Gastro manifestacija koja promoviše i čuva od zaborava tradicionalni recept kotorske krempite; “Kotorska pašta 9”, održana je u petak veče u Starom gradu, na Pjaci od muzeja i okupila je brojne ljubitelje ove slatke delicije. Na fešti je posluženo 720 krempita spravljenih po staroj kotorskoj recepturi, a za dobro raspoloženje pobrinule su se kotorske klape “Maris” i “Inkanto”. Otvarajući feštu vršilac dužnosti direktora Turističke organizacije (TO) Kotor Jovan Ristić poručio je da se radi o manifestaciji koja se iz godine u godinu razvija i postaje jedan od brendova grada.
– U prilog tome je i činjenica da kada je Dragana Knežević sa svojim saradnicima osnovala ovu manifestaciju, vrlo malo ljudi u Kotoru se bavilo proizvodnjom krempita na tradicionalan način. Međutim, danas je kotorska pašta nezaobilazan dio svake proslave i nalazi se na meniju većine restorana, rekao je Ristić pozdravljajući prisutne.
Predsjednica Mjesne zajednice (MZ) Stari grad Dragana Knežević uz dobrodošlicu Kotoranima i gostima, naglasila je da se manifestacija održava deveti put zaredom.
-Ponosni smo što smo uspjeli da paštu vratimo na naše trpeze, kao i na to što smo je predstavili i izvan grada. Sada se kotorska pašta može probati i u Beogradu, Zrenjaninu, Novom Sadu… Sastavni je dio turističkih vodiča i biltena koje izdaje Nacionalna turistička organizacija (NTO). Kotor je prepoznat po palatama, bedemima, crkvama, ali i po poslasticama. Uz kotorsku paštu ovoga puta, biće poslužena još jedna poslastica a to je Dobrotska torta, pa pozivam stanovnike MZ Dobrota da i oni organizuju manifestaciju u čast toj poslastici. Iduće godine Kotorska pašta će imati svoj jubilej. Vjerujem da ćemo ga proslaviti kako dolikuje, naglasila je Knežević.
Na “istorijat” fešte podsjetila je moderator programa Slađana Vučetić navodeći da su priču o kotorskoj pašti započeli na Parilu 2014. godine, prošetali su do kafane “Dojmi”, bili na Pjaci od kina, na Pjaci od sata. Gosti su im bili mnogi kulturni radnici, publicisti, gastronomi, istoričari, etnolozi, turistički radnici…
Gastro fešta – foto B.Marković – Dan
– Nije nas spriječila ni korona, nego smo nastavili dalje,a posebno smo ponosni jer smo bili gosti CIM foruma koji je prvi put organizovan ove godine u Kotoru. Naravno sve ovo nijesmo mogli uraditi bez naših dragih sugrađanki Melite, Branke, Violete, Radojke, Vjere, Nade, Sandre koje su pripremile pašte za ovu manifestacije. Možemo reći da smo kao organizatori ostvarili naš cilj; sačuvali paštu od zaborava i vratili je na naše trpeze, a i šire, konstatovala je Vučetić.
Naglasivši da je civilizacijski način života u nekadašnjem Kotoru obilježila i Kotorska pašta, istakla je ponos organizatora zbog uspjeha da ovu deliciju vrate na trpeze i sačuvaju od zaborava, uz zahvalnost svima koji su im pomagali na razne načine, uključujući i medije.
-Dio su našeg zajedničkog uspjeha, kazala je Vučetić, a sva prisutna djeca dobila su lijepo upakovane, male Dobrotske torte koje im je uručila Dragana Knežević.
Organizator devetog izdanja ove gastro manifestacije koja se tradicionalno organizuje u predsezoni bila je MZ Stari grad. Pokrovitelji su Opština Kotor, Turistička organizacija Kotor i JU Kulturni centar “Nikola Đurković”.
Gastro fešta – foto B.Marković – Dan
Kotorska pašta ima tri kore, najpoznatija meštrica Melita
Bokeška kužina obiluje slatkim i slanim delicijama, a među njima je jedna od najpoznatijih kotorska pašta koju u ponudi imaju skoro svi restorani u gradu. I dok je mnogi nazivaju krempitom, postoji razlika u izradi kotorske pašte i klasične krempite. Kotorska pašta ima tri kore, za razliku od krempite koja ima dvije kore i kremu, pri čemu je i način spremanja krema drugačiji. U Kotoru je jedna od najpoznatijih meštrica o kotorske pašte Melita Krivokapić.
Osim kotorske pašte na fešti su turisti i Kotorani imali priliku da degustiraju i Dobrotsku tortu.
