Sindik (Bokeški Forum): Selektivna pravda je najteža nepravda

0
Sindik (Bokeški Forum): Selektivna pravda je najteža nepravda
Bokeški Forum

Jučerašnja centralna javna rasprava o Nacrtu izmjena i dopuna Programa privremenih objekata koju je organizovala Opština Tivat i Sekretarijat za uređenje prostora nam je samo pokazala da  „džaba smo krečili“ od 30. avgusta 2020. Jedini, mali napredak, primijećen je u međusobnoj podršci ugostitelja; ostalo je i dalje isto selektivno nerazumijevanje između javnog i privatnog sektora, odnosno da je na jednoj strani Uprava, a na drugoj preduzetnici, kaže se u saopštenju Sandre Sindik, članice GO Bokeški Forum.

I dok Uprava standardno govori da brine o opštem dobru, nikako da shvati da im mogućnost te opšte brige pruža baš ta privreda, koju percipiraju kao strogo zaštitnike svog interesa. Preduzetništvo je kruh sa šest kora, no to ljudi koji su oduvijek na budžetu ne razumiju. Osim što nas vode ljudi koji o realnom sektoru i muci stvaranja novca na terenu ne znaju baš mnogo, daju sebi za pravo da nam dijele packe. Ostala je i dalje praksa da se u kancelarijama crta po zakonima koji se selektivno sprovode. I onda se dođe do kafkijanskog momenta da u istom gradu, u dijelu kojim upravlja Opština važe jedna pravila, dok u drugom dijelu grada, kojim upravlja Morsko dobro, takva se pravila niti sprovode niti poštuju. Zakon se, dakle, sprovodi selektivno. Opšte dobro (na koje se Uprava poziva) bi podrazumijevalo usaglašavanje, pa ili budite hrabri i istrajte da Morsko dobro sprovodi isti taj zakon; ili prihvatite njihovu (za preduzetnike povoljniju) praksu na terenu kojim vi gazdujete. To je jedino ispravno i pravično, sve ostalo stvara frustraciju i nezadovoljstvo.

Sandra Sindik

Jučerašnja javna rasprava nas je vratila u vrijeme iz kojeg smo mislili da smo izašli, jer se dešava slična situacija koja se dešavala 2016. Naime, tada su određenim ugostiteljima pravljene tipske terase iz opštinskog budžeta, dok se drugim ugostiteljima ukidala, bez obrazloženja, uopšte mogućnost nastavljanja zakupa terase. Ko golgotu prošao nije, teško može razumjeti. Ko imalo ljudskog u sebi ima, pređenu golgotu nikome poželjeti neće. Jedno smiješno objašnjenje da samo jedna terasa u gradu ometa saobraćaj i da je potrebno rušenje jednog njenog dijela, a zanemarivanje drugih terasa veoma slično pozicioniranih na frekventnoj i užoj saobraćajnici, govori nam da lične netrpeljivosti ipak mogu biti jače od standardne priče o opštem dobru.

Djela, a ne priča, govore o nama. Pustite ljude da rade! Tržište svakako samo reguliše obim posla. Ne možemo se oteti utisku da ste i sami određenim ugostiteljima dizali posjećenost i obim posla, a oni vam uzvratili tako što su ostali predužni Opštini i otišli u stečaj. Prije njihovog samog stečaja opšte dobro je drijemalo. Ne radi se tako, gospodo! Selektivna pravda je najteža nepravda. Sretna nam 2016.” – kaže se u saopštenju Sandre Sindik, članice GO Bokeški Forum.

Ulaz u Veneciju koštaće 10 eur-a od 2023. godine

0
Ulaz u Veneciju koštaće 10 eur-a od 2023. godine
Venecija

Venecija će postati prvi grad na svijetu koji će posjetiocima naplaćivati ulaz.

Kako bi pomogli u rješavanju prenatrpanosti i obeshrabrili jednodnevne izletnike, gradske vlasti su najavile da će naplaćivati turistima 10 eur-a, počevši od januara 2023.

Grad je godinama bio “pretrpan” turistima koji stvaraju “planine” otpada i dovode do zastoja u uskim gradskim ulicama.

