U Rijeci ćemo formirati regionalno središte za srednji i istočni dio Evrope, rekao je Søren Skou, predsjednik Uprave Maerska, jedne od najvećih brodarskih tvrtki na svijetu, u HTV-ovu Dnevniku.
U Luci Rijeka u tijeku su pripreme za početak izgradnje Zagrebačke obale – novog kontejnerskog terminala za koji je 50-godišnju koncesiju lani dobila tvrtka u zajedničkom vlasništvu Maerska i tvrtke kćeri Prvog plinarskog društva, javlja HRT.
– U Rijeci ćemo formirati regionalno središte, naravno za Hrvatsku, ali i za srednji i istočni dio Evrope. Rijeka će nam služiti kao poveznica za uvoz i izvoz prema svim zemljama u istočnoj i središnjoj Europi pa sve do južnih dijelova Njemačke i Poljske, rekao je Skou.
Skou je dodao da se s vremenom žele proširiti i više nego udvostručiti kapacitet do 2031. te pridobiti još mnogo klijenata.
– Želimo uz luku izgraditi logistički park u kojem bismo imali hladnjače, zatim pretovarna skladišta, fulfillment skladišta i tako dalje. To bi bilo u blizini Rijeke ili u blizini Zagreba, što bi povećalo konkurentnost Luke Rijeka, rekao je Skou.
Izjavio je da su pratili najave premijera Andreja Plenkovića o ulaganju 4 milijarde eura u modernizaciju hrvatskih željeznica, dodajući da očekuju kako će dio tog novca biti uložen i u poboljšanje povezanosti Luke Rijeka.
Osvrćući se na aktualne svjetske težnje prema energetskoj tranziciji i dekarbonizaciji, Skou je istaknuo kako je jedna od koristi izgradnje Luke Rijeka kao regionalnog središta dramatično skraćivanje rute kojom mnogo robe putuje pri uvozu iz Azije u Europu za 5.500 km i tjedan dana, što znači manju potrošnju goriva. Usto je dodao da u Maersku žele dekarbonizirati svoju prijevozničku flotu do 2040. godine, s 25 posto napretka do 2030., tako što će uvoditi zelena goriva.
Skou je također rekao da je pandemija bolesti COVID-19 utjecala na izmjenu globalnih lanaca opskrbe. Izjavio je kako se čini da pandemija jenjava, ali da su prilično stroge restrikcije i dalje na snazi u Kini, koja je najveći svjetski proizvođač dobara.
– Pa to s logističke strane nije još završena priča, dodao je.
Rekao je kako kineska politika nulte tolerancije na COVID, zbog koje su veliki gradovi u lockdownu, a tvornice ne rade, narušava funkcioniranje lanaca opskrbe.
– Naši klijenti traže sigurnije putove opskrbe, traže alternative. Luka poput Rijeke, preko koje možemo za sedam dana skratiti tranzit robe iz Azije, svakako će biti u boljoj, konkurentnijoj poziciji, zaključio je Skou.
Piloti – Cockpit – photo Alexey Y. Petrov / shutterstock.com
Niskobužetna avio-kompanija Ryanair najavila je da će sljedeće godine dodati šest novih destinacija iz Podgorice i hrvatskog primorja, u okviru širenja poslovanja širom bivše Jugoslavije.
Kako prenosi portal ExYu Aviation News, irska niskobudžetska avio-kompanija planira da poveća frekvenciju postojećih usluga širom regije, pa će uvesti svoju desetu destinaciju iz Podgorice, a letovi za Gdanjsk počinju 27. marta.
Gdanjsk će postati peti poljski grad koji će biti opslužen iz glavnog grada Crne Gore, a usluge na ovoj liniji će se odvijati dva puta sedmično. Kompanija se na ovoj ruti ne suočava sa direktnom konkurencijom.
– Veoma smo zadovoljni našim operacijama u Podgorici, koje nastavljaju snažno da rade – naveli su iz irske kompanija.
Najveći dio ljetnje ekspanzije Ryanaira u regionu biće usmjeren na hrvatsku obalu uz uvođenje pet novih sezonskih linija.
