Opština Herceg-Novi će u narednom periodu investirati 900 hiljada eura za sanaciju puteva

0
Opština Herceg-Novi će u narednom periodu investirati 900 hiljada eura za sanaciju puteva
Putevi HN

Opština Herceg-Novi će u narednom periodu investirati gotovo 900 hiljada eura za sanaciju puteva i saobraćajnica na teritoriji grada, među kojima su neke od najprometnijih – Sava Ilića i Braće Grakalića.

Jednim tenderom, vrijednosti 435.427 eura, objedinjena je sanacija ulica u užem gradskom jezgru, a drugim, u iznosu od 447.664 eura, putevi u mjesnim zajednicama. Oba ugovora potpisana su sa kompanijom “Asfalt-beton gradnja”, koja je izabrana kao najpovoljniji ponuđač, informiše predsjednik Opštine Stevan Katić.

“Istakao bih dvije veoma značajne dionice koje će se raditi, a to je ulica u Igalu od hotela Plamon bay do Galeba gdje će biti saniran asfaltni dio kolovoza, kao i Ulica Braće Grakalića na Savini, od srednje škole do kružnog toka u Meljinama koja već duži niz godina nije rađena. Paralelno sa tim, to je već poznato, radi se i trotoar pored bolnice do kružnog toka i na taj način će ovaj dio grada biti saniran kako treba i kako to ovo hercegnovsko naselje i zaslužuje. Ugovori sa izvođačem su potpisani, a početak radova planiran je u drugoj polovini septembra zbog sezone koja je već počela“, istakao je predsjednik Katić.

Ugovorom o sanaciji ulica u mjesnim zajednicama predviđeno je više dionica: Trebinjska ulica, lokalni put kroz Šćepoševiće, ulica pored crkve na Podima, ulica od Mokrina do Kosića, Ulica Narodnog fronta u Meljinama, zatim put od Doma penzionera do kapije PKB-a u Zelenici, u Sasovićima dio puta od Šimraka do Pješivaca, zatim Ulica Palih boraca i put kroz Norveško naselje u Baošićima i više puteva na Luštici (dionica u Tićima, skretanje za Veslo, Zabrđe Vatrogasni dom, Bogetići i Begovići).

„Biće procijenjeno koju od ovih dionica je moguće sada raditi i završiti do početka glavne sezone, a da ne ometa redovan saobraćaj i funkcionisanje“, pojasnio je Katić.

Uz ova dva ugovora vrijednosti oko 900 hiljada i  ugovorene radove za sanaciju puteva u Mojdežu do filter stanice, crkve i Porobića u iznosu od oko 200 hiljada eura, Opština Herceg-Novi će ispuniti godišnji plan ulaganja u poboljšanje lokalne infrastrukture od 1,1 milion eura koliko je i predviđeno budžetom.

Odluka o zabrani izvođenja građevinskih radova stupa na snagu 15. juna, a za sada je izvjesno da će biti dozvoljeni radovi na dva izuzetno važna projekta – autobuska stanica u Igalu i vodovodna mreža na Luštici.

Jugu Ukrajine prijeti humanitarna katastrofa nakon rušenja brane

0
Jugu Ukrajine prijeti humanitarna katastrofa nakon rušenja brane
Zbog rušenja brane, poplavljeno je oko 600 četvornih kilometara Hersonske oblasti na jugu Ukrajine
Foto: Vladyslav Musiienko / Reuters

Jugu Ukrajine prijeti humanitarna katastrofa nakon rušenja brane. U tijeku su brojne akcije izvlačenja i pomaganja ugroženim stanovnicima. Istodobno, više vodećih američkih medija objavilo je da je počeo dugoočekivani protunapad ukrajinske vojske, pozivajući se na vojne izvore. No službeni Kijev o tome i dalje ćuti.

Ruski topovi s druge strane Dnjepra zapucali su po Hersonu tijekom evakuacije zbog poplava. Novinari iz inozemstva odmah su potražili zaklon gdje su se zatekli.

