Slovencima stalo da ih Air Montengro spaja sa Crnom Gorom – Slovenci plaćaju avio-vezu s CG

0
Slovencima stalo da ih Air Montengro spaja sa Crnom Gorom – Slovenci plaćaju avio-vezu s CG
Air Montenegro

Crnogorska aviokompnaija Air Montenegro biće i ove godine među ukupno deset stranih aviokompanija kojima je Vlada Slovenije, nakon sprovedenog međunarodnog tendera, odobrila isplatu novčanog podsticaja za održavanje redovnih linija sa aerodroma u Ljubljani.

Iako iz Vlade Slovenje nisu precizirali koliko će konkretno novca dobiti koji od prevoznika što mogu računati na ovogodišnj subvencije, zna se da će oni međusobno podijeliti ukupan iznos od 1,83 miliona eura predviđen za ove namjene. Ta sredstva dijeliće se aviokompanijama na osnovu broja prevezenih putnika, frekvencije održavanja linija i kapaciteta u broju sjedišta koje kompanije nude na tim letovima.

Pored Air Montenegra koji je slovenačku subvenciju dobio i lani, ove godine će ta sredstva dobiti i Lufthansa, Swiss International Air Lines, Brussels Airlines, Air Serbia,  Turkish Airlines, Wizz Air, LOT Polish Airlines, EasyJet i Flydubai.

Slovenačko Ministarstvo ekonomskog razvoja i tehnologije dijeljenjem subvencija stranim aviokompanijama koje održavaju saobraćaj sa Ljubljanom, pokušava da koliko-toliko nadoknadi veliki pad u obimu aviosaobraćaja i konekcija na ljubljanskom aerodromu “Jože Pučnik” te osjetno smanjenje aviodostupnosti te države od kada je ona izgubila svog nacionalnog avioprevoznika, kompaniju Adria Airways.

Air Montenegro tokom cijele godine, frekvencuijama koje variraju od dva do četiri leta nedjeljno, saobraća na linijama između Ljubljanje i Podgorice, odnosno ljeti  do Tivta.

Korona presjek: 260 novih slučajeva, H.Novi 39, Kotor 30, Tivat 14

0
Korona presjek: 260 novih slučajeva, H.Novi 39, Kotor 30, Tivat 14
Covid

Institut za javno zdravlje IJZ registrovao je od jučerašnjeg presjeka 260 novih slučajeva koronavirusa. U tom periodu nije bilo preminulih od posljedica korone.

Oporavilo se još 166 pacijenata, a trenuto je 1620 aktivnih slučajeva u CG.

Požar na Žvinjama, u zaleđu Igala

0
Požar na Žvinjama – foto Slavica Kosić

Na Žvinjama u zaleđu Igala oko 10 sati izbio je požar koji je prema nezvaničnim izvorima prouzrokovan paljenjem zelenog otpada.

Zahvaćene su i dvije kuće. Vatrogasci su na tereenu i gase požar.

Vatra se opasno približava Igalu.

Požar na Žvinjama, u zaleđu Igala
Požar na Žvinjama – foto Slavica Kosić

Riječ je o požaru većih razmjera na nepristupačnom terenu i samo bi pomoć iz vazduha bila efikasna. Ali za sada nije izvjesno da li će Novljani takvu pomoć i dobiti.

Požar – foto Slavica Kosić

Požar se proširio do Njivičkog puta, oko 14 sati je lokalizovan.

/S. Kosić/

AŽ DPS Tivat: Komnenoviću, civilizovanost je za Vas “misaona imenica”

0
AŽ DPS Tivat: Komnenoviću, civilizovanost je za Vas “misaona imenica”
Alijansa žena DPS Tivat

Alijansa žena DPS-a Tivat oštro osuđuje obraćanje Željka Komnenovića predsjednici Opštinskog odbora DPS-a Tivat, Dubravki Nikčević, koji u svom mizoginom saopštenju pokazuje nedostatak elementarne kulture, kako građanske tako i političke, kao i nedoraslost funkciji koju obavlja.

