U Crnoj Gori u petak 6. septembra će biti umjereno do potpuno oblačno i nestabilno vrijeme, povremeno sa kišom, pljuskovima i grmljavinom, a ponegdje se očekuju i obilnije padavine.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru, prvenstveno na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku, očekuje se znatno manje padavina i češći periodi bez kiše.
Duvaće vjetar južnih smjerova, mjestimično umjeren do pojačan, na udare, prvenstveno u sjevernim predjelima, ponegdje i jak.
Jutarnja temperatura vazduha od 12 do 21, najviša dnevna od 16 do 25 stepeni.
Subota, 17.09.2022.
Pretežno oblačno, povremeno sa kišom, pljuskovima i grmljavinom, lokalno su moguće i kratkotrajne vremenske nepogode. U sjevernim predjelima se očekuje manja količina padavina u odnosu na južne i centralne.
Vjetar, južnih smjerova, mjestimično umjeren do pojačan, na udare ponegdje i jak, a tokom noći u skretanju na vjetar sjevernih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha od 11 do 20, najviša dnevna od 15 do 24 stepena.
Britanska kraljica Elizabeta II. bit će pokopana u ponedjeljak u 19,30 sati po mjesnom vremenu na privatnoj ceremoniji u kapeli sv. Jurja u dvorcu Windsor, na zapadnoj periferiji Londona, nakon državnog pogreba ujutro, objavila je u četvrtak Buckinghamska palača.
U petak navečer, također u 19,30 sati po mjesnom vremenu (20,30 po srednjoevropskom), njezina djeca, uključujući novog kralja Charlesa III., okupit će se na još jednom bdijenju pored njezina lijesa koji je izložen u Westminsterskoj palači u Londonu.
Kraljica je umrla 8. septembra u dobi od 96 godina u Škotskoj. Vladala je više od 70 godina.
Državni pogreb, prvi od smrti Winstona Churchilla 1965., održat će se u 11 sati po mjesnom vremenu (12 sati po srednjoevropskom) u Westminsterskoj opatiji u nazočnosti 2000 uzvanika, uključujući stotine stranih dužnosnika i članova kraljevskih obitelji.
Nazočno će biti i 200 ljudi koje je kraljica odlikovala u junu ove godine, u prvom redu zdravstveni djelatnici angažirani u pandemiji covida-19, objavio je premijerkin ured.
Lijes će nakon toga biti prebačen u kapelu sv. Jurja u dvorcu Windsor.
Misa će se održati u 16 sati (17 po srednjoevropskom vremenu) u nazočnosti više od 800 ljudi, a sam pokop rezerviran je za najuužu obitelj, bez fotografa i kamera.
Kraljica će počivati u kapelici kralja Jure VI., gdje se nalaze njezin otac i majka, kao i pepeo njezine sestre princeze Margaret.
Onamo će biti prebačen i lijes njezina supruga, princa Philipa, koji se sada nalazi u kraljevskoj grobnici.
Charles III. u nedjelju će održati prijem za šefove države koji su stigli na kraljičin pogreb.
Voda iz Hidrosistema Trebišnjica preko Plata stigla je do Filter stanice u Mojdežu juče u 15 sati i nakon višesatnog ispiranja i laboratorijskih analiza puštena u sistem vodosnabdijevanja jutros u 4:30, čime je završen je režim restriktivnog vodosnabdijevanja, saopšteno je iz preduzeća Vodovod i kanalizacija Herceg Novi.
– Voda je puštena u sistem tek pošto su svi parametri kvaliteta vode za piće bili zadovoljeni. U toku je popunjavanje sistema i konačna normalizacija vodosnabdijevanja u svim zonama se očekuje tokom dana, naveli su iz novskog Vodovoda.
Ovog ljeta sportski program u Luštici Bay bio je bogatiji nego ikad, a jedno od najpopularnijih takmičenja svakako je odbojka na pijesku. Uzbudljive tri runde odigrane su u periodu od šestog avgusta do trećeg septembra, dok u nedjelju 17. septembra, od 17 sati, slijedi veliko finale Luštica Bay Lige u odbojci na pijesku. Najbolji timovi iz dosadašnjeg dijela takmičenja odmjeriće snage na savremenim i odlično opremljenim terenima za odbojku na pijesku naselja Centrale, gdje se nalaze i udobne tribine koje mogu ugostiti 200 posjetilaca.
