Haos na aerodromima – Noćenja na aerodromima, otkazivanja i odgode letova…

Boka News
-
0
Haos na aerodromima – Noćenja na aerodromima, otkazivanja i odgode letova…
Haos na aerodromima – Noćenja na aerodromima, otkazivanja i odgode letova…
Aerodrom Tivat

Iznajmljivači su prvi uočili problem – gosti koji im avionom stižu iz zemalja EU-a kasne najmanje jedan sat.

Početkom sedmice objavljeno je da su prijevoznici iz Lufthansa grupacije, Eurowings, Lufthansa i Austrian Airlines, otkazali ukupno 55 povratnih letova prema hrvatskim zračnim lukama najavljenih za jul, što je samo mali dio kontingenta od ukupno tisuću letova koje je samo Lufthansa otkazala tijekom lipnja zbog pomanjkanja osoblja i uskoga grla u Frankfurtu, najprometnijoj njemačkoj zračnoj luci.

Prošle sedmice je i zračna luka Heathrow pozvala svoje aviopartnere da reduciraju broj letova za 10 posto. Iako je Heathrow ponovno otvorio svoj Terminal 4, ni to nije bilo dovoljno da se gužve svedu na podnošljivu mjeru. EasyJet je u međuvremenu objavio da će otkazati na hiljade letova planiranih za ovo ljeto.

Radnici Ryanaira i Brussels Airlinesa su u štrajku, pa je portal Politico zgodno zaključio kako su radnici bijesni zbog malih plaća, tvrtke iznenađene ogromnim kašnjenjima u prometu, a putnici “dime” zbog otkazanih letova.

Svi europski mediji koriste isti pojam kad izvještavaju o ovoj temi – kaos. Pozadinu priče i kako je do kaosa zapravo došlo pojašnjava Slobodna Dalmacija.

IZDAVANJE KONCESIJA

Pretpandemijska 2019. bila je za svjetsko zrakoplovstvo zapravo lošija nego prethodne godine. Te je godine zabilježen najniži rast još od izbijanja svjetske ekonomske krize 2008., ali i u takvoj, “lošijoj”, godini prevezeno je 9,1 milijardu putnika te ostvaren kakav-takav rast od 3,5 posto, piše Slobodna Dalmacija.

Za nevolju, takva godina, najteža u cijelom desetljeću, postala je referentna godina čije rezultate danas želimo dostići. Te godine najveći postotak prihoda ostvarile su upravo europske zračne luke.

Prema podacima Međunarodnog vijeća zračnih luka (Airport Council International – ACI), europski aerodromi ostvarili su 34 posto ukupnih svjetskih aerodromskih prihoda, što je za tri posto više od onih u azijsko-pacifičkom prostoru i 15 posto više od sjevernoameričkih aerodroma. Išlo nam je dobro.

EU je odavno donio direktivu o liberalizaciji “ground handlinga” i sigurnosnih provjera u zračnim lukama. Sve zračne luke EU-a s prometom putnika većim od dva milijuna putnika godišnje prema toj su direktivi bile obvezne privatnim tvrtkama, naravno koje to žele, izdati koncesije za poslove prihvata i otpreme zrakoplova i putnika.

Hrvatske zračne luke pružale su toj liberalizaciji snažan otpor na sve moguće načine iako je taj model u Europi sjajno funkcionirao. Aviokompanije su prihvat i otpremu zrakoplova ugovarale izravno s nešto efikasnijim “ground handling – kompanijama”, aerodromi su imali manji trošak osoblja, a putnicima je zapravo svejedno.

Jedino su radnici na tim poslovima “platili ceh” novog modela jer rade u sedmodnevnim smjenama s ispodprosječnim plaćama.

Svjetsko zrakoplovstvo je zbog pandemije COVID-a 19 gotovo sasvim zamrlo. Avioni nisu letjeli, a aerodromi su dugo vremena zjapili prazni. Kad je pandemija donekle popustila, letjelo se uz ozbiljna ograničenja, COVID potvrde, mjerenje temperature, maske…

Aviokompanije poslale su zaposlenike na prisilni odmor, na poček ili su reducirale broj zaposlenih. Tvrtke koje su preuzele poslove prihvata i otpreme putnika i zrakoplova učinile su isto jer trošak osoblja u tom biznisu “pojede” 60 posto prihoda.

Zaštitarske tvrtke koje su preuzele poslove kontrole putnika i prtljage također su dale otkaz višku osoblja koje je prije toga prošlo obuku i steklo licenciju za pregled putnika i prtljage jer se privatne tvrtke, za razliku od državnih, beskompromisno vode tržišnim principima.

