Veliki broj dolazaka kruzera u Boku Kotorsku nakon pandemije ponovo je aktuelizovao priču o zagađenju okoline. Čitaoci nam svakodnevno šalju fotografije i videozapise ispuštanja u atmosferu izduvnih gasova sa mega kruzera.
O tim problemima smo razgovarali sa direktorom Instituta za biologiju mora Kotor, dr Aleksandrom Joksimovićem.
„Veliki kruzeri svakao imaju uticaj na ekologiju Boke Kotorske, ono što je naša poruka kao naučne institucije je da trebamo jedan ozbiljan ekološki monitoring. Poštojući turizam i ljude koji od toga žive u Kotoru i zalivu želimo da sjednemo za sto, da nam neko da u zadatak da odradimo monitoring i naučna istraživanja, na koji način, koliko utiče, buka, aero zagađenja, elise koje podižu sa dna talog i mulj, o broju kruzera sa aspekta sigurnosti… Da svi zajedno, pokušamo očuvati sve djelatnosti, i na osnovu naučnih istraživanja damo preporuku za održivi razvoj” – kazao je za naš portal dr Aleksandar Joksimović.
Ugledni bokeljski privrednik i vlasnik jedne od najvećih i najuspješnijih ovdašnjih firmi Briv Construction, Vojislav-Vojo Bujković (66), tragično je izgubio život, u subotu poslijepodne u blizini svoje porodične kuće u gornjogrbaljskom selu Dub.
Bujković je na mjestu preminuo od posljedica strujnog udara i pada sa visine dok je zajedno sa svojim radnicima, radio na orezivanju granja u blizini jednog od elektro-stubova na svom imanju.
Vojo Bujković bio je jedan od najsposobnijih i navrijednijih privrednika u Boki. Od skromnih početaka prije četrdesetak godina kao autoprevoznika i građevinskog preduzimača sa jednim kamionom i jednim bagerom, zajedno sa bratom Radovanom, vrijednim i upornim radom i postepenom nabavkom novih mašina i opreme, stvorio je jednu od najvećih i najmodernijih građevinskih kompanija u Crnoj Gori koja je danas poznata pod imenom Briv Construction i koja posluje na tržištima više država. Briv Construction je jedan od najvećih poslodavaca u Boki Kotorskoj, a iza te firme su brojni veliki građevinski poduhvati poput izgradnje putne infrastrukture na primorju, te objekata u ovdašnjim luksuznim turističkim rizortima Porto Montenegro u Tivtu i Portonovi u Kumboru. Bujkovićeva firma izgradila je prije nekoliko godina i potpuno novu obalnu infrastrukturu -sva dograđena postojeća i novoizgrađena mula i operativnu obalu najveće marine u Crnoj Gori – tivatskog Porto Montenegra. Prilikom izvođenja tih radova, tragično je 15.juna 2015. rukujući velikom dizalicom koja je postavljala metalne šipove u more, u Porto Montenegru nastradao Vojov mlađi brat i poslovni partner Radovan Bujković.
Vosjilav je nakon bratove tragične smrti, nastavio da razvija porodičnu kompaniju u kojoj je inače, angažovana i većina od ukupno sedmoro djece braće Bujkovića, te da diverzifikuje njeno poslovanje. Tako je Briv pored građevinskih i hidrograđevinskih radova kojima se osim u Crnoj Gori, ta kompanija bavi i u Hrvatskoj, Albaniji i Njemačkoj, ozbiljno ušao i u domen visokog turizma, kupujući od države, rekonstruišuči i dograđujući hotel „Teuta“ u Risnu. Ovaj modernizovani i dograđeni objekat bi dogodine trebao da počne da radi kao prvi „Mövenpick” hotel i rizort u Crnoj Gori jer je Bujković postigao ugovor o poslovnoj saradnji sa čuvenim francuskim hotelskim lancem “Accor” čiji je “Mövenpick” jedan od prestižnih brendova.
