ACG- neisplativi šatl autobusi koje je JAT imao prije 40 godina ?

0
ACG- neisplativi šatl autobusi koje je JAT imao prije 40 godina ?
Taksisti i njihov cjenovnik – Aeerodrom Tivat

Preduzeće Aerodromi Crne Gore (ACG) tvrdi da nema ništa sa načinom na koji funkcioniše drumski transfer putnika koji dolaze na ili putuju sa  Aerodroma u Tivtu.

“Prostor ispred terminalne zgrade Aerodroma Tivat nije u našem vlasništvu. Stoga, Aerodrom Tivat nema nadležnost u odlučivanju o načinu korišćenja, niti ima prihode po tom osnovu”- odgovoreno je iz menažmenta ACG na pitanje pod kojim komercijalnim uslovima ta kompanija sarađuje sa taksistima iz dva udruženja u Tivtu koji jedini voze putnike sa ovdašnjeg aerodroma, odnosno trima kompanijama iz Herceg Novog koje obavljaju transfere za tivatski aerodrom pod formom navodnog agencijskog prevoza putnika u međugradskom saobaćaju.

Prethodnih dana više stranih turista žalilo se na navodno nepristojno visoke cijene usluga taksi prevoznika iz udruženja “Petica” i “Start” koji jedini imaju mogućnost da uzimaju putnike sa aerodroma Tivat, tvrdeći da taksisti traže i duplo više novca za transfer do Kotora koji po oficijelnom cjenovniku, košta 20 eura.

Taksisti to objašnjavaju dužinom vožnje do konkretnih djelova  grada Kotora prema kojima prebacuju mušterije, tvrdeći da ne može biti ista cijena od 20 eura za nekog koga treba prebaciti do aerodromu najbližeg kotorskog naselja Škaljari ili npr. šest kilometara udaljenije Dobrote. Uz to, taksisti ističu da kada voze po tasimetru koji je baždaren na zvaničnu cijenu vožnje od 2 eura po pređenom kilometru, odnosno 15  eura za sat čekanja, vožnja do Kotora mora ispasti skuplja od oglašenih 20 eura jer se “mnogo vremena gubi u stajanju ili vrlo sporokm kretanju u ogromnim kolonama kojima je sada u picu sezone zakrčenja Jadransksa magistrala i saobraćajnice po Tivtu i Kotoru, pa to taksimetar obralunava proporcionalno cijeni čekanja”.

Sa druge strane, taksisti tvrde da imaju problem sa nelojalnom konkurevncijom u obliku divljih taksista, ali i kombi i minibus prevoznika  “Zona”, “Boka Sun” i “Jelena & Macha” iz Herceg Novog. Ti prevoznici koji zvanično, voze samo agencijske putnike po spisku koje dobijaju od agencija, po trdnjama taksista, uzimaju svakoga kome treba vožnja od aerodroma u pravcu Herceg Novog i ponašaju se protivno propisima koji regulišu auto taksi, odnosno organizovani međugradski prevoz putnika.

Na pitanje zbog čega ACG do sada nisu avio-putnicima koji putuju preko aerodroma u Tivtu i Podgorici obezbjedili osnovni drumski transfer do terminala u centrima gradova najbližih aerodromu preko tzv. šatl autobusnog servisa, iz ACG su “Vijetsima” kazali da je “prije nekoliko godina bila aktivna linija Aerodrom Podgorica – Centar grada, koja je vrlo brzo i ugašena jer su autobusi koji su saobraćali na navednoj liniji uglavnom bili prazni ili sa po nekoliko putnika.”

Aerodrom Tivat – foto Boka News

“S obzirom na to da se okolnosti mijenjaju i kako politiku kompanije treba prilagođavati potrebama tržišta, menadžment kompanije radiće nove procjene i obnoviće ranije multilateralne pregovore o mogućnosti obnove te linije u Podgorici i o iniciranju uspostavljanja slične linije na primorju”- poručili su iz ACG ne precizitrajuli kada će to i učiniti, odnosno kada će se šatl autobusi uvesti na aerodriomima Tivat i Golubovci.