Primjerice, od 4300 aerodroma u svijetu, 86 posto njih je u državnom vlasništvu. Preostalih 14 posto svjetskih zračnih luka prošlo je kroz neki oblik privatizacije, najčešće kroz neki oblik koncesije. Međutim, ovih 14 posto “privatiziranih” aerodroma opslužuje čak 40 posto svjetskoga zračnog prijevoza putnika.

Privatizacija je dakle super, dok tržište funkcionira normalno. Kad tržište pogodi teška kriza, poput pandemije ili rata većih razmjera (a rusko-ukrajinski se zbog sankcija itekako odrazio na zračni promet), nastane – kaos.

“Zračne luke i operateri prihvata i otpreme putnika i zrakoplova iz pandemije su izišli sa značajno manjim brojem zaposlenih. Što je još gore, članice EU-a su tijekom pandemije davale značajnu financijsku potporu svojim aviokompanijama, ali su sasvim zanemarile zemaljski segment zrakoplovnog biznisa”, istaknuo je za Slobodnu Dalmaciju Tonči Peović, nekadašnji direktor zračnih luka u Dubrovniku, Zagrebu i na Braču, certificirani ICAO instruktor i bivši predsjednik Međunarodnog vijeća zračnih luka s prometom do pet milijuna putnika godišnje.

Prema podacima ACI-a, europske zrakoplovne kompanije dobile su 37,5 milijardi eura državnih potpora, dok su aerodromi dobili samo 4,9 milijardi, a tvrtke za prihvat i otpremu putnika 650 milijuna eura. Nerazmjer je golem, a onda to usporedite s brojkama iz SAD-a gdje su zračne luke dobile 38 milijardi eura državne pomoći pa će vam sve biti jasno.

Hrvatske zračne luke dobile su od države samo potporu za održavanje zaposlenosti, a Zračna luka Dubrovnik je, uz suglasnost Vlade, digla kredit od 8,5 milijuna eura da bi mogla financirati obrtna sredstva i taj će kredit otplaćivati sve do listopada 2029.

SULUDI RAZLOG ZA POMOĆ

Jedan od razloga zbog kojeg su europske države toliko pomoći davale aviokompanija je sasvim sulud. Naime, aerodromi aviokompanijama izdaju “slotove”, vremenske okvire u kojima avion mora poletjeti ili sletjeti na određenoj liniji.

To pravo na slijetanje i polijetanje u određenim zračnim lukama zna biti vrijedno zlata i u poslovnom svijetu se tretira kao nematerijalna imovina aviokompanije.

Primjerice, pritisnuta problemima u poslovanju, Croatia Airlines je 2017. prodala pet pari jutarnjih slotova u londonskoj zračnoj luci Heathrow.

Tih pet slotova kupila je američka tvrtka Delta Airlines za 19 milijuna dolara. Tri godine ranije Delta Airlines je jedan slot na tom aerodromu kupila za čak 23,5 milijuna dolara.

Neke zračne luke slotove dijele po sistemu “use it or lose it” (koristi ili izgubi). Da vrijedne slotove ne bi izgubile, neke su europske aviokompanije održavale linije leteći s potpuno praznim avionima, a trošak takvog letenja im je “pokrivala” matična država.

Drugim riječima, Europska unija se u smislu zrakoplovnog poslovanja za vrijeme pandemije potpuno pogubila i prilično osramotila – smatra Peović.

ACI upozorava da se avionski promet nakon pandemije jako sezonalizirao i da su prometne “špice” veće čak i od onih iz pretpandemijskih vremena.

U kombinaciji s nedostatkom osoblja, čija obuka i certificiranje prema pravilima EASE (Europske agencije za zrakoplovnu sigurnost) traje oko 16 sedmica, promet europskim nebom još se dugo neće normalizirati.

Tvrtkama je teško planirati optimalan broj zaposlenih, zakonska regulativa za obuku i certificiranje je nepromijenjena, pa 66 posto europskih aerodroma smatra da će se problem kašnjenja povećavati, a 35 posto ih smatra da će se taj problem nastaviti i nakon ljetne “špice”.

U Kotoru počela akcija uklanjanja nelegalno postavljenog plažnog mobilijara na javanim površinama

Boka News
-
0
U Kotoru počela akcija uklanjanja nelegalno postavljenog plažnog mobilijara na javanim površinama
U Kotoru počela akcija uklanjanja nelegalno postavljenog plažnog mobilijara na javanim površinama
Plažni mobilijar – foto Komunalna policija Kotor

U Kotoru je startovala akcija uklanjanja nelegalnog plažnog mobilijara.