Avioprevoznik će pokrenuti nove usluge iz svoje ljetnje baze u Zadru do Munstera, Rzeszowa i aerodroma Milan Malpensa, kao i od Rijeke do Bergama i od Pule do Katowice.
Avioprevoznik će obnoviti i sezonske operacije za Bratislavu, Brindizi, Krf, Malme i Solun, dok letovi između Zagreba i Dortmunda tek treba da budu pušteni u prodaju za sledeće ljeto.
Iz kompanije su za za EX-YU Aviation News rekli da njihova zagrebačka mreža za narednu ljetnu sezonu, koja počinje 26. marta, tek treba da bude finalizirana. Kako su naveli, dodatne nove linije biti objavljene u narednim sedmicama.
– Za klijente koji žele da rezervišu ranije i da preduprijede ljetnju gužvu, najavljujemo da je naša mreža za ljeto 2023. sada na rasprodaji, nudeći korisnicima najniže cijene u svom izboru od 2.500 ruta do brojnih destinacija širom Evrope, sa još uzbudljivijim rutama koje će biti objavljene tokom narednih nedelja – rekao je prevoznik.
Avio-kompanija je takođe povećala frekvenciju na odabranim linijama, kao što je sezonska linija Niš – Krf, koja će saobraćati tri puta sedmično.
Novi ukusi, prijatni mirisi i dobro raspoloženje obilježili su „Natkuvavanje“ koje je održano u okviru novske Jesenje fešte. Četvoro iskusnih kuvara su juče na terasi Gradske kafane demonstrirali kako jesenji plodovi tipični za Herceg Novi i Boku i tradicionalni recepti mogu biti osnov za kreiranje novih delicija i autentične gastro ponude.
U želji da predstave lokalnu gastronomiju i svoje recepte ujedinili su se kuvari: Đorđe Ratković iz Gradske kafane, Jovanka Stamenković iz „Jokine kužine“ i „Gastro tim“, Dragan Petrović i Nikola Krstić. Posjetioci su imali priliku da nauče kako pripremati jela od plodova jeseni novskog kraja, kao i da degustiraju delicije od kestena, nara, dunje, japanske jabuke, rogača, mandarine.
„Želimo da promovišemo jesenje proizvode koji su malo zaboravljeni, da im damo neko novo ruho i pokažemo kako mogu da se spreme vrlo ukusna jela“, kazao je Đorđe Ratković, glavni kuvar Gradske kafane.
On je izrazio zadovoljstvo činjenicom da su se posjetiocima dopala jela koja su prvi put probali, poput pudinga od kake, odnosno japanske jabuke, kao jednog od plodova jeseni koji se nedovoljno koriste u našem kulinarstvu.
Jesenja fešta 2022 – Natkuvavanje
„Vodićemo računa da ovdje plasiramo lokalne proizvode, jer ljudi koji dođu sa strane upravo to žele da probaju i da onda kada odu mogu reći šta su probali baš u Crnoj Gori, u Herceg Novom“, istakao je Ratković.
Jovanka Stamenković iz „Jokine kužine“ rekla je da se u Herceg Novom od plodova jeseni najviše koristi šipak, odnosno nar, a nešto manje kesten ili kostanj i dunju. Ona kaže da prikupljanje i priprema ovih namirnica jesu teži nego kupiti ih gotove, ali to ima svoju posebnu čar.
„Zaboravili smo da živimo sa prirodom, to je najveće zlo koje nam se moglo desiti. Ja pokušavam da ostanem u kontaktu sa prirodom i to mi čini dobro“, opominje Stamenković i poručuje: „Novljani, koristite ono što nam je Bog dao, što nam je priroda dala jer sve imamo – more, planine, bilje i zdravlje, čist vazduh“.
Dragan Petrović i Nikola Krstić iz „Gastro tima“, kao učesnici koji porijeklom nisu iz ovog kraja, predstavili su svoj recept za priganicu i, kako kažu, „ovu tradicionalnu poslasticu učinili veličanstvenom“. Dragan je pokazao kako pripremiti „Veličanstvene priganice“, a recept za džem od mandarine i rogača podijelio je Nikola, mladi kuvar koji je u Herceg Novi došao sa iskustvom iz restorana koji nosi Mišelin zvjezdicu.