U velikom finalu učestvuju finalisti tri kvalifikaciona turnira, dok će se za preostala dva mjesta, na kavlifikacionom turniru, boriti šest ekipa koje su igrale polufinalne mečeve. Kvalifikacioni turnir će se održati prije finalnog od 16 do 17 časova te se pobjednik traži među ukupno osam timova. Žrijeb će biti održan prije Tehničkog sastanka, na dan održavanja finalnog turnira, od 15.30 časova. Timovi su mješoviti, a svaki ima kapitena i dvoje igrača. Mečevi se igraju do 11 poena na dva dobijena seta. Igra se po sistemu eliminacije, a nagradni fond za pobjedničku ekipu u finalu iznosi hiljadu eura.
„Presrećni smo što se obistinjuje naša zamisao o stvaranju jedne velike sportske porodice u Luštici Bay. Ovog ljeta smo ugostili više od 400 takmičara u sedam raznovrsnih sportskih disciplina. Među najatraktivnijim ljetnjim sportovima izdvaja se odbojka na pijesku koja privlači sve više timova i publike. Meni je posebno drago zbog toga, jer sam se i sama ranije aktivno bavila odbojkom. Naš prvi prošlogodišnji turnir već je izrastao u Ligu u odbojci na pijesku, što je zaista pravi uspjeh. Mi ovdje pružamo idealne uslove za igru i zabavu, ali se istovremeno dokazujemo i kao organizatori ozbiljnih međunarodnih sportskih takmičenja, što je u sklopu naše vizije da Luštica Bay bude mjesto koje njeguje aktivan i zdrav stil života, u prirodnom okruženju koje osvaja svakog našeg posjetioca“, izjavila je Sonja Banićević, supervizorka događaja u Luštici Bay.
Odziv takmičara i publike u prethodne tri runde takmičenja prevazišao je očekivanja organizatora. Na utakmicama odigranim tokom avgusta i septembra ukupno je učestvovalo skoro 29 timova i 104 takmičara. Publika je netremice pratila uzbudljive mečeve i gromoglasnim aplauzom nagrađivala majstorske servise, voleje, smečeve i blokove takmičara koji su se za svaku loptu borili do posljednjeg daha.
Finale Lige počinje u nedjelju, 17. septembra, okuplajnjem ekipau 15.30 i finalnim turnirom od 17 časova, na terenima naselja Centrale Luštica Bay. Poziv je otvoren za sve posjetioce koji žele uzbuđenja, druženje i zabavu na otvorenom, u prekrasnom ambijentu Luštice Bay. Publika čini neizostavni dio atmosfere u nadmetanjima u odbojci na pijesku, a današnji šampioni najbolji su uzor mladim nadama koje će tek otkrivati čari ovog sporta.
Odbojka na pijesku je nastala kao varijanta tradicionalne odbojke koja se igra u dvoranama, ali je dinamičnija forma ovog sporta i igra na orvorenom, na pješčanim terenima i plažama, doprinijela njenoj širokoj dostupnosti i ogromnoj popularnosti u cijelom svijetu. Od 1996. godine, odbojka na pijesku je olimpijska disciplina na Ljetnjim olimpijskim igrama. Tradicionalno su najbolje ekipe iz SAD i Brazila, dok Evropljani sve više hvataju korak i dobijaju kvalitet u igri. Rekreativno bavljenje ovim sportom zaista je jedan od najboljih načina da se aktivno provede odmor, uz snaženje duha i tijela i druženje svih generacija.
Za Crnu Goru je poražavajuće što je kompanija Northstar zatražila raskid ugovora o dugoročnom zakupu zemljišta na Luštici za gradnju hotela Ritz-Carlton, saopštio je ministar ekonomskog razvoja i turizma, Goran Đurović.