-Priču o Dobrotskoj torti ostavićemo Dobroćanima, a mi ćemo se zasladiti tortom beskrajno lijepog ukusa mendula i maraskina. Ove divne torte je napravila Milica Strugar, kazala je Slađana Vučetić.
Jun je iznevjerio sva očekivanja i kako tvrde budvanski hotelijeri, rezultati nijesu ni približni onima iz 2019. godine.
Manji hoteli i apartmani su poluprazni, dok na plažama “zjape“ prazne ležaljke, koje se pune samo vikendom. Biće puno od 15. jula do 15. avgusta ali to ne može da nadomjesti cijelu godinu koja je, kako tvrde, i dalje godina u kojoj se osjećaju posljedice korone, kao i globalne krize izazvane ratnim dešavanjima u Ukrajini.
Po statistici u Budvi boravi 17,47 hiljada gostiju od čega je njih 9,29 hiljada u privatnom, a 7,9 hiljada u hotelskom smještaju.
Kako su kazali Pobjedi iz Turističke organizacije Budva u hotelskom smještaju najbrojniji gosti su iz Srbije, Njemačke, Izraela, Albanije, Velike Britanije, Bosne i Hercegovine, Francuske, Poljske, Kazahstana i Turske.
Prema podacima iz sistema za prijavu boravka TOB-a ukupan broj dolazaka na dan 15. juna iznosi 9,29 hiljada. Najbrojniji gosti su iz Rusije, Ukrajine, Srbije, Bosne i Hercegovine, Turske, Njemačke, Poljske, Kazahstana i Velike Britanije.
Iz TO Budve ističu da još nijesu dostigli nivo iz 2019. godine, a što se tiče špica i postsezone očekuje se popunjenost hotelskih kapaciteta visoke kategorije.
Predsjednik Udruženja hotela Crne Gore, Nikola Pejović, kazao je za Pobjedu da imaju mnogo manje gostiju od očekivanog, jer ne mogu računati Ukrajince i Ruse koji borave u zakupljenim stanovima.
“Podbacila je sezona debelo. Slaba je posjećenost u malim i srednjim hotelima, a vidim da se žale i ugostitelji. Veliki hoteli, koji imaju bazene i svoje plaže, su puni jer oni daju “dumping“ cijene koje su u rangu sa tri i dvije zvjezdice. Gosti su sada manje budžetni. Ima i bogataša ali oni odsjedaju u Porto Montenegru, Kumboru, Splendidu”, tvrdi Pejović koji je vlasnik hotela Grbalj i u njegovom objektu je popunjenost samo 50 odsto.
On je kazao da ima dosta ponude izdavanja privatnih vila, kuća, apartmana i stanova na dan, ali da gostiju nema.
“U razgovoru sa vlasnicima smještaja saznao sam da nijesu zadovoljni i da daju manje cijene, ali da gostiju nema. Vidite po autobusima koji dovoze turiste, evo trenutno u Budvi imate samo pet autobusa. Kriza je sve promijenila, malo će sezona biti ‘čupava’“, tvrdi Pejović i procjenjuje da je vrlo loše.
Vlasnik hotela Mažestik, Ivan Ivanović takođe je kazao da popunjenost hotela nije kao rekordne 2019. godine i da su im u junu boravili uglavnom ozbiljni stariji ljudi iz Zapadne Evrope, Skandinavije i Izraela.
Boka Kotorska- foto Boka News
“Bojim se ćemo ovim vidom vođenja turizma, to jeste nepostojanjem strategije izgubiti predsezonu i postsezonu”, rekao je Ivanović.
Gosti su, kako dodaje, oduševljeni sa plažama jer nema puno ljudi i čisto je.
On tvrdi da je njegov hotel na 90 odsto popunjenosti i da se bliže rezultatima iz 2019. godine međutim ističe da je maj bio bolji.
Direktor hotela Avala, Nemanja Kuljić tvrdi da im je popunjenost više od 80 odsto kapaciteta, što je nivo popunjenosti ekvivalentan junu 2019. godine, i predstavlja u prosjeku 450 do 500 gostiju na dnevnom nivou.
Kako je kazao Pobjedi, ovog mjeseca dominirali su im gosti iz Izraela sa oko 24 odsto ostvarenih noćenja.
“To dokazuje da smo kao destinacija za to tržište veoma atraktivni. Za ovako uspješnu popunjenost možemo zahvaliti uspostavljanju redovnih i čarter linija, kao i bliskoj saradnji sa izraelskim turoperaterima. Primjetno je, ali i očekivano prisustvo gostiju iz Zapadne Evrope, sa solidnih osam odsto noćenja gostiju iz Njemačke i osam odsto noćenja gostiju iz Francuske”, naveo je Kuljić.
Prema njegovim riječima, po do sada ostvarenom broju noćenja i prihodima na nivou godine, ostvarili su otprilike 80 do 90 odsto rezultata iz 2019.