Iako su ga svi prepoznavali prvenstveno kao građevinara, Bujković je bio možda i najveći privatni brodovlasnik u Boki nakon „zlatnog vremena“ nekadašnjih čuvenih ovdašnjih privatnih brodovlasnika sa kraja 19.vijeka jer njegova kompanija raspolaže sa flotom od skoro dvadesetak većih ili manjih hidrograđevinskih plovila, trajekata i remorkera.
Sa pokojnim bratom Radovanom, Vojo je bio poznat i kao veliki dobrotvor i humanista jer su Bujkovići preko svoje kompanije na razne načine pomagali brojnim institucijama i pojednicima, podržavali razne humanitarne akcije i doprinosili lokalnoj zajednici kroz obnovu javnih objekata, ali i podršku vjerskim zajednicama. U duhu najbolje bokeljske tradicije suživota i međusobnog uvažavanja, oni su pomagali i podržavali obnovu kako svojih pravoslavnih, tako i hramova Rimokatoličke crkve u Boki, među kojima je najznačajnija bila obnova katoličkih crkava Gospe od Snijega i Gospe od Anđela u Verigama kod Tivta koju su inače, Bujkovići i sami inicirali i velikim dijelom finansirali. To je Vojo nastavio da čini bukvalno do posljednjeg dana života, jer je samo nekoliko sati prije nego što je tragično izgubio život, Bujković doniranjem građevinskog materijala i rada mehanizacije svoje kompanije pomogao i uređenje parking prostora ispred samostana Svetog Nikole na Prčanju.
Iako je bio materijalno dobro situiran i objektivno, to nije morao činiti, Vojo Bujković je poput svog pokojnog brata, i sam do posljednjeg dana vrijedno radio po 12 sati dnevno u njihovoj kompaniji, obilazeći sva gradilišta na kojima je Briv Construction bio angažovan, često se pritom ne libeći da i sam sjedne za komande neke od građevinskih mašina ili se “zavuče” i do najnepristupačnijih rovova i djelova gradilišta na kojem su bili angažovani Brivovi radnici. Još se pamti kako su braća Bujkovići u aprilu 2014. u požaru koji je nesrećnim slučajem izbio na jednom od njihovih hidrograđevinskih plovila angažovanih na širenju Porto Montenegra, kada je smrtno stradao I. J. (32) iz Sombora, uprkos velikom riziku za sopstvene živote, lično pokušavali da iz zadimljenog i zapaljenog potpalublja broda, izvuku i spasu svog radnika.
Vojislav Vojo Bujković biće sahranjen u ponedjeljak, 13.juna u 17 časova na mjesnom groblju u gornjogrbaljskom selu Sutvara. Iza sebe je ostavio majku, suprugu, sestru, dva sina, kćer i petoro unučadi.
U povodu Svjetskog dana zaštite mora i oceana na splitskim Prokurativama u srijedu je predstavljena kampanja “Poslušaj glas prirode” Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, piše Otvoreno more.
Sudjelovanjem u prigodnim nagradnim kvizovima, posjetitelji su mogli provjeriti svoje znanje o bogatoj bioraznolikosti Hrvatske, a za najmlađe je bio organiziran i dječji kutak u kojem su imali priliku upoznati se s ugroženim životinjama, te naučiti više o povezanosti različitih organizama i njihovoj ulozi u ekosustavu, dok su se najvještiji mogli okušati i u izradi hranilica za ptice.
U sklopu događanja, koji za cilj ima potaknuti pozitivnu promjenu stavova i navika stanovništva u zaštiti prirode i očuvanju bioraznolikosti, predstavila se i mobilna izložba Infocentra Diverterra, čiji multimedijalni sadržaj u proširenoj stvarnosti promiče teme zaštite okoliša i prirode, te klimatskih promjena i bioraznolikosti.
Kampanja “Poslušaj glas prirode” jedan je od ključnih komunikacijskih elemenata projekta “Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000”, najvećeg projekta osnaživanja sustava zaštite prirode u Hrvatskoj. Vrijednost ovog projekta iznosi 186.497.150 kuna, a Europska unija ga sufinancira s 85% sredstava u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.
