Plesna predstava „Životinjska farma“ po motivima čuvenog romana Džordžaa Orvela u koprodukciji Centra za kulturu Tivat i Bitef teatra iz Beograda, biće premijerno izvedena u četvertak,. 14.jula sa početkom u 21.30 sati na sceni Atrijum u ljetnjikovcu Buća-Luković u Tivtu.
Koncepciju predstave i koregrafiju uradio je Miloš Isailović, dramaturg je Bojan Đorđev, scenografiju potpisuje Andreja Rondović, kostime je uradila Selena Orb, dok je muziku komponovala Irena Popović-Dragović.
U ovom komadu koji je, kaklo se čulo na današnjoj pres konferenciji u CZK Tivat pred premijeru „Životinkjske farme“, prvo postavljenje ovog čuvenog djela Džordža Orvela kao plesne predstave u Evropi, nastupaju igraći Bitef Dance komanije Ana Ignjatović-Zagorac, Ivana Savić-Jačić, Branko Mitrović, Jakša Filipovac, Nikola Živković, Staša Ivanović, Tamara Pjević, Nea Janković i Maša Anić.
Direktorica CZK Tivat Dijana Sindik istakla je da je „Životinjska farma“, nakonj klasične predstave „Jami distriktt“ i plesnih predstava „Magbet“ i „San ljetnje noći“ već četvrta koprodukcija Bitef teatra i tivatskog CZK te da je iz te plodne saradnje nastao i sami Festival plesnog teatra kao poseban dio tivatskih ljetnjih „Purgatorija“. To je inače, jedimo mjesto u regionu bivše Jugoslavije gdje se na ovaj način gaji i promoviše plesni teatar kao vid Talijine umjetosti. Stoga je, kako je istakla Sindik, CZK veoma rado prihvatio i ovaj novi izazov da u oblik plesne prestave – baleta, pretoče i jedno od najčuvenijih djala svjetske knjiđževnosti kakva je Orvelova maestralna „Životinjska farma“.
„Ovo je prvi put da neko pravi „Životinjsku farmu“ kao balet i pokušava to ekstremno kompleksno djelo prenese na plesni pokret. Orvel je svevremsnki piosac čiji opus traje kroz vjekove. „Životinjska farme“ je složeno djelo koje obiluje različitim likovima, ali sam se ja ovdje odlučio da sve likove svedema na samo dvije kategorije: svinje i ovce, smatrajući da su to upravo dvije životinjske vrste koje najbolje personifikuju današanjeg čovjeka.“- kazao je autor i koreograf baletskog čitanja „Životinske farme“, Miloš Isailović. Dodao je da kao i originalni predožak, i ova verzija Orvelovog djela ima elemente političnosti, ali prije svega insistira na kompleksnosti odnosa između samih likova-aktera.
„Izuzetno je zahtjevno bilo u plesnu koreografiju pretočiti temu društvenih odnosa koji traju vjekovima između povlašćenih i podređenih, a posebno prenijeti ono što je glavna karakteristika tih odnosa- manjak želje da se stvari promijene. Plesni teatar je naime, jedna izuzetno specifična vrsta umjetnosti gdje sve što treba da iskažeš, to moraš raditi tijelom i njegovim pokretom. A onda tu mašta i inspiracija samo naviru i onda se sve to samo „pakuje“.“- kazao je Isailović dodajući da se na svođenje likova u predstavi na samo dvije kategorije – „svinje koje su bezobzirne u svojoj despotiji i ovce koje su za šišanje“, odlučio jer „to najbolje dočarava život i dočarava nas jer se svako od nas može naći u te dvije uloge“.
Umjetnička direktorica Bitef Dance Company Jelena Kajgo istakla je da je i ova predstava na tragu strategije koju primjenjuju u popularizaciji plesnog teatra i njegovom približavanju najširoj publici – da u plesni oblik pretvore klasilna i svima poznata djela svjetske književnosti, „kako plesni teatar ne biu biuo nešto apartaktno, već publici poznato sa čime ona može korelirati“.
„Dobro poznata, klasična literatura koja se pretače u plensi pokret bliža je publici, ali je i veoma zanimljiva i inspirativna autorima da ta djela tumače kroz plesni pokret. „Životinjska farma“ je stoga veoma interesantna i kao to kako jedna mladi i već dokazani umjetnik – nekadašnji plesač, a sada koreograf Miloš Isailović, iščitava temu diktature i podređenosti u društvu.“- istakla je Kajgo.
Plesači u novoj predstavi CZKI Tivat i Bitef teatra, Branko Mitrović i Staša Ivanović naglasili su da im je bilo izuzetno inspirativno kroz plesni pokret prestaviti temu dominacije, želje za vlašću i ugnjetavanje podrđenih, a koja čovječanstvo prati od njegovog postanka, i istakli da „Životinska farma“ „definitivno predstavlja jedna od najzanimljivijih projekata naše plesne kompanije u posljendnje vrijeme“.