On je dodao da su optimisti samo po pitanju krajnjih rezultata sezone.
Što se tiče postezone takođe smatraju da će biti uspješna.
Cijene su, kako ističe, zabilježile blagi rast što sa jedne strane reflektuje okretanje tržištima koja su u vrijeme korone bila zatvorena (prije svega Zapadna Evropa i Skandinavija).
“Sa druge strane, trudimo se da zbog inflatornih trendova ne vršimo dodatna povećanja cijena koja bi opteretila naše klijente već da, uz racionalizovano osmišljen pristup poslovanju, pružimo uslugu najvišeg kvaliteta kakvu gosti tradicionalno i očekuju od nas”, naveo je Kuljić.
U hotelima Hotelske grupe (HG) Budvanska rivijera ovih dana, prema riječima PR-a Jelene Kaluđerović, boravi oko hiljadu gostiju.
“Do kraja maja na nivou grupacije je realizovano gotovo 40 hiljada noćenja. Tokom prvih 15 dana juna u svim hotelima naše hotelske grupe turistički promet je realizovan u visini od 14 hiljada noćenja”, precizirala je Kaluđerović.
Tri člana posade kontejnerskog broda Simba skočila su preko palube u srijedu prilikom isplovljavanja broda iz luke Jacksonville na Floridi. Jedan od njih je hospitaliziran, dok se za preostalom dvojicom još uvijek traga.
Kontejneraš Simba od oko 6.900 TEU isplovio je s kontejnerskog terminala na otoku Blount u Jaxportu oko 12:30 GMT i krenuo prema rijeci St. Johns. Tri člana posade tada su, iz zasad neutvrđenih razloga, skočila s broda u blizini postaje Mayport i zaplivala prema sjevernoj strani kanala. Uočili su ih slučajni prolaznici, koji su potom kontaktirali policiju, javljaju lokalni mediji.
Sva trojica stigla su do obale otoka Fort George, izvijestio je američki Customs and Border Protection (CBP). Jedan od njih je uhićen i doveden u bolnicu kako bi mu se pružila medicinska pomoć, dok su ostala dvojica još na slobodi. Za njima tragaju lokalna policija i CBP.
Izuzetno je rijetko (ali i opasno) da pomorci pokušaju napustiti brod dok je u plovidbi. Okolnosti ovog bizarnog slučaja nisu jasne, no policija se nada da će saznati više kada se provede razgovor s pomorcem koji je hospitaliziran.
Nakon incidenta, kontejneraš je sigurno završio svoj tranzit kroz kanal i usidrio se ispred luke. U međuvremenu se vratio na vez na otoku Blount.
Simba (ex. Cape Chronos) je kontejnerski brod od 6,900 TEU, izgrađen 2015. godine. U vlasništvu je i njime od prošlog prosinca ekonomski upravlja singapurska kompanija Sea Lead, u suradnji s još jednom singapurskom tvrtkom.
Prije nekoliko dana počelo je rušenje hotela „Tivat“, koji je otvoren 1971. godine, a, po najavama iz kompanije „ALK Montenegro“, tu će u roku od tri godine biti sagrađen luksuzni hotelsko-apartmanski objekat sa pet zvjezdica.
U danima kada nestaje sa lica zemlje, prisjećanje na njegovo otvaranje, ispisano u „Boki“, listu Socijalističkog saveza radnog naroda Boke Kotorske „Boka“
SELJANOVO DOBILO HOTEL
Seljanovo je divan predio naše obale između Tivta i Donje Lastve. Magistrala je jače istakla ljepotu ovog mjesta. „Industriaimport“ je u Seljanovu nedavno izgradila ugostiteljski objekat sa 60 ležeja. Novi hotel „Tivat“ je najsavremenije opremljen i svojim komforom odgovara zahtjevima savremenog turizma. Svaka soba ima pogled na more, telefon, kupatilo i ostale uređaje. Najvažnije je to što objekat ima dovoljno uređenog parking-prostora i servis za manje opravke motornih vozila. Gostima su na raspolaganju dva salona, od kojih je jedan namijenjen poslovnim ljudima. Građevisnke radove na objektu izvelo je GP „Crna Gora“ iz Nikšića, dok je opremu isporučila „Slovenijales“ iz Ljubljane. Od 17. jula kada je otvoren, hotel je stalno popunjen domaćim i inostranim gostima. Svi su oni veoma zadovoljni uslugama.
Prigodnoj svečanosti povodom otvaranja hotela, prisustvovali su: Veselin Đuranović, predsjednik CK SK Crne Gore, dr Mijat Šuković, potpredsjednik Izvršnog vijeća, Mato Krstović, predsjednik Skupštine opštine Tivat, Momo Vešović, generalni direktor preduzeća „Industriaimport“ i druge zvanice.