„Ovo je poražavajuće za Crnu Goru i dokaz da moramo pod hitno da radimo na investicionom ambijentu. Ovo je jedna jako loša poruka. Od 2009. godine mi za ovu investiciju, koja je više stotina miliona i gdje dovodimo jedna brend kao što je Ritz-Carlton, nijesmo stvorili takav investicioni ambijent da to omogućimo“, rekao je Đurović na sjednici Vlade.
Vlada je razmatrala Informaciju o obavještenju o raskidu ugovora o dugoročnom zakupu zaključenom između Vlade i konzorcijuma Northstar i Eques Capital Limited. Ugovor je potpisan prije 13 godina, a stupio je na snagu prije deset godina.
Đurović je pozvao ljude koji su predstavnici te renomirane kompanije da sjednu i pokušaju da nađu dogovor.
„Mi imamo dosta brendova u hotelijerstvu i ponosni smo na njih, ali mislim da bi Ritz-Carlton i te kako doprinio kvalitetu turističke ponude naše države. Ali, ovo je jedna loša poruka i dokaz da je svih prethodnih godina rađeno na tome da do ove investicije ne dođe“, dodao je Đurović.
On smatra da je Crna Gora kao destinacija na gubitku.
„Nadam se da nam se ovakva situacija više nikada ni sa jednim investitorom neće desiti. Moj savjet i apel je da kada ulazimo u ovakve projekte, koji zahtijevaju angažovanje Vlade i svih ministara, da prije nego što uđemo u ove priče provjerimo da li je ova država sposobna da isporuči to što treba da isporuči investitorima“, poručio je Đurović.
On je apelovao da svi treba da rade kako bi se stvorio investicioni ambijent u kojem će investicije biti sigurne i gdje će se dogovori poštovati.
„Nama su ti brendovi prijeko potrebni“, naveo je Đurović.
Premijer u tehničkom mandatu, Dritan Abazović, rekao je da ovo nema veze sa 43. vladom, “a da budemo pošteni ni sa 42”.
„Problem je što institucije sistema, računajući Vladu Cren Gore, ne funkcionišu“, poručio je Abazović, navodeći loše primjere hotela Galeb i As.
U organizaciji JU Muzeji i galerije Budve u petak, 16. septembra 2022. godine, s početkom u 20 časova, u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović” u budvanskom Starom gradu, biće otvorena izložba slika Velimira Trnskog. Kustoskinja izložbe je Jelena Đakonović, istoričarka umjetnosti i viši kustos.
Dio teksta iz kataloga mr Selme Đečević, teoretičarke umjetnosti:
„Djela Velimira Trnskog, predstavljena na izložbi u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović“, podijeljena u dvije tematske i narativne cjeline, potvrđuju prisustvo njegove metodološke i estetske matrice koju prepoznajemo kao učenu, eruditsku umjetnost. Inicijalno vezana za predmetno, figuralno slikarstvo, ona posjeduje osobenu zamršenu mrežu kreativnih impulsa (proisteklih iz nespokojne umjetničke inteligencije), koja tvori kreativni sistem intimističke provenijencije i „subjektivnih istina“.
Prvu tematsku cjelinu, koja nosi naziv Svi oriđinali, čini serija neobičnih portreta koji su oblikovani suptilnim, nerazmetljivim linearnim izrazom. Crtež Velimira Trnskog je logičan, vjeran svojim uvjerenjima, nije naprasit ni nemilosrdan – pa ipak, nimalo mu ne nedostaje snage, intuitivnosti i temperamenta. Lica portretisanih predstavljaju se u vazdušastoj mekoti atmosfere koja balansira na višeslojnim metajezičkim granicama ‒ povremeno direktnije, namjerno čineći eliptični obrt, dotičući se komediografskih i satiričnih asocijacija. U sudarima kolorističkih erupcija i linearnog magnetizma preimućstvo nesumnjivo pripada drugom, koji je vitalna „vodilja i razvojni generator likovnih referenci“, kako to bilježi umjetnik. Svaka se linija pretvara u poetsku misao, postupkom koji prati najsuptilnija talasanja na licima ljudi Oko nas ‒ onih ljudi koje vidimo kao dio neke zajedničke mitologije, memorije, arhetipa ili stvarnosti.