U okviru akcije uvođenja reda u oblast slobodnog pristupa pontama, građanima su dostupni telefoni: 067023909 Službe za inspekcijske poslove i 067465101 Komunalne policije Opštine Kotor.

Kako je za Portal “Dan” saopštio načelnik kotorske Komunalne policije Zoran Vučinović, akcija je započeta od Kavalina priobaljem ka naselju Dobrota, a nastavlja se narednih deset dana.

Plažni mobilijar – foto Komunalna policija Kotor

Najavljeno je da će ležaljke, suncobrani, kapije i ograde kojima se uzurpira javni prostor biti uklonjeni naređenjem nadležnih organa kako bi bio omogućen slobodan pristup pontama svim građanima i turistima.

/B.Marković – Dan/

Svečano otvoren 30. jubilarni Kotorski festival pozorišta za djecu.

Boka News
-
0
Svečano otvoren 30. jubilarni Kotorski festival pozorišta za djecu.

Na Trgu od oružja u Kotoru u subotu je svečano otvoren 30. jubilarni Kotorski festival pozorišta za djecu.

Festival je otvoren predstavom “Čini da male stvari postanu velike”, što je i slogan ovogodišnjeg izdanja festivala. Režiju predstave potpisuje Mirko Radonjić po tekstu Dejana Đonovića, Milana Matejić je saradnica na dramaturgiji, a glume Katarina Krek, Slaviša Grubiša, Jelena Laban, Danica Rajković i Miloš Kašćelan. U realizaciju su uključeni članovi Art grupe Montenegro, Plesnog studija Infinity, Plesnog studija Alisa, Mažoretki Fešta, Kinetrop teatra i Dječijeg hora Cvrkutići.

Prije predstave, koja je na interaktivan način animirala sve prisutne, gostima se ispred ovogodišnjeg generalnog sponzora festivala, obratio direktor kompanije Voli, Dragan Bokan.

“Kotorski festival pozorišta za djecu već tri decenije obrazuje, promoviše multikulturalnost, volonterizam, čuva tradiciju, uči da velike i lijepe priče stvaramo zajedničkim vizijama i naporima” – kazao je Bokan. On je istakao da festival predstavlja “konstantu, svjetionik koji usmjerava, edukuje, inspiriše, promoviše prave, suštinske vrijednosti u gradu koji je sav poput magičnih kulisa, u najljepšem zalivu na svijetu.”

Bokan je zaključio da je ulaganje u djecu jedini ispravan pogled na budućnost, te pozvao uspješne crnogorske privrednike da dio profita usmjere na razvoj sporta i kulture, kao što to čini kompanija Voli.

Prisutne je pozdravio i predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić, koji je čestitao jubilej, te se zahvalio svima koji su tokom tridesetogodišnjeg perioda razvoja festivala – dali svoj doprinos stvaranju jedinstvene kulturne priče grada – “jedinog festivala za male, zato je najveći festival Crne Gore”, kazao je Jokić.

Kotorsko pozorište za djecu -2022.

On je najavio da će od ove godine u Kotoru zvanično biti oformljeno Pozorište za djecu.

“Kažu da se duša jednog društva, jednog naroda, nacije – ogleda u odnosu prema djeci. Ako je tako, onda je duša naše države u Kotoru, onda je duša naše države u ovih deset dana trajanja festivala” – kazao je Jokić.

Za razliku od ranijih godina, kada je praksa bila da tokom trajanja festivala djeca preuzimaju vlast u gradu svečanim uručenjem ključeva predsjednika opštine, ovog puta organizatori su poručili da je pozorište uvijek otvoreno za sve, te da ključ možemo pronaći u sebi, ukoliko razvijamo ljubav prema umjetnosti.

Kotorsko pozorište za djecu -2022.

U okviru prve večeri prisutni su na ulazu u Stari grad mogli uživati i u izložbi “Četvrti zid”, koja predstavlja omaž tridesetoj godišnjici festivala, kroz 30 fotografija zabilježenih na dosadašnjim izdanjima.

Danas, drugog dana festivala, od 11 časova biće održan okrugli sto na temu “Budućnost pozorišta za djecu i mlade u Kotoru”, a nakon toga nas od 20 časova očekuje književni program “Ršumdan u Kotoru”, u okviru kog će gost biti čuveni dječji pjesnik Ljubivoje Ršumović.

Na Trgu od oružja od 21 čas možete uživati u dječjem plesnom performansu “Plesne čarolije”, u izvođenju studija za balet i ples Mala sirena iz Kotora.