– Ovakvim aktivnostima želimo dodatno ukazati na činjenicu da nas priroda sve povezuje. U sklopu kampanje “Poslušaj glas prirode” dajemo glas divljim vrstama, kao važnim stanovnicima Hrvatske i potičemo građane da preispitaju vlastite stavove i postupke te tako uvide kako jednostavni koraci, koje mogu poduzeti i sami, doprinose zaštiti prirode i bioraznolikosti u lokalnom okruženju. Time ujedno poboljšavaju kvalitetu svoga života – izjavio je ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, Aljoša Duplić.
Kampanja s ciljem zaštite prirode i bioraznolikosti poziva na aktivno uključivanje stanovništva kroz promjenu životnih navika i volontiranje za prirodu te dodatno informiranje o odgovornom ponašanju prema invazivnim vrstama i držanju egzotičnih ljubimaca, smanjenju potrošnje prirodnih resursa i slično.
S obzirom na povod, naglasak događanja stavljen je i na Jadransko more i njegovu zaštitu. U usporedbi sa Sredozemljem, Jadransko se more, ističu organizatori kampanje, može smatrati malenim ekosustavom, ali je po svojoj bioraznolikosti jedan od najbogatijih ekosustava Hrvatske u kojem živi ili se razmnožava desetak tisuća morskih vrsta i podvrsta, a karakterizira ga i velika raznolikost obalnih i morskih staništa, od kojih su neka karakteristična samo za Hrvatsku.
Poslušaj glas prirode – Foto: Edubrovnik / DNZ
Kako navode, posljednjih dvadesetak godina povećavaju se negativni utjecaji na morski ekosustav koji se očituju kroz pretjerani izlov, ubrzano starenje i degradaciju obalnih i morskih staništa, te klimatske promjene, iznimne količine otpada u moru, a posebice plastike, kao i sve učestaliju prisutnost stranih vrsta od kojih su neke i invazivne.
Navedene promjene sve više pogađaju i sektor morskog ribarstva koji izravno ovisi o očuvanju prirodnih resursa. Uloga zaštićenih područja na moru nadilazi samo očuvanje prirode jer ona donose i gospodarsku korist društvu te su temelj plavog gospodarstva.
Vrijedne aktivnosti i akcije koje provode u svrhu očuvanja prirode i bioraznolikosti, uz Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR), Splićanima i njihovim gostima predstavilo je devet javnih ustanova koje upravljaju ekološkom mrežom Natura 2000 s područja Dalmacije, Istre, Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije, te nevladina udruga Sunce iz Splita, ukazavši na međusobnu povezanost divljih vrsta i ljudi.
Putarina od 3,5 EUR za putnička vozila na budućoj dionici auto-puta Bar – Boljare je najskuplja u regionu, pokazuje uporedna analiza Vijesti.
Dionica Smokovac-Mataševo duga je 42 kilometra, što znači da će kilometar koštati osam centi.
Iz Ministarstva kapitalnih investicija, na čijem čelu je Ervin Ibrahimović, Vijestima su kazali da se putarina za upotrebu auto-puta sa zatvorenim sistemom naplate putarine izračunava i naplaćuje prema udaljenosti koju vozilo prelazi i kategoriji vozila, na osnovu jedinične cijene po kilometru pređenog puta, a da se maksimalna jedinična cijena po kilometru utvrđuje prema troškovima izgradnje, održavanja, upravljanja i troškovima razvoja auto-puta.
”Na osnovu do sada urađenih studija izvodljivosti predložena je jedinična cijena od 0,08 EUR po kilometru za putničko vozilo kao najzastupljeniju kategoriju vozila, odnosno proporcionalno uvećano za druge kategorije vozila”, saopštili su iz Ministarstva.
Cijene putarina auto-puta u regionu su znatno niže.
Tako je za dionicu auto-puta Miloš Veliki dužine oko 130 kilometara, od Beograda do Čačka potrebno izdvojiti manje od četiri EUR, odnosno oko tri centa po kilometru, što je više nego duplo jeftinije od crnogorskog auto-puta.