Nasuprot prvoj cjelini, koja univerzalno prikazuje posredstvom mikropojava iz umjetnikovog svakodnevnog društvenog okruženja, drugom tematskom cjelinom ‒ koja nosi naziv Maslina, stijene i more ‒ predstavlja nam se prirodni svijet apsolutne čistote, reskosti, okupanosti i nevinosti. Kao neki rez, upad usred kipućeg žamora, otvaraju se koridori ka mediteranskim meditativnim arealima. Takav svijet je ispisan narječjem koje odlikuje visoka likovna estetika, samopouzdanje i vještina suptilne materijalizacije. Priroda je prikazana u svojim promjenljivostima i unutrašnjim zakonitostima ‒ platno, ispunjavajući prizor kontemplativnim lirskim harmonijama, ravnopravno osvajaju i svjetlost i zemlja. Svi tonovi slike istovremeno su svježi i bogati. Simultana raskoš likovnih elemenata, u kojoj svaki dobija svoj dio svjetlosti, gradi poredak kristalnočistog svijeta, zamrznutog u bezvremenoj dimenziji. Oba ciklusa posjeduju određenja simboličkog, evokativnog i znakovitog, zahvaljujući kojima umjetnik nastavlja da gradi magični svijet koji nekad vodi ka raznobojnim društvenim kuriozumima, a nekad ka otkrivanju samoće. Bez obzira na izbor teme, on ostaje uporišan i snažan u ljepoti slikarskog iskaza.”
Velimir Trnski je rođen 1947. u Hrvatskoj. Diplomirao je na Likovnoj akademiji u Zagrebu 1970. i specijalizirao grafiku 1971. na Rietveld akademiji u Amsterdamu. Njegova druga samostalna izložba je bila priređena u sali Zeta filma u Budvi 1972., a 1976. ima veliku izložbu u Umjetničkom pavilionu u Podgorici. Poslije zemljotresa 1979. radi kao profesor likovnog odgoja na budvanskoj gimnaziji i te iste godine dobija sina Igora koji živi i radi u Budvi.
Trnski je do sad imao 155. samostalnih izložbi i njegova se djela nalaze u svim većim svjetskim gradovima. Najveću kolekciju njegovih slika (41 djelo) ima kolekcionar iz Den Haag-a. Trnski je član Udruženja francuskih slikara u Parizu, član HDLU-a i prestižne Fondacije Taylor u Parizu. Od 1985. živi i radi u Parizu, Den Haag-u i Zagrebu.
Predstavljanje projekta “Sustourismo“, postavljanje dvije samouslužne stanice za bicikla, pješačka tura, gradska biciklistička vožnja, promocija lokacija za punjenje električnih vozila u gradu samo su neke od aktivnosti kojima će Tivat ove godine obilježiti Evropsku nedjelju mobilnosti.
Evropska nedjelja mobilnosti obilježava se svake godine u periodu od 16. do 22. septembra, pod pokroviteljstvom Evropske komisije. Ova manifestacija ima za cilj da favorizuje nemotorizovane vidove prevoza u gradovima u odnosu na automobilski saobraćaj koji koristi fosilna goriva, a sve u cilju unapređenja kvaliteta životne sredine u urbanim sredinama.
Za opštine i gradove, Evropska nedelja mobilnosti pruža priliku da svojim stanovnicima predstave održive alternative u saobraćaju i da im predstave ekološke izazove sa kojima se suočavaju, kao i da građani uzmu ucešće u mnogobrojnim aktivnostima. Učestvovanjem u akciji, gradovi i opštine mogu da prikažu građanima koje su prednosti izbora čistijih vidova saobraćaja i da time unaprijede stanje saobraćaja u svojoj lokalnoj sredini. Svake godine manifestacija Evropska nedelja mobilnosti ima određenu temu, a ovogodišnja je: BOLJA POVEZANOST.
Aktivnosti ove godine uključuju akcije sadnje sa učenicima, biciklističku trku, fensi žensku vožnju biciklima, radionicu za popravku bicikala, prezentaciju aplikacije za održive oblike turizma u sklopu projekta SUSTOURISMO i predavanje „Mladi i mobilnost“. Uz Opštinu Tivat, partneri u realizaciji obilježavanja ove nedjelje mobilnosti čine SMŠ Mladost, OŠ Drago Milović, Multisport Mayer akademija, Orids Advis doo, NVO Naša akcija, i NVO Forum mladih.“-saopšteno je juče iz lokalne uprave Tivta.