Šatl-autobusi koji po unaprijed određenom redu vožnje stalno saobraćaju između aerodroma i terminala u najbližim gradiovima, su osnovni vid transferta avio putnika u svim vazdušnim lukama svijeta koje nemaju direktnu konekciju sa željeznicom ili metroom. Taksi i agencijski kombi prevoz sa aerodroma, u svijetu su samo dopuna šatl autobusima, ali  to pravilo izgleda ne važi kada su naše vazduđne luke i kompanija ACG u pitanju. Dok su vazdušne luke u Tivtu i Pdgorici poslovale u sasatvu nekadašnjeg jugoslovenskog nacionalnog avioprevoznika JAT, one su prije 40 i više godina  redovnim JAT-ovim šatl-autobusima bile povezane sa termimalima u Tivtu, Herceg Novom, Budvi i Podgorici. Toga međutim, više nema od 2003.godine kada je upravljanje aerodromima preuzela država Crna Gora preko svog preduzeća ACG.

Nekoliko stotina kontejnera izgorjelo u požaru na kontejnerskom brodu

0
Nekoliko stotina kontejnera izgorjelo u požaru na kontejnerskom brodu
zim-charleston

Još jedan požar sa značajnom materijalnom štetom izbio je na kontejnerskom brodu.


Osiguravajuća tvrtka WK Webster potvrdila je da je 8. kolovoza u Indijskom oceanu na kontejnerskom brodu Zim Charleston od 8,586 TEU izbio požar u kojemu je izgorjelo nekoliko stotina kontejnera.

Požar je najvjerojatnije izbio jednom od skladišta, a procjenjuje se da je u požaru oštećeno oko 300 kontejnera. Izgorjeli kontejneri uklonjeni su s palube na kontejnerskom terminalu u Colombu u Šri Lanki, a provodi se istraga kako bi se utvrdilo je li sigurno iskrcati kontejnere iz skladišta iz kojega se požar proširio, piše Splash247.

Podaci iz MarineTraffica (vidi dolje) pokazuju da je brod nakon izbijanja požara otplovio za Colombo, gdje se nalazi i dalje. Brod je stigao iz Singapura, navodi FleetMon.

ZIM još nije potvrdio detalje požara unatoč novinarskim upitima. Brod je u vlasništvu Seaspana.

Pomorska industrija nedavno je ostala zatečena statistikama osiguravatelja, koji sugeriraju da svakih 60 dana na kontejnerskim brodovima izbije veliki požar.

ICHCA International (International Cargo Handling Coordination Association) još 2019. je izračunala da od 60 milijuna kontejnera koji se transportiraju svake godine, njih oko 10 % ili 6 milijuna sadrži opasan teret. Podaci iz državnih inspekcija sugeriraju da je oko 20 % kontejnera neispravno pakirano ili netočno deklarirano. U prijevodu, čak 1,3 milijuna potencijalno nestabilnih kontejnera s opasnom teretom prevoze se diljem svijeta svake godine.

Korona presjek: 492 nova slučaja, nema preminulih, H. Novi 34, Kotor 14, Tivat 12

0
Korona presjek: 492 nova slučaja, nema preminulih, H. Novi 34, Kotor 14, Tivat 12
Svijet-korona-virus-1

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata registrovaa su 492 nova slučaja koronavirusa, a preminulih od posljedica infekcije covid nije bilo, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ.

Oporavilo se još 740 pacijenata, a trenutno je 3837 oboljelih.

Započinje šesto izdanje Festivala soli Ston 2022.!

0
Ston zidine

Festival soli multimedijalna je manifestacija koja povezuje tradiciju Solane i proizvodnje soli s različitim gastronomskim, glazbenim i kulturnim sadržajima. Za šesto izdanje festivala pripremljen je još bogatiji i raznovrsniji program. Ideja o Festivalu soli potaknuta je pričom o važnosti soli za Dubrovačku Republiku. Stonska solana nepromijenjena je od 14. stoljeća, bila je strateška gospodarska točka Dubrovačke Republike dok je danas važan gospodarski subjekt, jedinstveni spomenik kulture, ali i turistička atrakcija s iznimnim potencijalom.

