U Herceg Novom, prema podacima od četvrtka, boravi 3,76 hiljada turista, oko dvije hiljade više nego u istom periodu prošle godine.
Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), od ukupnog broja gostiju stranih je oko 3,41 hiljadu, a domaćih 354.
U hotelima boravi 1,51 hiljadu gostiju, a u domaćinstvima 2,25 hiljada.
U auto-kampovima i hostelima nema prijavljenih gostiju.
„Bokeška bojanka“ – knjižica koja se nakon bojanja čuva u biblioteci
Saradnja pisca i knjižara Nikole Malovića i ilustratora Aleksandra Jeremića rezultirala je „Bokeškom bojankom – Herceg Novi“, koja je kreirana kako za djecu, tako i za odrasle.
Promocija-Bokeske-bojanke- foto RTHN
Bojanka, koja se sastoji od ilustracija i edukativnog teksta, promovisana je u petak u Paviljonu Gradske muzike, uz muzički program đaka i profesora Muzičke škole, a Malović objašnjava da je nastala iz prostog razloga što takve publikacije do sada nije bilo na tržištu.
– Bilo je potrebno dvije godine da realizujemo „Bokešku bojanku“ za djecu i odrasle, da nađemo dobrog ilustratora, kao što je Aleksandar Jeremić, da od nečega što je slovilo za knjižicu koja će da se oboja i baci, napravimo knjigu koja će da se oboja i čuva u biblioteci, jer ovo je knjiga iz koje najmlađi mogu da saznaju sve ono što je važno o Herceg Novom, a odrasli da se podjete – navodi on.
Centarlni dio bojanke zauzima detaljna panorama Herceg Novog, sa svim kućama iz Starog grada, pa će Novljani prepoznati svoje domove, dok su u tekstualnom dijelu istorijski podaci o osnivanju grada. Bojanka se sastoji od svih motiva koje je važno predstaviti djeci i odraslima.
Promocija-Bokeske-bojanke- foto RTHN
Malović ističe da je za tako veliki broj detalja na ilustracijama zaslužno majstorstvo Aleksandra Jeremića.
– On je treći ilustrator koga smo promijenili da bismo došli do najboljeg. Imamo nešto što predstavlja grsdski suvenir i prezencu. Imamo šta da poklonimo prijateljima i našoj djeci, jer ovo je knjiga koja se stavi u biblioteku, kad se oboja – kazao je Malović.
Odabir detalja nije bio lak, priča naš pisac, dugo je birao motive, pa „Bokeška bojanka“ danas predstavlja krunu njegovog promišljanja.
Promociju „Bojanke“ nastupima su obogatili učenici Muzičke škole, njihov koncert u Paviljonu rezultat je saradnje sa Gradskom muzikom, čime je na najbolji način zaokružena prezentacija knižice posvećene Herceg Novom.
Kapelnica Valentina Kulinović zadovoljna je nastupom đaka i interakcijom sa publikom, kao i činjenicom da je Gradska muzika dobila svoj prostor u „Bojanci“.
Tradicionalne Zimske kotorske karnevalske fešte svečano su otvorene sinoć u PC “Vukšić”, uz mažoretke “Fešta” i kapa Kotorskog karnevala Branka Knezovića koji je kazao “da je i vrijeme išempijano kao i narod, ali nikad nije nevrijeme za škerce i pozvao mlade da čuvaju karnevalsku tradiciju koja u Kotoru postoji preko 500 godina, a kroz istoriju je prekidana samo silom neprilika.”
Prisutne je u ime organizatora pozdravio vd direktora Kulturnog centra Kotor Vladimir Bujišić i najvio zabavu pod nazivom “Crno – bijela reduta”.
Ovu manifestaciju pokrenulo je 1926.g Srpsko pjevačko društvo “Jedinstvo” koje je te godine bilo organizator karnevala i glavni urednik lista “Karampana”.
Zimske kotorske karnevalske fešte
Svi prisutni ispoštovali su dres kod na sinoćnjem balu tako da je kompletan događaj odisao elegancijom i izazvao divljenje i oduševljenje prisutnih.