Jesenja fešta 2022 – Natkuvavanje
Organizator „Natkuvavanja“ u okviru Jesenje fešte je Nevladino udruženje „Ruke“, uz podršku Opštine Herceg Novi, Turističke organizacije Herceg Novi i brojnih prijatelja manifestacije.
„Naša su očekivanja ispunjena, možda čak i prevaziđena. Ovo je jedan veseli, promotivni događaj u kojem svi mnogo uživaju, od onih koji pripremaju do onih koji degustiraju, a nadam se da će i gledaoci širom regiona uživati u videu sa događaja i poželjeti da dođu na neku od naših fešti“, rekla je Milina Kovačević iz NVU „Ruke“.
Ona ističe da stađunske fešte promovišu upotrebu lokalnih plodova i proizvoda, a to je cilj i „Natkuvavanja“. Kako kaže Kovačević, ova revijalna manifestacija upoznaje javnost sa kreativnim profesionalcima i ukazuje na potencijale za kreiranje autentične gastro ponude koja Herceg Novi može dodatno da pozicionira na turističkim mapama, kao grad za uživanje u kvalitetnoj hrani i dobroj atmosferi koja je prati.
„Imamo mnogo profesionalaca, ali i entuzijasta među profesionalcima koji žele da svoj talenat, ali i svoje viđenje gastronomije kao spoja tradicionalnog i kreativnog podijele sa drugima. Nešto što mi želimo da promovišemo svojim radom i organizacijom fešti je dijeljenje znanja, isustava, dobre energije i to smo imali i danas za ovim punktovima“, kaže Kovačević.
Jesenja fešta 2022 – Natkuvavanje
U okviru Jesenje fešte planirani su i događaji na otvorenom, koji su zbog nepovoljnih vremenskih uslova morali biti odloženi. Milina Kovačević i Maja Erenji iz Udruženja „Ruke“ za naredni vikend najavljuju nastavak programa – ukoliko vrijeme posluži, u planu je izložba domaćih proizvoda i rukotvorina u centru grada, u pješačkoj zoni Njegoševe ulice, za koju je prijavljen do sada rekordan broj učesnika, a biće održan i događaj za male i velike bicikliste, Jesenja štrafta Šetalištem pet Danica, od Titove vile do Zelenike.
Svečana sjednica povodom Dana opštine Tivat 21. novembra, biće održana u ponedjeljak u 11 sati u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat.
Sjednici će prethoditi polaganje vijenaca na spomenik Palim borcima NOR-a kod stare škole u 9 sati, zatim svečani defile ulicama grada 9:30, a ceremonija predaje zastave odredu Bokeljske mornarice ispred zgrade Opštine Tivat u 9:40.
U 10 sati će na Pinama biti odigrano kolo Bokeljske mornarice.
uristička organizacija Herceg Novi dobitnik je pehara 53. Međunarodnog sajma turizma u Novom Sadu, a hotelska i ugostiteljska punuda nagrađeni su sa devet zlatnih medalja za vrhunski kvalitet.
Nagrada Turističkoj organizaciji Herceg Novi dodjeljena je na Večeri šampiona Novosadskog sajma za kvalitet promotivne aktivnosti i doprinos razvoju turizma.
Velike zlatne medalje za vrhunski kvalitet pripale su NVO Maškare za organizaciju manifestacije Karotrc u okviru Praznika mimoze, farmi maslina Moric za agroturizam i grupne obilaske farme, vinariji Kastel Savina za organizaciju primorske vinarije i Gradskoj kafani za vrhunski kvalitet usluge.
rke-Karića Karotrc 2022. – foto Medabiro
Gazdinstvo Stanovčić dobitnik je zlatne medalje za originalnost stare kužine ovog domaćinstva, za visok kvalitet superior soba zlatnom medaljom je nagrađen hotel Lajthaus, isto odličje zaslužilo je i domaćinstvo Radman za visok kvalitet ponude.