Aerodromi Crne Gore potpisali su danas protokole o transferu putnika preko tzv. “vodenog terminal” Aerodroma Tivat sa šest poslovnih partnera- luksuznih turističkih rizorta i hotela smještenih na teritorijama Opština Tivat, Kotor i Herceg Novi.
“U cilju unapređenja turističke ponude i razvoja multimodalnog modela saobraćaja, Aerodromi Crne Gore su do danas, 12.jula, zaključili protokole o transferu putnika sa šest kompanija, što znači da će njihovi gosti imati mogućnost da od aerodroma do hotela i nazad, putuju brodom”- saopšteno je danas iz ACG uz napomenu da su protokoli potpisani sa kompanijama Adriatic Marinas doo Tivat , One & Only resort Herceg Novi , Mamula hotel operating company doo Tivat, Portonovi resort – Herceg Novi, Jadran doo – Hotel „Heritage Grand“ Perast, te hotelskim resortom Luštica Bay – odnosnmo kompanijom Luštica Development AD Tivat.
“Ovim protokolom su definisani organizacija prihvata i prevoza putnika, međusobne obaveze i ovlašćenja, predmet saradnje, relacija prevoza i druga pitanja od značaja za realizaciju ovog protokola. Kao što smo ranije najavili, Aerodromi Crne Gore su spremni da organizuju iste aktivnosti i sa drugim privrednim subjektima koji iskažu interesovanje, a razgovori sa Opštinom Tivat su nastavljeni u cilju eventualne organizacije linijskog prevoza u skladu sa zakonskim propisima.”-navodi se u saopštenju člime je potvrđeno naše pisanje da će kontroverzni objekat tzv. vodenog terminala na lokaciji Blato pored praga piste 14 Aerodroma Tivat, moći da koristi smao manji broj VIP gostiju – bogatih turista koji letovima privatnih vazduhoplova iz segmenta tzv. generalne avijacije dolaze na Aetrpdrom Tivat, odnosno da “vodeni terminal” do daljnjeg neće biti na usluzi masovnim turistima – putnicima velikih putničkih aviona na komercijanim letovima.
Izgradnja privremenog tzv. vodenog terminala tivatskog aerodroma jedan je od prioriteta koje je istakla aktuelna Vlada premijera Dritana Abazovića, radi navodnog smanjenja problema koji putnici sa aerodroma Tivat imaju prilikom drumskog tarsnfera iz te vazdušne luke do krajnjih destinacia do kojih oni putuju, a zbog ljeti katastrofalno zakrčene Jadranske magistrale kroz Tivat. Vlada je krajem maja usvojila zaključak da se krene u hitno uređenje privremenog vodenog terminala na lokaciji Kukoljina a koju starosjedioci Tivta inače, zovu Blato. Građevinski radovi na čišćenju i uređenju prostora na katastarkoj parceli 1261/2 KO Mrčevac koje finansira JP Morsko Dobro iz Budve, počeli su bez da je ta firma dobila potrebne i tražene urbanističko-tehničke uslove niti od Sekretarijata za uređenje prostora Opštine Tivat, niti od resornog Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, s obzirom da se ta lokacija nalazi u zahvatu važeće Državne studije lokacije „Aerodrom Tivat“. Zahtjev za izdavanje UTU Morsko Dobro je Sekretarijatu za uređenje prostora Ioptinje Tivat podnijelo još 8.juna, ali ih do sada nije dobilo jer taj organ još uvijek nije dobio zvanične stavove više državnih institucija ili preduzeća koji se o takvom zahtjevu po zakonskoj proceduri, moraju izjasniti, a među kojima je i stav Agencije za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore.
ACV je u odgovorima na pitanje u vezi „vodenog terminala“ izrazila rezervisanost prema tom projektu i potvrdila da vrhovnoj vazduhoplovnoj vlasti u državi nije predočena nikakva dokumentacija na osnovu koje se gradi taj objekat odnoso planira i organizuje njegovo buduće funkcionisanje.