Posjetioci će morati unaprijed da rezervišu dolazak i da plate između tri i 10 eur-a, u zavisnosti od doba godine. Inspektori će patrolirati gradom i moći da zaustavljaju turiste i zahtevaju dokaz o uplati. Kazna za one koji ne plate ulaz iznosiće do 300 eura.

Prikupljeni novac biće utrošen na smanjenje računa za odvoz smeća koje plaćaju stanovnici Venecije, koji su veći od onih u susjednim gradovima.

Stanovnici, ljudi koji im dolaze u posjetu i turisti koji rezervišu noćenje u hotelu biće izuzeti i mogu preuzeti sertifikat da dokaže da ne moraju da plate.

Preporuke za čitanje iz Knjižare So

0
Preporuke za čitanje iz Knjižare So
Knjižara SO

U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, istorije, popularne istorije i knjiga za mlade.

Sakupljač svetova knjiga je autora Ilije Trojanova koji je sredinom 19. vijeka krenuo stazama kojim se kretao ser Ričard Frensis Barton, britanski oficir, pustolov i špijun. Iz te avanture nastao je ovaj roman koji je dobio nagradu Lajpciškog sajma knjiga. Da bi ga napisao Trojanov je krenuo u Indiju,  Tanzaniju, Arabiju. Proučavaj je islam prije nego što će, baš kao i Barton krenuti na hadžiluk. Kao i on živio je u Bombaju i Barodi. Ginter Gras je ovaj roman nazvao velikim evropskim romanom. Priča je ovo o Britancu koji se svrstava među najneobičnije ljude XIX vijeka, inače bogatog ekscentricima. Izdavač je Zlatni zmaj.

Voli me više od svega na svijetu Mire Furlan emotivna je, moćna proza u kojoj pratimo sazrijevanje mlade intelektualke i život glumice koja upoznaje lice i naličje slave. Duboko potresna knjiga koje ne dopušta ravnodušnost. Uz visprene, duhovite i katkad cinične uvide, ova ispovijest je više od puke autobiografije. Ona je svjedočanstvo o osjećanju nepripadanja, o sunovratu ideala, o tome šta znači biti žena u ovom svijetu i o snazi koju bezuslovna ljubav pruža. Ova knjiga sa puno sentimenta, suza i smijeha, evocira ne samo Miru Furlan, već i cio jedan svijet, izgubljen ali ne i zaboravljen. Izdavač je Booka.

Priručnik za solidan život roman je Olivere Zulović. Priča je ovo o Ljubici i Ljubi, njihovom  nježnom prijateljstvu. Njih dvoje hrabro kreću u nezaboravnu avanturu kako bi pokušali ispraviti loše stvari u životu. Kroz roman se isprepliću i njihovi odnosi sa roditeljima koji na život gledaju iz sasvim drugog ugla, ali i u neprestanom preispitivanju da li je ono što čine ispravno ili ne. Priručnik za solidan život knjiga je pisaana kroz prizmu djeteta, a u suštini, namijenjena je odraslima. Izdavač je Lom.

Điro d’Italija knjiga je Dina Bukatija. Osamnaestog maja 1949. iz broda Saturnija iskrcala su se u Palermu 102 biciklista, uključujući i gigante italijanskog biciklizma Fausta Kopija i Đina Bartalija. Ovo trideset drugo izdanje Điro d’Italije bilo je nezaboravno i zato što je imalo za izuzetnog hroničara upravo Bukatija. Pisac i novinar gradi portret euforične i nemirne Italije i sportista spremnih da vrate nešto sreće narodu koji se  oporavljao od siromaštva i ratnih razočaranja. U ovom modernom epu biciklisti su heroji suočeni sa lošim vremenom, umorom, ali i obožavanjem naroda. Izdavač je Laguna. 

Plakali smo bez suza knjiga je u kojoj nam autor Gideon Grejf prenosi svjedočenja Jevreja iz Aušvica, pripadnika Radnih odreda. Oni koji su preživjeli pakao zvani Aušvic tvrde da niko ne može istinski razumjeti ono što se dešavalo u logoru osim onih koji su to iskusili. Ko god bude čitao odgovore na pronicljiva i značajna pitanja koja je dr Grejf uputio šestorici pripadnika Radnih odreda, neće moći a da ne uzme k srcu njihova svakodnevna iskustva u krematorijumu Aušvic-Birkenaua, svakodnevne živote izložene poput rane zasječene preciznim hirurškim skalpelom. Izdavač je Knjiga komerc.