Od prošle godine Festival soli Ston dobio je svoj eno-gastronomski program u pelješkim restoranima koji traje od 20. avgusta do 20. septembra , dok se glavni dio zabavno-kulturnih i dječjih programa odvija od 26. do 28. avgusta. Posjetitelji će tako moći uživati u degustaciji peljeških specijaliteta i vina, koncertima i glazbenim večerima. Ističemo programe za djecu – marionetsku predstavu, radionice na temu Držićeve stonska priče te likovne radionica na temu soli. Osobito vrijedi istaknuti suradnju s Domom Marina Držića koja traje od samih početaka festivala. U produkciji Doma Marina Držića održava se i Komarda Art Park, likovna kolonija na kojoj će sudjelovati brojni lokalni umjetnici. Ponosni smo i na ovogodišnju suradnju s Prirodoslovnim muzejom Dubrovniku koji je zadužen za jednu od radionica u festivalskom programu.

Sva tri dana festivala trajat će Sajam tradicionalnih proizvoda – Hrvatski otočni proizvod Pelješac, a organizira se i poseban obilazak Solane s pričom o važnosti soli i same Solane za Dubrovačku Republiku. Želja je posjetiteljima, kako domaćima tako i inozemnima, svake godine pružiti što kvalitetniji i raznovrsniji doživljaj. Pozicioniranjem na samom koncu mjeseca kolovoza, Festival soli Ston nudi dodatni sadržaj koji obogaćuje ukupnu ponudu turističkog Pelješca i cijele regije.

Nositelji projekta su Solana Ston i Udruga Amorette , uz potporu lokalne uprave Općine Ston i TZ Općine Ston, Dubrovačko – neretvanske županije, Hrvatske turističke zajednice, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Hrvatske gospodarske komore te brojnih sponzora.

Započinje šesto izdanje Festivala soli Ston 2022.!
Ston berba soli

Uz PR team Festivala soli Ston 2019. na konferenciji za medije sudjelovali su načelnik Općine Ston Vedran Antunica, vlasnik Solane Ston Sveto Pejić te ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matić.

Festival soli Ston dio je pokreta “bez plastike” te će se i ove godine na manifestaciji koristiti ambalaža od biorazgradivih materijala. Službeni prijevoznik Festivala Soli Ston 2022. je tvrtka “Avantcar” koja je ustupila električni automobil BMW za potrebe organizacije. Napominjemo da u Stonu postoji punionica za električne automobile.

Ulaz na sva događanja u sklopu festivala je besplatan.

“Zatvaranje nuklearne elektrane Zaporižja ako Ukrajina nastavi s napadima”

0
“Zatvaranje nuklearne elektrane Zaporižja ako Ukrajina nastavi s napadima”
Nuklearna elektrana Zaporižje

Rusko ministarstvo obrane objavilo je u četvrtak da bi se mogla zatvoriti nuklearna elektrana Zaporižja ako ukrajinske snage nastave granatirati postrojenje, što Kijev niječe.

Na brifingu, čelnik ruskih obrane od radioaktivnih, kemijskih i bioloških napada Igor Kirilov rekao je da je rezervni sustav podrške u elektrani oštećen u granatiranju.

Kirilov je naglasio da bi u slučaju nesreće u nuklearnoj elektrani radioaktivni materijal prekrio Njemačku, Poljsku i Slovačku.

Nuklearnu elektranu Zaporižja zauzele su ruske snage u ožujku. Ona je blizu linija sukoba i posljednjih tjedana je često na meti. Rusija i Ukrajina međusobno se optužuju za napade na elektranu.

Rusko ministarstvo obrane ranije u četvrtak je optužilo Ukrajinu da 19. kolovoza planira provokaciju u nuklearnoj elektrani Zaporižji, tijekom planiranog posjeta glavnog tajnika Ujedinjenih naroda Antonia Guterresa.

Moskva tvrdi da ukrajinsko topništvo planira otvoriti vatru na elektranu kako bi potom Kijev optužio Rusiju za izazivanje nuklearnog incidenta.

