatelj je 1999., kada je škver propao, dobio posao na Sušcu, kao svjetioničar, a meni se javila prilika da dođem ovdje. Nikad nisam zažalio. Danas više ne bih mogao živjeti u gradu. Ovo je moj dom. Mjesec dana radim ovdje, zatim imam mjesec dana odmora na Korčuli, ali uvijek jedva čekam da se vratim. To je moj život. Da mi je loše, pa ne bih bio tu! Jednostavno je, u ovaj se otok moraš ili zaljubiti ili idi doma! – smije se Vojo.
Kaže da mu samotnjački život nimalo ne smeta. Izolacija ga, štoviše, privlači. Sam je svoj gazda, kaže, a tu slobodu nitko ne može imati u civilizaciji.
– Iskreno, meni vam je puno kad su tu više od tri osobe. Navikao sam da smo tu ja i moja Manuela, primimo ponekog gosta, ali uglavnom uživamo u samoći, u divljini i prirodi – dodaje.
No, iako je najsretniji kad je sam, goste će uvijek rado dočekati sa svojom zaraznom pozitivnom energijom. Posjećuju ga turisti, rado svrate nautičari, a ribari mu često donesu svoje proizvode. Uvijek se, uz čašicu vina, pretresu najnovije informacije s Korčule, Lastova i drugih otoka krajnjeg juga, a Vojo je među svima njima istinska legenda, čovjek koji je sve blagodati civilizacije zamijenio za ljepotu divljeg otoka.
Pitamo ga kako je to kada dođe do nekih problema. Što kada se razboli?
– Nema tu doktora ni ambulante. Ja sam i doktor, i medicinska sestra, i veterinar, i meteorolog – smije se.
Manuela govori hrvatski s jakim naglaskom. Doznajemo da je napola Hrvatica, a napola Njemica. Na Palagružu je stigla prije 12 godina. Ljubav među njima nevjerojatna je. Svako malo se zagrle, smiju se zajedničkim šalama, a međusobno si pomažu u svakom zadatku. Dok Vojo nosi vodu za nenadane goste, Manuela revno slaže inćune i domaće kapare na stol, pa ih kapa maslinovim uljem.
– Nema meni do nje. Ona je moja najveća ljubav – iskreno će svjetioničar Vojo. A njihova je ljubavna priča istinska, prava, gotovo filmska.
Ljubav na prvi pogled
Sve se dogodilo sasvim slučajno, kako to već biva u pravim ljubavnim pričama. Moglo bi se čak reći da je to bila ljubav na prvi pogled, ali možda je Palagruža bila ključna.
– Moj brat slavio je rođendan. Bio je to 1. rujna. Nisam znao što mu pokloniti. Sjetio sam se da voli kamenice. Odlučio sam ga počastiti večerom, otišli smo na kamenice u Ston. Tamo sam ugledao prekrasnu ženu. Prodavala je sladoled. Znao sam da joj moram prići. Doznao sam da joj je majka iz Orebića i da je došla tu kako bi se brinula o njoj. Ja sam joj rekao da živim na Palagruži, a ona se oduševila. Mislim da je bila luđa za Palagružom nego ja – prisjeća se Vojo, rekavši kako su se smjesta zaljubili i odlučili živjeti zajedno, a te se odluke drže već više od desetljeća.
– Netko će reći da smo mi pomalo divlji ljudi, da smo ludi što ovdje živimo, ali mi to volimo. Manuela se isprva plašila, razumijem ju. Palagruža je daleko, izazovno je to, ne znaš što te očekuje. Ali, prihvatila je ovakav način života i sad to sigurno ni ja niti ona ne bismo nikada mijenjali za život u gradu. Teško je to opisati. Ljubav prema prirodi, prema samoći, to je ono što te ispunjava. Da se razumijemo, nije to za svakoga. Izračunao sam da sam na otoku, u izolaciji, proveo više od četiri tisuće noći – govori nam Vojislav.
Zanima nas kako krati sve te dane i noći.
– Uh, ako želiš raditi, uvijek ima posla. Najmanje gledam televiziju. Manuela voli pogledati serije, no ja nisam preveliki ljubitelj TV-a. Održavam svjetionik, pituram, kuća uvijek nešto treba. Kada jednog dana dođe neki moj nasljednik, red je da mu objekt ostavim u lijepom stanju u kakvom sam ga i ja zatekao. Šetam, idem na more. Najdraža mi je zima jer me tada nitko ne zajebava (smijeh). Život me odveo čudnim smjerom. Nekad nisam znao niti jaje skuhati, a sada sam i doktor i kuhar. Sada mi dolaze kuhari iz restorana i dive se mojim specijalitetima. Navikao sam na samoću, morao sam puno toga naučiti – kaže Vojislav.