Zastrašujući zvukovi nakratko su prekinuli evakuacije. Spasilačke ekipe u čamcima pobjegle su od opasnosti.

Prije nego što je počelo granatiranje, oko dvije tisuće ljudi evakuirano je s područja Hersona.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetio je poplavljenu južnu regiju Herson kako bi razgovarao o hitnim mjerama zbog poplava prouzročenih uništenjem goleme brane. Moskva i Kijev međusobno su se okrivili za prekjučerašnje uništenje hidroelektrane Kahovke i brane, što je izazvalo poplave iz rijeke Dnjepar. Poplavljeno je oko 600 četvornih kilometara hersonske oblasti. Oko 68% odnosi se na lijevu obalu rijeke, koja je pod ruskom okupacijom.

Evakuirane su tisuće ljudi, a Ukrajina, jedan od vodećih proizvođača i izvoznika žitarica i uljarica, upozorava da im prijeti i gubitak nekoliko milijuna tona usjeva.

Oko 600 četvornih kilometara regije Kherson na jugu Ukrajine pod vodom je. S obje strane rijeke Dnjepar, istočnu su okupirale ruske snage, evakuirane su tisuće ljudi. No pravi razmjeri katastrofe u pogođenom području, u kojem je živjelo više od 60.000 stanovnika još se ne mogu procijeniti.

Na svom Telegram profilu ukrajinski predsjednik, koji je na poplavljenom području, kaže da pomaže u procjeni napora evakuiranja civila, opskrbe pitkom vodom te pokušajima zaustavljanja goleme ekološke katastrofe. Vapi za pomoći međunarodnih organizacija, prije svega, Crvenog križa.

Do 42.000 ljudi pogođeno je poplavama, stotine tisuća ostale su bez pitke vode. Sada civilima prijete i tisuće mina koje se zbog polava pomiču i plutaju vodom.

Rusija i Ukrajina međusobno se optužuju za pucanje brane goleme hidroelektrane iz sovjetske ere. S ukrajinske strane Dnjepra, u Hersonu, zbog nastavka ruskih napada na poplavljeno područje poginula je još jedna osoba, petero je mrtvih i na ruskoj strani rijeke.

Nakon brojnih optužbi da su napustili civile na poplavljenom području dijela Hersona pod njihovim nadzorom, Rusko ministarstvo za izvanredna stanja objavljuje snimke ruskih spasilačkih timova. Guverner Oleksandr Prokudin tvrdi da je 68% poplavljenog područja na istočnoj, lijevoj obali rijeke Dnjepar pod kontrolom Rusije.

Dvije strane nastavljaju se međusobno okrivljavati i za današnje napade. Guverner ruske oblasti Belgorod, koji graniči s ukrajinskom regijom Kharkiv, Vjačeslav Gladkov, izvještava o napadima ukrajinskim dronovima kamikazama na dva naselja u kojima je jedna osoba ranjena gelerima. Zato su vlasti Belgoroda evakuirale oko 300 djece u sanatorije u Jevpatoriju na anektiranom poluotoku Krimu.

Vieo: Teretni brod nasukao se na stijene japanskog otočića

0
Vieo: Teretni brod nasukao se na stijene japanskog otočića
Japan-nasukan-teretni-brod

Japanski teretni brod nasukao se jučer ujutro na stjenovitom otoku.

Japanski general cargo brod Taisei Maru No. 21 od 1.400 dwt, izgrađen 1992. godine, u srijedu ujutro nasukao se i zaglavio na stijeni malenog otoka Kogochi u Japanskom moru, nedaleko od Kasaoka City. Nesreća se dogodila oko 1 sat ujutro dok je brod bio na putu iz Takasga u Hyogu do Kurea u Hirošimi.

Na snimci se ne vidi razmjer potencijalne štete na trupu. Kako javljaju lokalni mediji, zagađenje nije zamijećeno, a na mjesto incidenta poslani su tegljači koji će pokušati odsukati brod tijekom plime.

Niko od pet članova posade broda nije ozlijeđen.