„S obzirom da se djelovi infrastrukture vodnog terminala planiraju izgraditi u zoni zaštitnih površina Aerodroma Tivat (čime će se povećati prisustvo putnika, vozila i prateće opreme), smatramo da navedeno može imati negativnog uticaja na vazdušni saobraćaj, kao i na korisnike vodnog terminala na Aerodromu Tivat i u tom kontekstu neophodno je implementirati zaštitne mjere, kako nova infrastruktura ne bi uticala na sigurnost obavljanja vazdušnih operacija i bezbjednost putnika koji koriste vodni terminal.“- rekli su „Vijestima“ u ACV-u, precizirajući da se „površina pristanišnog doka se nalazi u zoni prilazne površine za prag 14 poletno sletne staze , odnosno odletne površine sa praga 32 poletno sletne staze Aerodroma Tivat, i shodno tome moraju biti zadovoljeni visinski kriterijumi za izgradnju/postavljanje fizičkih objekata, kako isti ne bi predstavljali vazduhoplovnu prepreku.“
Lokacija na kojoj se pravi vodeni terminal u odnosu na pistu aerodroma Tivat
Zanimljivo je da je Morsko Dobro u uređenje „vodenog terminala“ vrijedno oko 30.000 eura krenulo i bez osnova u svom Programu korišćenja sredstava tog JP za 2022. koji je ranije usvojila Vlada i u kojem ne postoji ta stavka kada su u pitanju ulaganja Morskog Dobra na teritoriji opštine Tivat za ovu godinu. Uprkos tome, Morsko Dobro je na lokaciji Blato proteklih dvadesetak dana izvršilo betoniranje platoa koji vodi do tamo od ranije napravljenog betonskog mula, izgradilo manji sanktarni čvor, kao i uredilo i asfaltiralo veliki plato za parkiranje vozila, te postavilo elektroenergetsku infrarstrukturu, rasvjetiu i hortikulturno uredilo čitav prostor sadnjom raznog bilja i drveća. Sve to Morsko Dobro radi pozivajući se na svoj “Programu privremenih objekata u zoni morskog dovra za teritoriju Opštine Tivat za period 2019-2023.”, a kojim su na ovoj lokaciji su uz jedan veći i jedan manji privremeni ugostiteljski objekat, ucrtani i jedan “montažno-demontažni privremeni objekat dimenzija 65 x 24 x 6 metara, ukupne površine čak 1.300 kvadrata sa namjenom “montažna hala – terminal za putnike”. U akvatorijumu kod postojećeg betonskog pristanipta predviđeno je i postavljanje u moru još jednog privremenog objekta – plutajućeg pontonskog privezišta dimenzija 50 x 2,5 metara. Trenutno ovdje egzistira samo jedan manji plutajući privezni ponton dužine 15 metara.
Ovako zamišljen privremenog objekta na ovoj lokaciji mnogo je veći od onog stalnog što za konačni vodeni terminal predviđa DSL “Aerodrom Tivat”. Ipak, i za njegovo korišćenje u smislu pristajanja plovnih objekata i po aktuelnom “Programu privremenih objekata u zoni morskog dobra za teritoriju Opštine Tivat za period 2019-2023.”, neophodno je dobiti formalnu saglasnost ACV-a. Agencija je već ranije propisala da ovdje ne mogu pristati plovila čija je visina veća od 3 metra iznad površine mora. budući da se lokacija nalazi unutar najuže kontakt zone praga piste 14 aerodroma Tivat i “probija” njene tzv. horizontalne prelazne ravni. Morsko Dobro je to ograničenje već narušilo sadnjom više sadnica drveća koje su već sada visoke preko 3 metra u odnosu na nivo mora, a nalaze se još i bliže pragu piste 14 nego što je to slučaj sa priveznim pontonom na koji mogu pristati plovila niža od tog limita.
Iz Morskog Dobra još nijesu odghovorili na pitanja u vezi vodenog terminala a koja smo toj državnoj firmi uputili prošle nedjelje,.
Iz ACG se u današnjem saopštenju nisu osvrtali ni jednu od ovih kontroverzi oko projekta “vodenog terminala”, poručujući samo da je “Vlada Crne Gore u saradnji sa Aerodromima Crne Gore i Morskim dobrom preduzela aktivnosti u okviru propisanih ovlašćenja na uspostavljanju vodenog terminala Tivat.”.
Počelo je Svjetsko prvenstvo u jedrenju za mlade, u olimpijskim klasama. Borbe na regatnom polju se vode u Olimpijskom jedriličarskom centru u Hagu u Holandiji. Nikola Golubović, reprezentativac Crne Gore, jedriličar Jedriličarkog kluba Delfin iz Tivta, na kraju drugog dana takmičenja zauzima 15. mjesto na planeti.
Nikola je tokom prva dva dana Svjetskog prvenstva u tri odjedrene regate u cilj ušao 19. 13. i 15. u konkurenciji 60 jedriličara planete. Primarni cilj je plasman u TOP 10.
Prvenstvo se nastavlja, a do kraja takmičenja na programu je još osam regata. Nikola, koji spada u grupu najtalentovanijih jedriličara planete, pod komandom selektora Ilka Klakora, ima šanse da se bori za još bolji plasman i da odjedri do ostvarenja sna.
U svrhu očuvanja klime, Norvežani su već davno počeli koristiti alternativne pogone za brodove.
Ekološki projekt nije zaobišao ni manja turistička plovila, pa u otočnom arhipelagu Svalbard na sjeveru države turisti plove Kvitbjornom, brodom dugim 14,9 metara s hibridnim pogonom.
Na njemu smije biti 12 putnika, a Kvitbjorn je ovih dana snimljen dronom iz zraka u zaljevu Borebukta kod Isfjordena.
Opština Tivat priređuje četvrti po redu matine nastup Glazbeno prosvjetnog društva Tivat u bašti hotela Pine u srijedu, 13. jula u 11 sati. Koncert će se održati povodom proslave Dana državnosti.