Ta trasa je dio budućeg auto-puta do Crne Gore.
Cijena putarine za auto-put od Sarajeva do Zenice je šest konvertabilnih maraka, što je oko tri EUR. Ta dionica je duga 53,8 kilometara, što znači da je cijena po kilometru pet centi.
Za dionicu od Skoplja do Tetova u Sjevernoj Makedoniji treba izdvojiti svega jedan EUR, ili tri centa po kilometru.
Cijena putarine je jeftinija i u znatno bogatijoj Hrvatskoj, koja je članica Evropske unije (EU). Na primjer, za dionicu od Zagreba do Rijeke, koja je duga 140 kilometara, treba uzdvojiti oko 9,3 EUR, ili nešto više od šest centi po kilometru.
Na posljednjoj sjednici Vlade utvrđene su cijene putarina za budući auto-put i za druge kategorije vozila, pa za motore iznose 1,5 EUR, dok je najviša cijena za teretna motorna vozila sa prikolicom na istoj dionici 17 EUR.
U usvojenom dokumentu predviđene su cijene i za uključenja sa mjesta Pelev Brijeg i Veruša, pa za isključenje na Mataševu treba izdvojiti dva EUR od Pelevog brijega i 1,5 EUR od Veruše.
Upitani da li smatraju da su navedene cijene putarina prikladne, ako su u regionu znatno jeftinje, iz MKI su ponovili da je cijena određena uzimajući u obzir troškove izgradnje, održavanja, upravljanja i razvoja auto-puta.
Navode da se, analizirajući cijene putarine u regionu, jedinična cijena po kilometre za putnička vozila kreće od pet centi u Srbiji do osam centi u Hrvatskoj.
”S tim da naglašavamo da su troškovi izgradnje, održavanja i upravljanja ovim auto-putevima različiti”, rekli su iz Ministarstva.
Izgradnja prioritetne dionice je počela 11. maja 2015. godine i trebalo je da bude završena na isti dan 2019. Glavni radovi su već u početku kasnili skoro godinu. Rokovi za završetak su tri puta produžavani. Sada se očekuje da auto-put bude otvoren u julu, više od tri godine nakon predviđenog roka.
Solistički koncert Carla Gjurgjevića biće održan u crkvi Svetog Duha odnosno Koncertnoj dvorani Muzičke škole “Vida Matjan” Kotor, u ponedjeljak 13.juna u 19 sati.
Gosti koncerta biće Tijana Begović-flauta, klasa Žana Lekić i Oleksij Molčanov.
Ostaci helikoptera, koji je u četvrtak nestao s radara između regija Toskana i Emilia-Romagna u Italiji, a u kojem se nalazilo sedam osoba, pronađeni su na Apeninima, javlja Anadolu Agency (AA).
Italijanska agencija ANSA objavila je da je u ostacima helikoptera pronađeno pet tijela.
Iz pokrajine Modena navedeno je da je helikopter HH139 koji pripada italijanskom ratnom zrakoplovstvu otkrio olupinu helikoptera u dijelu između područja kampa Battisti na Apeninima i regije Segheria između Toskane i Emilia-Romagne.
Lokalni mediji su objavili da je osoba koja je planinarila u regiji Cusna na Apeninima prijavila da je vidjela ostatke helikoptera.
Helikopter, koji je sa sedam ljudi, od kojih su četiri Turci, poletio 9. juna u Treviso iz Lucce u Italiji, nakon nekog vremena nestao je s radara.
„Učenje traje do smrti i samo tada staje (Xun Zi, kineski konfučijanski filozof). Vjerovatno su se odgovorni ljudi u Herceg Novom rukovodili mnogo pragmatičnijim razlogom od onog na koji je mislio Xun Zi, kada su prije 63 godine donijeli odluku o osnivanju Radničkog univerziteta. Svrha formiranja bila je obezbjeđivanje nedostajućih kadrova privredi Herceg-Novog, koja se tada naglo razvijala.