Rusko ministarstvo tvrdi kako nema teškog ruskog naoružanja kod nuklearke, kao ni na obližnjem području.

Tamo se nalaze samo jedinice koje osiguravaju područje, naglašava se u priopćenju.

Ministarstvo je istaknulo kako ruske oružane snage poduzimaju sve potrebne mjere za sigurnost nuklearne elektrane Zaporižje.

Radi sigurnosti nuklearke i omogućavanja inspekcije, Antonio Guterres i Sjedinjene Države prošli su četvrtak pozvale na uspostavljanje demilitarizirane zone oko elektrane.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u srijedu je pozvao na hitnu inspekciju Međunarodne agencije za atomsku energiju.

Završen KotorArt

0
Završen KotorArt
I
Miloš Karadaglić, gitara Avi Avital, mandolina, Avg 2022, Foto: D.Miljanić

Svečani koncert pod nazivom “Miloš & Avi”, sinoć u Bogorodičinoj crkvi na Prčanju, zajedno sa nedavnim resitalom briljantnog Kemala Gekića u Samostanskom kompleksu crkve Sv. Nikole i spektakularnim koncertom hora Collegium Musicum od prije neko veče u istoj crkvi,  predstavljao je veliko finale izuzetno bogatog XXI izdanja  Medjunarodnog festivala KotorArt.

Dva svjetski afirmisana umjetnika, gitarista Miloš Karadaglić i mandolinista Avi Avital predstavili su se djelima Baha, de Falje, Glasa i Diplesija.  U njihovim rukama, zvuci mandoline i  gitare  bili su savršen i moćan spoj, izazivajući snažne emocije. Maestralno izvodjenje, pažljivo odabrani program muzičkog putovanja svijetom,  publika je  nagradila burnim i dugotrajnim aplauzima.

 Program Međunarodnog festivala KotorArt, izvodio se  na preko 20 lokacija u Starom gradu Kotoru, Boki i Crnoj Gori. Više od 500 umjetnika, na  više od 30 glavnih programa i 100 raznovrnih pratećih programa, zainteresovali su brojnu publiku i medije. Ovogodišnje izdanje KotorArt festivala  2022. godine bilo je  jedno  od najkompleksnijih i najatraktivnijih, podrazumjevalo realizaciju  visoko kvalitetnog repertoara klasične umjetničke  muzike, uz  bravurozna izvođenja renomiranih i svjetski uglednih umjetnika, sve do prilike aktivnog učešća  u  dinamičnim razgovorima  koje su vodili  stručnjaci iz različitih oblasti važnih savremenom društvu.

 Nesvakidašnje otvaranje KotorArt festivala, pod nazivom Crna Gora i Evropa: muzika zajedništva, simbolično se održalo 1. jula, kada je predsjedavanja Savjetom Evropske Unije Francuska ustupila Republici Češkoj. Uz Simfonijski orkestar Narodnog pozorišta Opere i Baleta Albanije, pod upravom maestra Mladena Tarbuka, nastupili su sopranistkinja Olivera Tičević i tenor Ermin Ašćerić. Na programu, posebno sačinjenom za ovu priliku,  predstavljene su odabrane numere iz dvije, davno izvedene i potpuno zaboravljene opere istog naziva CrnogorciLes Montenegrins Armanda Limnandera i Černohorci Karela Bendla.

Tokom trajanja cijelog Festivala bili su zastupljeni veći vokalni i instrumentalni sastavi. Od vokalnih ansambala, nastupila su  dva vodeća akademska hora u regionu – Ivan Goran Kovačić iz Zagreba i Collegium Musicum iz Beograda, čiji je koncert bio omaž dugogodišnjoj dirigentkinji hora Darinki Matić Marović. Od instrumentalnih ansambala nastupili su Camerata Balkanica iz Beograda, Accademia  Bizantina, svjetski poznat italijanski sastav specijalizovan za muziku baroka, Austrijska i Crnogorska vojna muzika, kao i Omladinski simfonijski orkestar Bremena, muzičkim performansom u Kotoru i koncertima u Risnu i Cetinju u okviru ciklusa KotorArt u gostima. Orkestar mladih Zapadnog Balkana sačinjen od mladih umjetnika iz različitih država regiona, pokazao je da se na koncertima klasične umjetničke muzike  govori istim jezikom.  U okviru serijala KotorArt u gostima, muzičari čuvene Berlinske filharmonije – koncert-majstor i prvi klarinetista ovog vodećeg svjetskog orkestra, Daišin Kašimoto i Andreas Otenzamer su uz pijanistu Hozea Galjarda u Porto Montenegru predstavili izuzetno atraktivan program na najvišem umjetničkom nivou, a jedan od najprestižnijih koloraturnih soprana Mađarske i Evrope, Erika Mikloša, sa džez ansamblom u Kotoru i Luštici Bay, opravdala je epitet dive.