Najsjajnijim odličjem okićena je i konoba Feral za visok kvalitet usluge, a zlatnu medalju osvojio je i DMP soap za kolekciju gastro suvenira kao dijela turističke ponude.
Iz TO Herceg Novi podsjećaju da su i na prethodnom 52. sajmu 2019. godine u Novom Sadu, Novljani su bili uspješni, a pehar šampiona tada je osvojila Opština Herceg Novi, dok su gradski festivali i ponuda nagrađeni sa osam zlatnih medalja.
NVO Mare Mare je u partnerstvu sa Crvenim krstom Herceg Novi počela realizaciju mikro projekta “Socijalna inkluzija starijih osoba i osoba sa invaliditetom Herceg Novog kroz edukativne radionice” koji je dio regionalnog projekta “Jačanje otpornosti starijih osoba i osoba sa invaliditetom tokom COVID-19 i budućih katastrofa”. Kroz radionice podići će se svijest i edukativne aktivnosti o temama socijalne inkluzije starijih osoba i osoba s invaliditetom, aktivnog starenja i volontiranja .
“Koncept zdravog starenja Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), od 2015. godine postao je prioritetan proces, jer uzima u obzir nastojanja za unapređenje kvaliteta života starijih i razmatra mogućnosti uključivanja starijih u različite društvene segmente”, ističe koordinatorka projekta Dubravka Raičević.
Ona je uvjerena da će se uspostaviti međugeneracijska veza među starijim osobama i osobama sa invaliditetom i volonterima, što će doprinjeti boljim socijalnim veštinama svih kategorija.
Planirano je da 30 starijih osoba i lica sa invaliditetom, koji su i inače korisnici usluga Crvenog krsta Herceg Novog učestvuju u radionicama kuvanja i pakovanja džemova. Jedanput sedmično organizovaće rad u tri grupe po deset učesnika. Učesnici/ce radionica će se osposobiti da samostalno skuvaju i upakuju 250 tegli džema od sezonskog voća.
Proizvodi napravljeni na radionicama biće distribuirani za druga starija lica i lica sa invaliditetom, koji su u stanju potrebe . Učesnice kuvanja i pakovanja će sa proizvodima napravljenim na radionicama učestvovati na bazarima zdrave hrane u organizaciji Turističke organizacije Herceg Novi i time promovisati tradicionalne poljoprivredne proizvode.
“Projekat će trajati deset mjeseci, a ove aktivnosti će unaprijediti socijalnu odgovornost i integrativni pristup koji omogućava podsticanje socijalne inkluzije, povećanje kvaliteta života i korišćenje kapaciteta starijih i OSI za samostalan život, što je cilj Nacionalne strategije”, navodi Raičević.
Džem
Projekat “Socijalna inkluzija starijih osoba i osoba sa invaliditetom Herceg Novi kroz edukativne radionice ,, koji je podržan u okviru projekta ,, Jačanje otpornosti starijih osoba i osoba sa invaliditetom tokom COVID-19 i budućih katastrofa” implementira se uz finansijsku podršku Evropske Unije, Austrijske razvojne agencije (ADA) i Austrijskog Crvenog krsta. Partneri na projektu su nacionalna društva Crvenog krsta kao i organizacije civilnog društva iz regiona: Albanski Crveni krst, Crveni krst Crne Gore, Društvo Crvenog krsta/križa Bosne i Hercegovine, Crveni krst Republike Severne Makedonije, Albanska asocijacija gerontologa i gerijatara, Asocijacija Humanost iz Severne Makedonije, Društvo za podršku i pomoć HAJDE iz Bosne i Hercegovine, Nacionalna organizacija osoba sa invaliditetom Srbije, Caritas Kosovo, Savez Slijepih Crne Gore. Pored navedenih, partneri na projektu su i AGE Platform Europe i European Disability Forum koji se na nivou Evrope bave zagovaračkim radom kroz angažman organizacija starijih osoba i osoba sa invaliditetom. Projektom koordinira Crveni krst Srbije.