Prijepodnevne svirke subotom na glavnom tivatskom šetalištu je projekat koji zajednički realizuju najstarija institucija kulture i Sekretarijat za društvene djelatnosti s ciljem promocije Tivta kao tipičnog grada na Mediteranu, a gradskog orkestra kao neodvojivog segmenta tradicije i kulture života njegovih obala.
“Dubrovnik Pass”, projekt digitalizacije Dubrovačke kartice, dvojezična aplikacija koja posjetiteljima donosi pogodnosti i popuste u gradskim ustanovama i znamenitostima, predstavljen je u ponedjeljak u dubrovačkim Lazaretima
Novi model korisnicima nudi jednostavno korištenje uključenih sadržaja i ekonomičnije upravljanje sredstvima i vremenom, a dubrovačkoj gradskoj upravi donosi učinkovitiju marketinšku aktivnost i umreženost ponude, ali i upravljanje tokovima posjetitelja.
Gradska pročelnica za kulturu i baštinu Julijana Antić Brautović istaknula je kako dvojezični digitalni sustav objedinjuje sve elektronske kartice pod jednim QR kodom, pa će korisnici s jednim medijem imati pristup svim pogodnostima.
“Sustav je kao inovativno rješenje usklađen s EU zelenim planom. Značajno smanjuje troškove koje smo ranije imali na izradi analogne kartice, a moguće je brzo kreairati i novu ponudu i cijene. Naši zaposlenici više ne gube vrijeme na podršku, već se sad mogu usredotočiti na upravljanje proizvodom i razvoj novih”, rekla je Antić Brautović.
Dodala je kako bi “Dubrovnik Pass” trebao donijeti i uštede na promidžbi destinacije, jer će se na društvenim mrežama izravno oglašavati gostima Dubrovnika.
Siniša Lukač iz tvrtke RAO, koja je tehnički pripremala projekt, izjavio je kako će se sustav koristiti masovno i u svakom trenutku pa je dizajn samog sustava bio zahtjevan.
Manje od mjesec dana nakon prošlog toplinskog vala, živa u termometru se u ponedjeljak opet popela na neuobičajeno visoku razinu na Pirenejskom poluotoku, gdje su izmjerena 42 Celzijeva stupnja, i na jugu Francuske.
Sve češća pojava toplinskih valova izravna je posljedica klimatskih promjena, kažu znanstvenici, jer se povećava jačina, trajanje i učestalost ispuštanja stakleničkih plinova.
U Španjolskoj je najviša temperatura, 43,3 Celzijeva stupnja, izmjerena u Candeledi, u središtu, objavila je španjolska meteorološka služba Aemet. U drugim gradovima na jugu i u središtu, poput Seville i Badajoza, izmjerena su 42 stupnja.
Ovaj novi toplinski val, drugi u mjesec dana nakon onoga sredinom lipnja, “sasvim je neuobičajen” u zemlji gdje visoke temperature ljeti nisu rijetkost, rekao je u ponedjeljak Ruben del Campo, glasnogovornik Aemeta.
Toplinski val je počeo u nedjelju i mogao bi “potrajati devet do deset dana, pa bi tako mogao biti treći najdulji toplinski val u Španjolskoj od 1975.”, rekao je za France Presse.
– Klimatske promjene su uzrok češćih i jačih toplinskih valova, dodao je Del Campo, podsjetivši da se njihov broj udvostručio u zemlji u zadnjih dvanaest godina.
Najteže će biti između utorka i četvrtka, upozorava Aemet koji ipak nije mogao reći hoće li biti potučen apsolutni temperaturni rekord zabilježen u Španjolskoj (47,4 stupnja izmjerena u Montoru, blizu Cordobe, u avgustu 2021.).
U susjednom Portugalu temperatura se za vikend u nekim krajevima popela na 44 stupnja. Premda je temperatura u ponedjeljak bila nešto niža, 42 stupnja se ipak očekuju u okolici Evore, na jugoistoku, navodi nacionalna meteorološka služba koja najavljuje novi porast temperature u utorak i u srijedu.
Takva pripeka je ovih dana prouzročila požare u središtu zemlje.
Toplinski val je u ponedjeljak zahvatio i Francusku s jugozapada, objavio je Meteo-France. Temperature su na dobrom dijelu francuskog teritorija prelazile 30 Celzijevih stupnjeva a od utorka bi mjestimično mogle dosezati i 39.
Vrhunac ovog vala najvjerojatnije će biti “između subote i utorka” 19. jula, dodaje Sebastian Leas iz Meteo-Francea, istaknuvši da je još rano da bi se ovaj fenomen mogao uspoređivati sa smrtonosnom žegom kakva je bila u ljeto 2003.
U Velikoj Britaniji, gdje se u ponedjeljak i u utorak na jugozapadu očekuju 33 Celzijeva stupnja, nacionalna meteorološka služba izdala je u ponedjeljak tzv. narančasto upozorenje za “ekstremne vrućine” od nedjelje, s temperaturama višim od 35 stupnjeva.
Povodom predstojećeg praznika Dana državnosti Crne Gore Ministarstvo rada i socijalnog staranja saopštilo je da će neradni dani biti 13. i 14. jul.