Među solističkim nastupima koje je festival pripremio za ovu godinu izdvojio se nastup briljantnog pijaniste Kemala Gekića, koji se već više puta rado vraćao KotorArtu i Kotoru.

Miloš Karadaglić, gitara Avi Avital, mandolina, Avg 2022, Foto: D.Miljanić

Istaknuti rumunski duo Sara i Emo Pađin održali su koncertno veče u okviru ciklusa Dani Rumunije, sa selekcijom rumunskih melodija i poznatih arija evropskih kompozitora. Dugogodišnji ciklus China Stage sadržao je nastup pijanistkinje Čen Juenjen i koncertnu večer violiniste Dan Džua sa pijanistom Mišel Dalbertom.

Koncert pod nazivom Crna Gora  i Sjedinjrne Američke Države: muzika prijateljstva održan je kao dio projekta Kulturna preplitanja, u cilju  jačanja crnogorsko-američkih veza koji podrazumijeva nastupe gudačkog kvarteta sastavljenog od mladih crnogorskih i američkih muzičara u Kotoru i Santa Barbari. Premijerno su se čule četiri nove kompozicije, KotorArt narudžbe za ovu godinu Guslar i Jelly Roll Blues, kompozitorke Slobodanke Dabović Đurić, kao i (D)evolution i obrada klapske pjesme Boko, moja mila, kompozitora iz SAD-a Dariuša Darakšanija.

Podršku mladim profesionalnim muzičarima kroz serijal KotorArt talenti, Festival  je ove godine nastavio realizacijom tri koncerta: na Svjetski dan muzike 21. juna, kao uvod u festival, nastupom najboljih učenika škole Vida Matjan, koncertom studenata Muzičke Akademije Cetinje i koncertom tria “Iskra”, mladih crnogorskih muzičara koji studiraju u inostranstvu.

Mladima je bio namijenjen i program KotorArt akademija, sa svojim majstorskim radionicama  različitih instrumenata, istaknutih umjetnika i pedagoga: Stefana Milenkovića (violina), Janoša Balinta (flauta), Kemala Gekića (klavir).

Osamnaest različitih sastava u okviru KotorArt serijala Luke umjetnosti, izvodeći svakodnevno  popularna  djela umjetničke muzike i poznatih melodija, obojali su  posebnom atmosferom pjace Starog grada.

Svake nedjelje tokom trajanja Festivala realizovala se i Pjaca od džeza, serijal koncerata džez muzike domaćih i međunarodnih muzičara, medju kojima su nastupili džez kvartet Jailhouse, Schime & Muzikon, Paula i Đelo Jusić.

 Program Pjace od filozofa se ove godine realizovao kroz dva značajna projekta.

Održana je četvorodnevna konferencija regionalnog projekta Savremene tvrđave kulture: Boka, Trebinje, Novi Sad.  Projekat je  fokusiran na prakse zaštite i valorizacije austrougarskih fortifikacija, kao i na njihovu promociju i popularizaciju. Pored debatnog djela,  u  okviru programa združeno su nastupili   Vojni orkestar Crne Gore i Vojni orkestar Gornje Austrije, crnogorski muzičari nastanjeni u Beču i     projektovan je film Tvrđava Boka, u produkciji NVO KOD.  KotorArt kao lider ovog projekta će slične programe realizovati u Trebinju i Novom Sadu tokom avgusta i septembra.