U svečanoj atmosferi i uz senzacionalan nastup mažoretki “Fešta” gosti su se opustili uz klapu “Šufit” iz Splita i Amadeus bend iz Dubrovnika.
Karnevalske fešte nastavljaju se danas dječijim maskenbalom od 16h u hotelu “Blue Kotor Bay” na Prčanju na kome će najmlađe zabavljati Šanta Panta.
Zimske kotorske karnevalske fešte
Organizator Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizator NVO “Fešta”, a pokrovitelji su Opština Kotor i Turistička organizacija Kotor.
Medijski sponzori karnevalskih fešti su: RTCG, Radio televizija Herceg Novi, Radio televizija Budva, Radio Kotor, Radio Dux, NVO Kutak, Travel Montenegro, Share Montenegro, Boka News, Feral Bar, PV INFORMER.
Uz muzička, dječija i sportska, ovogodišnji Praznik mimoze donosi i zanimljiva kulturna dešavanja, a na programu za narednu sedmicu su novski mjuzikl „San o Boki“ u produkciji NVO „Bruna“ i pozorišna predstava „Eling“ Beogradskog dramskog pozorišta.
U ponedjeljak, 27. februara u 20 sati, na pozornici dvorane „Park“, građani i gosti Herceg Novog imaće priliku da pogledaju još jedno izvođenje mjuzikla „San o Boki“.
Ovaj mjuzikl u četiri slike, u produkciji i organizaciji NVO „Bruna“ iz Herceg Novog, ima za cilj da predstavi duh grada, kao i njegove žitelje koji su ostavili neizbrisiv trag na našu umjetnost i kulturu. Komad ima petnaestak likova, a orkestar, plesne tačke, dinamična i vesela priča, kao i mnoštvo poznatih (ali i za predstavu specijalno komponovanih) pjesama, doprinose pozitivnoj atmosferi koja se sa scene lako prenosi na gledalište.
Radnja je smještena u svečanu salu hotela “Boka” u Herceg Novom, davne 1934. godine, te predstavlja omaž legendarnom hotelu i njegovim slavnim posjetiocima. Svadbarsku atmosferu remeti najava dolaska kralja Aleksandra, pa se među prisutnima javlja niz pitanja o budućem rezvoju događaja. Kao domaćina svadbe nalazimo čuvenog gradonačelnika Herceg Novog, Mirka Komnenovića, a među gostima Iva Andrića, Miloša Crnjanskog, kapetana Štumbergera, kao i dječake Voja Stanića i Zuka Džumhura. Atmosferi zlatnih godina prošlog vijeka doprinose i likovi novskih oriđinala Lala i Maja.
Mjuzikl „San o Boki“, stvaran prema scenariju Peđe Ristića, a u režiji i dramatizaciji Petra Pejakovića predstaviće nam 25 glumaca, vokalnih solista, članova orkestra i plesača. Ova nostalgična predstava oživjeće svjetski poznatu muziku, davno porušeni hotel i lokalni duh grada koji se iznova rađa i nadograđuje. Uz neizbježne emocije, suze i smijeh, „San o Boki“ iznova svojom pozitivnom pričom raduje publiku i osvježava nadu u bolja vremena koja možemo izgraditi na temeljima onih prošlih, koja su stvarali naši preci.
Do sada je u Herceg Novom predstava igrana sedam puta, šest puta na pozornici dvorane “Park” i jednom na Kanli kuli. Gostovanja u Trebinju, Tivtu, Podgorici i beogradskom Pozorištu na Terazijama, pobrala su simpatije publike koja je sa oduševljenjem pratila radnju i zajedno sa publikom učestvovala u pjesmi i smijehu.