“Na osnovu Zakona o državnim i drugim praznicima (Sl. list RCG, br. 27/07 i 36/13), Dan državnosti se praznuje 13. i 14. jula, te su neradni dani za ovaj državni praznik – srijeda 13. jul i četvrtak 14. jul”, navodi se u saopštenju.
U saopštenju se dodaje da su državni organi, organi lokalne samouprave, javne ustanove, javna preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa “dužni da tokom prazničnih dana obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posljedice po građane ili državu”.
Mještani mjesnih zajednica Lastva Grbaljska i Gornji Grbalj decidno su protiv prolaska brze saobraćajnice kroz taj dio područja, posebno kroz staro selo Lastva jer bi, kako tvrde, na taj način bilo uništeni vjekovni maslinjaci, ali i poljoprivredno turistička perspektiva tog područja kotorske opštine. Oni zahtijevaju da se umjesto ceste kroz selo, izgradi tunel ispod zemlje i na taj način sačuva prostor. Član Savjeta MZ Lastva Grbaljska Rajko Mihović saopštio je da idejni projekat izgradnje zaobilaznice oko Budve ima alternativu otvorenog prostora i tunela. On je na jučerašnjoj javnoj tribini o Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje zaobilaznice oko Budve, održanoj u Palati Bizanti, kazao da su predstavnici grbaljskih MZ u prethodnom periodu imali više sastanaka sa nadležnima u ministarstvima, te da se “sve svelo na to” da je izgradnja tunela skuplja.
– Ono što se nađe na trasi je nemoguće zaštititi. Postoje dva rješenja, ovo koje je za nas neprihvatljivo, jer se uništava pejzaž, stanovanje, poljoprivredno turistička perspektiva, i druga kojom se sve to izbjegava sa 400 metara tunela. Nije to strašna razlika u cijeni, par miliona. Ovo nije samo naša stvar već cijele države ako uništimo jedan potencijal – rekao je Mihović.
Mještanin Lastve Grbaljske Ivan Vučetić ukazao je na potrebu ograničavanja zauzimanja prostora, navodeći da su u starom selu obnovili put, crkvu Sv. Ilije, doveli struju i vodu.
– Radi se o selu koje živi. Gradimo perspektivu seoskog turizma. Ovo je pitanje egzistencije – poručio je on, dok je Ljubo Nikaljević iz Šišića potencirao pitanje izrade elaborata uticaja, a da prethodno nije definisan tačan koridor saobraćajnice.
– Kako možete dati uticaj, a ne znate koridor koji prvo treba da nam predstavite. Gdje je koridor kroz Goroviće i Bratešiće. U Grblju postoji 65 crkava – istakao je Nikaljević.
Predsjednik MZ Gornji Grbalj Radosav Tujković podvukao je da bi se izgradnjom saobraćajnice uništilo oko 30 izvora pitke vode, od kojih se sa njih pet snadbijeva dio opštine Kotor.
– Koridor je definisan Prostornim planom obalnog područja i PUP–om Kotora – kazala je predstavnica obrađivača elaborata, firme “Plan Plus”, Sanja Lješković Mitrović. Njena koleginica Marijana Kaluđerović navela je da će koridorom biti obuhvaćene katastarske opštine Gorovići, Prijeradi i Lastva Grbaljska. Studijom SIA čija će izrada uslijediti biće definisani svi aspekti uticaja, uključujući i socio – ekonomske, a svemu će prethoditi anketiranje vlasnika zemlje.
– Zaobilaznica obuhvata 186.000 hektara, od čega je 24 odsto u privatnom vlasništvu, rekla je Kaluđerović, navodeći da je procijena izrađivača elaborata da će izgradnjom zaobilaznice doći do pogoršanja kvaliteta vazduha, dijelom uticaja na zemljište jer je ono u Crnoj Gori bogato hromom. Obrađivač je za djelove trase već dao sugestiju projektantu da se moraju naći alternative. Predstavnik Agencije za zaštitu životne sredine Emir Redžepagić najavio je formiranje posebne stručne komisije koja će razmatrati sve primjedbe koje pristignu na projekat izgradnje zaobilaznice. Skupu je u ime Ministarstva kapitalnih investicija prisustvovao Almin Ljaić, a u ime Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine Jelena Vuković.
Dužina obilaznice 30 kilometra sa pet tunela
Projekat obilaznica oko Budve nalazi se na Ruti 1 Jadransko jonske magistrale. Ukupna dužina budvanske obilaznice je 30 kilometara (km). Srednja dionica je duga 13 km, od čega je 8,5 km od petlje Bratešići u Grblju do petlje Budva. Sjeverni i južni dio, ukupno 17 km, je 8 km od petlje Bratešići do petlje Kotor (Vrmac) uključujući i tu petlju, sa pristupnom cestom i 9 km od petlje Vrijesno do petlje Petrovac, uključujući istu, sa pristupnom cestom.