 Referišući se na grešku u komunikaciji računarske mreže, međunarodni projekat Modifying Error 404: ka zelenim, digitalnim i inkluzivnim društvima ukazuje na značaj i podiže svijest o tri važna stuba savremenih društava – digitalnim i manjinskim pravima i zelenoj agendi.

 KotorArt je nastavio sa izdavačkom djelatnošću, održala se  promocija kapitalnog izdanja knjige Istorija Bokeljske mornarice autora dr Antuna Sbutege.  Ko-izdavač je Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru.

Pored ove promocije, priredjene su još tri prezentacije: veče Ide Verone, čuvene rumunske književnice i slikarke porijeklom iz Boke sa promocijom knjige Istorija porodice Verona,  kao i dvije večeri kompozitora Tomislava Olivera i Matije Krečića u sklopu trogodišnjeg evropskog projekta #Synergy.

Pred kraj Festivala izvedena je premijerno u Crnoj Gori pozorišna predstava Balkan Bordello, suštinski antiratna predstava u koprodukciji Teatra LaMama sa Brodveja, Ateljea 212 i Quendra Multimedija iz Beograda.

Međunarodni festival KotorArt ovog ljeta  se održao pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija i Opštine Kotor, uz podršku Evropske unije, Fonda za Zapadni Balkan, Fondacije za otvoreno društvo, brojnih ambasada u Crnoj Gori i drugih značajnih partnera i sponzora.

Tivat – Uhapšen osumnjičeni za silovanje

0
Tivat – Uhapšen osumnjičeni za silovanje
Hapšenje

Državljanin Holandije V.R. (26) stalno nastanjen u Srbiji, uhapšen je zbog sumnje da je u Tivtu silovao državljanku Australije, sa privremenim boravkom u Kotoru, saopšteno je iz Uprave policije.

“U službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Tivat 17. avgusta oko 05.50 časova pristupila je jedna ženska osoba, državljanka Australije, sa privremenim boravkom u Kotoru i prijavila da je  silovao nepoznati muškarac u gradskom parku u Tivtu”, navodi policija.

Policijski službenici su preduzeli aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju utvrđivanja svih okolnosti i utvrdili da se sumnja da je V.R. počinio krivično djelo silovanje.

“V.R. je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo silovanje i on je uz krivičnu prijavu priveden postupajućem tužiocu”, zaključuje se u saopštenju Uprave policije.

Najviše prihoda od svjetlarine, vinjeta i pomoraca kojima trebaju breveti

0
Najviše prihoda od svjetlarine, vinjeta i pomoraca kojima trebaju breveti
Boka Kotorska – Gospa od Anđela – foto Boka News

Tokom prošle godine Lučke kapetnaije u Kotoru i Baru ostvarile su ukupne prihode u iznosu od 1.494.374 eura, dok je u prva četiri mjeseca ove godine dok je na čelu za njih resornog Ministarstvba kapitalnih investicija bio bivši ministar Mladen Bojanić, Lučke kapetanije prihodovale još ukupno 179.632 eura.

Najviše novca u državni budže Luke kaptenaije su lani unijele od naplate naknade za korišćenje plovnih puteva (popularne svjetlarine, odniosno vinjeta) koju plaćaju strani brodovi i jahte što plove teritorijalnim vodama Crne Gore. Od toga je lani prihodovano ukupno 673.559 eura.

Sledeća najveća prihodovna stavka u poslovanju Lučkih kapetanija lani su bili primici od izdavaja isprava i pregleda čamaca (348.091 euro), dok su  od naših pomoraca kapetanije lani uzele ukupno 337.985 eura na ime naknade za polaganje stručnih ispiata za sticanje stručnih zvanja pomoraca (sticanje ili obnova breveta).

Kapetanije u Kotoru i Baru lani su u ime države, naplatile i preko 80.000 eura administrativnih taksi dok su od taksi za dobijanje tzv. slobodnog saobraćaja za plovila (dozvola za ulpovljavanje i isplovljavanje iz našh luka i marina), prihodi iznosili 45.480 eura.