Hiljade vatrogasaca nastavljaju se boriti s požarima u Portugalu, Španjolskoj i Francuskoj, dok toplinski val ne pokazuje znakove popuštanja, piše BBC.
Portugalske vlasti kažu da je najmanje 238 ljudi umrlo od vrućine tijekom prošle sedmice, a u sjevernom Portugalu pilot je poginuo kada se njegov kanader srušio u području Foz Coa, blizu španjolske granice.
Požari haraju područjima francuske jugozapadne regije Gironde, gdje je evakuirano više od 12.000 ljudi.
Toplinski valovi postali su češći, intenzivniji i traju dulje zbog klimatskih promjena koje je uzrokovao čovjek. Svijet se već zagrijao za oko 1,1C od početka industrijske ere i temperature će nastaviti rasti osim ako vlade diljem svijeta ne naprave oštre rezove u emisiji ugljika.
Francuska meteorološka služba prognozirala je za nedjelju temperaturu do 41 stupnja u dijelovima juga zemlje, a novi toplinski rekordi predviđaju se za ponedjeljak.
Kasno u subotu u još 22 područja, uglavnom duž atlantske obale, proglašena je visoka narančasta uzbuna.
Stanovnica jugozapadne Francuske opisala je šumske požare kao “post-apokaliptične”.
“Nikada prije nisam ovo vidjela”, rekla je Karyn, koja živi blizu Teste-de-Bucha, novinskoj agenciji AFP.
Ministar unutarnjih poslova Gerald Darmanin rekao je da su požari dosad spalili 10.000 hektara zemlje i pohvalio “izvanrednu hrabrost” vatrogasaca.
Christophe Nader i njegov zet sada su u skloništu u blizini Teste-de-Bucha, nakon što su bili prisiljeni napustiti svoju kuću u selu Cazaux bez ičega osim odjeće na sebi. Rekao je za BBC da se nada da će se vratiti tamo kako bi spasio mačku. Stotine drugih iz opasne zone također su u privremenim skloništima.
Odande se organiziraju i spašavanja životinja, ali to je spor proces.
“Sve je išlo tako brzo – i požar je bio velik, velik, velik”, rekla je Manon Jacquart (27) za BBC. Evakuirana je u srijedu rano ujutro iz kampa u kojem radi, a spavala je u skloništu u blizini La Teste-de-Bucha, na zapadnoj obali Francuske.
“Samo sam zabrinuta, bojim se… Pokušavam biti jača koliko mogu, ali nisam dobro… Želim zaboraviti ovaj tjedan”, rekla je.
Od utorka su temperature porasle do 47 stepeni Celzija u Portugalu i iznad 40 u Španjolskoj, sušeći raslinje što dodatno raspiruje požare.
Portugalski meteorološki prognostičari kažu da će se temperature nastaviti kretati iznad 40 C prije nego što iduće sedmice padnu.
Žarišta požara u Portugalu su sjeveroistočno od grada Porta. Požari su ove godine uništili 30.000 hektara zemlje – najveću površinu od ljeta 2017., kada je Portugal pretrpio razorne požare u kojima je poginulo oko 100 ljudi.
Gemma Suarez, španjolska poljoprivrednica evakuirana iz Casas de Miravete, jecajući je rekla novinskoj agenciji Reuters: “Kakva noć. Nismo spavali cijelu noć. Socijalni radnik je došao po mene i po mog starijeg ujaka. Proveli smo noć u Navalmoralu, ali nismo uopće spavali. Nikada nisam vidjela tako veliki požar.”
U južnoj Španjolskoj, turisti na plaži u Torremolinosu gladali su velike oblake dima kako se dižu u brdima, gdje je nekoliko zrakoplova gasilo požar.
Ashley Baker, Britanac koji živi u Mijasu, rekao je za BBC da se vatra činila opasnijom u petak, no od tada ju je vjetar odnio s njegovog područja.
Zrakoplovi su ispuštali tvar koja usporava vatru, dok helikopteri lete do obale, donoseći morsku vodu kako bi ugasili plamen.