Naš saradnik je saznao da postoje izgledi da „Industriaimport“ u blizini hotela „Tivat“ sagradi plivački bazen olimpijskih razmjera. On treba da bude pokriven i da ima toplu vodu. To će, po mišljenju privrednika Tivta, stvoriti široku mogućnost za zimski tzurizam, a poseban značaj imaće za pripremanje vaterpolo ekipa iz naše zemlje i inostranstva. Kada bude realizovana ova zamisao hotel „Tivat“ će dobiti svoj depadans od 200 ležaja.
„Boka“, br. 2, str. 5, 01.08.1971.g.
Koji dan kasnije, krenula je marketinška kampanja i u „Boki“ je objavljen oglas:
„INDUSTRIAIMPORT“ – TITOGRAD
HOTEL „TIVAT“
Ako želite da se ugodno osjećate, da budete brzo i kvalitetno usluženi
posjetite novootvoreni hotel „T I V A T“
TO JE OBJEKAT KOJI VAM NUDI:
– Svoje salone za poslovne skupove,
– Svoj restoran za razne svečane prigode,
– Svoje sobe za prijatan odmor.
Bićete usluženi svim ribljim specijalitetima, a posebno plavim školjkama (mušuljama). Savremeno opremljena kuhinja može vam pružiti zadovoljstvo da oprobate i sve druge gurmanske specijalitete. Za ljubitelje „dobre kapljice“ obezbijedili smo najkvalitetnija domaća i strana pića.
Za sva obavještenja obratite se na telefon 86 – 322
„Boka“, br. 5, str. 9, 15.09.1971.g.
Srušen Hotel Tivat – foto Boka News
ŠTA SE JOŠ ZBILO U TIVTU 1971. GODINE?
Otvaranje hotela „Tivat“ nije bio jedini događaj vrijedan pažnje te 1971. godine. Tek neki da se navedu:
ARHEOLOŠKI NALAZ U BOKI KOTORSKOJ
Stručnjaci Arheološkog instituta iz Beograda nedavo su u Boki kotorskoj, u Krtolima kod Tivta naišli na nalaz iz ilirskog doba- grobnicu pokrivenu pločama i u njoj dječji kostur u zgrčenom položaju. …
„Slobodna Dalmacija“, br. 8.106, str. 4, 31.03.1971.g.
PONOVO PRORADILO LJETOVALIŠTE KLUBA „MEDITERANE“ IZ PARIZA NA OSTRVU SVETI MARKO
Prije mjesec dana, nakon što su završeni građevinski i drugi radovi, ponovo je otvoreno poznato ljetovalište kluba „Mediterane“ na ostrvu Sveti Marko kod Tivta. Stare kućice su srušene a izrađeno je 500 novih u indonežansko-tahićanskom stilu, što sada daje posebnu draž ovom lijepom ostrvcu obraslom gustim maslinjacima. Na obali je izgrađen novi savremeni restoran, osam sanitarnih čvorova duž čitavog ostrva i nekoliko drugih pratećih objekata. U svakoj kućici ima po tri ležaja…
Uprava kluba „Mediterane“ je sa beogradskim „Putnikom“, koji je ostrvce uzeo u zakup i izgradio sve objekte, napravila ugovor na dvadeset godina. … U ljetovalištu je zaposleno oko 80 lica koji su rodom iz okolnih mjesta. Tu radi i nekoliko studenata i studentkinja iz Beograda koji vladaju stranim jezicima. …
„Boka“, br. 1, str. 7, 13.07.1971.g.
Tivat – mikophotography montenegro – Sveti Marko
TIVAT DOBIO GRADSKU PLAŽU
Odavno je Tivćanima i brojnim gostima tokom turističke sezone gradska plaža nasušna potreba. Jer, u centru Tivta do sada je pristojniju plažu imao jedino hotel „Mimoza“. Srećom, sada je završena i gradska plaža. Iako su radovi još u toku, na njoj se dnevno kupa i do hiljadu gostiju i mještana
„Boka“, br. 3, str. 5, 15.08.1971.g.
Gradska plaža 1971.g. Tivat
GRADSKA MUZIKA TIVTA GOSTOVALA U VARAŽDINU
Gradska muzika Tivta postigla je veoma zapaženi uspjeh na III internacionalnom festivalu duvačkih orkestara u Varaždinu, na kome su Tivćani, od 22. do 27. jula, nastupili kao predstavnici SR Crne Gore. Na festivalu su učestvovali duvački ansambli iz Francuske, Luksemburga, ČSSR, SR Njemačke, Austrije, San Marina, Mađarske, Italije i Jugoslavije. …
Festival nije imao takmičarski karakter već je to bila revija znanja ljubitelja muzike. Ipak, priznanja su odata. Za najkvalitetniju glazbu pehar je primio predstavnik SR Njemačke. Epitet najmasovnije pripao je muzičarima iz Francuske, dok je član Gradske muzike Tivta, Ivica Marić, dobio pehar kao najsimpatičniji jugoslovenski učesnik na Festivalu (nagrada „Arene“) i nagradu lista „Studio“ kao najmlađi učesnik.