U akciji kontrole saobraćaja i javnog prevoza putnika, službenici Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor Opštine Tivat utvrdili su da se prevoznik “Blue line” d.o.o Herceg Novi, prilikom obavljanja linijskog i đačkog prevoza, nije pridržavao reda vožnje na relaciji Gradiošnica – Tivat i Tivat – Lepetani.
„Prevozniku će za utvrđene prekršaje biti izrečeni kazneni nalozi u ukupnom iznosu od 1.700 eura. Tokom jučerašnje kontrole javnog prevoza, na relaciji đačkog prevoza Gradiošnica – Dumidran – školski centar i u suprotnom smjeru, nije bilo utvrđenih nepravilnosti ovog prevoznika i vožnja je obavljana prema utvrđenom redu vožnje.“- saopšteno je danas iz lokalne uprave Tivta.
Daljom kontrolom saobraćaja, službenici ovog Sekretarijata izrekli su više kazni, u ukupnom iznosu od 6.000 eura, prevoznicima čiji vozači nisu imali u vozilu ugovor o radu i ovjerenu kopiju poreske potvrde poslodavca, a na ime taksi firme “Red plus” d.o.o Podgorica izrečena je kazna od 2.300 eura, zbog prijema putnika van teritorije jedinice lokalne samouprave koja je izdala licencu.
Komunalna inspkecija je prilikom kontrole nelegalnog odlaganja otpada, uručila i prekršajni nalog u iznosu od 500 eura, zbog deponovanja pijeska na Župi.
U Trebinju je u utorak, 13. septembra, održana završna konferencija projekta vrijednog 1,2 mil EUR, čiji je cilj jačanje fitosanitarnog sistema u BiH i njegovo postepeno usklađivanje sa standardima EU. olakšat
Projekat “Nove aktivnosti za podršku fitosanitarnom sektoru u BiH radi usklađivanja sa EU standardima – Fito BiH” realizuje Agromediteranski institut u Bariju zajedno sa Ministarstvom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara, Upravom za zaštitu zdravlja bilja BiH i partnerima iz Italije i BiH.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac rekao je novinarima da su primjenom ovog projekta ohrabrili ljude i imali tehničku pomoć, te kroz podijeljene nadležnosti u BiH došli do načina da se primijene standardi koji su prisutni u EU.
– Na taj način smo preuzeli novih 20 akreditacija, što je značajno za razvoj fitosanitarnog sektora Republike Srpske, Federacije BiH i BiH – naveo je Košarac.
On je naglasio da je važno olakšati poljoprivrednicima plasman robe na nova tržišta, te prepoznati institucije koje mogu pomoći u edukaciji domaćih fitosanitarnih kontrolnih inspekcijskih organa.
Košarac je napomenuo da je, osim povezivanja studenata Agromediteranskog studija iz Barija i budućih studenata ovog smjera iz Trebinja, juče razgovarano i o otvaranju instituta za vino i maslinu u Trebinju, ističući da će se na tome raditi predano zajedno sa ambasadorom Italije u BiH, te institucijama Republike Srpske i zajedničkim institucijama BiH.
Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić rekao je novinarima da je Grad opredijeljen da razvija poljoprivredni sektor u okviru projekta Hercegovačke kuće uz podršku resornog ministarstava Republike Srpske, kao i Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara.
On je istakao da je projekat prodavnice tradicionalnih proizvoda Hercegovačka kuća uspješno primijenjen u Trebinju i Banjaluci, te da je cilj da sva roba sa područja istočne Hercegovine prelazi granicu.
– Planovi su, uz otvaranje novog fakulteta sa Agromediteranskim smjerom, da uz podršku ministarstava otvorimo u skorije vrijeme institut koji bi pomogao onima koji se bave proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda kako bi našli kupca van granica – rekao je Ćurić.