Od 21.30 časova na Ljetnjoj pozornici u Kotoru imaćemo priliku da pogledamo predstavu “Hajdi” pozorišta “Boško Buha”, dok će u isto vrijeme u revijalnog programu, na stadionu Grblja biti izvedena predstava “Ne pričaj mi bajke”, Dramskog studija Prazan prostor.

U narednim danima nas očekuje raznovrstan kulturno-umjetnički program, a detalje možete pronaći na zvaničnom sajtu festivala https://www.kotorskifestival.me.

Ulaz na sve predstave je besplatan, a ulaznice se mogu rezervisati putem brojeva telefona 067 807 477 i 032 326 033.

U Herceg Novom 41 odsto više turista

Boka News
-
0
U Herceg Novom 41 odsto više turista
U Herceg Novom 41 odsto više turista
Herceg Novi Ilustracija, Foto: Shutterstock

U Herceg Novom boravi 18,84 hiljade turista, 41 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), od ukupnog broja gostiju stranih je 18,05 hiljada, a domaćih 785.

U hotelima boravi skoro sedam hiljada turista, a u domaćinstvima 11,8 hiljada.

U auto-kampovima odmaraju 47 gostiju, dok u hostelima nema prijavljenih.

Djela i život Uroša Predića pred publikom u Herceg Novom

Boka News
-
0
Djela i život Uroša Predića pred publikom u Herceg Novom
Izložba Uroša Predića

Djela i biografija jednog od najznačajnijih srpskih slikara realizma, Uroša Predića od sinoć su dostupni publici u Herceg Novom, zahvaljujući izložbi „Dakle, vi ste taj Uroš Predić?“ koja je otvorena u galeriji „Josip Bepo Benković“.

Postavku čine 29 slika i crteža, kao i segmenti kroz koje su predstavljeni životni i stvaralački put cijenjenog umjetnika. Publika ima priliku da upozna Predića kao portretistu, vidi jedan od samo dva autoportreta koja je naslikao, crteže po kojima je radio ikone za Njegoševu kapelu na Lovćenu, a posebnu pažnju privlači djelo „Vizija u oblacima“, uz koje je data i reprodukcija slike sa detaljnim objašnjenjima koje je autor zapisao.

„Privilegija je, čast i zadovoljstvo što publika u našem gradu ima priliku da pogleda djela izuzetne vrijednosti na kojima je zabilježena i sačuvana istorija jednog naroda. Takođe, ova zanimljiva postavka nas vodi kroz život i karakter slikara za kojeg važi da nije bio samo čuveni umjetnik, već i veliki čovjekoljubac“, istakao je predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić otvarajući izložbu.

Katić se zahvalio Narodnom muzeju grada Zrenjanina, izražavajući nadu da je ova izložba samo jedna u nizu saradnji institucije koja čuva jednu od najvrijednijih umjetničkih kolekcija u Vojvodini sa novskim ustanovama kulture. Kako je naveo, lokalna uprava će i ubuduće biti podrška ovakvim inicijativama, jer je Herceg Novi uvijek otvoren za saradnju i razmjenu u oblasti kulture.

On je podsjetio da je saradnja Herceg Novog i Zrenjanina, nakon duge pauze, prije tri godine ponovo oživjela kada je karavan Praznika mimoze gostovao u tom banatskom gradu, gdje su ga „raširenih ruku dočekali prijatelji i obnovljene su veze i poznanastva koji i danas traju, na obostrano zadovoljstvo“.

Izložba Uroša Predića

„Želim vam da uživate u izložbi djela Uroša Predića, koja, suprotno utisku i predviđanju njihovog skromnog autora, već decenijama „gledaoca zanose i oduševljavaju, ostavljajući u njegovoj duši trajni pečat“, poručio je Katić.

Iako Uroš Predić nije volio gužve i znao je reći da ga „svečanosti i parade ne privlače“, kad god se pomene njegovo ime ili postavi neka slika uvijek nastane gužva i svečanost, kazala je istoričarka umjetnosti Olivera Skoko, viša kustoskinja u Narodnom muzeju Zrenjanin koja vodi brigu o legatu čuvenog slikara.

„Ovo nije samo izložba o Urošu Prediću, ovo je izložba o jednom vremenu, o kulturi jednog naroda u trajanju od bezmalo jednog vijeka“, rekla je Skoko, ističući da je Predić značaja,  ne samo za kulturu svog naroda, već i za evropsku.

Ona je podsjetila da je u osnovi postavke jedinstven i dragocjen Predićev legat koji čuva zrenjaninski Narodni muzej, a premijerno je prikazana povodom 160 godina od rođenja velikog slikara.