Gospodine Komnenoviću ne priliči predsjedniku svih građana i građanki Tivta da citate poznatih naučnika koristi samo i isključivo u svrhu vrijeđanja i omalovažavanja, naročito jedne žene, pa makar zasmetalo Vama to što je u pitanju žena koja je predsjednica DPS-a Tivat.

Podsjećamo Vas da se nalazimo u 21. vijeku, vremenu napora za izgradnju inkluzivnijeg i pravednijeg društva, koje treba stvoriti ambijent za ravnopravno učešće u politici lišeno rodno-zasnovane diskriminacije, što čini posebno smiješnim i van konteksta Vaše primitivne komentare i nametanje patrijarhata.

Ipak, čestitamo na hrabrosti da date sebi za pravo da procjenjujete profesionalni i ljudski integritet jedne žene, koja je svojim dosadašnjim radom i profesionalnom karijerom dokazala svoje sposobnosti, autoritet i snagu, čime je među građanima Tivta zavrijedila bezuslovno poštovanje.

Alijansa žena DPS-a Tivat izražava zadovoljstvo što se na čelu partije nalazi jedna takva liderka, te još jednom podsjeća da će stati u zaštitu svake žene iz političkog života, koja se nađe na meti istih ili sličnih pokušaja omalovažavanja i diskreditacije, kaže se u saopštenju.

U požaru na brodu u Dubaiju izgorelo 195 automobila

0

Ukupno 195 automobila, uglavnom Mercedesa, uništeno je u požaru koji je izbio danas na dhowu (tradicionalna brza arapska brodica s latinskim jedrom) u Dubaiju.

Iako postoje navodi da je do požara došlo uslijed kratkog spoja, točan uzrok još uvijek nije potvrđen, piše Salvage and Wreck.

Brod imena MUHI AL-DIN/MUHIEDDIN, inače u vlasništvu Indijaca, prevozio je automobile za jemenskog naručitelja. Prije nego što je došlo do požara, trebao je isploviti prema luci Nishtun u Jemenu, piše Fleetmon.

O brodu ne postoje nikakvi AIS zapisi, no plovilo je najvjerojatnije registrirano samo kod regionalnih vlasti, a ne u međunarodnim registrima ili bazama podataka. Trenutno nije dostupno više informacija.

Ruska vojska danima napada ukrajinske gradove

0
Ruska vojska danima napada ukrajinske gradove
Ukrajina

Ruske snage granatiraju Mikolajiv i Harkiv, a Lisičansk se jedva brani već danima. Proruski separatisti tvrde da su ga okružili, što Kijev opovrgava.

Ruska vojska ne miruje, koristi sva sredstva kako bi do kraja osvojila regiju Donbas, te time omogućila pobunjenim separatistima da proglase svoje dvije nove fantomske države. Rekapitulaciju ratne subote tijekom noći svojim je građanima osobno održao predsjednik Zelenski.

– I ove subote ruska je vojska nemilosrdno gađala naše gradove. Samo predvečer bilo je najmanje šest raketnih napada na gradove na istoku. Posebno se napada regija Donbas, tamo u napadima sudjeluje i ruska avijacija. Nema tamo nekog mirnog dijela, cijelo područje je prva linija obrane. Nastavljaju se napadi i na Harkiv, ali ne tolikim intezitetom. Uspjeli smo napraviti proboj kod Hersona i osloboditi novi dio naše domovine, kazao je Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik.

O brutalnosti ruske agresije svakodnevno govore snimke koje stižu iz brojnih gradova. Nema tu nikakvih vojnih ciljeva, gađaju se civilni objekti, ruska taktika je jasna – izazvati paniku i što veću materijalnu štetu. Velike se borbe vode oko strateški važnog Lisičanska. Čečenski borci su objavili video u kojem tvrde kako su zauzeli grad. No njihove objave malo tko smatra istinitim.

– Grad je u potpunosti pod našom kontrolom, sve smo oslobodili, kazao je čečenski borac.