San o Boki
Ovu predstavu su nam omogućili: Mirela Šćasni, producentkinja, Vojislav Kilibarda, scenograf i dizajner, Antonija Đurović Novoselac, koreografkinja, Vesna Vukićević, kostimografkinja, Vitka Vujinović, zadužena za odnose sa medijima i Vladimir Racković za muzičke aranžmane i postprodukciju. Uloge tumače: Goran Slavić, Dejan Đonović, Miloš Pejović, Andrej Božanović, Miroslav Bobo Milanović, Danilo Babović, Zoran Trojanović, Maja Lukšić, Milica Milanović. Zagorka Komljanović, Sara Janjić, Andrija Rašović, Luka Dubanek, Luka Gardašević i Lara Kovačević. Balerine u mjuziklu su: Sanja Đurić, Sara Giga, Mia Mišević, Andrea Proročić i Vanja Raičević. Orkestar čine Đuro Poznanović, Radovan Čeprnić i Slobodan Bobo Janjić. Za tehniku su zaduženi Jana Jakšić i Matija Janjić. Snimatelj soundtrack-a je Stevan Tomašević.
Novska publika uživaće u izvođenju predstave „Eling“ u srijedu, 1. marta u 20 časova, u dvorani „Park“.
Norveški film „Eling“, po tekstu Sajmona Benta, kandidovan je za nagradu Oskar 2002. godine. Za pozorišnu scenu u „Buš teatru“ u Londonu adaptiran je 2007. godine. Iste godine dobio je svoju pozorišnu adaptaciju i u Beogradskom dramskom pozorištu, u režiji Marka Manojlovića.
Drama prati dva odrasla muškarca koja su se upoznala u psihijatrijskoj ustanovi u Oslu. Likovi Elinga i Kjela Barnea neraskidivo su povezani nesrećnom sudbinom. Iako ovo jeste priča o luzerima, istovremeno, to je i topla ljudska drama koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Slaveći prijateljstvo i ljubav, ona publiku podstiče na empatična osjećanja, djelujući katarzično. Ovaj komad sa elementima komedije podsjeća nas na ljekoviti smisao pozorišta.
U glavnim ulogama su Pavle Pekić i Ljubomir Bandović, a scenu dijele sa kolegama Natašom Marković, Nenadom Gvozdenovićem i Radetom Markovićem.
Pavle Pekić i Ljubomir Bandović su ulogama koje maestralno tumače osvojili publiku širom regiona. Na festivalima koji su održani od Hrvatske, preko Srbije, do Makedonije, osvojili su brojne nagrade, među kojima su: Godišnja nagrada za glumu Beogradskog dramskog pozorišta (oba glumca), Nagrada „Ivo Serdar“ Ljubomiru Bandoviću i nagrada „Zlatni smijeh“ Pavlu Pekiću na Festivalu komedije u Zagrebu, u pozorištu „Kerenpuh“, na Danima komedije i satire ravnopravno su podijelili prvu nagradu, na „Danima Zorana Radmilovića“ Pavle Pekić je osvojio nagradu „Zoranov brk“, a na danima komedije „Gola mesečina“ u Skoplju Gran-pri festivala dodijeljen je Pavlu Pekiću,
Prevod teksta za predstavu „Eling“ radila je Nevena Pecotić, scenografiju Marija Kalabić. Kostimograf je Lana Cvijanović, sa astitentkinjom Mirnom Ilić, inspicijent i sufler Stanislav Mladenović.
Cijena ulaznice za obje predstave iznosi 10 eura, a možete je kupiti na blagajni dvorane „Park“. Za detalje o izvođenjima, prodaji i rezervaciji ulaznica možete se obratiti pozivom na broj telefona blagajne dvorane: +38268/851-031.
Centar za žensko i mirovno obrazovanje Anima je saopštio da Crna Gora ne može da se distancira od zločina u Štrpcima.
To su kazali povodom 30 godina od otmice i ubistva 20 putnika iz voza u stanici Štrpci, koja će se obilježiti u ponedjeljak 27. februara.
“Sjećamo se ovog zločina i motiva koji su do njega doveli. Pamtimo i druge zločine u kojima pravda nije zadovoljena. Institucije učestvuju u projektovanju zaborava, selektivnog kažnjavanja i neadekvatnog informisanja što ometa suočavanje sa prošlošću i stvaranje mira”, ističe se u saopštenju Anime.
Dodaju da ni nakon 30 godina od zločina, većina počinilaca nije pronađena.