„Izložbu je do sada vidjelo više od 60.000 posjetilaca. Neko bi rekao da je to kapacitet beogradske Marakane i meni je drago takvo poređenje jer pokazuje koliko smo gladni kulture, koliko nam je ona važna i koliko treba dati šansu takvim događajima, posebno kada je povod ime kakvo je Uroš Predić. Naročito mi je drago da to kažem ovdje, u Herceg Novom, gradu kulture i velikih stvaralaca i zato sam zaista sa velikom radošću prihvatila poziv“, kazala je Skoko.

Djela i život Uroša Predića pred publikom u Herceg Novom
Izložba Uroša Predića

Ona je posebno istakla odnos Predića i Crne Gore, koju je slikar prvi put posjetio 1899. godine, na poziv kneza Nikole da uradi živopis za crkvu Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću.

„Predić nije tada uradio živopis, ali nosi veoma lijepe utiske iz Crne Gore, posebno iz Boke Kotorske“, rekla je Skoko i citirala dio pisma koje je slikar iz Boke poslao majci: „Prije jednog sata stigoh u ovaj skriveni zaliv koji je sa svih strana opkoljen visokim brdima, utisak je takav da ga ne može ništa zbrisati iz pameti onome koji ga je vidio“.

Govoreći prisutnima o zanimljivim detaljima koji se odnose na Predićev rad na oslikavanju Njegoševe kapele na Lovćenu, Skoko je navela dio iz autobiografije slikara, u kojem kaže da je za njega Lovćen „mjesto gdje se strahote gledaju nasladom, gdje se ljepote uživaju sa potajnom jezom“.

„Publika novske gradske galerije ima priliku da vidi crteže iz najranijeg perioda slikara, crteže po kojima je radio ikone za srušenu Njegoševu kapelu na Lovćenu, portrete Kralja Petra I i Kralja Aleksandra, kao i Predićev autoportret, zapisala je povodom izložbe direktorica Javne ustanove „Gradski muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo Benković“, Gordana Krunić, a njeno obraćanje pročitala je moderatorka programa, Branka Denda.

Krunić se zahvalila Narodnom muzeju iz Zrenjanina na saradnji, a Opštini Herceg Novi na podršci u organizaciji ovog događaja, uz poruku: „Nadamo se da smo večerašnjom izložbom otvorili kompas i pokazali pravi put kojim umjetnost u Herceg Novom treba da ide“.

Otvaranju izložbe prisustvovali su predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi, Ivan Otović, potpredsjednik Opštine, Mirko Mustur, konzul Republike Srbije u Herceg Novom, Mićo Rogović, sekretarka za kulturu i obrazovanje, Ana Zambelić Pištalo i sekretar za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju, Vasilije Ćuković.

U subotu, 02. jula od 20 časova kustoskinja Olivera Skoko upriličiće stručno vođenje kroz postavku, a izložbu „Dakle, vi ste taj Uroš Predić?“ možete pogledati do 14. avgusta, svakog radnog dana i subotom.

Organizator je Javna ustanova „Gradski muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo Benković“ u saradnji sa Narodnim muzejem iz Zrenjanina, a uz podršku Sekretarijata za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi.

Lisičić (SDP):  Nezadovoljstvo Tivćana opravdano, nemoć lokalne vlasti i predsjednika da realizuju obećanja

Boka News
-
0
Lisičić (SDP):  Nezadovoljstvo Tivćana opravdano, nemoć lokalne vlasti i predsjednika da realizuju obećanja
Lisičić (SDP):  Nezadovoljstvo Tivćana opravdano, nemoć lokalne vlasti i predsjednika da realizuju obećanja
Kružni toka na MR2 saobraćajnici – Plavi horizonti – Luštica Bay

“Saobraćajnica MR2 je postala česta tema građana Tivta koji su opravdano nezadovoljni. Od samog početka gradnje sve se kreće pogrešnim tokom iako su nas opštinski organi uvjeravali da će sve biti završeno u roku” – kaže se u saopštenju Ćazima Lisičića , člana Glavnog odbora SDP.

Slaba provjera izvođača, nepraćenje dinamičkog plana uz nestručnost svih od opštinskih organa do izvođača na kraju građani snose posledice.

Dosadašnje brojne greške lokalne vlasti dokaz su da ona nije sposobna da vodi Opštinu ka prosperitetu, te se još jednom pokazalo kao ispravan potez uskraćivanja manjinske podrške od strane SDP Tivat.