Godinu dana u životu stare Grčke knjiga je Filipa Metizaka. Godina je 248. prije naše ere. U čitavoj staroj Grčkoj vlada napetost. Bliže se, naime, 133. Olimpijske igre. Održavane u čast vrhovnog boga Zevsa, one su bile mnogo više od sportskog nadmetanja. To je bila dobra prilika da trgovci, muzičari i ugostitelji dodatno zarade, da sponzori pokažu svoje bogatstvo, a vladari uspijeh svojih sportista. Provešćemo godinu dana u raznolikom društvu starih Grka, od odbjeglog roba, diplomate, atletičara pa do buduće nevjeste i osjetiti kako kulminira raspoloženje uoči samog takmičenja. Izdavač je Laguna.

Ostrvo s blagom roman je Roberta Luisa Stivensona. Inspirisan slikama i pričama iz svog djetinjstva Stivenson ga je napisao za svog sina, a sve je počelo mapom koju je nacrtao, da bi njom prekratili kišno popodne. Ovo je jedna od najčitanijih priča o karipskim piratima i zakopanom blagu. Džim Hokins, sin vlasnika krčme, sticajem okolnosti uzima mapu zakopanog blaga iz kovčega mrtvog piratskog kapetana. Odlučuje da se povjeri lokalnom vlastelinu i doktoru, i u njihovom društvu kreće na put ka ostrvu. Međutim, na brod se ukrcala i grupa prikrivenih pirata, koji su spremni na sve da bi se dokopali blaga. Izdavač je Otvorena knjiga.

*

Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.

Akcija Unije pomoraca iz Kotora – prikupljaju novac za pomoć porodicama povrijeđenih pomoraca sa “MSC Rachele”

Akcija Unije pomoraca iz Kotora – prikupljaju novac za pomoć porodicama povrijeđenih pomoraca sa “MSC Rachele”
Foto www.fleetmon.com

Unija pomoraca iz Kotora pokrenula je humanitarnu akciju namijenjenu trojici naših pomoraca koji su prije nekoliko dana povrijeđeni prilikom eksploziuje i požara na kontejnerskom brodu “MSC Rachele” na kojem su bili članovi posade.

Dok je brod italijansko-.švajcarske kompanije “Mediterranean Shipping Company” bio u plovibni od italijanske luke Napoli prema francuskoj luci Fos Sur Mer, u strojarnici “MSC Rachele” je 21.juna došlo do eksplozije i požara u kojem su povrijeđena tri crnogorska pomorca: Kotorani V.V. (36) i V.K. (31) teško su povrijeđeni, a Baranin N.N. (24) lakše. Brodu koji se u tada nalazio na oko 20 milja udaljenosti od francuske obale u blizini Tulona, odmah je u pomoć priskočila francuska Ratna mornarica čiji su helikopteri evakuisali povrijeđene sa “MSC Rachele”.

Najteže povrijeđeni zbrinuti su u vojnoj bolnici “Sainte-Anne” u Tulonu, dok je lakše povrijeđeni mornar prebačen u međukomunalni bolnički centar. Pomorac iz Bara je, kako je tada rečeno, nije životno ugrožen i on bi nakon najmanje jednomjesečnog liječenja, mogao iz Francuske da bžude prebačen u Crnu Goru. Stanje dvojice Kotorana mnogo je ozbiljnije jer su oni zadobili teške opekotione od vrelog motornog ulja koje ih je zalilo prilikom havarije i eksplozije na glavnom brodskom stroju. Njih dvojica životno su ugroženi pa je u međuvremenu jedan prebačen u Lion, na specijalizovanu kliniku za opekotine, jednu od najboljih i najvećih u Evropi. Tamo se, kako saznajemo, radi specijalizovani tretman za regeneraciju kože u saradnji sa američkim stručnjacima. Drugi Kotoranin do daljnjeg ostaje u Tulonu, u vojnoj bolnici “Sveta Ana”.