“Za ovaj zločin osuđen je Nebojša Ranisavljević u Višem sudu u Bijelom Polju na 15 godina zatvora. Mićo Jovičić je osuđen pred sudom u BIH na kaznu zatvora od 5 godina. U Haškom tribunalu osuđen je Milan Lukić za zločine počinjene u Višegradu na doživotnu robiju, dok za ovaj zločin nije odgovarao”, ističu u Animi.
ANIMA
Naglašavaju da je ove godine Viši sud u Beogradu “prvostepeno osudio Gojak Lukića, Duška Vasiljevića i Jovana Lipovca na po 10 godina zatvora a Dragana Đekića na pet godina zatvora”.
“Otete putnike su prvo pretukli a potom odveli na obalu Drine i ubili. Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina. Države još ne priznaju vlastite ratne zločine a kazna je nepravična i preniska za počinjeni zločin”, tvrde iz Anime.
“Ni poslije trideset godina svi počinioci u koje se sumnja a naročito naredbodavci nisu poznati ni procesuirani. Pamtimo zločine učinjene u naše ime i tražimo da pravda bude zadovoljena”, zaključuje se u saopštenju.
U Crnoj Gori u nedjelju, 26.februara se očekuju intenzivne padavine i jak južni vjetar, saopštili su iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i upozorili sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja da podignu nivo operativne spremnosti.
Iz MUP-a su kazali da je Direktorat za zaštitu i spašavanje upozorenje poslao na osnovu informacija Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS).
Kako su naveli, shodno izvještaju i upozorenju ZHMS-a, sutra se očekuje dejstvo ciklonske aktivnosti sa centrom u oblasti Đenovskog zaliva, koje će u Crnoj Gori usloviti intenzivne padavine.
“Kao posljedica dejstva ciklona, kratkotrajno na području Crne Gore, posebno u planinskom zaleđu Jadrana i regiona Orjena, u centralnim predjelima i prema sjeveru i sjeveroistoku, očekuje se jaka kiša, a od sredine dana posebno na sjeverozapadu u planinama intenzivnije sniježne padavine, moguće i sniježne mećave”, kaže se u saopštenju.
Iz MUP-a su rekli da je u južnom Jadranu i uz obalu moguće formiranje olujno-grmljavinskih oblaka sa uslovima lokalne kratkotrajno olujne vremenske nepogode.
“U nedjelju ujutru, odnosno tokom noći subota na nedjelju, i nedjelju popodne očekuju se jaki udari južnog vjetra, posebno uz obalu i u višim predjelima na sjeveru, kratkotrajni udari vjetra imaće olujni karakter”, navodi se u saopštenju.
Iz MUP-a su kazali da su kao posljedica te prognostičke meteorološke situacije i kratkotrajno obilne količine vode, kao i otapanja od prethodnog snijega, lokalno mogući bujični problemi, prvenstveno na bujičnim tokovima i u urbanim sredinama.
“Na saobraćajnicama i potencijalno ranjivim mjestima moguća su lokalna klizišta ili odroni, posebno gdje su vršeni ozbiljni građevinski zahvati i gdje je narušena prirodna povezanost”, navodi se u saopštenju.
Iz MUP-a su rekli da ta meteorološka situcija potencijalno može da utiče na normalno funkcionisanje infrastrukturnih sistema.
U Staklenoj galeriji kotorskog Kulturnog centra u petak je svečano otvorena konceptualna izložba “7K Novus Ordo Mundi” /”7K New World Order” autorke Marije Sarap.
Prema riječima prof. dr Sonje Tomović Šundić, koja je svečano otvorila ovu izložbu riječ je o cjelovitom audio- vizuelnom kritičkom osvrtu na postmodernu civiliziju. „ Ovdje imamo artefakte koji funkcionišu kao lampe, osvjetljeni su a s druge strane simbolički predstavljaju brojeve, svaki od ovih predmeta zapravo je jedan broj. I čovijek zaista postaje predmet, sredstvo a ne ono što treba da bude a to je cilj dakle ličnost što svakako u tom njegovom konstituisanju identiteta negdje duboko nedostaje“
Konceptualna izložba – foto M.D.P
Dok Mariju Sarap crnogorska javnost zna kao dramskog pisca i scenaristu sada se oprobala u još jednom vidu umjetnosti. „Sada je našla jedan novi izraz, rečnik kojim ona odlično vlada i odlično se izražava“ , zaključuje Tomović Šundić.