Albanija: Stranci masovno kupuju nekretnine

0
Albanija: Stranci masovno kupuju nekretnine
Valona – Albanija

U posljednjih nekoliko mjeseci euro je izgubio 3,5 posto svoje vrijednosti u odnosu na albansku valutu lek, a tome je pridonijelo nekoliko činlaca, počevši od stranih ulaganja u nekretnine u Albaniji, pa sve do mjenjačkih poslova u velikim iznosima, izvijestio je Top Kanal.

Strani državljani kupuju nekretnine i to povećava ponudu europske valute u zemlji, što utječe na njezinu devalvaciju.

Podaci Centralne banke Albanije pokazuju da su stranci prošle godine rekordno kupovali nekretnine u zemlji. Vrijednost je 291 milion eura uz godišnji rast od 52 posto.

Trgovinski objekat u Krašićima kažnjen sa 2.000 eura zbog nepropisnog odlaganja otpada

0
Trgovinski objekat u Krašićima kažnjen sa 2.000 eura zbog nepropisnog odlaganja otpada
Foto inspekcija Opštine Tivat

Na osnovu prijava građana da se u naselju Krašići, u blizini marketa “Idea” nalazi nepropisno odložen otpad, odnosno razbacani kartoni koji nisu ispresovani i adekvatno posloženi, službenici komunalne policije Opštine Tivat izašli su na lice mjesta i utvrdili činjenično stanje. Za navedeni prekršaj, shodno Zakonu o komunalnim djelatnostima, ovom trgovinskom objektu izdat je prekršajni nalog u ukupnom iznosu od 2.000 eura.

Iz Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor ponovo apeluju na odgovorna lica iz trgovinskih objekata da komunalni i drugi otpad odlažu na adekvatan način, u posude koje su za to namijenjene.

Bokeški Forum: Junske igre bez granica

0
Bokeški Forum: Junske igre bez granica
Radovi u sezoni – foto BF

Jun mjesec je samo kod nas kao rođen za rabotu, raskopavanje ulica, prepravki raznih već skupo plaćenih projekata. Kanalizacija, atmosferske vode, rasvjeta…  Radi se na sve strane, diže se prašina praćena raznim nesnošljivim mirisima sa šahtova kanalizacija pored mora. Koji se onako po naški miješaju sa skupim obrocima u restoranima, poručuje, Martin Bilafer, predsjednik podružnice Bokeškog Forum Herceg Novi.

Duž obale  već ima dosta turista po hotelima koji sve to nijemo posmatraju i ne mogu se načudit čudu. Naš narod se ne čudi, navikao je. A i izbori će za koji dan… Valja pokrpiti raznorazne rupe. “Drži vodu dok majstori (glasači) odu”. Slike govore bolje od hiljadu riječi.

 Već su duge kolone na magistrali zbog radova a kako li će tek biti kad krene “prava” sezona? Po svemu sudeći od Kamenara do Novog trebat će par ura. Pa od Lepetana do Budve bar još toliko. U prosjeku turista dva dana bar provede u prelaženju 50ak kilometara.

 Hrvatska je usla u Šengen što znaci da će biti pooštreni kriterijumi za prelazak granice,  a samim tim i duže će trajati kontrole. Čeka nas haos, treba se diviti turistima  koji krenu kod nas.

Trebalo je otvoriti vise graničnih kontrolnih punktova i za to je imalo vremena ove zime. Ali u našoj državi organizacija sezone je u skladu sa KBB metodom (“Kako Bude, bude”).

Nama u Boki trebaju promjene, najgori putevi u Crnoj Gori su naši. Građevinsko nasilje je vidljivo na svakom koraku. Najveći dio novca odlazi za Podgoricu.  Opštine i mjesne zajednice trebaju imati puno veće ovlasti. Bokeški Forum ima jasnu viziju a to je decentralizacija! Maksimalno distanciranje od odluka koje se donose u Podgorici, a posljednjih dana u kampanji vidimo ko će ih, blago nama, donositi. Malo vise NAŠEG novca nama iz bokeških Opština i da mi odlučujemo šta je dobro za nas!