Muzičari Tivta nastupili su na dva svečana koncerta u Varaždinu. Uz to su dali jedan promenadni koncert u gradskom parku. Takođe su svakoga dana obilazili grad i svirali marševe. …
„Boka“, br. 3, str. 7, 15.08.1971.g.
TIVAT DOBIO ŠKOLSKI CENTAR
– U Centru će se osposobljavati: elektroničari, brodograđevinari, mašinci raznih
struka, električari, kvalifikovani ugostiteljski i turistički radnici i turistički tehmičari – Uvodi se dvostepena nastava – Direktor Centra je Anton Krstović –
Postalo je očigledno da naše prosvjetne ustanove sve teže zadovoljavaju potrebe dinamičnog privrednog i društvenog života. U želji da prevaziđu to stanje, pedagoški radnici Tivta, Odjeljenje za prosvjetu Skupštine opštine, radne organizacije i Zavod za unapređivanje školstva SR Crne Gore pokrenuli su zajedničku akciju za korišćenje novih formi u obrazovnom procesu.
Poslije svestranog razmatranja uslova rada došlo se do zaključka da Tivat ima uslove za osnivanje školskog centra. Istina, on je minijaturan ali veoma interesantan. Tako će se u njemu zajedno sa klasičnim zanimanjima (brodograđevinari, metalci raznih struka i električari) obučavati i elektroničari i, što je najinteresantnije, kvalifikovani ugostiteljski i turistički radnici i turistički tehničari. Dvostepenost nastave ogleda se u tome što se prve dvije godina glavna pažnja poklanja opštoj kulturi, a onda se prelazi na specijalizaciju. …
Osnivanjem Centra ovdje je realizovan već proklamovani zahtjev o povezivanju privrede i prosvjete. Suosnivači Centra su ugostiteljsko preduzeće „Mimoza“, supermarket „Centroprom“, preduzeće „Mješovito“, trgovinsko preduzeće „Tivat“, Remontni zavod „Sava Kovačević“, Skupština opštine i drugi.
Prve godine u Školskom centru u Tivtu nastavu će pohađati 360 učenika. Dakle, privreda ovog kraja za narednih nekoliko godina neće oskudjevati u stručnjacima. Odsjeci za ugostitelje i turističke radnike nijesu interesantni samo za Tivat, već za čitavu Boku Kotorsku.
„Boka“, br. 5, str. 6, 15.09.1971.g.
Otvaranje novog aerodroma Tivat 1971.
SVEČANO OTVOREN AERODROM „TIVAT“
Blažo Jovanović, predsjednik Ustavnog suda Jugoslavije, presjekao vrpcu i aerodrom pustio u promet. Avion DC-9, koji je prvi sletio na novosagrađenu pistu, dobio ime „Tivat“. Svečanosti prisustvovao veliki broj građana Boke i uglednih gostiju.
Dvadeset i petog septembra svečano je otvoren novi međunarodni aerodrom „Tivat“. Bilo je to slavlje svih Bokelja. Njima su se pridružile i brojne zvanice među kojima je zapaženo prisustvo Dobroslava Ćulafića, člana Predsjedništva SFRJ, Blaža Jovanovića, predsjednika Ustavnog suda Jugoslavije, dr Mijata Šukovića, potpredsjednika Izvršnog vijeća SR CG, … U Tivat su ranije doputovali direktor JAT- a Vitomir Krunić, glavni projektant ing. Miloš Lukić i drugi.
U velikom slavlju učestvovala je Gradska muzika Tivta. Aerodrom je bio ukrašen zastavama.
Poslije deset časova na horizontu se pojavio mlaznjak DC-9. Kada se zaustavio ispred pristanišne zgrade, na njegovim vratima, pored ostalih, pojavio se Batrić Jovanović, koji je, prije dvije godine, simbolično započeo radove na izgradnji modernog vazduhoplovnog pristaništa. Kasnije je iz Titograda doletio TU-134 A, a zatim još dva manja putnička aviona.
Svečanost je otvorio direktor Aerodroma Vladimir Matijević. On je pozdravio prisutne goste, a zatim je govorio predsjednik Skupštine opštine Tivat Mato Krstović, …
„Boka“, br. 6, str. 1, 01.10.1971.g.