Kako autorka ove izložbe kaže, u savremenoj konzumerističkoj kulturi čovijek je postao samo broj, bezimeni pojedinac koji gubi svojstva ličnosti, moralnosti duhovnosti te je upravo to jedan od glavnih motiva ove konceptualne večeri.
Konceptualna izložba – foto M.D.P
„Ova izložba nastala je usled neslaganja sa autoritetima u kojima živimo, onda sam naprosto odlučila da to prebacim preko rampe i da to postane nešto drugo. Stajalo je godinama tako u nekom taborenju ali znala sam da će da nadje svoj put upravo onda kada je bilo vrijeme“, kazala je autorka.
Sarap sa ponosom ističe da su finska medijska kuća i časopis koji se bavi art kritikom preoznali značaj njena dva konceptualna djela i pozvali je da sa njima učestvuje na izložbi u Londonu.
Konceptualna izložba – foto M.D.P
Ono što ovu postavku čini posebnom jeste to da traje samo jedan dan, jer kako autorka kaže, sama postavka posjetiocima ne vrijedi ukoliko ne isprate kompletan estetski koncept tačnije sinergiju tijela, artefakta te umjetničke indvidualnosti koje ga čine.
Većina evropskih građana podržava odgovor EU-a na rusku invaziju na Ukrajinu i solidarna je s napadnutom zemljom, pokazuje najnovije istraživanje Eurobarometra koje je Europska komisija objavila u četvrtak.
Istraživanje provedeno od 12. januara do 6. februara ove godine u 27 država članica, pokazuje da se 91 posto ispitanika slaže se s pružanjem humanitarne pomoći, 88 posto se zalaže za prihvat osoba koje bježe rata.
Pružanje financijske potpore Ukrajini odobrava 77 posto, a gospodarske sankcije ruskoj vladi, poduzećima i pojedincima 74 posto ispitanika.
Europljani i dalje uvelike podržavaju zabranu emitiranja ruskim medijima u državnom vlasništvu (67 posto) i ulaganje sredstava EU-a u kupnju i opskrbu Ukrajine vojnom opremom (65 posto).
Općenito, većina europskih građana (56 posto) zadovoljna je odgovorom Europske unije na rusku invaziju na Ukrajinu, pokazalo je istraživanje.
Velika većina građana EU-a (84 posto) slaže se da bi Unija trebala što prije smanjiti ovisnost o ruskim izvorima energije. Također se većinom slažu da bi trebala podupirati zelenu tranziciju ulaganjem u obnovljive izvore energije (86 posto).
Isto tako, velika većina od 85 posto Europljana uvjereno je da će povećanjem energetske učinkovitosti zgrada, prometa i robe EU smanjiti ovisnost o proizvođačima energije izvan EU-a. Više od 80 posto ispitanika smatra da bi države članice EU-a trebale zajednički kupovati energiju od drugih zemalja kako bi postigle bolje cijene.
Europljane trenutačno najviše zabrinjava inflacija (32 posto ispitanika), pa međunarodna situacija (28 posto) i opskrba energijom (26 posto).
Potpora euru i dalje je na vrlo visokoj razini u EU-u kao cjelini (71 posto, druga najviša razina ikad zabilježena) i još više u europodručju (79 posto).
U duhu kotorske tradicije, danas, 25.februara, u holu Gimnazije i Srednje pomorske škole održan je tradicionalni školski maskenbal.
Nakon tri godine pauze, a na opšte oduševljenje svih učenika koji od marta 2020. nisu imali priliku da budu dio ovakve posebne atmosfere u svojoj školi, pristupilo se osmišljavanju maski i koreografija. U očekivano veseloj atmosferi i uz veliki odaziv učenika, maske su defilovale ispred žirija i rijetkih pojedinaca koji se nisu maskirali. Uz zvuke karnevalskih nota i karnevalskih mota, učenici su pokazali da je „život maskenbal“.