U to vrijeme univerziteti su bili obrazovne ustanove koje su popunjavale praznine u sistemu redovnog školovanja. Organizovane su večernje škole – politička, za opšte obrazovanje, ali i razni kursevi.
Značajan je i doprinos Radničkog univerziteta razvoju kulture u Herceg-Novom jer je bio organizator “putujućeg bioskopa” za seoska područja, upravljao je Ljetnjom pozrnicom na Kanli kuli, dok su se u sali Univerziteta organizovale pozorišne predstave.
„Radnički univerzitet je sedamdesetih godina prošlog vijeka u vrijeme razvoja turizma I građevinarstva, značano doprinijeo školovanju nedostajućih stručnih kadrova, pa je Zavod za unapređenje školstva pri Radničkom univerzitetu formirao stručne škole za ugostiteljstvo i građevinarstvo. Isturena odjeljenja u Herceg Novom imale su tehnička škola iz Nikšića i Viša ugostiteljska škola iz Beograda. Praktična nastava za studente Više ugostiteljske škole izvodila se u tada najelitnijem hotelu na Jadranu-“Kroacija” u Cavtatu. Studenti su osim iz Herceg Novog, bili iz svih gradova na Crnogorskom primorju, ali i iz dubrovačke regije“, kaže mr. Mirjana Radojičić dugogodišnji rukovodilac ove ustanove za obrazovanje odraslih.
Radnički univeritet je sarađivao i sa Zavodom za administrativno osposobljavanje kadrova SR Srbije i sa Višom upravnom školom iz Sarajeva. Cilj je bio školovanje nedostajućih kadrova u administraciji koji su nedostajali, a takvih škola nije bilo na prostoru Crne Gore.
„Predavanja su se organizovala vikendom jer su polaznici bili mahom zaposleni ljudi, a predavači su bili iz ove dvije Više škole. Polaganje završnih ispita bilo je u matičnim ustanovama“, navodi mr. Radojičić.
Zanimljivo je, ali sigurno primjer racionalnog poslovanja je i podatak da Radnički univerzitet nije imao nikad više od pet zaposlenih. Ali je zato imao na desetine spoljnih saradnika u raznim oblicima obrazovanja.
Radnički univerzitet je i danas (licencirana) ustanova za obrazovanje odraslih. Bavi se organizovanjem stručnog osposobljavanja za razna zanatska zanimanja kao i školom stranih jezika, od početnog do konverzacijskog nivoa.
„Kuriozitet je da smo imali i grupu postdiplomaca iz SAD sa univerziteta u Pitsburgu, koju je predvodila prof. dr Krinka Petrov. Oni su učili naš jezik a tema magistarskog rada bila je problematika Balkana“, priča mr. Radojičić.
Marksistička biblioteka
„Mislim da smo jedinstveni u čitavoj Crnoj Gori jer smo sačuvali marksističku literature koji su koristili polaznici ondašnjih partijsko-političkih škola. U ovoj biblioteci postoji veliki broj filozofskih, socioloških i političkih brošura i knjiga Druga bibloteka je poklon Dr Ljubomira Radojičića, Višeg naučnog saradnika Instituta “Dr Simo Milošević”- Igalo. Ova biblioteka sadrži više stotina stručne literature iz oblasti: hemije, biohemije, ekologije, balneologije i drugih nauka“, navode iz Radničkog univerziteta.
/S.Kosić/
*Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija
Usljed povećanja cijena osnovnih životnih namirnica i goriva, smještaj, piće i hrana u budvanskim hotelima i privatnom smještaju, te cijene u restoranima, diskotekama i plažnim barovima u špicu ljeta biće veće od 10 do 30% nego lani.
To su u razgovoru za Vijesti kazali turistički poslenici koji su, i pored značajnog poskupljanja, ipak optimisti da će, sudeći po odličnoj popunjenosti kapaciteta u predsezoni i bukingu, i glavna sezona biti bolja od prošlogodišnje.
Direktor Turističke organizacije Budve Nemanja Kuljača u razgovoru za Vijesti kazao je da će Budva cjenovnom politikom u svim vrstama usluga i dalje ostati konkurentna turističkim centrima u regionu.