“Ima oko 40 kuća u našem području, svi su bili stvarno nervozni i stajali su vani ili na balkonima i gledali to”, rekao je Baker.
“Čak i sada ima požara na vrhovima planina. Udaljili su se, jako mi je laknulo.”
Pogođeni su i drugi dijelovi Sredozemlja. U Italiji je vlada proglasila izvanredno stanje u isušenoj dolini rijeke Pad – najduža rijeka u zemlji na nekim mjestima tek da postoji.
U Grčkoj, vatrogasci se bore s požarima u području Feriza, oko 50 km jugoistočno od Atene i u blizini Rethymna, na sjevernoj obali Krete. Sedam sela je evakuirano blizu Rethymna.
U sjevernom Maroku nekoliko je sela moralo biti evakuirano jer su požari zahvatili pokrajine Larache, Ouezzane, Taza i Tetouan. Jedno selo je potpuno uništeno u oblasti Ksar El Kebir, a najmanje jedna osoba je poginula u požaru.
HRVATSKA HORSKA DUHOVNA MUZIKA / CROATIAN SACRED CHORAL MUSIC, Bogorodičina crkva, Prčanj, Church of Our Lady, Foto: D.Miljanić
Akademski hor “Ivan Goran Kovačić” iz Hrvatske nastupio je na KotorArt Don Brankovim danima muzike, izvodeći kompozicije iz svog bogatog repertoara duhovne muzike, pod dirigentskom palicom Luke Vukšića, saopštili su iz KotorArta.
Uz ovacije publike i dva bisa, hor je u Bogorodičinoj crkvi u Prčanju opravdao mjesto vodećeg horskog ansambla u zemlji i regionu, piše u saopštenju.
HRVATSKA HORSKA DUHOVNA MUZIKA / CROATIAN SACRED CHORAL MUSIC, Bogorodičina crkva, Prčanj, Church of Our Lady, Foto: D.Miljanić
Međunarodni festival KotorArt ovog ljeta se održava u periodu od 1. jula do 14. avgusta, sa bogatim i raznovrsnim programom, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija i Opštine Kotor, uz podršku Evropske unije, Fonda za Zapadni Balkan, Fondacije za otvoreno društvo, brojnih ambasada u Crnoj Gori i drugih značajnih partnera i sponzora, podsjećaju domaćini.
Kao i svih prethodnih godina, sa početkom turističke sezone dolaze do izražaja brojni saobraćajni i komunalni problemi širom Boke Kotorske, kao i na saobraćajnici koja vodi prema Budvi. Gužve prema svim gradovima su posebno izražene od kružnog toka na krtoljskoj raskrsnici prema Tivtu, kroz tunel prema Kotoru, od Meljina ka Herceg Novom, od plaže „Jaz“ ka Budvi.
Ako putujete prema Budvi, ili prema Tivtu, već od polovine Aerodroma bićete primorani da se sporo krećete u koloni, bilo da ste krenuli na ljetovanje, ili ste u tranzitu, ili možda idete na posao. Još gora situacija je sa višeminutnim čekanjem u tunelu Vrmac na putu za Kotor, u kojem, pritom, ne radi ventilacija čak ni u vrelim ljetnjim danima.
Primorski gradovi nisu riješili ni problem slobodnih parking mjesta. Nedostatak mjesta za parkiranje koji je u Tivtu posebno izražen u večernjim satima, postao je razlog zašto brojni posjetioci odustaju od posjete kulturnim manifestacijama i feštama.
Tunel Kotor – gužve – foto Boka News
„U koloni smo, od kružnog toka koji vodi prema Tivtu, proveli oko sat vremena. Sada čekamo da neko izađe kako bismo se parkirali“, kazao nam je jedan turista koji je došao sa porodicom na „Feštu od ribe i vina“, a sinoć smo ga zatekli u koloni na ulaznoj rampi parkinga u blizini vrtića „Bambi“.
„Ovako ne ide, grad mora obezbijediti mnogo više parking prostora ili izgraditi parking garažu“, rekao nam je zaposlenik Parking servisa koji je pokušavao pronaći slobodna mjesta za automobile koji su čekali.
Službenici saobraćajne policije od popodnevnih do kasnih večernjih sati, „zatvore“ dva ulaza iz smjera Aerodroma Tivat prema centru grada, kako bi ubrzali protok saobraćaja.