Ukrajinska strana tvrdi, grad nije zauzet, jedino što su Čečeni oslobodili, imovina je koju su opljačkali od protjeranih Ukrajinaca.

– Moral mojih kolega vojnika velik je. Svakoga dana se borimo protiv Rusa i njihovih plaćenika. I moram reći kako nije lako, ali mi znamo koji je naš motiv, a to je vratiti zemlju u okvire granica prije njihove aneksije Krima. I ako treba mi ćemo dati i svoje živote, ali taj cilj će se ostvariti, izjavio je Artem Ruban, ukrajinski vojnik.

I dok se na istoku zemlje ratuje, na drugoj strani onoj koja uživa u kakvoj takvoj slobodi i miru, traje druga bitka – ona za žetvu. Žito je zrelo, no problemi su veliki.

– Bilo bi nam puno lakše kada bi imali dovoljno dizela za radne strojeve i kombajne. Jasno mi je da je dizel potreban za vojsku, ali i mi moramo raditi. Ako neće biti dizela, bit će velikih problema u ovogodišnjoj žetvi, rekao je farmer Sergej Ljubarski.

Vlada iz Kijeva poručuje da će rješiti i taj problem. Vrhunac žetve za dva je tjedna, a do tada osigurat će se dovoljna količina goriva i za vojsku i za žetvu.

Haos na aerodromima – Noćenja na aerodromima, otkazivanja i odgode letova…

0
Haos na aerodromima – Noćenja na aerodromima, otkazivanja i odgode letova…
Aerodrom Tivat

Iznajmljivači su prvi uočili problem – gosti koji im avionom stižu iz zemalja EU-a kasne najmanje jedan sat.


Početkom sedmice objavljeno je da su prijevoznici iz Lufthansa grupacije, Eurowings, Lufthansa i Austrian Airlines, otkazali ukupno 55 povratnih letova prema hrvatskim zračnim lukama najavljenih za jul, što je samo mali dio kontingenta od ukupno tisuću letova koje je samo Lufthansa otkazala tijekom lipnja zbog pomanjkanja osoblja i uskoga grla u Frankfurtu, najprometnijoj njemačkoj zračnoj luci.

Prošle sedmice je i zračna luka Heathrow pozvala svoje aviopartnere da reduciraju broj letova za 10 posto. Iako je Heathrow ponovno otvorio svoj Terminal 4, ni to nije bilo dovoljno da se gužve svedu na podnošljivu mjeru. EasyJet je u međuvremenu objavio da će otkazati na hiljade letova planiranih za ovo ljeto.

Radnici Ryanaira i Brussels Airlinesa su u štrajku, pa je portal Politico zgodno zaključio kako su radnici bijesni zbog malih plaća, tvrtke iznenađene ogromnim kašnjenjima u prometu, a putnici “dime” zbog otkazanih letova.

Svi europski mediji koriste isti pojam kad izvještavaju o ovoj temi – kaos. Pozadinu priče i kako je do kaosa zapravo došlo pojašnjava Slobodna Dalmacija.

IZDAVANJE KONCESIJA

Pretpandemijska 2019. bila je za svjetsko zrakoplovstvo zapravo lošija nego prethodne godine. Te je godine zabilježen najniži rast još od izbijanja svjetske ekonomske krize 2008., ali i u takvoj, “lošijoj”, godini prevezeno je 9,1 milijardu putnika te ostvaren kakav-takav rast od 3,5 posto, piše Slobodna Dalmacija.

Za nevolju, takva godina, najteža u cijelom desetljeću, postala je referentna godina čije rezultate danas želimo dostići. Te godine najveći postotak prihoda ostvarile su upravo europske zračne luke.

Prema podacima Međunarodnog vijeća zračnih luka (Airport Council International – ACI), europski aerodromi ostvarili su 34 posto ukupnih svjetskih aerodromskih prihoda, što je za tri posto više od onih u azijsko-pacifičkom prostoru i 15 posto više od sjevernoameričkih aerodroma. Išlo nam je dobro.