Zgrada Aerodroma Tivat
PRVI „BOING 707“ NA AERODROMU „TIIVAT“
Desetog oktobra na aerodromu „Tivat“ aterirao je prvi put avion tipa „boing 707“ dovozeći 182 putnika. Među njima je bilo 11 članova posade. I pored velikog opterećenja, avion je razdaljinu od američkog grada Bendona, država Mensfild, do Tivta prevalio u rekordnom vremenu od sedam i po časova.
– U svojoj dugogodišnjoj letačkoj karijeri – rekao je kapetan „boinga 707“, Dušan Veselinović – još nijesam doživio tako prijatan let i tako udobno ateriranje kao ovdje u Tivtu. Ovome su doprinijeli i veoma pogodni meteorološki uslovi koji su nas pratili tokom leta od Amerike, preko Sjevernog pola, do Evrope. …
„Boka“, br. 7, str. 3, 15.10.1971.g.
MATO KRSTOVIĆ IZABRAN ZA SAVEZNOG POSLANIKA
U Boki Kotorskoj je sa radošću primljena vijest da je Mato Krstović, predsjednik Skupštine opštine Tivat i istaknuti društveno-politički radnik, izabran na sjednici svih vijeća Skupštine SR Crne Gore za poslanika u Vijeću naroda Savezne skupštine. Ovo je istovremeno veliko priznanje radnim ljudima i građanima Tivta, koji su posljednje godine proslavili puštanje Aerodroma u redovan saobraćaj, 50 godina rada Industrijske škole „Sava Kovačević“ i dr. Istovremeno, treba istaći da je Mato Krstović prvi savezni poslanik sa područja opštine Tivat u socijalističkoj Jugoslaviji.
„Boka“, br. 9, str. 3, 15.11.1971.g.
TIVAT DOBIO ZAJEDNICU KULTURE
Odavno se u Tivtu osjećala potreba za formiranjem interesne zajednice u sferi kulture. Osnivanjem Zajednice za kulturu ta je želja ostvarena. Za predsjednika zajednice izabran je Đani Brandmajer, direktor Muzičke škole u Tivtu, a za predsjednika Izvršnog odbora Kiko Tomičić. …
„Boka“, br. 9, str. 6, 15.11.1971.g.
Dobitnici nagrade Oslobođenje Tivta
DOBITNICI NAGRADE „OSLOBOĐENJE TIVTA“
Na svečanoj sjednici Skupštine opštine dodijeljeno je pet nagrada „Oslobođenje Tivta“ od kojih su tri kolektivne, a dvije pojedinačne. Sa diplomom i novčanim iznosom od 4.000 dinara nagrađeni su: NK „Arsenal“ za postignute uspjehe u 50-godišnjici postojanja, Pomorsko-brodarsko društvo „Delfin“, foto i kino klub Mladost i inženjeri Tonko A. Francesković i Mato Marović.
„Boka“, br. 10- 11, str. 3, 29.11.1971.g.
FESTIVAL AMATERSKOG FILMA U DONJOJ LASTVI
U Tivtu će se 25. i 26. decembra ove godine u organizacviji foto i kino kluba „Mladost“ iz Gornje i Donje Lastve održati Prvi festival amaterskog filma Crne Gore. Festival se organizuje u okviru proslave 30-godišnjice ustanka naroda Jugoslavije i 25-godišnjice Narodne tehnike Jugoslavije. Prvi festival amaterskog filma ima za cilj da sumira dosad postignute rezultate na polju amaterskog filma, a posebno da populariše i pokrene kino amatersku djelatnost u Crnoj Gori. …
Ministarstvo kulture i medija podržaće inicijativu Opštine Kotor o osnivanju Javne ustanove Pozorište za djecu. To je potvrdila ministarka Maša Vlaović, na sastanku sa predsjednikom Opštine Kotor Vladimirom Jokićem.
Jokić je kazao da Opština ima namjeru da osnuje pozorište baš tokom predstojećeg održavanja 30. izdanja Međunarodnog kotorskog festivala pozorišta za djecu. Ministarka je izrazila spremnonst da Opštini pruži svu neophodnu podršku u realizaciji ovog procesa. Vlaović je, kako prenosi PR centar, istakla da je cilj Ministarstva da se kreira što više kulturnih sadržaja za djecu i mlade i da je odluka Opštine Kotor o formiranju pozorišta u skladu sa planovima Ministarstva za naredni period.