Kontakt osoba Dubravka Raičević maremare541@gmail.com
“Stonska torta” se priprema od makarona i tradicionalno je jelo toga kraja. Povijest kaže da datira još iz doba renesanse.
Bila duga ili kratka, u bilo kojem obliku, suha tjestenina pogodna je za sve kombinacije s mesnim, ribljim i povrtnim umacima, ali i za slatka jela. Od svih tjestenina, suha tjestenina – makaroni ili po stonski makaruli, na Pelješcu se najviše koristi.
Danas se za neka jela na ovom poluotoku sa sigurnošću može reći da su izvorna, datiraju još i vremena renesanse, a za to postoji niz podataka. U tu skupinu jela spada i popularna „Stonska torta“ pripremljena upravo od makarula.
U njoj ćete prepoznati tipične namirnice ovog područja. Spada u sam vrh slastica, pripremala se u posebnim prilikama. Danas je jedan od zaštitnih znakova stonske kuhinje i Pelješca, pa je možete degustirati u stonskim restoranima i konobama.
Sastojci za stonsku tortu:
Nadjev:
Makaroni: 0,50 kg
Šećer: 0,40 kg
Čokolada: 0,10 kg
Bademi: 0,30 kg
Orasi: 0,20 kg
Maslac: 0,25 kg
Jaja:10 kom
Vanilin šećer, cimet, limun, rum, maslinovo ulje
Tijesto za oblaganje kalupa:
Brašno: 0,40 kg
Jaja: 2 kom
Maslinovo ulje
Sol
Priprema stonske torte:
Makaroni se skuhaju u kipućoj vodi i „prohlade“. Preko njih prelije se limunov sok, rum i maslinovo ulje.
Od brašna, jaja, maslinovog ulja (koje se može zamijeniti maslacem ili mašću) i soli zamijesite tijesto i pustite ga da malo „odmara“.
Tijesto se razvalja u tanak list. Kalup (posuda za pečenje) se namaže maslinovim uljem (maslacem ili mašću) i čitavog ga obložimo listom tijesta koje treba prelaziti desetak centimetara preko ruba kalupa.
Dno kalupa pospe se nadjevom (mješavinom strugane čokolade, šećera, mljevenih oraha i badema, korice limuna, vanilin šećera i cimeta), potom ide red kuhanih makarona, ponovo se pospe nadjev, „pobacaju“ se komadići maslaca i sve se zalije razmućenim jajima. Taj proces slaganja ponovi se tri do četiri puta dok se ne potroše predviđene količine namirnica.
Nadjev se preklopi viškom tijesta koji je prelazio rubove. Torta se lagano pritisne rukom da se poravna i tijesto prione uz nadjev i kalup. Površina se namaže maslacem.
Stonska torta peče se na temperaturi 175 stupnjeva Celzijevih 50 minuta.
Ohlađena torta okrene se prilikom vađenja iz kalupa tako da donji dio ostane gornji. Pošećeri se vanilin šećerom i zatim reže.
Najveći hercegnovski tok, rijeka Sutorina, od izvora do ušća ima oko 9 kilometara. Površina sliva je 36,6 kvadratnih kilometara. Rijeka je godinama sve ugroženija, a ekološki incidenti najčešće prolaze nekažnjeno i postaju normalnost. NVO EkoKulMedia kroz projekat „Ecoscreen“ ukazuje na lokalitet Sutorinske rijeke kao još jednu crnu ekološku tačku Herceg Novog.
Posljednjih godina došlo je do ekspanzije urbanizacije, pretvaranja nekada plodnog Sutorinskog polja u industrijsku zonu. Sve je više novih stambenih i turističkih objekata bez adekvatne kanalizacije, zagađenja fekalnim vodama i kamenom prašinom, bacanja u rijeku ili deponpovanja smeća uz njeno korito. Kada stignu obilne kiše Sutorina nabuja, nanosi prave „čepove“, plave najbliže kuće i objekti.