Od vlasnika čamaca u Crnoj Gori je lani naplaćno je i 2.370 eura naknade za korišćenje plovnih puteva koja se izmiruje prilikom redovnih preglada ovih plovila, te 3.686 eura poreza na upotrebu tih plovnih objekata.

Inače, tokom prošle godine Direkcija za inspekcijski nadzor u pomorskom i unutrašnjem plovnom saobraćaju MKI (Inspekcija sigurnosti plovidbe), obavila je ukupno samo 108 inspekcijskih pregleda brodova i čamaca, napravila 81 zapsinik i službenu zabilješku, donijela 58 rješenja i izdala samo 25 prekršajnih naloga, iako je opšte stanje na moru vrlo daleko od idelanog. Inspektori su lani od prekršilaca propisa vezanih za sigurnost plovidbe na moru, naplatili ukupno samo 8.700 eura novčanih kazni.

Stručni skup „Povratak vinogradarstvu i maslinarstvu u Paštrovićima”

0
Stručni skup „Povratak vinogradarstvu i maslinarstvu u Paštrovićima”
Maslina

Na inicijativu Udruženja Paštrovića i prijatelja Paštrovića u Beogradu “Drobni Pijesak”, a u saradnji i organizaciji sa JU Muzeji i galerije Budve i NVU Društvo za kulturni razvoj “Bauo” iz Petrovca na Moru, priređuje dvodnevni stručni skup “Povratak vinogradarstvu i maslinarstvu u Paštrovićima”, koji će se održati 19. i 20. sa početkom u 20.00 časova, u Spomen-domu “Reževići” u Reževićima, saopšteno je iz Društva za kulturni razvoj Bauo.

Skup je posvećen teorijskim, metodološkim i praktičnim aspektima oživljavanja tradicionalnih djelatnosti u paštrovskom zavičaju, s fokusom na vinogradarstvo i maslinarstvo. Posebno interesovanje i dodatan motiv za iniciranjem ovog događaja, razumljivo, pobudile su nove naučne indicije o drevnosti ovdašnjih vinovih loza, kao i njihovim srodničkim vezama s nekim čuvenim svjetskim sortama loze, o čemu će biti više riječi na skupu, kako bi se o tome, prije svega, informisala lokalna zajednica, ali i svi koje data tematika interesuje.

“Istovemeno, zadivljuje nas činjenica da se polako, ali sigurno, sve više domaćinstava (prije svega, pojedinaca-entuzijasta) vraća vinogradarstvu i maslinarstvu, što čak i Opština Budva podržava svojim godišnjim konkursima, od kojih je jedan trenutno u toku. Naravno, sve navedeno biće razmatrano i u kontekstu danas aktuelnih fenomena, poput života s pandemijama, povratka iz grada na selo, organske proizvodnje hrane, održive privrede, ruralnog razvoja, afirmacije malih porodičnih biznisa i, uopšte, unaprjeđenja i diverzifikacije turističke ponude, posebno u paštrovskom zaleđu, s obzirom na nedovoljnu razvijenost istih na teritoriji opštine Budva, koja se i dalje primarno fokusira na tradicionalni turizam (“na pjenu od mora”)”, navodi se u saopštenju.

Prvi dan skupa (petak, 19. avgust, od 20.00h) rezervisan je primarno za stručno-popularna predavanja istaknutih naučnika i stručnjaka iz Crne Gore i inostranstva: prof. dr Miodrag Grbića (uvodničar i moderator), prof. dr Vesna Maraš (predavanje o vinogradarstvu), dr Marija Markoč (predavanje o maslinarstvu), doc. dr Ilija Moric (predavanje o organskoj proizvodnji i agroturizmu) i Danica Mihaljević Davidović (predavanje o agroekologiji pejzaža), nakon čega će uslijediti diskusija s publikom.