U sklopu izrade idejnog projekta projektovano je pet tunela na srednjoj dionici i to; Bogovina, Duletići, Markovići, Stanišići i Babac. Ukupna dužina tunela je 9.658 metara.
Lokacija na kojoj se pravi vodeni terminal u odnosu na pistu aerodroma Tivat
Način na koji je država pristupila uspostavljanju tzv. vodenog terminalan Aerodroma Tivat u najmanju je ruku neozbiljan što potvrđuje i stav najmeritornijeg organa – Agencije za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore (ACV) koja je izrazila veliku rezervu prema tome kakav će biti uticaj tog objekta na sigurnost izvođenja operacija vazduhoplova na tom aerodromu.
ACV je Zakonom o vazdušnom saobraćaju prepoznata kao regulatorno tijelo u oblasti vazdušnog saobraćaja., odnosno vrhovna vazduhoplovna vlast bez čijeg „amina“ se ne može raditi ništa što ima uticaj na sigurnost, odnosno bezbjednost izvođenja vazduhoplovnih operacija u državi.
„U skladu sa svojim ovlašćenjima, a na osnovu detaljne stručne analize, mišljenja smo da bilo kakva izgradnja ili aktivnosti u neposrednoj blizini operativnih površina, bilo kog aerodroma, moraju biti smanjene na minimum, kako bi se prioritet dao sigurnom obavljanju operacija vazduhoplova, posebno u uslovima vanrednih procedura, kako ne bi došlo do ugrožavanja sigurnosti putnika, vazduhoplova i opreme. S obzirom da se djelovi infrastrukture vodnog terminala planiraju izgraditi u zoni zaštitnih površina Aerodroma Tivat (čime će se povećati prisustvo putnika, vozila i prateće opreme), smatramo da navedeno može imati negativnog uticaja na vazdušni saobraćaj, kao i na korisnike vodnog terminala na Aerodromu Tivat i u tom kontekstu neophodno je implementirati zaštitne mjere, kako nova infrastruktura ne bi uticala na sigurnost obavljanja vazdušnih operacija i bezbjednost putnika koji koriste vodni terminal“- rekli su nam u ACV.
Na pitanje kakav je njihov definitivni stav vezano za način na koji je trenutno napravljen tzv. vodeni terminal Aerodroma Tivat, odnosno način i protokole za funkcionisanje tog objekta, iz ACV su nam kazali da „Agencija nije bila u posjedu tehničke dokumentacije o bilo kakvim detaljima koji se odnose na način upravljanja objektom, uspostavljanja koridora kretanja putnika, određivanja mjesta čekanja, ukrcavanja i iskrcaja u i iz vozila/autobusa i slično.“
„Sa aspekta uticaja na bezbjednost civilnog vazduhoplovstva, a po sadašnjem planu korišćenje infrastrukturnog prostora nije u bezbjednosno-zaštićenoj zoni aerodroma, i samim tim ne bi imao uticaja na bezbjednost zaštićene zone“- podvukli su iz ACV.
Izgradnja privremenog tzv. vodenog terminala tivatskog aerodroma jedan je od prioriteta koje je istakla aktuelna Vlada premijera Dritana Abazovića, radi navodnog smanjenja problema koji putnici sa aerodroma Tiuvat imaju prilikom drumskog tarsnfera iz te vazdušne luke do krajnjih destinacia do kojih oni putuju, a zbog ljeti katastrofalno zakrčene Jadranske magistrale kroz Tivat. Vlada je krajem kmaja usvojila zaklučak da se krene u hitno uređenje privremenog vodenog terminala na lokaciji Kukoljina a koju starosjedioci Tivta inače, zovu Blato. Građevinski radiovi na čišćenju i uređenju prostora na katastarkoj parceli 1261/2 KO Mrčevac koje finansira JP Morsko Dobro iz Budve, počeli su bez da je ta firma dobila potrebne i tražene urbanističko-tehničke uslove niti od Sekretarijata za uređenje prostora Opštine Tivat, niti od resornog Ministarstva ekologiuje, prostornog planiranja i urbanizma, s obzirom da se ta lokacija nalazi u zahvatu važeće Drđžavne studije lokacije „Aerodrom Tivat“. Zahtjev za izdavanje UTU Morsko Dobro je Sekretarijatu za uređenje prostora Ioptinje Tivat podnijelo još 8.juna, ali ih do sada nije dobilo jer taj organ još uvijek nije dobio zvaniče stavove više državnih institucija ili preduzeća koji se o takvom zahtjevu po zakonskoj proceduri, moraju izjasniti, a među kojima je i stav ACV-a.