Foto Twitter – Préfecture maritime de la Méditerranée – sa uviđaja

“Kolege, naši pomorci, koji su na liječenju u Francuskoj su još pod budnim nadzorom doktora, a stanje je veoma ozbiljno. Pomorcima je obezbjeđeno liječenje i potrebni uslovi shodno trenutnim potrebama”- saopšteno je juče iz Unije pomoraca iz Kotora, uz napomenu da se porodice povrijeđenih “osim zabrinutosti i neizvjesnosti za njihovo zdravlje, moraju se nositi i sa nekim neplaniranim troškovima koji su možda van njihove mogućnosti na duge staze.”

“Putovanja zarad podrške svojim sinovima, supružnicima i roditeljima, smještaj u Francuskoj, boravak kao i drugi troškovi koji se pojavljuju nisu baš ni prijatni niti mali, te vas ovim putem molimo da se aktivno pridružite akciji prikupljanja novčanih sredstava koji će biti proslijeđeni porodicama povrijeđenih kolega. Bar na taj način da pomognemo nekome koji dijeli naš hleb, naš način života i rada. Uz ružan podsjetnik da se to može desiti svakome od nas, apelujemo da iskažete solidarnost kako ste i do sada radili u akcijama koje smo pokretali.

Dobro se dobrim vraća!”-objavljeno je juče na sajtu Unije pomoraca sa pozivom svima koji mogu, da sredstva uplaćuju na žiro račun tog udruženja u NLB banci.

Sve uplate sa svrhom „Donacija“ možete uplatiti na račun Unije pomoraca.

NLB Banka ž.r. 530-24798-18

Kontejnerski brod “MSC Rachele”, koji plovi pod panamskom zastavom, je 334 metra dugačak brod velikog kapaciteta i nosivosti oko 100.000 tona. Na njemu je u momentu havarije, bilo 20 članova posade, ali su povrijeđena samo trojica strojara iz Crne Gore.

U Kotoru otvoren Digitalni inovacioni hub

0
U Kotoru otvoren Digitalni inovacioni hub
U Kotoru otvoren Digitalni inovacioni hub

Digitalni inovacioni hub (DIH), zamišljen kao zajednički radni prostor za digitalne nomade, lokalne preduzetnike i predstavnike nevladinih organizacija, otvoren je u Kotoru.

Prostor je opremljen savremenom IT tehnikom i kancelarijskim namještajem i potpuno je besplatan za korišćenje naredne dvije godine.

Digitalni inovacioni hub nastao je u okviru EU projekta pod nazivom Razvoj digitalnih inovacijskih centara, koji Opština Kotor implementira sa partnerima iz Gradiške, Daruvara i Lipika kroz program prekogranične saradnje Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Kompletan projekat vrijedan je 1,5 miliona EUR. Opštini Kotor pripalo je 164 hiljada EUR, od čega su 82 hiljade uložene u DIH.

Ambasadorka EU u Crnoj Gori, Oana Kristina Popa, kazala je da otvaranje DIH-a predstavlja odličan primjer konkretnog pozitivnog uticaja koji evropske integracije i EU fondovi imaju u Crnoj Gori i regionu.

„Projekat je dio šire strategije EU za stvaranje dobro međusobno povezanog sistema inovacija, ulaganjem u ljude, njihove vještine i znanja, kao i pomaganjem u izgradnji nove infrastrukture za inovacije. Digitalna transformacija takođe je ključni prioritet Ekonomskog i investicionog plana EU za Zapadni Balkan“, navela je Popa.

Ona je dodala da će EU nastaviti da podržava slične aktivnosti u narednom periodu i najavila da će u okviru INTERREG i programa prekogranične saradnje, ove i sljedeće godine biti dostupne nove grant šeme.

„Novi fondovi EU biće dostupni i inovativnim preduzetnicima u drugoj polovini ove godine. Pokrenućemo dvije grant šeme za podršku malim i srednjim preduzećima, jednu za sprovođenje Strategije pametne specijalizacije, dok će druga obezbijediti sredstva za žene i mlade preduzetnike“, poručila je Popa i pozvala privrednike da se prijave.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić kazao je da je DIH primjer na koji način lokalna zajednica može da privuče sredstva, omogući sebi benefite i unaprijedi poslovnu atmosferu.