Maslina

Drugi dan skupa (subota, 20. avgust, od 20.00h) biće organizovan u vidu svojevrsnog mini-foruma, tj. otvorenog razgovora sa mještanima koji se direktno bave vinograrstvom, maslinarstvom i agroturizmom, kako bi podijeliti svoja znanja, vještine, iskustva i izazove s kojima se susrijeću. Skupom će tog dana predsjedavati i razgovor moderirati prof. dr Pavle R. Anđus i prof. dr Miodrag Grbić, a obratiće se i mr Ljiljana Jocić, rukovoditeljka Sektora za poljoprivredu Sekretarijata za privredu Opštine Budva, koja će bliže predstaviti predmetni opštinski konkurs za podršku poljoprivrednom razvoju. Takođe, nakon zvaničnog programa, uslijediće i degustacija domaćih proizvoda koje će donijeti mještani.

Usljed opštepoznate epidemijske situacije, dvodnevni skup će se održati na otvorenom, na prostranoj terasi Spomen-doma “Reževići”, u istoimenom paštrovskom selu. Spomen-dom je pozicioniran neposredno uz magistralu i manastir Reževići, čiji je nekada bio sastavni dio.

Svi zainteresovani su dobrodošli, ulaz je slobodan, bez prethodne najave!

Zelenika dobija spomen prostor u čast ansambla Bokelji u subotu 20. avgusta

0
spomen-ploca-Bokelji

Zelenika je bilo mjesto gdje je 1966. godine formiran ansambl Bokelji. Čuvajući i njegujući tradiciju, Zelenika će dobiti spomen ploču i memorijalnu klupu u čast ansambla Bokelji, a okruživaće ih osam oleandera. Finansijer i organizator je mještanin Ilija Vuksanović, a idejni pokretač za dio ovog projekta je mještanka Natalija Preočanin Samardžić.

Svečanost će biti priređena u subotu, 20. avgusta 2022 u 20 sati, na zeleničkoj rivi, a mali memorijalni kompleks otvoriće jedini živi član ansambla Bokelji Lazar Seferović.

U nastavku programa biće priređena modna revija Ane Kovačević pod nazivom Zelenička storija, a potom će Zeleničko veče nastaviti Egzodusi.

Ansambl Bokelji osnovan je u julu 1966. godine u Zelenici. Održao je više od 1 200 koncerata i nastupa na televiziji i radiju, festivalima i raznim manifestacijama. Posebno zapaženi nastupi bili su u koncertnoj dvorani Čajkovski u Moskvi, u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu, na festivalu Pjesma Mediterana u Budvi, kao i gostovanja u Njemačkoj, Holandiji, Danskoj, Belgiji, Albaniji i Rusiji.

Ansambl je nastupao na Euroviziji i Interviziji. Za TV su snimili 19 samostalnih emisija i četiri TV serije. Snimili su tri long play-a i dvije singl ploče, te više audio kaseta i CD-a. Više puta priredili su koncerte Josipu Brozu Titu, a pjevali su i danskoj kraljici Margaret II.

Zelenika dobija spomen prostor u čast ansambla Bokelji u subotu 20. avgusta
ansambl-BOKELJI-Hercegnovi

„Bokelji“ su više puta učestvovali na Festivalu najboljih amatera Jugoslavije i Festivalu horova u Nišu, a ostvarili su i tri nastupa na Svjetskom turističkom sajmu u Berlinu. Ansambl je dobitnik Oktobarske nagrade Herceg Novog i brojnih drugih priznanja za njegovanje izvornog bokeškog i crnogorskog melosa, kao i za komponovane pjesme posvećene zavičaju, gradu Herceg Novom i mjestu Zelenici (Ima jedan grad na moru, Zeleničke tihe vale,…).

Najduže su nastupali u sastavu: Dragan Rakić (1.tenor, voditelj klape), Zdravko Vuksanović (2.tenor), Duško Seferović (2. tenor), Neđeljko Lučić (bariton), Mato Vučetić (bariton), Lazar Seferović (bas), Milivoj Perušković (bas), Stanko Macura (bas).

Bolest i smrt voditelja Dragana Rakića 1996. godine zaustavili su dalji uspon ansambla, koji je nastupao još do 2001. godine, a zatim prestao da postoji.

Uspomena na 35 godina uspješnog djelovanja Bokelja ostala je u zapisana u monografiji koju su braća Duško i Lazar Seferović izdali pod naslovom BOKEŠKA SAGA O ANSAMBLU BOKELJI.