Poznati balneolog dr Ljubomir Radojičić godinama upozorava da otpad iz septičkih jama ozbiljno ugrožava ljekovito blato, a time i djelatnost Institituta dr Simo Milošević. Peloid se stvara uz pomoć morske trave posidonia oceanica, čije su livade najrasprostranjenije na dnu Topljanskog zaliva. Predlog dr Radojičića da se Topljanski zaliv proglasi zaštićenim i tretira kao morski park, nikada nije institucionalizovan. Prema katastru, kojeg je uradio još prije 15 godina, od Kobile, preko Njivica, Igala, sve do Zelenike, ima 2589 septičkih jama koje proizvode 450 hiljada kubika otpadnih voda.
Sutorina
Institut Igalo, ekolozi Boke kotorske, Klub sportskih ribolovaca Igalo inicirali su više akcija čišćenja rijeke, upozoravali da je potrebno hitno donijeti program sanacije i zaštite cijelog vodenog toka Sutorine, u dužini od svih devet kilometara.
Predsjednik Kluba sportskih ribolovaca Igalo, Željko Kosić, čuva bogatu foto arhivu ugroženih lokaliteta i čišćenja Sutorine.
“Ušće rijeke i prvih 50 metara je bilo posljednji put produbljeno čak 3 metra, daleke 2007.godine. Tadašnja kotorska firma Yu Briv uklonila je nanose raznog materijala. Dobro stanje potrajalo je samo tri godine. Vratile su se čak palasture, kojih nije bilo 20 godna. Ali, područje rijeke je danas bremenito problemima. Vadi se pijesak, izliva kanalizacija iz septičkioh jama ili je on direktno sprovedena u rijeku. Više je deponije smeća uz korito. Baca zemlja, namještaj, svašta. Smrad se opet širi kada izlazimo barkama u zaliv. Ušće rijeke je plitko , došlo je na samo 70-ak cm i pravi se čep. Plašimo se da će nestati ljekovito blato. Stanje je gore nego što je bilo”, tvrdi Kosić.
Mehanizacijom je od nanosa zemlje, granja, kamenja, drugog otpada, ušće i dio korita čišćeno i 2015. godine. Sanirani su kanali u Sutorinskom polju. Prije tri godine uklonjeni su nanosi iz korita rijeke samo od mosta na magistrali do ušća. Uprava za vode Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede obećala je Opštini Herceg Novi prije godinu da će napraviti projekat za regulaciju 2 km najproblematičnijeg dijela korita rijeke Sutorine.
Sutorina
„Predstavnici Uprave za vode, koja gazduje rijekom Sutorinom, u decembru 2021. godine obišli su tačke koje su kritične kako bi mehanizacija uklonila zemlju. Za čišćenje je izdvojeno 5.000 eura. Fotodokumentovanje i nadzor nad izvedenim radovima obavljao je Sekretarijat .Tada je i obećano da će Uprava za vode u narednom periodu izraditi projektnu dokumentaciju za regulaciju rijeke. Projekat bi trebalo da bude gotov do kraja ove godine, kada će se znati koliko je potrebno sredstava za tu namjenu“, kazao nam je sekretar za komunalne djelatnosti i ekologiju, Vasilije Seferović.
Na pitanje da li postoji registar zagađivača Sutorinske rijeke i kako Sekretarijat, odnosno Opština može spriječiti njihovo bezobzirno ponašanje, Seferović tvrdi da svi novoizgrađeni objekti imaju septičke vodonepropusne jame, jer, inače, ne bi mogli da dobiju upotrebnu dozvolu:
„Na tom dijelu je prije nekoliko dana počela i izgradnja sekundarnog kanalizacionog kolektora, pa će svi veoma brzo biti priključeni na kanalizacioni kolektor“, najavljuje Seferović uz tvrdnju da Komunalna policija i Služba za inspekcijski nadzor reaguju ako uoče, ili im građani prijave, da se na bilo koji način zagađuje korito rijeke.
U ovom periodu fokusirani su na kontrolu svih vodotokova, uslijed kišne sezone, dodaje on. Novčane kazne zavise od vrste zagađenja i od težine prekršaja, od 100 eura za fizičko do 1.500 eura za pravno lice.