EU je odavno donio direktivu o liberalizaciji “ground handlinga” i sigurnosnih provjera u zračnim lukama. Sve zračne luke EU-a s prometom putnika većim od dva milijuna putnika godišnje prema toj su direktivi bile obvezne privatnim tvrtkama, naravno koje to žele, izdati koncesije za poslove prihvata i otpreme zrakoplova i putnika.

Hrvatske zračne luke pružale su toj liberalizaciji snažan otpor na sve moguće načine iako je taj model u Europi sjajno funkcionirao. Aviokompanije su prihvat i otpremu zrakoplova ugovarale izravno s nešto efikasnijim “ground handling – kompanijama”, aerodromi su imali manji trošak osoblja, a putnicima je zapravo svejedno.

Jedino su radnici na tim poslovima “platili ceh” novog modela jer rade u sedmodnevnim smjenama s ispodprosječnim plaćama.

Svjetsko zrakoplovstvo je zbog pandemije COVID-a 19 gotovo sasvim zamrlo. Avioni nisu letjeli, a aerodromi su dugo vremena zjapili prazni. Kad je pandemija donekle popustila, letjelo se uz ozbiljna ograničenja, COVID potvrde, mjerenje temperature, maske…

Aviokompanije poslale su zaposlenike na prisilni odmor, na poček ili su reducirale broj zaposlenih. Tvrtke koje su preuzele poslove prihvata i otpreme putnika i zrakoplova učinile su isto jer trošak osoblja u tom biznisu “pojede” 60 posto prihoda.

Zaštitarske tvrtke koje su preuzele poslove kontrole putnika i prtljage također su dale otkaz višku osoblja koje je prije toga prošlo obuku i steklo licenciju za pregled putnika i prtljage jer se privatne tvrtke, za razliku od državnih, beskompromisno vode tržišnim principima.

Primjerice, od 4300 aerodroma u svijetu, 86 posto njih je u državnom vlasništvu. Preostalih 14 posto svjetskih zračnih luka prošlo je kroz neki oblik privatizacije, najčešće kroz neki oblik koncesije. Međutim, ovih 14 posto “privatiziranih” aerodroma opslužuje čak 40 posto svjetskoga zračnog prijevoza putnika.

Privatizacija je dakle super, dok tržište funkcionira normalno. Kad tržište pogodi teška kriza, poput pandemije ili rata većih razmjera (a rusko-ukrajinski se zbog sankcija itekako odrazio na zračni promet), nastane – kaos.

“Zračne luke i operateri prihvata i otpreme putnika i zrakoplova iz pandemije su izišli sa značajno manjim brojem zaposlenih. Što je još gore, članice EU-a su tijekom pandemije davale značajnu financijsku potporu svojim aviokompanijama, ali su sasvim zanemarile zemaljski segment zrakoplovnog biznisa”, istaknuo je za Slobodnu Dalmaciju Tonči Peović, nekadašnji direktor zračnih luka u Dubrovniku, Zagrebu i na Braču, certificirani ICAO instruktor i bivši predsjednik Međunarodnog vijeća zračnih luka s prometom do pet milijuna putnika godišnje.

Prema podacima ACI-a, europske zrakoplovne kompanije dobile su 37,5 milijardi eura državnih potpora, dok su aerodromi dobili samo 4,9 milijardi, a tvrtke za prihvat i otpremu putnika 650 milijuna eura. Nerazmjer je golem, a onda to usporedite s brojkama iz SAD-a gdje su zračne luke dobile 38 milijardi eura državne pomoći pa će vam sve biti jasno.

Hrvatske zračne luke dobile su od države samo potporu za održavanje zaposlenosti, a Zračna luka Dubrovnik je, uz suglasnost Vlade, digla kredit od 8,5 milijuna eura da bi mogla financirati obrtna sredstva i taj će kredit otplaćivati sve do listopada 2029.