Na sastanku je bilo riječi i o Kreativnom habu u Kotoru, a konstatovano je da još uvijek nije zaživio u programskom smislu, te da može biti generator novih ideja u kulturi ne samo Kotora, već cijele Crne Gore i podsticati međunarodnu saradnju i razmjenu umjetnika. Po mišljenju ministarke Vlaović, Kreativni hab u Kotoru još uvijek nije zaživio u programskom smislu, pa ga u narednom periodu kroz dobre projekte i osmišljene politike treba predstaviti kao glavni generator novih ideja u kulturi. Ministarstvo kulture i medija izrazilo je spremnost da u saradnji sa Opštinom Kotor zajednički kreira programske sadržaje za Kreativni hub koji će doprinijeti jačanju međunarodne saradnje i podsticati razmjenu umjetnika.
Vlaović je istakla da je trenutno prioritet izrada Nacionalnog programa razvoja kulture, te pozvala čelnike Opštine Kotor da dostave svoje predloge i sugestije, cijeneći da lokalne samouprave mogu dati značajan dorinos izradi kvalitetnog petogodišnjeg plana i strategije u oblasti kulture.
Na sastanku je bilo riječi i o Upravi za zaštitu kulturnih dobara i radu područnog odjeljenja u Kotoru, te je zaključeno da je neophodno kadrovski osnažiti i unaprijediti rad Uprave kako bi odgovorila brojnim zahtjevima koji dolaze područja koje se nalazi pod zaštitom UNESCO.
Iskazana je i podrška Kotor Art-u kao o manifestaciji od posebnog značaja.
Od Austrije do Španjolske – gorivo u većini zemalja već je iznad dva eura piše u nedjelju Jutarnji list, navodeći da se cijene u Evropi izjednačuju pa se očekuju nove vladine interventne mjere.
Mogu vam samo reći da radimo analize, izračune i projekcije te da su sve opcije na stolu. Odluku ćemo donijeti iduć sedmice. Vjerujem da ćemo reagirati na najavljeni cjenovni šok – tako je izvor Jutarnjeg lista odgovorio na pitanje hoće li vlada još jednom i na koji tačno način intervenirati kako bi amortizirala novi porast cijena goriva.
Naime, prema neslužbenim najavama, već od utorka bi vozače na crpkama trebale dočekati nove cijene. Očekuje se da će cijena litre eurosupera 95 s trenutnih 13,50 porasti na 14,20 kuna, a cijena litre eurodizela s 13,08 na čak 14,52 kune.
Dramatičan skok Iako se od visokih vladinih dužnosnika jučer nije mogao dobiti jednoznačan odgovor hoće li Vlada RH još jednom intervenirati i ublažiti taj za dizelska goriva posebno dramatičan porast cijena, ipak smo doznali da će sigurno još danas i sutra trajati ministarske konzultacije te da bi vlada do utorka mogla donijeti još jednu mjeru za ublažavanje rasta maloprodajnih cijena benzina i dizela, navodi dnevnik.
Iza vrlo šturog odgovora s početka teksta krije se činjenica da je vladi daljnji manevarski prostor za intervenciju u konačnu maloprodajnu cijenu benzina i dizela zapravo vrlo uzak. Jer vlada je već ranije nizom intervencija smanjila trošarine na benzin za ukupno 80 lipa po litri, te na dizel za ukupno 40 lipa po litri.
Konačni manevarski prostor za daljnje smanjenje trošarina sada iznosi samo 21 lipu za dizelska goriva, odnosno 40 lipa za benzine. Dalje od toga vlada, sve da hoće, ne smije jer je direktivom EU propisan najniži dozvoljeni iznos trošarina na goriva.
Naši sugovornici iz Banskih dvora napominju da vlada rast maloprodajne cijene goriva ne može ublažiti niti eventualnim smanjenjem PDV-a, jer europske direktive ne predviđaju snižene stope PDV-a na motorna goriva, piše novinar Jutarnjeg lista Marko Špoljar.
Letovi od Tivta do Praga, koje od danas realizuje nacionalna avio-kompanija Air Montenegro, trebalo bi da doprinesu povećanju broja turista sa tog tržišta, za koje je crnogorska kompanija prepoznala veliki potencijal.
Air Montenegro danas je realizovao prvi let od Tivta do Praga, a vrpcu su, po slijetanju na aerodrom, presjekli vršiteljka dužnosti direktorice nacionalne avio-kompanije, Dragana Frantov Nikolić i menadžer za razvoj mreže na aerodromu u Pragu Martin Tatek.
Tivat i Prag biće povezani letovima koji će biti organizovani dva puta sedmično, subotom i utorkom, do sredine oktobra.
Frantov Nikolić je kazala da je danas još jedan važan datum za nacionalnog avio prevoznika.
“Za prvi let iz Praga za Tivat se tražila karta više i vjerujemo da će veliko interesovanje da se nastavi do sredine oktobra do kada planiramo da obavljamo dva leta sedmično.”, rekla je Frantov Nikolić.