Umjesto da Tivat postane generator ukupnog ekonomskog napretka Crne Gore, kroz unapređenje infrastrukture te samim tim i turističke ponude, građani Tivta dobijaju saopštenje predsjednika da u sred ljetnje sezone Opština raskida ugovor sa izvođačem, te da će turisti koji odluče da idu na Plave horizonte i u luksuzni kompleks Luštica bay prvo morati proći kroz makadam i maglu prašine.

Ćazim Lisičić – SDP

Nemoć lokalne vlasti i predsjednika da realizuju obećanja u najvećoj mjeri je posledica nesposobnog predsjednika.

SDP Tivat vjeruje da su se stekli  uslovi da novoformirani odbor povjerenika slijedi primjer predsjednika Opštine Tivat te da “raskidom ugovora” sa predsjednikom oslobodi građane Tivta nepotrebnih troškova i čekanja na realizaciju obećanog.

Portonovi domaćin OneLife Rally-a

Boka News
-
0
Portonovi domaćin OneLife Rally-a
Rukovoditeljka odjeljenja za marketing i komunikacije u Portonovom, Adrijana Husić

Luksuzni rizort “Portonovi” još jednom je uspješno dokazao da nije samo centar nautičkog, već i automobilskog turizma. Kao domaćin OneLife Rally-a, jedinstvene revije luksuznih vozila iz svih krajeva svijeta, privukao je pažnju velikog broja posjetilaca koji su oduševljeno razgledali savremena izdanja auto industrije. Zvuci motora, kožna sjedišta, jarke boje i futuristički izgled, mamili su poglede djece, kao i vlasnika jahti.

PR-ka OneLife Rally-a Tonja Blatnik objasnila je kako reli prvenstveno ima humanitarnu notu i da upravo vozači i učesnici svake godine doniraju novac za najugroženije. Ove godine, za primaoce donacija odabrali su Dječje domove ,,Mladost” iz Bijele, ,,Maestral” iz Splita i ,,Malči Beličeve” iz Slovenije.

,,Sa nama je 100 luksuznih automobila, vozača i suvozača. Naš karavan broji preko 200 ljudi iz 30 različitih zemalja. Ovo ja naša šesta edicija. Krenuli smo iz Rige prema Varšavi, a zatim obišli Ljubljanu, Trst i Split. Zadnja tačka je Crna Gora,” navela je Blatnik.

Rukovoditeljka odjeljenja za marketing i komunikacije u ,,Portonovom” Adrijana Husić skrenula je pažnju na značaj organizacije ture i višestruke dobiti koja se ogleda u turističkoj prezentaciji najpopularnijeg crnogorskog naselja.

“Ono što je karakteristično za OneLife Rally jeste da oni svake godine upoznaju nove destinacije, a svakako je sjajna preporuka za Crnu Goru kao destinaciju za ovakve i slične događaje. Od kako smo najavili događaj, postojalo je veliko interesovanje kako mlađih tako i onih starijih. ,,Portonovi” je tokom cijelog dana bio ispunjen ljudima iz Herceg Novog i cijele Crne Gore. Obradovali su nas i pozivi stranaca koje je ovaj događaj privukao.”

Oduševljenje marinom nije krio ni direktor organizacije OneLife Rally, Nik Papić koji smatra da je ovo sjajna reklama za ovaj dio Balkana. Priznaje da osim strasti prema automobilima, iza svega stoji velika odgovornost.

Portonovi domaćin OneLife Rally-a
Foto RTHN

“Organizacija nije jednostavna. Radi se o ljudima koji ne posjećuju često Balkan. Drago nam je što možemo da im pokažemo ljepote koje nudi naša regija, takođe Crna Gora. Za vrijeme ljeta, za nas radi 50, a indirektno ni ne znamo brojku ljudi sa kojima sarađujemo, ” kazao je Papić.

Porše, Bentli i Maserati, samo su neki od četvorotočkaša čiji dizajn je uljepšao popularni Marina trg. Turisti nijesu bili lijeni, pa su svaki slobodni trenutak iskoristili da fotografišu, snime vozila, popričaju sa vlasnicima i saznaju sve detalje o najmodernijim ,,ljubimcima,”

Jedan od učesnika je i vozač iz Slovenije, Tomaš Pez koji od 2018. ne propušta nijedan reli.

,,Organizacija je odlična, prava ekskluziva,” zaključio je Pez.

Događaj su podržale strane kompanije, a partneri ovogodišnjeg izdanja su OmegaPro i Betwinner.

Zastava PVK Jadran podignuta na Toru – 100 godina kluba iz Herceg Novog

Boka News
-
0
Zastava PVK Jadran podignuta na Toru – 100 godina kluba iz Herceg Novog
Foto PVK Jadran

Zastava Plivačkog i vaterpolo kluba Jadran podignuta je danas na Toru, čime su počeli programi u čast velikog jubileja, 100 godina kluba iz Herceg Novog.