SULUDI RAZLOG ZA POMOĆ

Jedan od razloga zbog kojeg su europske države toliko pomoći davale aviokompanija je sasvim sulud. Naime, aerodromi aviokompanijama izdaju “slotove”, vremenske okvire u kojima avion mora poletjeti ili sletjeti na određenoj liniji.

To pravo na slijetanje i polijetanje u određenim zračnim lukama zna biti vrijedno zlata i u poslovnom svijetu se tretira kao nematerijalna imovina aviokompanije.

Primjerice, pritisnuta problemima u poslovanju, Croatia Airlines je 2017. prodala pet pari jutarnjih slotova u londonskoj zračnoj luci Heathrow.

Tih pet slotova kupila je američka tvrtka Delta Airlines za 19 milijuna dolara. Tri godine ranije Delta Airlines je jedan slot na tom aerodromu kupila za čak 23,5 milijuna dolara.

Neke zračne luke slotove dijele po sistemu “use it or lose it” (koristi ili izgubi). Da vrijedne slotove ne bi izgubile, neke su europske aviokompanije održavale linije leteći s potpuno praznim avionima, a trošak takvog letenja im je “pokrivala” matična država.

Drugim riječima, Europska unija se u smislu zrakoplovnog poslovanja za vrijeme pandemije potpuno pogubila i prilično osramotila – smatra Peović.

ACI upozorava da se avionski promet nakon pandemije jako sezonalizirao i da su prometne “špice” veće čak i od onih iz pretpandemijskih vremena.

U kombinaciji s nedostatkom osoblja, čija obuka i certificiranje prema pravilima EASE (Europske agencije za zrakoplovnu sigurnost) traje oko 16 sedmica, promet europskim nebom još se dugo neće normalizirati.

Tvrtkama je teško planirati optimalan broj zaposlenih, zakonska regulativa za obuku i certificiranje je nepromijenjena, pa 66 posto europskih aerodroma smatra da će se problem kašnjenja povećavati, a 35 posto ih smatra da će se taj problem nastaviti i nakon ljetne “špice”.

U Kotoru počela akcija uklanjanja nelegalno postavljenog plažnog mobilijara na javanim površinama

0
U Kotoru počela akcija uklanjanja nelegalno postavljenog plažnog mobilijara na javanim površinama
Plažni mobilijar – foto Komunalna policija Kotor

U Kotoru je startovala akcija uklanjanja nelegalnog plažnog mobilijara.

U okviru akcije uvođenja reda u oblast slobodnog pristupa pontama, građanima su dostupni telefoni: 067023909 Službe za inspekcijske poslove i 067465101 Komunalne policije Opštine Kotor.

Kako je za Portal “Dan” saopštio načelnik kotorske Komunalne policije Zoran Vučinović, akcija je započeta od Kavalina priobaljem ka naselju Dobrota, a nastavlja se narednih deset dana.

Plažni mobilijar – foto Komunalna policija Kotor

Najavljeno je da će ležaljke, suncobrani, kapije i ograde kojima se uzurpira javni prostor biti uklonjeni naređenjem nadležnih organa kako bi bio omogućen slobodan pristup pontama svim građanima i turistima.

/B.Marković – Dan/

Svečano otvoren 30. jubilarni Kotorski festival pozorišta za djecu.

0

Na Trgu od oružja u Kotoru u subotu je svečano otvoren 30. jubilarni Kotorski festival pozorišta za djecu.

Festival je otvoren predstavom “Čini da male stvari postanu velike”, što je i slogan ovogodišnjeg izdanja festivala. Režiju predstave potpisuje Mirko Radonjić po tekstu Dejana Đonovića, Milana Matejić je saradnica na dramaturgiji, a glume Katarina Krek, Slaviša Grubiša, Jelena Laban, Danica Rajković i Miloš Kašćelan. U realizaciju su uključeni članovi Art grupe Montenegro, Plesnog studija Infinity, Plesnog studija Alisa, Mažoretki Fešta, Kinetrop teatra i Dječijeg hora Cvrkutići.