Martin Bilafer – Predsjednik podružnice BF Herceg Novi

Najmlađi prepoznali značaj akcije “Plastikom po začinsko i ukrasno bilje“

0
Najmlađi prepoznali značaj akcije “Plastikom po začinsko i ukrasno bilje“
Foto OHN

U okviru obilježavanja Svjetskog dana zaštite životne sredine danas je na platou ispred Opštine Herceg-Novi održana eko akcija “Plastikom po začinsko i ukrasno bilje”, koju su zajedno realizovali Sekretarijat za turizam, ekonomski razvoj i investicije i Agencija za zaštitu životne sredine. Akcija je sprovedena kako bi se afirmisala zelena ekonomija, odnosno cirkularna ekonomija sa akcentom na selekciju otpada i reciklažu.

Među prvima koji su danas pokazali ekološku svijest bili su učenici OŠ “Milan Vuković” koji su, pored biljki koje su dobili u zamjenu za plastične flaše, u svoju školu odnijeli i jednu sadnicu koja će biti zasađena u dvorištu te obrazovne ustanove.

Prema riječima Sekretara za turizam, ekonomski razvoj i investicije, Nenada Vitomirovića, kao prva država koja se proglasila ekološkom, moramo sagledati problematiku na svim nivoima – za zatvaranje Poglavlja 27 potrebno je više od milijardu i 400 miliona eura, sa ciljem pristupanja Evropskoj uniji.

“Novi trendovi i nova ekonomija donose upravo taj mir između narušavanja životne sredine i potrošnje resursa i ekonomskog razvoja. Upravo iz tog razloga smo se odlučili za današnju akciju, kako bi suštinski skrenuli pažnju na činjenicu da danas cijela privreda mora da funkcioniše na održivim principima. Moramo povećati svjesnost o tome da i ono što je nus prozivod može biti sirovina i da može biti stavljeno u ponovnu upotrebu”, napomenuo je Vitomirović.

Foto OHN

Ova akcija organizovana je u saradnji sa Agencijom za zaštitu životne sredine, koji su istakli da se dodjela sadnica na ovaj način organizuje po drugi put.

„Akcenat stavljamo na reciklaži i pravilnom upravljanju otpadom. Za prazne flaše koje donesu djeca i građani dajemo simbolično začinsko i ukrasno bilje. Opredijelili smo 1700 sadnica koje ćemo ovog mjeseca podijeliti u svih 25 crnogorskih opština“, kazao je Bojan Bašanović ispred Agencije za zaštitu životne sredine i dodao da će tokom juna biti organizovano više akcija čišćenja i sadnje u crnogorskim gradovima.

Strava u Francuskoj: Tražitelj azila nožem napao djecu, troje kritično

0
Strava u Francuskoj: Tražitelj azila nožem napao djecu, troje kritično
Nakon napada u Annecyju, gradu u francuskim Alpama, Foto: Florent Pecchio/L’essor Savoyard/Reuters

Četvero djece i dvije odrasle osobe izbodeni su nožem u strašnom napadu u parku u Annecyju, gradu u francuskim Alpama. Dvoje djece životno je ugroženo. Djeca su u dobi od dvije do tri godine. Napao ih je 31-godišnji Sirijac, tražitelj azila. Za njim su najprije krenuli građani, na kraju ga je svladala policija.

Tridesetjednogodišnji muškarac iznenada je ušao u park i počeo nožem napadati malu djecu. Neka od njih bila su u kolicima. Dvoje umirovljenika koji su mu se našli na putu također je izbodeno. Dramatične trenutke iz prve je ruke vidio i slučajni prolaznik – nogometašAnthony Le Tallec koji trenutačno igra za Annecy.

– Vidio sam čovjeka ispred sebe. Na travi. Policajci su 5 do 10 metara iza njega i ne mogu ga uhvatiti. Ja sam se maknuo s puta i vidio kako ide prema ljudima koje je napao. Jednom je ubo starijeg čovjeka. Policajci nisu uspjeli doći na vrijeme, rekao je o napadu.