„Kotor danas ima tačku gdje će se skupljati i odakle će, nadam se, poticati nove ideje. Ovaj prostor treba da služi za razmjenu ideja i pronalaženje inovativnih rješenja za start up zajednicu i lokalni biznis. Nadam se da je ovo jedan od koraka da postanemo najprivlačnije mjesto za digitalne nomade“, saopštio je Jokić.

Koordinatorka Kancelarije za Međunarodne projekte u Opštini Kotor, Nađa Miranović, kazala je da će u narednom periodu u DIH-u organizovati različite besplatne obuke iz oblasti preduzetništva i inovacija.

„DIH u potpunosti otvara vrata za dinamičan, kreativan i moderan rad, prije svega mlađih generacija i pruža sjajne mogućnosti, ali ovaj prostor može u potpunosti da oživi samo ukoliko svi mi budemo aktivni djelovali u tom pravcu“, rekla je Miranović.

Počeli 21. KotorArt Don Brankovi dani muzike

0
Počeli 21. KotorArt Don Brankovi dani muzike
KotoArt 2022. Photo credit: D.Miljanic

Svečanim koncertom Simfonijskog orkestra Narodnog pozorišta opere i baleta Albanije, pod upravom maestra Mladena Tarbuka, u petak je otpočelo dvadeset prvo izdanje KotorArt Don Brankovih dana muzike. Nakon dva prethodna izdanja u specifičnim okolnostima, kada je uprkos ograničavajućim tehničkim uslovima uslijed pandemije bio jedna od rijetkih oaza umjetnosti i izvođaštva u državi ali i izvan nje – Festival ove godine, u punom sjaju, prikazuje programsku koncepciju sa brižljivo odabranim vrhunskim interpretatorima u Kotoru i drugim drevnim bokeljskim prostorima.

Na Pjaci ispred Katedrale Sv. Tripuna, u protokolarnom dijelu su se prvo čule himne Crne Gore i Evropske unije u izvođenju Simfonijskog orkestra Narodnog pozorišta opere i baleta Albanije, pod upravom dirigenta Mladena Tarbuka.

“Dolazeći ovamo, na ovaj događaj, pored vas su se nizale palate, Buća, Drago, Beskuća, Vrakjen. Opasani smo i čuvani bedemima od kojih su duži samo oni na Rodosu, koji su čuvali i koje je čuvao Kolos. Mora biti da su i naši bedemi čuvali nešto kolosalno, nešto što večeras slutimo. Zato noćas, kada se Evropa ponovo vratila nama, iskoristimo priliku da se svi mi zajedno vratimo u prošlost, ali ne da bi u njoj ostali, već da bi je razumijeli sadašnjojst i uradili sve da se budućnost ne dogodi mimo nas, već da budemo sudionici i gospodari naše zajedničke  budućnosti”, kazao je gradonačelnik Kotora, Vladimir Jokić.

KotoArt 2022. Photo credit: D.Miljanic

Ministrica kulture i medija u Vladi Crne Gore, Maša Vlaović, je kazala da “Koncept ovogodišnjeg programa ‘Crna Gora i Evropa: muzika zajedništva’ nije samo u funkciji podsjećanja na kulturne veze naših prostora sa Evropom, već pokazuje i kulturološku orijentaciju savremene Crne Gore.

“Posebno nas raduje što ćemo u okviru ovog programa moći da čujemo gotovo nepoznata muzička djela koja su pisali strani kompozitori nadahnuti Crnom Gorom, pogotovo što će, nakon više od jednog vijeka, ona biti premijerno izvedena u Kotoru” – kazala je Vlaović.

Festival je tradicionalno otvoren zvonima Katedrale Sv. Tripuna, nakon čega je uslijedila premijera dokumentarnog filma u produkciji Radio-televizije Crne Gore, urednice Branke Banovića i reditelja Senada Šahmanovića.

KotoArt 2022. Photo credit: D.Miljanic

Nakon toga, Simfonijski orkestar Narodnog pozorišta opere i baleta Albanije, pod upravom dirigenta Mladena Tarbuka izveo je djela evropskih kompozitora, koji su ostavili značajan trag u istoriji muzike. Neki od njih, svoju umjetničku ispiraciju potražili su i u južnijim krajevima, odnosno u mediteranskom, bokotorskom, crnogorskom prostoru.