Uprkos tome, stanje Sutorinske rijeke zabrinjava. Mnogi mještani, ekolozi i stručnjaci čak smatraju da je danas gore nego prije 20-tak godina.
Gradnja kolektora ohrabruje, kao i rijetke slike na koje su aktivisti NVO EkoKulMedia naišli ovih dana kada su radnici „Čistoće“ sakupljali kese i drugo smeće uz „vidljiviji“ dio korita rijeke u Igalu, kod hipermarketa. No, to je tek početak.
Projekat Ecosreen se implementira u sklopu “Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu 2-ReLOaD2, koji finansira Evropska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj. U Crnoj Gori se ReLOaD2 realzuje u partnerstvu sa 15 lokalnih samouprava.
U sklopu programa obilježavanja 70 godina postojanja i rada Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor, u petak je u palati Grgurina u Starom gradu, promovisana monografija o dosadašnjem radu te institucije.
Monografija Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor, prvi je cjeloviti prikaz razvoja muzeja i muzejske djelatnosti u Kotoru, ali i svjedočanstvo ogromnog doprinosa Muzeja kulturnom i pomorskom nasljeđu Kotora, Boke Kotorske i Crne Gore.
Autorka monografije je Radojka Abramović, rukovodilac muzejskog sektora, istoričarka umjetnosti, u uvodnom dijelu piše o istorijatu Muzeja, njegovoj vezi sa Bokeljskom mornaricom, o porodici Grgurina- prvobitnim vlasnicama i arhitekturi same palače u kojoj je smješten Muzej. Publikacija sadrži podatke o svim bogatim zbirkama i eksponatima prikazanim na tri etaže ove barokne palate, ljudima koji su tokom proteklih sedam decenija radili u Muzeju i razvijali tu instituciju od njenih prvih zbirki i prvih izložbi do aktuelnog statusa Pomorskog muzeja Kotor kao jedne od najreprezentativnijih i najaktivnijih muzejskih institucija u Crnoj Gori, te fokalne tačke kultunog života grada Kotora i regiona Boke. Monografija o ustanovi koja već sedam decenija na najbolji mogući način promoviše i štiti kulturnu baštinu Kotora i Boke kapitalno je djelo u čiju je izradu Radojka Abramović uložila veliki trud i metodičan rad, pa ova publikacija pored ostaloga, sadrži i pregled svih realizovanih aktivnosti u Pomorskom muzeju od 1952. godine do danas, ali i popis knjiga čiji je ovaj muzej izdavač.
Monografija PM
Na genezu i istorijat razvoja Pomorksog muzeja, podsjetio je njegov aktuelni direktor, Andro Radulović naglašavajući da su koreni ove kulturne i naučno-istraživačke institucije duboki i da sežu do posljednih decenija 19.stoljeća kada je Bokeljske mornarica bila nosilac ideje o formiranju jedne zbirke predmeta od istorijske i kulturne vrijednosti. To je rezultiralo formifranjem prve muzejske zbirke iz 1880. – tzv. Kabineta bratovštine kotorskih pomoraca.
“U osvit 20.vijeka, nestajanjem brodova na jedra javila se potreba za većim proučavanjem pomorske prošlosti, bogate pomorske baštine koja je ostala kao nasljeđe velike pomorske aktivnosti tokom prethodnih stoljeća. Već tada u krugovima Bokeljske mornarice rodile su se ideje za prikupljanjem predmeta vezanih za to ogromno pomorsko nasljeđe nastalo kroz vjekove. To je bio povod za početak realizacije ustanovljenja jednog Muzeja u Kotoru. Osnivanju muzeja 1949. godine u Kotoru dat je veliki značaj na nivou tadašnje države FNR Jugoslavije. Angažovana je Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti (JAZU) iz Zagreba da preko svog Jadranskog instituta formira četiri muzeja u Rijeci, Splitu, Dubrovniku i Kotoru, što je bilo od posebnog značaja za očuvanje pomorske i kulturne baštine većeg dijela istočne obale Jadranskog mora, koji je pripadao tadašnjoj državi Jugoslaviji. Odmah se pristupilo izradi projekata i elaborata za restauraciju i adaptaciju Palate Grgurina te je ovako preuređen i proširen Muzej svečano otvoren 10.septembra 1952. godine“ – kazao je Radulović, dodajući da je ova institucija narednih decenija imala izuzetno važno mjesto na kulturnoj i naučnoj sceni cijele bivše velike Jugoslavije i sarađivala je sa brojnim eminentnim naučnim imenima sa cijelog njenog prostora.