Pristanište vodenog terminala
Zanimljivo je da je Morsko Dobro u uređenje „vodenog terminala“ vrijedno oko 30.000 eura krenulo i bez osnova u svom Programu korišćenja sredstava tog JP za 2022. koji je ranije usvojila Vlada i u kojem ne postoji ta stavka kada su u pitanju ulaganja Morskog Dobra na teritoriji opštine Tivat za ovu godinu. Uprkos tome, Morsko Dobro je na lokaciji Blato proteklih dvadesetak dana izvršilo betoniranje platoa koji vodi do tamo od ranije napravljenog betonskog mula, izgradilo manji sanktarni čvor, kao i uredilo i asfaltiralo veliki plato za parkiranje vozila, te postavilo elektroenergetsku infrarstrukturu, rasvjetiu i hortikulturno uredilo čitav prostor sadnjom raznog bilja i drveća. Sve to Morsko Dobro radi pozivajućii se na svoj “Programu privremenih objekata u zoni morskog dovra za teritoriju Opštine Tivat za period 2019-2023.”, a kojim su na ovoj lokaciji su uz jedan veći i jedan manji privremeni ugostiteljski objekat, ucrtani i jedan “montažno-demontažni privremeni objekat dimenzija 65 x 24 x 6 metara, ukupne površine čak 1.300 kvadrata sa namjenom “montažna hala – terminal za putnike”. U akvatorijumu kod postojećeg betonskog pristanipta predviđeno je i postavljanje u moru još jednog privremenog objekta – plutajućeg pontonskog privezišta dimenzija 50 x 2,5 metara. Trenutno ovdje egzistira smao jedan manji plutajući privetzni ponton dužine 15 metara.
Ovako zamišljen privremenog objekta na ovoj lokaciji mnogo je veći od onog stalnog što za konačni vodeni terminal predviđa DSL “Aerodrom Tivat”. Ipak I za njegovo korišćenje u smislu pristajanja plovnih objekata i po aktuelnom “Programu privremenih objekata u zoni morskog dobra za teritoriju Opštine Tivat za period 2019-2023.”, neophodno je dobiti formalnu saglasnost ACV-a. Agenmcvija je već ranije propisala da ovdje ne mogu pristati plovila čija je visina veća od 3 metra iznad površine mora. budući da se lokacija nalazi unutar najuže kontakt zone praga piste 14 aerodroma Tivat i “probija” njene tzv. horizontalne prelazne ravni. Morsko Dobro je to ograničenje već narušilo sadnjom više sadnica drveća koje su već sada visoke preko 3 metra u odnosu na nivo mora, a nalaze se još i bliže pragu piste 14 nego što je to slučaj sa priveznim pontonom na koji mogu pristati plovila niža od tog limita.
Nepostojanje formalne saglasnosti nadležnih organa i rezervisanost vrhovne vazduhoplovne vlasti prema ovakvom konceptu „vodenog terminala“ nije međutim spriječila premijera Dritana Abazovića da prošle nedjelje u pratnji ministara kapitalnih investicija Ervina Ibrahimovića (BS), ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ane Novaković –Đurović (URA) i eokonomskog razvoja i turizma Gorana Đurovića (URA) obiđe ovu lokaciju i izrazi zadovoljstvo onim što se ovdje dešava. U društvu premijera i ministara tada su bili i čelnici Morskog Dobra Mladen Mikijelj i Blažo Rađenović, te članovi Borda direktora Aerodroma Crne Gore Nebojša Đoković i Eldin Dobardžić. Kako je tada rečeno, Morsko Dobro i ACG zajedno će upravljati pristaništem sa kojeg će putnike moći da preuzmu samo brodari koji su se već javili na oglas Morskog Dobra. Za dovoženje putnika od terminalne zgrade aerodroma do pristaništa u Kukoljini, kako se čulo, koristiće se interna drumske saobraćajnica aerodroma koju sada koriste taksisti za pristup terminalu, a čime će se izbjeći zakrčena Jadranska magistrala.
Foto Vlada CG
„Vodeni terminal je bio obećanje predsjednika Vlade a ovo što sada dobijamo u Kukoljini nije klasični vodeni terminal kakav aerodrom Tivat i Crna Gora zaslužuju, već privremeno rješenje koje smo postigli u rekordnom roku. Turisti koji budu slijetali na aerorom i nakon toga koristili ovaj terminal za dalji transfer, mislim da će imati sasvim drugačiji i mnogo ljepši i intenzivniji prvi doživljaj Boke i Crne Gore i neće čekati u dugim kolonama na cestama.“-. kazao je Abazović dodajući da se nada da će od jeseni „imati jednog ozbiljnog operatera“ koji će vodeni terminal u Tivtu organizovati na još bolji način za narednu sezonu“.
On je istakao da će veliki rizorti vjerovatno imati besplatan vez za svoja plovila kojima budu preuzimali svoje goste sa vodenog terminala u Tivtu, a na pitanje „Vijesti“ imaju li saglasnost ACV-a za ovakvo improvizovano rješenje u osjetljivoj i zaštićenoj kontakt-zoni aerodroma, premijer je kazao da je „bila dilema vezano za stav ACV-a“.
„Podržavam to apsolutno jer su oni izrazili svoju zabrinutost zbog blizine vodenog terminala u odnosu na pistu i ogradu aerodroma. To je po meni, profesionalan pristup ACV-a, Ipak, mislim da projekat može da se kompletira i da se operacije preko njega vrše bez restrikcija.“- kazao je Abazović dodajući da „sigurnost i bezbjednost ostaju prioriotet da ne dođemo u situaciju ugrožavanja letjelica i putnika“.