Zamjenik direktora Agromediteranskog instituta u Bariju Bijađo de Terlici rekao je novinarima da je prvi korak strategije na svjetskom nivou sproveden kroz projekat u BiH, istakavši da je cilj Instituta pružanje obuke ljudima iz trećih zemalja, te da je to bila polazišna tačka za uspostavljanje saradnje sa BiH koja je ostvarena u ovom projektu.
Predstavnik italijanske Agencije za kooperaciju i razvoj koja je kofinansijer projekta Saverio Fracoli rekao je da se ova agencija bavi rukovođenjem projektima koje finansira italijanska Vlada, te da se trenutno realizuje nekoliko projekata ukupne vrijednosti 20 mil EUR, uključujući i ovaj u BiH.
Ambasador Italije u BiH Mario de Ruca rekao je da je ovaj projekat važan zato što dijagnostički instituti, laboratorije, fitosanitarni instituti i inspekcijske službe imaju ključnu ulogu u procesu usklađivanja sa standardima EU.
Prošlo je tačno dvije i pol godine otkako svakodnevno slušamo samo o pandemiji koronavirusa. Ne treba ni govoriti da je pandemija svakoga oštetila na svoj način. Nitko nije prošao “lišo”.
Ali ipak, usudimo se reći da su upravo pomorci ti koji su najviše propatili tijekom cijele pandemije, i nažalost još uvijek pate. Gotovo sve brodarske kompanije uvele su cijepljenje kao obvezan uvjet za ukrcaj. Bez toga ništa. Uz putovnicu, matrikulu, brevete i liječnički, covid putovnica je postala svakodnevica. Do jučer nismo znali što je to, a sad vrijedi jednako kao i pomorska knjižica ako se želiš ukrcati.
Mnogi pomorci su upravo zbog cjepiva, odnosno zbog odbijanja istoga, ostali bez posla. Nije bilo pregovora. Pitanje je bilo samo: jesi li cijepljen ili ne? I to je to, dalje nema diskusije. Iste covid zahtjeve imale su gotovo sve kompanije, koje su, naravno, prvenstveno išle zaštiti sebe, stavljajući taj težak zahtjev pred pomorce.
Donosimo vam priču jednog pomorca, koji je želio ostati anoniman. Pomorac iz naše priče je, nakon što je odbio cijepiti se, dobio otkaz na kompaniji na kojoj je proveo dugih 11 godina…
Koliko ste godina proveli na brodu?
Plovim ukupno 18 godina, a zadnjih 11 godina bio sam na tankerima, na istoj kompaniji. Prije toga sam bio na na brodovima za rasuti teret i kontejnerašima.
Pomorstvu me privuklo to što sam oduvijek znao da želim biti pomorac. I prije nego što sam uopće upisao Pomorski fakultet, znao sam da želim ploviti. S druge strane, zadržalo me to što sam se u tome “pronašao”.
Iako je dosta stresno, za mene je i dalje zanimljivo i izazovano.
Recite mi, je li posao prvog časnika palube na tankeru jako stresan?
Da, istina je. Jako je stresno, malo se spava, puno se radi. Ali, kao što sam već rekao, unatoč svemu dinamično je i izazovno okruženje i to je ono što ljude privlači poslu.
Je li pandemija, po Vašem mišljenju, otežala posao pomoraca?
Da, jako je otežala. Prije svega, nema redovnih smjena i krše se ugovori od strane kompanija. Pomorcima se priča da određene luke ne vrše iskrcaj pomoraca. Takav primjer nam se nedavno dogodio u jednoj francuskoj luci, gdje je bila moguća smjena, a kompanija nam je rekla da nije moguće napraviti smjenu. Zapravo je prava istina da kompanije na taj način štede i smanjuju broj smjena godišnje. Zašto godišnje, pitate se? Zato što se budžet pojedinog broda i flote gleda kroz godišnji period. Dokaz tome su ogromne zarade kompanija u pandemiji i pad prometa aviokompanija. Pomorci su po statistici bili pri vrhu kao klijenti aviokompanija. Oni su bili ti od kojih su aviokompanije zarađivale jako puno.
Zašto ste se protivili cijepljenju?