Prije predstave, koja je na interaktivan način animirala sve prisutne, gostima se ispred ovogodišnjeg generalnog sponzora festivala, obratio direktor kompanije Voli, Dragan Bokan.

“Kotorski festival pozorišta za djecu već tri decenije obrazuje, promoviše multikulturalnost, volonterizam, čuva tradiciju, uči da velike i lijepe priče stvaramo zajedničkim vizijama i naporima” – kazao je Bokan. On je istakao da festival predstavlja “konstantu, svjetionik koji usmjerava, edukuje, inspiriše, promoviše prave, suštinske vrijednosti u gradu koji je sav poput magičnih kulisa, u najljepšem zalivu na svijetu.”

Bokan je zaključio da je ulaganje u djecu jedini ispravan pogled na budućnost, te pozvao uspješne crnogorske privrednike da dio profita usmjere na razvoj sporta i kulture, kao što to čini kompanija Voli.

Prisutne je pozdravio i predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić, koji je čestitao jubilej, te se zahvalio svima koji su tokom tridesetogodišnjeg perioda razvoja festivala – dali svoj doprinos stvaranju jedinstvene kulturne priče grada – “jedinog festivala za male, zato je najveći festival Crne Gore”, kazao je Jokić.

Kotorsko pozorište za djecu -2022.

On je najavio da će od ove godine u Kotoru zvanično biti oformljeno Pozorište za djecu.

“Kažu da se duša jednog društva, jednog naroda, nacije – ogleda u odnosu prema djeci. Ako je tako, onda je duša naše države u Kotoru, onda je duša naše države u ovih deset dana trajanja festivala” – kazao je Jokić.

Za razliku od ranijih godina, kada je praksa bila da tokom trajanja festivala djeca preuzimaju vlast u gradu svečanim uručenjem ključeva predsjednika opštine, ovog puta organizatori su poručili da je pozorište uvijek otvoreno za sve, te da ključ možemo pronaći u sebi, ukoliko razvijamo ljubav prema umjetnosti.

Kotorsko pozorište za djecu -2022.

U okviru prve večeri prisutni su na ulazu u Stari grad mogli uživati i u izložbi “Četvrti zid”, koja predstavlja omaž tridesetoj godišnjici festivala, kroz 30 fotografija zabilježenih na dosadašnjim izdanjima.

Danas, drugog dana festivala, od 11 časova biće održan okrugli sto na temu “Budućnost pozorišta za djecu i mlade u Kotoru”, a nakon toga nas od 20 časova očekuje književni program “Ršumdan u Kotoru”, u okviru kog će gost biti čuveni dječji pjesnik Ljubivoje Ršumović.

Na Trgu od oružja od 21 čas možete uživati u dječjem plesnom performansu “Plesne čarolije”, u izvođenju studija za balet i ples Mala sirena iz Kotora.

Od 21.30 časova na Ljetnjoj pozornici u Kotoru imaćemo priliku da pogledamo predstavu “Hajdi” pozorišta “Boško Buha”, dok će u isto vrijeme u revijalnog programu, na stadionu Grblja biti izvedena predstava “Ne pričaj mi bajke”, Dramskog studija Prazan prostor.

U narednim danima nas očekuje raznovrstan kulturno-umjetnički program, a detalje možete pronaći na zvaničnom sajtu festivala https://www.kotorskifestival.me.

Ulaz na sve predstave je besplatan, a ulaznice se mogu rezervisati putem brojeva telefona 067 807 477 i 032 326 033.

U Herceg Novom 41 odsto više turista

0
U Herceg Novom 41 odsto više turista
Herceg Novi Ilustracija, Foto: Shutterstock

U Herceg Novom boravi 18,84 hiljade turista, 41 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), od ukupnog broja gostiju stranih je 18,05 hiljada, a domaćih 785.

U hotelima boravi skoro sedam hiljada turista, a u domaćinstvima 11,8 hiljada.

U auto-kampovima odmaraju 47 gostiju, dok u hostelima nema prijavljenih.