– Kada su u pitanju cijene, nakon poskupljenja osnovnih životnih namirnica, nažalost, došlo je, prema najavama naših ugostitelja, do povećanja cijena u restoranima i kafićima. Povećanja će tokom glavne turističke sezone biti od 10 do 30 odsto u odnosu na prošlu godinu – kaže Kuljača.
On tvrdi da će cijene u privatnom smještaju ostati na prošlogodišnjem nivou.
– Kada su u pitanju grupni aranžmani u hotelskom smještaju, cijene su ostale na prošlogodišnjem nivou, uz smanjen broj akcija koje su u protekloj godini u velikoj mjeri davali hotelijeri, kako bi smanjili gubitke izazvane pandemijom – naveo je Kuljača.
Predsjednik Udruženja ugostitelja Budve Aleksandar Jovanović potvrđuje da su cijene veće u odnosu na prošlu godinu od 10 do 20 odsto, shodno poskupljenju osnovnih životnih namirnica, gotovo svih proizvoda u nabavci i energenata, prije svega goriva.
Ugostitelj iz Starog grada, vlasnik restorana Mozzart Luka Vučković ističe da su cijene veće od pet do deset odsto.
– S obzirom na to da su značajno poskupjele apsolutno sve životne namirnice, a neke cijene su trenutno 100% veće u odnosu na prošlu godinu, većina nas je prinuđena da podigne cijene za ovu godinu. Mi nismo u mogućnosti da povećavamo cijene mnogo jer posljedice korone u privredi i platežnoj moći gostiju još traju. Cijene su povećane od pet do deset odsto. Moram da napomenem da nismo značajno podizali cijene jer je stopa PDV-a na hranu i bezalkoholna pića ostala na sedam odsto, što nam značajno pomaže da možemo da očekujemo brzi oporavak privrede – kazao je Jovanović.
Izdavalac privatnog smještaja u Starom gradu Petar Antonioli navodi da su povećane cijene na većini mjesta.
– Dalje od grada manje, a u centru malo više. Kad se gleda u procentima, to je od 5 do 20 odsto, što je srazmjerno svim poskupljenjima – naglasio je Antonioli.
Budva – foto Mediabiro
Vlasnik hotela Majestic kod Starog grada Ivan Ivanović ističe da su cijene smještaja malo veće u odnosu na prošlu godinu, ali kako kaže još nijesu na niovu iz 2019.
Prema podacima Turističke organizacije Budve, kako navodi Kuljača, u Budvi ima oko 140 hotela, od kojih je više od polovine visoke kategorije 4 i 5 zvjezdica, među kojima su hoteli sa kongresnim, SPA i velnes sadržajima, turistička naselja sa dječjim igralištima, otvorenim bazenima i zelenim oazama, ali i mali, boutique hoteli, koji su sve više traženi.
U privatnom smještaju na budvanskoj rivijeri, koji parira najkvalitetnijem hotelskom smještaju, nalazi se oko 32.000 registrovanih ležajeva u sobama, apartmanima, kućama i vilama za izdavanje. Izdavaoci privatnog smještaja i hotelijeri pripremili su aranžmane za predstojeću turističku sezonu.
Kuljača je naveo da noćenje sa doručkom u hotelima sa tri zvjezdice košta od 30 eura, u hotelima sa četiri zvjezdice je deset eura skuplje, a u hotelima sa pet zvjezdica 97 i više eura.
U zavisnosti od kategorije privatnog smještaja, cijene su od deset eura za ležaj, pa naviše.
Cijene iznajmljivanja apartmana u privatnom smještaju su od 30 do 250 eura, u zavisnosti od kategorije i veličine.
Trenutno u Budvi boravi oko 16 hiljada gostiju, što je duplo više nego lani u ovom periodu, a gotovo polovina je iz Rusije i Ukrajine.
Buka i dalje problem
Problem buke jedan je od najvećih sa kojim se suočavaju vlasnici hotela, privatnog smještaja, ali i ugostitelji koji imaju restorane.