Prije bih rekao da sam protiv načina na koji je cjepivo došlo na tržište, na koji ga način forsiraju i prisiljavaju ljude da se cijepe. Velika većina mojih kolega reći će da ih nitko nije prisilio. Pričao sam sa Filipincima i Indijcima i potvrdili su mi da ako se ne cijepe, ne smiju doma, a znamo da cijepljenje u Indiji i Filipinima nije obavezno. Isti primjer imate sa Amerikom i mnogim drugim državama, gdje za njihovo stanovništvo nije obaveza cijepljenje, a za pomorce i turiste je obvezno.
Tvrde da imamo izbor, ali to nije istina jer dobiješ otkaz ako nisi cijepljen. Znači, u cijeloj priči je nebitno dugogodišnje iskustvo, znanje i lojalnost kompaniji. Samo je bitno jesi li se i koliko puta cijepio. Još veći apsurd je da pojedine kompanije uvjetuju cijepljenje za novopridošle pomorce, a dugogodišnji članovi ne moraju se cijepiti. Gdje je tu logika? Ja je ne vidim.
Jeste li očekivali da će kompanija odobriti to što ne želite primiti cjepivo?
Očekivao sam ono što se i dogodilo, da će me kao broj samo izbrisati, kao da nikada nisam ni postojao za njih. Velika i jaka kompanija nije mi niti javila službenim putem da sam dobio otkaz, nego sam saznao od prijatelja koji ima njihovu aplikaciju, na kojoj su to objavili. Sramota.
Je li Vam sada žao što se niste cijepili?
Ne, nimalo ne žalim za ničim. Da se ponovo dogodi ista ili slična situacija kao ova, gdje se ne poštuje čovjek, njegovo iskustvo, znanje, lojalnost i stručnost, nego samo profit, učinio bih to ponovo.
Odbio sam zbog svog osjećaja da je to pogrešno i lažno. Zato što se u ljudskoj povijesti još nije stvorio lijek koji ima samo pozitivne strane svog učinka. Zato što se od samog početka nameće cjepivo i s njim ucjenjuje. Nažalost, ne samo pomorce, nego i sve ostale.
Biste li željeli nešto posebno poručiti drugim pomorcima koji su se našli u sličnoj situaciji kao i Vi?
Da i dalje ustraju u svojoj odluci i da pokažu da nisu na prodaju i da ima puno bitnijih stvari u životu od onih materijalnih. Ja ovaj posao zaista volim, ali mi je to i dalje samo posao. Obitelj i zdravlje su mi uvijek na prvom mjestu.
Da ste tek sad počeli karijeru pomorca i to u ovo vrijeme pandemije, biste li se upustili u sve to s obzirom na sve mjere kojih se danas pomorci moraju pridržavati?
Ne bih je mogao ni započeti jer je prvi i očito jedini uvjet da sam cijepljen.
Jeste li se prebacili na drugu kompaniju na kojoj cjepivo nije potrebno ili ste pronašli posao na kopnu?
Trenutno sam na drugoj kompaniji na kojoj nije potrebno cjepivo, ali sam se morao prekvalificirati pa više ne radim kao oficir. Spreman sam i za posao na kopnu, u slučaju da se i na ovoj kompaniji u budućnosti budem morao cijepiti. Što bismo mi s Kvarnera rekli: “Krepat, ma ne molat”.
Prije svega mi je jako važno da imam punu podršku svoje obitelji i da smo svi u tome jednaki i da kritički razmišljamo. Ako je proizvođač cjepiva rekao da je cjepivo sigurno i djelotvorno, a bez ikakvih dugoročnih studija, onda imam svako pravo biti sumnjičav i kritičan. Ne žalim za ničim jer znam da je moja odluka bila ispravna.
Imate li neke savjete za mlađe kolege koji se tek upuštaju u pomorstvo?
Da od samog početka imaju na umu da koliko god bili dobri i kvalitetni, da su i dalje samo broj i da će ih zbog cjepiva ili sličnih stvari, kao i mene, vrlo lako zamijeniti. To ne znači da trebaju odustati od svog poziva, nego samo da budu oprezni i realni s očekivanjima i da prije svega misle na sebe, a ne na novac.