Park u kojem se napad dogodio popularan je među turistima i svima koji žele prošetati s malom djecom.

– On je Sirijac koji u Švedskoj već deset godina ima status izbjeglice. Tražio je azil u Francuskoj, ali to je besmisleno jer već ima status izbjeglice. Dakle, on je izolirani pojedinac iz Sirije. Kontaktirali smo sa svim pravosudnim i obavještajnim službama u ostalim europskim zemljama i šire. Taj čovjek nema kazneni dosje, nije poznat obavještajnim službama i nema psihijatrijski karton, istaknula je francuska premijerka Elisabeth Borne.

Napadač je u Švedskoj ostavio suprugu i trogodišnju kćer. Kada je zatražio izbjeglički status u Francuskoj, u prijavi je napisao da je sirijski kršćanin. Svjedoci kažu da je tijekom napada izvikivao ime Isusa Krista.

Motiv napada se istražuje, ali za sada nije utvrđeno da je uhapšeni bio povezan s terorističkim skupinama. Djeca su u dobi od oko tri godine, rekli su u policiji.

Dvosatna blokada trajektnog prevoza, radnici Instituta poručili da neće odustati

0
Dvosatna blokada trajektnog prevoza, radnici Instituta poručili da neće odustati
Trajekt blokada – foto RTHN

Zaposleni Instituta Simo Milošević  danas su od 15 do17 sati blokran prilaz trajektu sa novske strane. To je izazvalo dosta negodovanja korisnicima usluga trajekta kojima nije bilo dozvoljeno da se iskrcaju, u tačno 15 sati.

Kako je kazao jedan od korisnika, koji putuje za Sloveniju i mišljenja je da su okupljeni trebali dozvoliti iskrcaj s trajekta “Trideseti avgust”. Uprava Morskog dobra, nadležna za trajekte, putnike je vratila u Lepetane, a vraćen im je i novac za karte.

Predsjednica Sindikalne organizacije dr Marija Obradović kazala je da je današnja situacija oblik radikalizacije protesta koji su najavljivali a koji je posledica činjenice da sve što su apelovali i molili Vladu nisu dobili.

“Još 8. maja smo tražili avans od 1, 2 miliona a dobili smo 600 000 eura u ponedeljak. Podsjećam da smo prethodni avans koji smo dobili odradili za dva mjeseca. Osnovni razlog što smo danas ovdje je to što u Vladi ne shvataju ovo sve ozbiljno. Institut i trajekt su žile kuacavice Herceg Novog. U trajekt se poslednjih mjeseci uližilo više od 10 miliona dok u Institut, koji se bavi zdravstvenom djelatnošću, zdravstvenim turizmom i medicinskom rehabilitacijom, nije uložen ni jedan euro pomoći”, kazala je Obradović.

Ona je poručila da će ukoliko se njihovi zahtjevi ne ispune, a to su isplate svih plata i usvajanje Kolektivnog ugovora radikalizovati proteste.

Trajekt blokada – foto RTHN

Predsjednik UO JP Morsko dobro, Blažo Rađenović koji je bio u Kamenarina, istako je da je problem što je turistička sezona u jeku, i imamo goste koji ne razumiju ovaj dio unutrašnjeg problema što se tiče samih protesta.

“U nekom prethodnom periodu i sam sam bio dio dosta protesta i pokušao da na jedan miran i dostojanstven način ostvarim neka svoja prava. Situacija jeste loša. Međutim, sa druge strane i iz razloga što je i opet i ovaj novac koji ćemo danas izgubiti od pazara trajekta, trebalo da se slije direkltno u budžet svih građana, pa i samih radnika Instituta. Mislim da smo samim tim možda trebali da pokažemo ipak, i sa jedne i sa druge strane, malo više razumijevanja, poručio je Rađenović, ističući da maksimalno podržava ne samo radnike Instituta, već sve obespravljene radnike u Crnoj Gori” – kazao je Rađenović.