Kvalitet maski i atmosferu koju su stvarali oko sebe procijenio je žiri u sastavu profesora: Slavica Rajman, Miroslav Kilibarda, Svetlana Kikanović, Darko Botica i Biljana Pejčinović.
Od pojedinačnih maski, prvo mjesto i nagradu dva ruksaka, osvojila je maska pod nazivom „Bogomoljke“. Drugo mjesto i nagradu zvučnik osvojila je „Morska vila“, a treće mjesto i nagradu slušalice „Poslovni čovjek“. Žiri je dodijelio i dvije specijalne nagrade, pa je „La Casa De Papel“ osvojila mjesečnu članarinu u teretani, a maska „Doktor“, nagradu od 20 eura.
Grupne maske su osvojile novčane nagrade. Treće mjesto i nagradu od 70 eura osvojila je maska „Party 1920“, drugo mjesto i nagradu od 100 eura maska „Slatki greh“, a najviše glasova žirija i publike zadobila je maska „Konstrakta -Umjetnica mora biti zdrava“, koju su osmislili i prikazali uz dobro uvježbanu koreografiju učenici 4m predvođeni odjeljenjskom starješinom Aleksandrom Jovanović.
Maskenbal – Gimnazija Kotor
Zahvaljujemo se Turističkoj organizaciji Kotor koja je bila glavni sponzor nagrada za najbolje grupne i individualne maske. Predstavnici TO Kotor Vanja Petrović, Marija Janjušević i Ranko Maraš, obučeni u tradicionalne karnevalske kostime, doprinjeli su opštoj veseloj atmosferi na maskenbalu.
Kulturni centar „Nikola Đurković“ je pozvao sve grupne maske da učestvuju na Kotorskom karnevalu, koji će se održati 5.marta. 2023.
Praznik mimoze juče je bio u znaku Novog Sada, a posebno interesovanje domaćih i gostiju izazvao je koncert Zvonka Bogdana u Parku mimoze.
Bard panonske šansone pozdravio je grad Herceg Novi, domaćine koji su organizovali koncert i sve goste, sa kojima su Bogdan i tamburaški orkestar sinoć podijelili vanvremenske hitove, melodiju i duh vojvođanske ravnice. Pun Park mimoze je u jedan glas pjevao “Osam tamburaša s Petrovaradina”, “Ko te ima taj te nema”, “Tri metera somota”, “Svaku ženu volim ja”, “Moja mala nema mane”, “Da nije ljubavi”.
“Vratićemo vas u neka vremena koja se više ponoviti neće. Imaćete prilike da čujete one pjesme, pesme i pisme koje su nastale davno i kad sam ja počinjao da se bavim ovim poslom, prije 60 godina, one su već onda bile stare. Nadam se da ste znali da je pjesma, pesma ili pisma najbolji način ljudskog izražavanja”, kazao je Zvonko Bogdan i poručio da je kod interpretacije najbitnije da tokom izvođenja publika “vidi sliku koja se u tekstovima događa”.
Koncertu je prethodila prezentacija vojvođanske kuhinje i šetnja tamburaša kroz centar Herceg Novog, a potom i otvaranje izložbe “Osjeti duh Novog Sada” u foajeu dvorane “Park”.
Koncert Zvonka Bogdana – foto Miloš Samardžić
Dani Novog Sada na Prazniku mimoze organizovani su želji da se dva grada približe, a u saradnji Opštine Herceg Novi, Javne ustanove kulture “Herceg fest” i lokalne Turističke organizacije sa Gradom Novim Sadom, Kulturnim centrom i Turističkom organizacijom tog grada.
Dani Novog Sada na Prazniku mimoze prvi put su organizovani 1985. godine, istakao je potpredsjednik Opštine Herceg Novi, Mirko Mustur, otvarajući izložbu “Osjeti duh Novog Sada”.