Zastavu su na kulu koja je simbol grada podigle Jadranove legende – najbrža plivačica Jugoslavije iz 1959. godine Tia Čamdžić Dožić i član šampionske generacije iz 1958. godine, najstariji Jadranaš, vaterpolista Boris Čukvas.

“Vođen idejom da nositi zastavu predstavlja jedno od najvećih priznanja u sportu, Herceg Novi od danas sa simbola grada, tvrđave Tora, kao i sa zgrade Opštine, ponosno vije obilježje koje traje isto koliko i Jadran, od 1922. godine“, rekao je predsjednik Opštine Stevan Katić.

Foto PVK Jadran

On je istakao da je ovaj jubilej prilika za odavanje počasti bogatom nasljeđu Jadrana, svima onima koji su ga stvarali, kao i mladima koji će kovati budućnost šampiona sa Škvera.

“Isticanje zastave našeg najtrofejnijeg sportskog kolektiva u srcu grada, visoko nad novskim zidinama, tvrđavama i ulicama, simbolizuje da Jadran jeste nešto zajedničko za sve Novljanke i Novljane, neodvojivi dio ove zajednice, kolektiv u čijoj tradiciji su sadržane ideje i vrijednosti koje Herceg Novi zastupa – zajedništvo, dostojanstvo, podsticanje ličnog i društvenog razvoja, tolerancija i otvorenost”, kazao je Katić.

Prisutne Novljane, goste, predstavnike uprave grada i kluba, mlade sportiste pozdravio je i predsjednik PVK Jadran, Đuro Marić.

Foto PVK Jadran

Ističući da Jadran jeste „više od sporta“, Marić je podsjetio na istoriju kluba koji je „proplivao kroz sedam država“.

„Jadran je konstanta, sve ostalo nije. Konstanta je plivalište na Škveru i stotine i hiljade najmlađih Novljana koji su kroz vaterpolo i plivanje učili ne samo kako da se takmiče, nego kako se dostojanstveno i plemenito živi. Jadran je pravi sinonim Herceg Novog, civilizacijski argument čije trajanje, cijelu stotinu godina, potvrđuje njegovu vrijednost“, rekao je Marić.

Na trgu koji nosi ime narodnog heroja Nikole Đurkovića, Marić se prisjetio članova kluba koji su živote položili kao pripadnici Narodnooslobodilačkog pokreta u Drugom svjetskom ratu, navodeći njihov primjer kao dokaz „da je Jadran bio, a i ostao, ne samo sportski klub, nego i progresivno i zdravo jezgro ovog grada“.

Saopšteno je da je u centru grada upriličena izložba fotografija „Jadranovih prvih stotinu“.

Foto PVK Jadran

Birajući između 3,2 hiljade fotografija koje svjedoče o bogatoj tradiciji, izložbu su osmislili Boro Mračević i Miodrag Golubin koji brinu o arhivi kluba.

Fotografije je selektovao magistar likovne umjetnosti Vojislav Kilibarda, a riječju ih je dopunila novinarka i publicistkinja Vitka Vujnović.

„Odabranim fotografijama dodali smo tek nekoliko rečenica – poput one da je početak plivačkog i vaterpolo kluba 1922. godine bio poput skoka u nepoznato, ali snažno željeno. Sve ostalo što se ne da iskazati riječima kazuju fotografije na kojima nisu samo najuspješniji Jadranovi pojedinci već uvijek Jadranaši i publika – jedan klub i jedan grad, zajedno“, kazala je Vujnović.

Zastava PVK Jadran podignuta na Toru – 100 godina kluba iz Herceg NovogU čast jubileja, narednih sedam dana zastave Jadrana će, osim sa Tore, vijoriti i na zgradi Opštine Herceg Novi, Institutu Igalo i na Gradskoj kafani, u kojoj je održana osnivačka skupština kluba.

Program obilježavanja 100 godina PVK Jadran biće nastavljen 8. jula utakmicom „Jadranove legende“ na Škveru.

Brojni bivši igrači, oni koji sada nastupaju za Jadran, mnogi koji su ponikli u klubu i karijeru nastavili širom svijeta, kao i najmlađi polaznici Jadranove vaterpolo škole zajedno će nastupiti u revijalnom meču, koji će na simboličan način povezati slavnu istoriju i svijetlu budućnost ovog kluba.