Opština Kotor: Prvi put stanovi za kotorske medicinare

0
Opština Kotor: Prvi put stanovi za kotorske medicinare
Potpisivanje ugovora – Foto CG News

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić potpisao je danas sa v.d. direktoricom Stambene zadruge zdravstvenih radnika Crne Gore „Zdravstvo“, Majom Radišević Ugovor o zajedničkoj izgradnji stambenog objekta.

Ugovorom je predviđena gradnja 60 stanova, koje će zdravstveni radnici moći da kupe po cijeni koja je 30 do 40 posto niža od tržišne. Ovim činom Kotor prvi put u svojoj modernoj istoriji pošinje rešavanje stambenih pitanja, rekao je Vladimir Jokić, pojašnjavajući da je Opština suinvestitor koji je obezbjedio zemljište za izgradnju koje će komunalno i opremiti.

Vrijednost investicije Opštine iznosiće više od 1.2 miliona eura.

Jokić je naglasio da je ovo prvi u nizu ovakvih ugovora koje Opština planira da potpiše u narednom periodu. Svakako da će sa stambenom zadrugom Zdravstvo potpisati još jedan ugovor, kojim će se obezbjediti dodatni stambeni kapaciteti za zaposlene u zdravstvu. Opština će učiniti sve da cijene ovih stanova budu najmanje moguće.

Maja Radišević v.d direktorica stambene zadruge zdrastvenih radnika Crne Gore očekuje da će cijene biti 30 do 40 odsto manje od tržišnih, što unači da će krajnji korisnici plaćati izvođačku cijenu stana. Zahvaljujući se lokalnoj samoupravi na podršci u realizaciji, ona je kazala da će Zadruga iz svojih sredstava i uz pomoć Vlada Crne Gore započeti izgradnju stanova. Prvi konkurs biće raspisan sredinom oktobra. Potpisivanje drugog ugovora, koji predviđa izgradnju novih 40 stanova, očekujemo do kraja godine.

Potpisivanju ugovora prisustvovali su pored čelnika lokalne uprave i predstavnika stambene zadruge i direktori zdravstvenih ustanova na teritoriji Opštine Kotor.

Potpisivanje ugovora – Foto CG News

Davor Kumburović direktor Opšte bolnice Kotor istakao je da riječ o istorijskom ugovoru veoma značajnom za radnike u zdravstvu podsjetivši da je ovo višegodišnja tema o kojoj se pričalo te da mu je drago što se konačno krenulo u lealizaciju ovog projekta.

I direktor Doma zdravlja Kotor, Igor Kumburović, istakao je da riječ o vemo važnom i značajnom ugovoru.

“Sama činjenica da na teritoriji opštine Kotor postoji veliki broj zdravstvenih ustanova govori da je riječ o projektu koji dolazi u pravom momentu te da će zasigurno omogućiti podizanje kvaliteta u pružanju zdravstvene usluge na teritoriji Opštine” kazao je Kumburović.

Aleksandar Mačić direktor Specijalne bolnice za psihijatriju kazao je da je ponosan na svoj grad koji je omogućio da se započne sa jednim ovako važnim projektom.

Ognjen Vukasović skeretar Sekretarijata za investicije ponovio je da je ovo prvi put posle više decenija da se u Kotoru kreće sa izgradnjom namjenskih, jeftinih stanova koji su po kvalitetu na nivou tržišno kvalitetnih stanova.

“Svi smo svjesni da u Kotoru danas nije jednostavno kupiti stan po tržišnim uslovima, ali smo ovim projektom uspjeli da stvorimo preduslove da kvadrat stana bude najeftiniji mogući” Opština Kotor planira u narednom periodu potpiše slične ugovore i sa sindikatima policije, pravosuđa, kulturnih radnika i drugim sindikatima i time obezbijedili još 170 stambenih jedinica za zaposlene pod povoljnijim uslovima a što će omogućiti da Kotor bude regionalni centar.