U petak veče je u Tivtu bila organizovana fešta „Veče ribe i vina“ i duž šetališta Pine bila je izražena gužva. Stariji bračni par je uzalud tražio mjesto na klupama duž šetališta. Njih su već zauzeli prodavci dječijih svijetlećih balona koji nisu koristili prostor predviđen opštinskom odlukom o privremenim objektima.
„Ovako nas ugrožavaju… nemamo gdje sjesti. Zašto moramo ići u kafić ili restoran, u koji se mjesta moraju unapred rezervisati? Što radi komunalna policija?“, ljutito su komentarisali nezadovoljni mještani.
Tivat – Pine – foto čitalac
U prijepodnevnim satima, svaki dan možete vidjeti parkirana vozila u traci gdje nije dozvoljeno zadržavanje, bilo u Sremsko-karlovačkoj ulici u centru grada, iz koje se ulazi u garažu za parkiranje, ili na ulazu u grad pored samoposluge „Helada“, što značajno ometa vozače i stvara gužvu.
I tako iz godine u godinu, komunalni problemi koji svakodnevno ugrožavaju i mještane i goste u ljetnjim mjesecima, ne rješavaju se! Obilaznica, parking, problemi sa nestankom vode ili struje u Kotoru, izgradnja kanalizacije u dijelu opštine Tivat – Donja Lastva, problemi duž Hercegnovske rivijere, pominju se samo u predizbornim obećanjima.
U Kumborskom tjesnacu u zalivu Boke Kotorske oko 18.40 sati došlo je do sudara dvije jahte koje viju crnogorsku zastavu – 14 metarske jedrilice „Sunny Wind“ i motiorne jahte „A“.
Na jedrilici koja u momentu sudara nije bila pod jedrima, već je kao i jahta „A“ vozila na motorni pogon, bila su četiri strana državljanina, dok je na motornoj jahti bilo dvoje ljudi, takođe stranaca.
Dva plovila sudarila su se u visini transverzale Petrovići-Baošići pri čemu je motorna jahta pretrpjela veća oštećenja. Po pozivu u pomoć koji je stigao preko Operativno-komunikacionog centra 112 MUP-a Crne Gore, odmah je reagovala Uprava pomorske sugirnosti i upravljanja lukama Crne Gore (UPSUL) koja je na lice mjesta uputila svoj brzi spasilački čamac SAR-5. Posada dvije jahte ispostavi Lučke kapetanije u Tivtu podnijela je zvaničnu prijavu pomorske nezgode, zbog čega su se oba plovila u pratnji čamca SAR-5 uputila prema gradskom pristaništu Pine u Tivtu gdje je i ekipa Hitne pomoći iz Tivta sačekala brodove koji su uplovili oko 19.30 sati jer se u međuvremenu jedan od članova posade jedrulice „Sunny Wind“ požalio na povrede koje je navodno zadobio u sudaru dva broda. Ostalih pet lica sa oba plovila su nepovrijeđena.
Pomorski incident
U incidentu nije bilo zagađenja mora izlivanjem nafte ili zauljenih tečnosti iz dvaju brodova, a UPSUL i Inspekcija sigurnosti plovidbe utvrđuju uzroke sudara i preko elektronskog trakinga VTMIS sistema pokušavaju utvrditi ko je odgovoran za koliziju dvije jahte. Iz preliminarnih rezultata istrage naslućuje se da se ni skiper jedrilice „Sunny Wind“ ni skiper motorner jahte „A“ nisu pridržavali odredbi COLREG-a , odnosno međunarodnih Pravila za izbjegavanje sudara na moru.
Pomorski incident
Ovo je inače čak treća i najozbiljnija pomorska nezgoda koja je danas prijavljena UPSUL-u i pomorskim vlastima u akvatorijumu Boke koje pokriva Lučka kapetanija Kotor – ispostava Tivat. Uz to, UPSUL je danas u barskom akvatorijumu imao još jednu uzbunu zbog poziva u pomoć sa jedne jahte čiji je skiper prijavio da ima požar na motoru, ali se ta dojava na kraju srećom, pokazala kao lažna.
U Crnoj Gori su, u posljednja 24 sata, registrovana 693 slučaja infekcije korona virusom, dok u istom periodu nije registrovan nijedan smrtni ishod, saopštili su iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Iz IJZ navode kako je analizirano nešto više od 1.700 uzoraka, od kojih su 693 bila pozitivna na prisustvo Sars Cov-2 virusa.