S tim u vezi, KotorArt je upoznao publiku sa davno napisanim operama, francusko-belgijskog kompozitora Armana Limnandera de Nivengovea i češkog kompozitora Karela Bendla. Obojica autora su u slično vrijeme stvarali, a u razmaku od tri decenije napisali operu sa istim nazivom – Crnogorci, promišljajući na umjetnički i poetični način, u duhu romantizma, događaje i ličnosti iz crnogorske istorije.

Limnander de Nivengove je operu Crnogorci zasnovao na libretu koji je priredio d’ Nerval, inspirisan pričama o crnogorskom junaštvu i scenama iz svakodnevnog života. Opera je premijerno izvedena 1849. godine u Parizu. Trideset godina potom, u Pragu je izvedena istoimena opera Karela Bendla koji je bio inspirisan libretom Jozefa Veselija, za koga se vjeruje da je rođen u Herceg Novom. Kotorska publika je imala priliku da se premijerno upozna sa muzikom ovih autora, slušajući uvertiru, ariju Ređine i duet Beatrise i Seržisa iz opere Crnogorci Armana Limnandera de Nivengovea, kao i uvertiru, ariju Zajme i deut Zajme i Miloša iz opere Crnogorci Karela Brendla. Solističke uloge su tumačili crnogorska umjetnica, sopran Olivera Tičević i tenor Ermin Ašćerić iz Bosne i Hercegovine. Pored numera iz ovih opera, muzički program svečanog otvaranja KotorArt Don Brankovih dana muzike upotpunile su i numere iz opere Karmen Žorža Bizea i opere Rusalka Antonjina Dvoržaka, kao i simonijska poema Vltava Bedžiha Smetane.

KotoArt 2022. Photo credit: D.Miljanic

Izvođenjem dijelova iz opera Limnandera de Nivengovea i Bendla, na KotorArtu je osvijetljen još jedan detalj o bogatstvu crnogorske kulturne baštine i Crnoj Gori kao inspiraciji utkanoj u onim dobrima – umjetničkim djelima – čija vrijednost nadilazi efemernost i ostavlja vječni trag u istoriji civilizacije.

Svečano otvaranje KotorArta, uz pokrovitelje festivala Ministarstvo kulture i medija i Opštinu Kotor, podržali su i Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Ambasade Francuske, Ambasada Republike Češke, Ministarstvo kulture, Francuski institut u Crnoj Gori, Albanije i kompanija Valgo, dok cijeli festival podržava preko stotinu domaćih i međunarodnih prijatelja, partnera i sponzora.

Francusku očekuje vrhunac novog vala zaraze koronavirusom krajem jula

0
Francusku očekuje vrhunac novog vala zaraze koronavirusom krajem jula
Francuska – pandemiija – plaže – foto EPA

Novi val zaraze koronavirusom u Francuskoj, potaknut novim varijantama, trebao bi svoj vrhunac doseći krajem jula, rekao je najviši savjetnik francuske vlade za znanost Jean-Francois Delfraissy u četvrtak.

– Vrhunac još uvijek nije tu, vrhunac zaraza će vjerojatno biti krajem jula. Tada će se ponovno pojaviti varijanta BA.5 ako ju ne potisne druga varijanta ujesen, rekao je Delfraissy za radio RTL.

Francuska je zabilježila 124.724 novih zaraza koronavirusom u protekla 24 sata, što je povećanje u usporedbi sa 77.967 slučajeva zabilježenih prošlog tjedna.

Francuska vlada je ovog tjedna preporučila ponovno nošenje maski na mjestima gdje boravi mnogo ljudi, osobito u javnom prijevozu, radi borbe protiv posljednjeg porasta slučajeva zaraze.

Sve ide po planu, Pelješki most otvara se 26. jula

0
Sve ide po planu, Pelješki most otvara se 26. jula
Pelješki most – foto Dalmacija danas

Na Pelješkom mostu i pristupnim cestama sve ide po planu te se njegovo otvaranje s dijelom pristupnih cesta očekuje 26. jula, rekao je u petak ministar prometa Oleg Butković.
“Sve ide dobro, po planu i programu”, rekao je Butković i dodao da vrućine doduše otežavaju poslove, ali 18. jula trebala bi biti izdana uporabna dozvola za pristupne ceste (za most je već izdana), te bi most s dijelom pristupnih cesta trebao biti otvoren 26. jula, kako je i planirano.