Kako je kazala, prijatelji iz Češke podjednako vole more, planine i aktivni odmor.
“Zbog toga vjerujemo da je Crna Gora sa svim prirodnim ljepotama koje nudi prava destinacija. Uz ostale gradove, a imamo preko deset ove sezone, vjerujemo da smo na dobrom putu da Crnu Goru povežemo sa regionom, Evropom, drugim tržištima i tako damo doprinos privredi i turističkoj sezoni”, rekla je Frantov Nikolić.
Član odbora direktora Aerodroma Crne Gore (ACG), Eldin Dobardžić, kazao je da prvi put Air Montenegro uspostavlja direktne linije na toj relaciji i da im je veoma drago kada su uspostavljene neke nove direktne linije, što im ide u prilog.
“Zato što je Air Montenegro naš drugi najznačajniji partner u okviru prvih pet mjeseci ove godine oni su učestvovali sa nešto manje od 20 odsto po broju opsluženih aviona i broju putnika” koji su došli preko njihove kompanije”, rekao je Dobardžić.
Kako je rekao, ACG raduje i da se po prvi put uspostavlja direktna linija sa tržištem koje broji preko deset miliona stanovnika.
“Raduje nas što je i ovaj prvi let bio skoro 100 odsto popunjen. Što, ako gledamo po nekim perspektivama, očekujemo da i naredni letovi budu popunjeni otprilike na tom niovu”, rekao je Dobardžić.
Dobardžić je istakao da je Air Montenegro danas prvi put uspostavio direktnu liniju između Podgorice i Istanbula, što je takođe atraktivna turistička destinacija i, kako je rekao, sa tog tržišta očekuju značaj priliv turista.
“Vrlo optimistično smo ušli u novu turističku sezonu i očekujemo da ćemo u narednom period imati još novih direktnih avio-linija. Za nekih desetak dana očekujemo otvaranje linije iz Skandinavskih zemalja, iz Helsinkija, Osla i Stokholma, što će povećati tursitički promet u Crnoj Gori, a i broj aviona će biti značajno veći”, naveo je Dobardžić.
On je najavio da će Air Montenegro od 20. juna uspostaviti direktnu liniju sa Kopenhagenom, što je, prema njegovim riječima, značajno jer pored interesovanja turista iz Danske, Crna Gora tamo ima brojnu dijasporu koja će na taj način imati olakšan put.
Aerodrom u Tivtu pripremio je, na povratku aviona sa prvog leta, doček sa vodenim topovima, a Turistička organizacija Tivta crnogorske specijalitete.
Na 17 kilometara od Podgorice, u mirnom i idiličnom predjelu, daleko od gradske buke i gužve, smještena je Farma magaraca Martinovići, prva farma ove vrste u Crnoj Gori.
Vlasnik farme Darko Saveljić došao je na ideju da otvori ovakav objekat prije sedam godina, u namjeri da zaštiti ovu životinju od izumiranja.
„Magarac je dio crnogorske prirodne i kulturne baštine i bilo ih je na hiljade u ovom krševitom dijelu države. Nije bilo kuće da nije imala magarca, pa se čini da je magarac bio najveći saveznik u teškom životu na crnogorskom selu. Napravio sam ovu farmu da bih ih sačuvao od izumiranja. Bilo ih je na hiljade, danas ih nema preko 200-300 zajedno sa ovom farmom“, ističe Saveljić.
Farma je otvorena nedjeljom, a za četiri i po godine posjetilo ju je više od 80 hiljada ljudi. Ove godine, najveće interesovanje pokazuju njemački turisti.
„Imamo i dva apartmana gdje stranci dolaze da rade. Ovo je jedino mjesto u Crnoj Gori gdje stranac plati i radi, volontira na farmi. Boravak na Farmi je besplatan za porodice koje imaju djecu koja boluju od autizma, i djecu u invalidskim kolicima, i ta terapija može dosta da pomogne, naročito kada je riječ o djeci sa auzizmom jer će biti opuštenija, srećnija…“ navodi Saveljić.
Oduševljenje farmom pokazuju i domaći i strani gosti, a ocjena farme na bukingu ove godine je 10.
„Mislim da rijetko koje domaćinstvo ili hotel može da ima ocjenu 10. Ranijih godina ocjena je bila 9,9, a jedini problem je bio put koji je u lošijem stanju. Što se tiče posjetilaca, čini mi se da farma strance ne ostavlja ravnodušnim, to se vidi po reakcijama, po odnosu prema farmi i magarcima… Stranci reaguju eskplozivno pozitivno, naši ljudi uglavnom reaguju jako dobro“, zaključuje Saveljić.
Na Farmi se može kupiti i magareće mlijeko, kao i obići Muzej magarca i Centar za posjetioce.