Kako su saopštili, u posljednja 24 sata oporavilo se 368 pacijenata, pa je u našoj zemlji sada korona virusom zaraženo nešto više od 3.500 osoba.
Najveći broj novoinficiranih je u Podgorici – 242, što je za oko 80-ak više u odnosu na jučerašnji dan.
Nakon Podgorice, najviše novopozitivnih je u Baru – 71, slijedi Kotor sa 57, te Nikšić sa 53 slučaja infekcije, dok Budva i Ulcinj imaju po 49 novih slučajeva infekcije.
Državljanka Kazahstana zadobila je teže, a njena kćerka lakše tjelesne povrede u saobraćajnoj nezgodi koja se nešto prije 12 sati desila na Jadranskoj magistrali u Lepetanima kod Tivta.
Iz za sada neutvrđenih razloga u neposrednoj blizini ulaza ma trajektno pristanište u Lepetanima, na mjestu gdje postoje tri saobraćajne trake, direktno su se sudarili “mini” kabriolet tivatskih tablica i “audi” švajcarskih tablica.
Povrijeđeni turisti iz Kazahstana bili su u “miniju” koji se kretao iz pravca Tivta prema Lepetanima, dok su u “audiju” koji je je nailazio iz suprotnog, odnosno pravca trajektnog pristaništa prema Tivtu, bili švajcarski državljani albanskog porijekla.
Putnici u “audiju” prošli su bez povreda, dok je teže povrijeđena državljanka Kazahstana prebačena u Opštu bolnicu Kotor.
O nezgodi je obaviješteno Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru koje vrši uviđaj zajedno sa pripadnicima tivatske policije.
Sudar – Lepetane
Na licu mjesta su i tivatski vatrogasci koji regulišu saobraćaj jer se on zbog uviđaja, trenutno obavlja naizmjenično jednom trakom.
Samo par dana nakon osvajanja Vimbldona, najpoznatiji teniser na svijetu, Novak Đoković boravi u Kotoru.
On je ovom prilikom svojim prisustvom pružio podršku navijačima VPK Primorac i FK Bokelj, Beštijama, a vjerujemo da njima ova podrška puno znači posebno kada se uzme u obzir organizacija proslave povodom stogodišnjice ova dva kluba i trud koji navijači poslednjih mjeseci ulažu u istu.
Novak Đoković u Kotoru
Proslava će u organizaciji Opštine Kotor i uz nesebičnu pomoć i podršku Beštija biti održana 28. jula na otvorenom bazenu, 29. jula na stadionu FK Bokelj i 30. jula na glavnom gradskom trgu.
NVO ‘’Medaur’’ Risan – Društvo za njegovanje kulturne baštine Risna organizuje “VEČE JAZZ-A” u subotu 16.jula u 21 sat u Risnu.
Koncert će se održati u dvorištu palate Ivelić i nastupiće džez duo Sanja Raičković, vokal i Milorad Šule Jovović, klavijaturista.
Sanja Raičković je diplomirala teoretski odsjek na Muzičkoj akademiji na Cetinju. Preko 20 godina nastupa kao vokalni izvođač sa najboljim crnogorskim muzičarima. Nastupala je na svim džez festivalima i radionicama u Crnoj Gori, pozorišnim festivalima, televizijskim emisijama i projektima, a ostvarila je saradnju i sa istaknutim muzičarima iz inostranstva i regiona. Radila je kao muzički urednik u radiju, godinama kao profesor muzičke kulture.
Milorad Šule Jovović je završio Muzičku akademiju na Cetinju. Poznat je kao vođa prvog crnogorskog džez sastava „Piva džez band“, kroz koji su prošli skoro svi crnogorski džez muzičari. Podgorički džez gitarista, radi kao profesor na izbornom predmetu džez u Umjetničkoj školi za muziku i balet „Vasa Pavić“ u Podgorici. Svira razne stilove od bluza, svinga, be-bop-a, do hard bop-a i funk-a. Učestvovao je u raznovrsnim muzičkim projektima i sarađivao sa mnogim uglednim kolegama iz svijeta džez muzike, među kojima su i oni internacionalnog kalibra.
Pozivamo sve zainteresovane da zabave uz prijatne zvuke džez muzike, poručuju iz NVO “Medaur” Risan – Društva za njegovanje kulturne baštine Risna.