Ministar je to izjavio nakon koordinacijskog sastanka projekta “Cestovna povezanost južne Dalmacije” i obilaska mosta.

“Projekt svih projekata-pelješki most, 26. srpnja bit će otvoren na radost svih ljudi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i svih onih koji će doći u Hrvatsku”, rekao je Butković.

Nije otkrio detalje programa otvaranja, no rekao je kako je bitno da to bude događaj “otvoren za sve ljude” koji će moći doći i prošetati mostom i “biti dio tog velikog događaja”, a sama ceremonija otvaranja bit će protokolarna.

I dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić rekao je da na mostu sve ide po planu i da neće biti kašnjenja. Izgradnjom mosta županija će po njegovim riječima dobiti poticaj za daljnji razvoj. Očekuje “nešto malo gužvi u Stonu ovoga ljeta”, ali to je, kako je rekao, “najmanja žrtva za napredak”.

Što se tiče drugih prometnih projekata koji su dobili vladinu potporu na sjednici u Dubrovniku 2019. godine, kao što su brza cesta zračna luka-grad-Osojnik, autocesta od čvora Metković do Osojnika i nastavak pelješke ceste od Brijeste do Orebića te obilaznice Orebića, rekao je da za sve te projekte u tijeku izrada projektne dokumentacije.

Potpredsjednik vlade i ministar financija Zdravko Marić rekao je da je sve što je napravljeno na mostu i pristupnim cestama “vrlo impresivno”, no da su od divljenja važniji ekonomske, gospodarske i financijske koristi.

Kada se gleda cijela računica, dobro je da su radovi ugovoreni prije poskupljenja, rekao je.

Što se tiče situacije oko cijena goriva, rekao je da je danas zadnji dan analize na dvotjednoj razini te da će vlada preko vikenda analizirati stanje, a potom izvijestiti što će i kako poduzimati.

Podsjetio je da su trošarine već ukupno smanjene za 80 lipa kod eurosupera odnosno 40 lipa za dizel, pa je ostalo nešto ispod 20 lipa na dizelu i ispod 40 lipa na benzinu.

“Hoćemo li posezati za tim dijelom ili nečim drugim, to ćemo još vidjeti”, rekao je Marić.

Spora legalizacija bespravnih objekata u Tivtu

0
Spora legalizacija bespravnih objekata u Tivtu
Legalizacija foto Boka News

Tokom prethodne godine u Sekratarijatu za uređenje prostora Opštine Tivat završeno je ukupno 95 postupaka za legalizaciju bespravno podignutih objekata na području te opštine.

Od toga je u 36 postupaka odobrena legalizacija uz obračun i naplatu komunalijja, dok je 40 zahtjeva odbijeno, a 18 njih je obustavljeno. Pored ovoga, doneseno je i još 66 rješenja o prekidu postupka legalizacije do donošenje Plana generalne regulacije Crne Gore  a koji već nekoliko godina radi i ne uspijeva ga završiti država. Razlotzi za donošenje rješenja o prekinu postupka legalizacije pored ovog, bili su i neriješeni imovinsko pravni-odnosi ili nepostojanje DUP-a.

Inače, tokom prošle godine Sekterarijat za uređenje prostora Opštine Tivat imao je u radu ukupno 2001 zahjtev za legalizaciju bespravnih objekata koji su podnešeni u periodu od 2017. do i zaključno sa 2020.godinom.

Pored 95 završenih zahtjeva i 66 u kojima su donešena rješenja o prekidu postupka, lani je u još 676 postupaka strankama upućen zahtejv za dopunu predate dokumentacije, odnosno za ispravku podneska.

Iako  je prethodni ministar održivog razvoja i turzima Pavle Radulović (DPS) za čijeg je mandata izrađen i usvojen aktuelni kontroverzni i  višeestruko problematični Zakon o planiranju prostora i izgradnmji objekata, obećavao je da će rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata u Crnoj Gori biti ograničen na dvije hodine,  voljom tadašnje DPS-SD-manjinske stranke poliotilke većine u Skupštini, pred izbore u avgustiu 2020. usvojene su izmjene ovog zakona kojima je ponovno uvedena mogućnost podnošenja zahtjeva za legalizaciju divljih objekata i to bez vremenskog ograničenja.