žDa je u svemu međutim, riječ o velikoj improvizaciji koja se radi bez adekvatne dokumentacije, potvrđuje i odgovor ACV-a na pitanje “Vijesti” jesu li njihovi inspektori u međuvremenu obišli ovu lokaciju jer se ona nalazi u vrlo osjetljivoj zoni s obzirom na horizontalne prelazne ravni tivatskog aerodroma.
„Inspektor Agencije je 22.06.2022. godine na zahtjev JP Morsko Dobro pregledao navedenu lokaciju i izvršio uvid u stanje na pristanišnom doku, a kako nema adekvatne dokumentacije za navedeni objekat, usmenim putem dao smjernice predstavnicima Morskog Dobra, na koji način i pod kojim uslovima je moguće urediti površinu pristanišnog doka. Površina pristanišnog doka se nalazi u zoni prilazne površine za prag 14 poletno sletne staze , odnosno odletne površine sa praga 32 poletno sletne staze Aerodroma Tivat, i shodno tome moraju biti zadovoljeni visinski kriterijumi za izgradnju/postavljanje fizičkih objekata, kako isti ne bi predstavljali vazduhoplovnu prepreku.“- rekli su nam iz ACV-a.
U Agenciji kažu da oni ipak ne mogu zabraniti rad ovakvom improvizovanog „vodenog terminala“ jer se njihove nadležnosti „isključivo odnose na subjekte vazdušnog saobraćaja“. Uzimajući u obzir činjenicu da vodni terminal nije objekat koji je sastavni dio aerodromske infrastrukture, već zasebni objekat, koji je izgrađen na obalnom području kojim upravlja JP Morsko Dobro „ACV u skladu sa sadašnjim planom i datim smjernicama, ne bi imala razloga da zabrani korišćenje ovog objekta.“
„Takođe, rad terminala (prihvat/transport putnika na dijelu vodnog terminala), ne bi bio u nadležnosti nadzora ACV-a, jer će ti putnici biti predmet redovne bezbjednosne procedure Aerodroma Tivat.“- podvukli su iz Agencije.
TERMINAL SAMO ZA VIP-PUTNIKE SA LETOVA BIZNIS AVIJACIJE ?
Iako su iz Vlade i Morskog Dobra u javnosti stvorili utisak da će preko „vodenog terminala“ sa aerodroma Tivat do svojih hotela i drugih krajnjih odredišta širom Boke,biti transferisani svi putnici koji to budu željeli, iz ACG je indirento potvrđeno da to neće biti slučaj, već će „vodeni terminal“ korostiti samo izuzetno mali broj putnika.
„Sa predstavnicima dva rizorta koji su za sada iskazali interesovanje za brodski transfer putnika od i do Aerodroma Tivat, usaglašene su procedure prihvata i transfera putnika od Terminala 2 do vodenog terminala. Nakon izlaska iz terminalne zgrade, putnici će biti usmjereni do Terminala 2, gdje će ih čekati hotelsko vozilo koje ih prevozi do vodenog terminala. Na taj način vozila sa putnicima neće izlaziti na magistralni put Budva-Tivat. Aerodromi Crne Gore će postaviti rampu ispred Terminala 2 i na taj način će se regulisati ulazak/izlazak vozila.Radovi na uređenju ove saobraćajnice su u toku.”- saopšteno je iz ACG, nakonj posjete Abazovića i ministara “vodenom terminalu”.
Kako saznajemo ovaj vid transfera moći da koristi samo manji broj VIP gostiju koji idu prvenstveno u rizort Portonovi u Kumboru, odnosno manjim dijelom u Porto Montenegroo u Tivtu, a koji dolaze na aerodrom Tivat letovima privatnih i biznis aviona iz segmenta tzv. generalne avijacije. Tih putnika nije ni izbliza toliko puno da bi oni svojom i brojnošću automobila kojim se prevoze, uticali na stvaranje gužvi na Jadranskj magistrali do Tivta i Kumbora. Da “vodeni terminal” zapravo neće riješiti problem zakrčenja u drumskom saobraćaju, pokazuje i indirektno priznanje ACG da taj objekat uopšte neće moći koristiti za brodski transfer eventualno zaniteresovani putnici sa brojnih komercijalnih letova koji dolaze na aerodrom Tivat i da to pitanje (suštinski motiv za ulazak u cijelu priču zvanu vodeni terminal) uopšte nije ni regulisano.
“U cilju eventualnog prevoza putnika komercijalne avijacije, a koji izraze želju za prevoz vodenim putem do određenih destinacija, ACG nastavljaju komunikaciju sa predsjednikom Opštine Tivat.”- poručili su iz ACG.
Čekamo odgovore Morskog Dobra na set pitanja u vezi načina na koji su pristupili uređenju, opremanju i organizaciji funkcionisanja ovog kontroverznog novog privremenog objekta na obali Tivta.