Značajan rast novoinficiranih: 271 novi slučaj korone, Kotor 16, H.Novi 14, Tivat 4

Boka News
-
0
Značajan rast novoinficiranih: 271 novi slučaj korone, Kotor 16, H.Novi 14, Tivat 4
Značajan rast novoinficiranih: 271 novi slučaj korone, Kotor 16, H.Novi 14, Tivat 4
kovid – korona virus

U prethodna 24 sata u Crnoj Gori registrovan je 271 novi slučaj koronavirusa. Preminulih od posljedica korone u tom periodu nije bilo, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ.

Oporavila su se još 182 pacijenta, a trenutno oboljelih je 1526.

Wild Beauty Art festival počinje 10. jula

Boka News
-
0
Wild Beauty Art festival počinje 10. jula
Wild Beauty Art festival počinje 10. jula

Wild Beauty Art festival održaće se ove godine četvrti put na različitim lokacijama Žabljaka, Durmitora i Crnog jezera, od 10. jula do 15. avgusta.

Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma je glavni pokrovitelj manifestacije, za koju je izdvojeno 80 hiljada EUR.

Iz Ministarstva je saopšteno da je cilj festivala brendiranje Crne Gore, posebno sjevera, kao destinacije koja nudi mnogo više od neosporne divlje ljepote prirode, kao i da promoviše crnogorske umjetnike, koji su i ove godine najbrojniji učesnici programa.

Menadžerka komunikacija festivala, Milena Đergović, rekla je da će festival 10. jula otvoriti Crnogorski orkestar mladih, pod vođstvom violiniste Igora Pejovića i sa gošćom solistkinjom, sopranistkinjom Emilijom Minić.

U nastavku festivala tokom glavnog programa publika će pratiti operu za djecu, uživati u pravom pikniku uz koncert multimedijalnog orkestra Muzikon iz Beograda, kao i u defileu Gradske muzike Kotor, koja proslavlja 180 godina postojanja.

„Emotivni pijanistički koncert Matija svira Arsena, uz specijalnu gošću Marijanu Zlopašu, podsjetiće nas na vanvremenske hitove jugoslovenskog kantautora Arsena Dedića, dok će nas prestižni ženski hor Collegium Musicum podsjetiti da je glas najljepši instrument“, rekla je Đergović.

Wild Beauty Art festival počinje 10. jula
NP Durmitor – Crno jezero – foto Boka News

Pretposljednji u glavnom programu je Brodvej na Durmitoru, senzacija sama po sebi, nesvakidašnji prizor za sjever države, predstava Balkan bordello, koja će biti izvođena na engleskom jeziku, a prisutnima će biti obezbijeđen prevod na led ekranima.

„Svečano zatvaranje biće u znaku proslavljenog crnogorskog gitariste, Miloša Karadaglića, koji je za publiku festivala pripremio kompozicije sa kojima je nastupao na najprestižnijim svjetskim scenama“, kazala je Đergović.

Ministar ekonomskog razvoja i turizma, Goran Đurović, je na predstavljanju festivala naveo da očekuju da će ova manifestacija, u prelijepom ambijentu Nacionalnog parka Durmitor, privući veliki broj turista, donijeti finansijske benefite i dodatno promovisati Žabljak kao turističku destinaciju.

„To je ujedno dio napora ove Vlade da bogatijom ponudom i razvojem kulturnog turizma stavi akcenat na sveukupan razvoj sjevera države“, dodao je Đurović.

Izvršni direktor kompanije One Crna Gora, koja je generalni sponzor manifestacije, Branko Mitrović, saopštio je da kao društveno odgovorna firma podržavaju projekte koji doprinose afirmaciji kulturnog imidža zemlje.

„Organizacijom ovakvih manifestacija na najljepši način se promovišu izuzetna prirodna i kulturna bogatstva Crne Gore”, kazao je Mitrović.

Direktorica Turističke organizacije (TO) Žabljak, Vanja Krgović Šarović, navela je da festival WBA ima veliki uticaj na kreiranje imidža Žabljaka kao turističke destinacije.

„Od prvog organizovanja Wild Beauty Art festivala prošlo je četiri godine i sada možemo reći da imamo umjetnički događaj po kome je Žabljak prepoznat, ne samo na lokalnom i nacionalnom nivou, već kod turista i učesnika van granica Crne Gore. Ove godine turistička ponuda Žabljaka biće značajno obogaćena novim kvalitetnijim kulturnim sadržajem“, zaključila je Krgović Šarović.

Partneri na projektu WBA festivala su i Opština Žabljak, TO Žabljak, Kulturni centar Žabljak i Nacionalni Parkovi Crne Gore.

1...1.4661.4671.468...4.522Stranica 1.467 od ukupno 4.522