Na to su ukazali prije neki dan iz mjesnih zajednica Stari grad i Gospoština zahtijevajući poštovanje opštinske odluke kojom su Stari grad i konatkat zona još prije četiri godine proglašeni tihom zonom.
Međutim, epicenter buke sa šetališta, gdje su se nekada nalazili otvoreni šankovi, preselio se kod hotela Park, nedaleko od Zavale, gdje se nalaze četiri diskoteke.
Na buku sa ovog lokaliteta ukazali su predstavnici mjesnih zajednica, navodeći da se ona čuje čak do Staroga grada.
Budva – foto TO BD
U toku ljeta 2021. Dukley Hotel, koji gazduje rezidencijalnim hotelskim kompleksom na rtu Zavala Dukley gardens, podnio je više od 200 prijava zbog buke koja se u periodu od 17 do 2 časa ujutro čuje iz četiri diskoteke.
Buku koja dolazi iz ovih diskoteka emituje regularno ozvučenje (sa postavljenim limitatorima) potpomognuto nelegalnim dodatnim spoljnjim ozvučenjima uz upotrebu mikrofona, i skoro svakodnevna gostovanja folk izvođača, prijaveljno je inspekcijama.
U Dukley gardens postoje dva hotela koja punim kapacitetom posluju cijele sezone, a tvrde da se zbog nesnosne buke suočavaju sa odlascima gostiju, javnim pritužbama na sajtu Booking, otkazivanjima saradnji agencija…
Od Komunalne policije, ali i Uprave policije, traže da ovog ljeta problem buke bude riješen, uz poštovanje zakona da se, kako ističu, nakon tri kazne/opomene zbog nepoštovanja nivoa buke oduzima dozvola za rad.
akcija spašavanja jedrilice na elektronskom trakingu UPSUL
Pomorsko operativni centar Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore (UPSUL) u Baru primio je danas u 16.20 sati informaciju od Lučke kapetanije Bar, da je jedrilici ”Mahne 1” sa tri člana posade (dva austrijska i jedan švajcarski državljanin), potrebna asistencija na moru.
Dvanaest metara duga jedrilica tipa Rival 38 koja vije zastavu Austrije, pozvala je u pomoć javljajući da joj treba asistencija tegljenja, zbog kvara na motoru i veoma loših vremenskih uslova na moru.
Operateri POC-a Toni Tomašević i Petar Marastanović su preko VTMIS radarskog sistema detektovali jedrilicu, čija je pozicija u tom trenutku bila pet nautičkih milja južno od rta Oštra na ulazu u Boku, i dvije ipo milje, u teritorijalnim vodama Republike Hrvatske.
“Obzirom da je destinacija jedrilice bila Cavtat, kontaktiran je Dubrovnik radio, koji je uz koordinaciju sa operaterima na POC- a Bar, pratio situaciju. Zbog nemogućnosti da dođe do luke Cavtat, jedrilica je upućena ka Zeleniciu kao tzv. luci zakloništa. Asistenciju tegljenja je preuzela firma Marina Zelenika, čije je brzo plovilo odmah izašlo na more i za pola sata stiglo do jedrilice u opasnosti, te je doteglilo do graničnog prelaza Zelenika, gdje su pripadnici Sekrota grailnje policije MUP-a Crne Gore izvršili kontrolu austrijske jedrilice i na njoj ukrcanih osoba.”- kazao je Žarko Lukšić, načelnik Službe traganja i spašavanja na moru (SAR) u UPSUL Crne Gore.
U isto vrijeme POC Bar je obavjestio Mornaricu Vojske Crne Gore i Operativno.komunikativni centar 112 o trenutnoj situaciji vezano za aktivnost spašavanja jedrilice koja se sklonila u Zeleniku zbog jake bure čiji su udari dostizali brzinu i do 35 čvorova. Lukšić je kazao da je ova akcija “pokazala spremnost pomorskih službi Crne Gore da rutinski rješavaju sve situacije koje se mogu dešavati na moru u bilo kojim vremenskim uslovima.”