Promocija Monografije
“Brojni artefakti pomorskog, kulturnog i etnografskog nasljeđa skakupljeni i prezentirani u zbirkama Pomorskog muzeja, svjedoče o slavnoj pomorskoj prošlosti Boke, čuvajući uspomenu na naše slavne pretke. Poznavati i poštovati njihova postignuća i vrijednosti I neprestano im težiti, vodi do toga da se i danas međusobno bolje razumijemo i shvatimo da su kultura i umjetnost putokazi koji ukazuju na ono što je najbolje u čovjeku, ono što bi trebalo da oplemeni i obogati naše duše.”- zaključio je Radulović.
Autoka monogradije Radojka Abramović naglasila je da joj je namjera bila da kroz ovu publikaciju osnivačima, rukovodiocima, zaposlenima Muzeja, članovima redakcionog odbora i autorima tekstova “Godišnjaka Pomorskog muzeja”, donatorima, podržavaocima i prijateljima ove ustanove oda “poštovanje i iskrenu zahvalnost na sve do sada učinjeno, sa neskrivenom nadom da će i buduće generacije i naraštaji znati da cijene i čuvaju ono što im je ostavljeno.” Zahvaljujući se svima koji su doprinijeli izradi monografije, ona je naglasila da “no što nije zapisano, kao da ne postoji”.
“Nadam se da će Monografija Pomorskog muzeja Crne Gore naići na opšte odobravanje čitalačke pubnlike jer je ovo prvo sistemsko, kompleksno izdanje napisano o postanku i radu muzeja u trajanju od punih sedam decenija, odnosno sa počecima ovdašnjih muzejskih zbirki- punih 142 godine”- naglasila je ona.
Monografiju je detaljno predstavila njena recenzentkinja, istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković, istakavši da je riječ o svojevrsnom vodiču kroz Pomorski muzej i jednom od značajnijih djela o našoj kultunroj baštini, poosebno pomorskoj tradiciji.
“Ne treba zaboraviti da prošlost daje svoj oblik sadašnjosti, a sadašnjost prošlosti. Ovo je hvale vrijedna monografija iza koje stoji ogroman trud i metodičan rad autorke. To je odraz poštovanja sadašnjih generacija prema istorijsko-kulturnom i socološko- antropološkom nasljeđu slavne pomorske tradicije Boke i Crnogorskog primorja.”- naglasila je Zeković.
U muzičkom djelu programa nastupila je Dušica Kordić, violinistkinja i Nikola Vučković, klavir.
Predstava Crnogorskog narodnog pozorišta “Bladi Mun” biće izvedena u nedjelju 20.novembra od 18 sati u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat u sklopu “Novembarskih dana”.
Rediteljka i spisateljica Ana Đorđević specijalno za CNP napisala je novu verziju svoje drame “Crna kutija” nastale po uzoru na film “Savršeni stranci”, smještenu u crnogorski milje, sa donekle izmijenjenim odnosima, produbljenim sukobima i sa dodatim još jednim licem, ovoga puta pod nazivom “Bladi Mun”.
Dramaturg je Stefan Bošković, kostimografkinja Svetlana Cvijanović, scenografkinja Ljubica Petrović, muziku su radili Ivana Čanović i Bojan Jovović, asistentkinja rediteljke je Nataša Milićević, asistentinja kostimografkinje je Gordana Bulatović a izvršni producent Danilo Milatović.
U predstavi igraju: Sanja Vujisić, Nikola Perišić, Kristina Stevović Obradović, Aleksandar Gavranić, Filip Đuretić, Maša Božović, Stevan Vuković i Branka Otašević.