„Ovom zakonskom izmjenom je očito kako proces legalizacije bespravnih objekata na teritoriji Opštine Tivat predstavlja jedan kompleksan posao za koji nije izvjesn u kom će periodu biti priveden kraju. Još uvijek, na tempo rješavanja zahtkjeva znatno utiče i duga procedura ovjere i sprovođenja elaborata u katastru nepokretnosti“- objašnjavaju iz Sekretarijata za uređenje prostora efekte ovakvih loših zakonskih rješenja i (ne)rada državnih organa.

Ukupno je inače, u Tivtu u ranijem ograničenom periodu ua prijavu i nakon njega što su omogućile naknadne izmjene zakona, podnešeno 2.065 zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata. Od toga su 1.649 zajtevi za legalizaciju na divlje sagrađenih stambenih objekata, 53 za pos,ovne, 76 za stambeno-poslovne, a 287 zahteva se odnosi na pomoćne i ostale objekte.

Sekterarijat je lani donio rješenja o legalizaciji 33 stambena i četiri pomoćna objekta.

Komnenović: DPS suze zbog raskida ugovora sa izvođačima

0
Komnenović: DPS suze zbog raskida ugovora sa izvođačima
Opština Tivat – foto Boka News

Uvažena gđo Nikčević i ostali DPS magistri kojima saopštenja pišu u podgoričkoj centrali stranke, partneri i ostali ožalošćeni, izražavam iskreno saučešće zbog raskidanja ugovora Opštine Tivat sa vama dragim i bliskim izvođačima. Istovremeno izražavamo i saučešće i zbog ulaska Arsenala u Prvu fudbalsku ligu i ostalih nanijetih vam duševnih bolova, poručio je predsjednik opštine Tivat, Željko Komnenović ragaujući na sopštenje DPS-a Tivat.

“Uvažena gđo Nikčević primijetio sam da vam saopštenja ponekad garniraju sa citatima, poput onoga da je politika suptilna stvar i da je vještina osjetiti. Čitajući vaše lamente nad izvođačiima zbog koga bi i kamen proplakao, pade mi na um Frojdova misao da je nedostak stida prvi simptom manjka inteligencije. Čak i po niskim standardima naše stvarnosti po kojima sjećanje traje jedva par dana ili nekoliko sati, vaši navodi su prilično tragikomični i mogu se svesti na par prostih pitanja.
Eto na primjer, da li je izvođač „Civil inženjer“ ista ona firma sa kojom je par dana prije napuštanja zgrade Opštine vaš stranački kolega, bivši predsjednik opštine g. Siniša Kusovac potpisao ugovor za izgradnju puta MR2, a prethodno nenamjenski potrošio 903.000 eura, zbog čega je Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo istragu? Ko je pravio projekat te saobraćajnice koja nije imala priključenje za kapelu u Radovićima? Da li je firma „T construction“ ista ona kojoj ste vi širokogrudo povjerili izgradnju puta u Cacovu i uređenje dječijeg igrališta u Donjoj Lastvi, koja je te radove izvodila epski kao Skadar na Bojani? Da li vas sa tom firmom povezuje zajednički partner i vaš cijenjeni finansijer? Da li ste vi ili mi, i sa kim potpisali ugovor o izgradnji obalnog šetališta u Belanima i Krašićima? Koja firma je izvodila radove na izgradnji kanalizacionog sistema u Donjoj Lastvi gdje nedostaju dio cjevovoda i nekoliko šahtova? Ko je izvodio radove na rezervoaru u Gradiošnici za koji se opravdano sumnja da ne drži vodu? Kako to da vam glavni izborni građevinski projekat – zgrada Dnevnog centra prokišnjava i na krovu i u suterenu?
Željko Komnenovič na pressu

Dok smislite odgovore na ova pitanja molim vas da iskoristite svoj politički uticaj i u ime građana Tivta izmolite vašeg gospodara g. Mila Đukanovića da više ne odlaže izbore od kojih skoro godinu bježite kao nečastivi od krsta, pa da konačno provjerimo šta građani Tivta misle o vama i vašem političkom programu” – kaže se u saopštenju predsjednika opštine Tivat, Željka Komnenovića.