“Od tada do danas, gotovo četiri decenije kasnije, duh Novog Sada i dalje je prisutan na najvećoj novskoj fešti, a mirisi, ukusi, boje i šarm Herceg Novog svake godine donose dašak našeg grada i Praznika mimoze u glavni grad Vojvodine. Ponosni smo na saradnju koju čuvamo i razvijamo, polazeći prije svega od prijateljstva I bliskih veza koje postoje među građanima Herceg Novog i Novog Sada”, poručio je Mustur.
Kako je rekao, program Dani Novog Sada na 54. Prazniku mimoze predstavlja sjajan nastavak višedecenijske saradnje dva grada, koja je na obostrano zadovoljstvo. Mustur se zahvalio upravi Grada Novog Sada, Turističkoj organizaciji i Kulturnom centru na partnerstvu i bliskoj saradnji, koji su ojačani susretima tokom Praznika mimoze.
“Za Herceg Novi, kao grad koji posebnu pažnju posvećuje kulturi i mladima, od izuzetnog je značaja saradnja i razmjena iskustava sa gradom koji je nosio titulu evropske omladinske prijestonice i evropske prijestonice kulture. S druge strane, Herceg Novi ima šta da ponudi svojim partnerima – kao turistička destinacija, sredina koja baštini i čuva bogato naslijeđe, vrijednosti multukulturalnosti i tolerancije, ali I kao grad u razvoju koji njeguje veze sa brojnim evropskim gradovima”, kazao je Mustur.
U ime Grada Novog Sada, na Praznik mimoze stigao je zamjenik gradonačelnika, Igor Crnobarac, koji je naveo da gostovanje karavana Mimoze u Novom Sadu, kao i njihov dolazak u Herceg Novi predstavljaju lijepo iskustvo i važnu vezu između dva grada.
Koncert Zvonka Bogdana – foto Miloš Samardžić
“Osjećam se zaista kao svoj među svojima. Mislim da je to zaista jedna veza kojoj ne smijemo dopustiti da zamre ili oslabi. Ta energija koja postoji između Herceg Novog i Novog Sada, kroz činjenicu da su mnogi Novljani možda studirali u Novom Sadu, te da mnogi Novosađani vrlo rado oduvijek ljetuju u Herceg Novom, zaista smatram da tu postoji jedan veliki potencijal za saradnju između naša dva grada”, rekao je Crnobarac.
Novi Sad se vratio na Praznik mimoze nakon pauze koju je uslovila pandemija, naveo je Mirsad Avdić iz Kulturnog centra Novog Sada.
“Mi smo potpisali prije četiri godine protokol o saradnji Herceg Novog i Novog Sada i evo sada prilike da se ovom izložbom predstavimo prijateljima iz Herceg Novog i ostalim turistima koji dolaze na Praznik mimoze. Ova izložba predstavlja Novi Sad u istorijskom i kulturološkom smislu, kako se živi i radi u Novom Sadu zadnjih 300 godina”, rekao je Avdić.
Na programu 54. Praznika mimoze večeras je tradicionalna Riblja večera u Institutu “Dr Simo Milošević” u Igalu. Nastupiće Legende, grupa koja je prepoznata i voljena već više od 30 godina po svom spoju starogradske i etno muzike, a uz njih i domaće snage, klapa Castel Nuovo. Veče dobre hrane, muzike i plesa počinje u 21 čas.
Ovog vikenda na programu je i turnir u kartaškim igrama briškula i trešeta, koje su tipične za Boku i Herceg Novi. Tokom subote i nedjelje u konobi Kantula prijavljeni takmičari nadmetaće se u ovoj igri, koja je zbog svoje autentičnosti uvrštena u program Praznika mimoze.
Programi planirani na otvorenom ovog vikenda odloženi su zbog nepovoljnih vremenskih uslova.
Ukrajinci koji žive u Herceg Novom okupili su se danas u centru grada da obilježe godišnjicu rata u njihovoj zemlji. Minutom ćutanja odali su počast žrtvama agresije.
Uzvikivali su parole “Stop ratu”, “Zaustavite Putina”, “Slava Ukrajini”.
Foto Radio CG
Prema poslednjim podacima, u Herceg Novom trenutno boravi oko 5.000 Ukrajinaca.
