U duhu tradicije da se na Karike, 13. januara (dan kada su stigle moći Svetog Tripuna u Kotor 809. godine), svake godine bira novi Mali admiral, Bokeljska mornarica Kotor, odlučila je da tu funkciju povjeri Vihoru Moškovu iz Kotora.
Vihor Moškov je rođen 05. jula.2013. godine i odličan je učenik četvrtog razreda OŠ „Branko Brinić“ Radovići. Takođe je odličan učenik četvrtog razreda Muzičke škole-odeljenje Radovići, smjer violina.
Od malih nogu, Vihor je vaspitavan da prepozna vrijednost i tradiciju Bokeljske mornarice, koja se već dugi niz godina baštini u porodici Moškov. Vihorov đede Zlatko je član Bokeljske mornarice od 1966. godine, otac Goran od 1987. godine, dok je stric Tripo član od 1992. godine. Vihor redovno prati članove svoje porodice u nastupima Bokeljske mornarice.
Mali admiral će po tradiciji izgovarati Lode – pohvale sv. Tripunu, 27. januara. To su jedine pohvale svecu koje su do danas sačuvane na istočnoj obali Jadrana.
Obnavlje se prepoznatljivi drvored koji je uništio palmin surlaš
Radovi na obnovi postojećeg zasada kanarskih palmi (Lat. Phoenix canariensis Chabaud) na zelenim površinama gradske rive Pine, počeli su u petak u Tivtu.
Posao obavlja firma Monte Verde iz Kotora, specijaliziovana za prodaju biljnog materijala, te projektovanje i održavanje zelenih površina.
“U sklopu predviđenih radova biće vršena priprema terena za sadnju, odnosno demontaža dijela postojećeg mobilijara radi pristupa mehanizacije, iskop rupa i uklanjanje ostataka panjeva palmi koje su uništene tokom prethodnog perioda, kao i presađivanje postojećih ukrasnih žbunastih biljaka koje su u neposrednoj blizini pozicija za sadnju. Nakon pripreme terena planirana je isporuka i sadnja 12 sadnica visine debla 2,5 metara i njihovo učvršćivanje. Sadnice će biti zasađene u linearnom rasporedu, u cilju formiranja izvorne forme zasada.”- saopšteno je iz Sekretarijata za uređenje prostora Optine Tivat.
Na ovaj načinhj grad Tivat konačno, nakon nekoliko godina čekanja, pristupa obnovi nekada jednog od svojih najprepoznatljivijih vizuelnih obilježja – drvoreda velikih kanarskih palmi na Pinima, a koje je u proteklom periuiodu, bukvalno desetkovao štetni insekt – crveni palmin suralš. U obnovu drvoreda palmi lokalna uprava ulaže 41.000 eura.
Pored Pina, dvije sadnice kanarske palme biće zasađene u blizini ulaza u Centar za kulturu Tivat u Ulici Luke Tomanovića, na pozicijama na kojima su se takođe nekada nalazila dva primjerka ove vrste palme.
Posao će, zavisno od vremenskih prilika, biti završen u narednih nekoliko dana.
Gradski i čelnici Muzeja i galerije Tivat o uklanjanju male scene Centra za kulturu iz kompleksa zaštićenog spomenika kulture
Uklanjanje scene „Atrijum“ Centra za kulturu Tivat (CZK( uz kompleksa zaštićenog kulturnog dobra srednjevjekovnog ljetnjikovca Buća-Luković koje je povjereno na upravljanje i gazdovanje drugoj tivatskoj JU Muzej i galerija (MIG) i predijeljeno je za gradski muzej i lapidarijum, ne guši se kultura u Tivtu, ne gasi Festival mediteranskog teatra „Purgatorije“, ne ugrožava CZK a nikome nije ideja da se ubuduće neki od programa CZK i dalje ne održavaju u tom kompleksu u skladu sa onim što će definisati konzervatorsko- restauratorska struka.
Poručili su to čelnici Opštine Tivat i MIG-a sa danas održane konferencije za štampu na kojoj su svoje viđenje problema oko kojeg se u tivatskoj i javnosti regiona digla velika prašina, saopštili i predstavnici zaštitarske struke, arhitekte-konzervatori Gordana Ražnatović i Srđan Marlović.
Uz poruku da istorija i kultura Tivta nisu počekle niti se završavaju sa pozorišnim predstavama CZK ma koliko one bile značajne i privlačane publici u posljednjih 20-tak godina, optšzinari, muzejski radnici i konzervatori su istakli da se oko pola milenijuma trajanja i postojanja kompleksa Buča-Luković ne može podrediti isključivo potrebama pozorišne djelatnosti kroz postojanje male scene koja je u atrijumu ljetnjikovca postavljena 1999. bez traženih i dobijenih konzervatoskih uslova, bez saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara (UZK), čak ni dozvole za postavljenje privremenog objekta izdate od strane Opštine.
Ražnatović i Marlović koji su angažovani na istraživanjima što prate aktuelne radove na rekonstrukcji i konzervaciji najprominetnijeg dijela ovog komplska, – njegove kule kroz dokumentaciju i foto svjedočanstva pokazali su genezu procesa administratiuvne zaštite ljetnjikovca koja je počela još 1957. do aktuelnog Elaborata o njegovoj revalorizaciji kao kulturnog dobvra iz 2013., te ono što je od 1999.-te u tom kompleksu kojim je tada gazdovao jedinstveni CZK, do prije desetak dana radila ta JU. Istali su da su autori Elaborata koji je još na snazi, prije deset godina u mjerama za zaštitu tog kulturnog dobra propisali i uklanjanje male scene CZK i oslobađanje atrijuma ljetnjikovca od te zvaničn, montažno-demontažne konstrukcije „koja nikada nije uklanjanja nakon ljetnje sezone, već je imala ambiciju da postane trajni objekat koji je tzv.vizuelno zagađenje što remeti čitljivost integriteta čitavog ovog kulturnog dobra“.
Sa pressa – Đukić i Komnenović foto CG News
„Konzervatoske mjere nisu savjeti ni preporuke, već upravo to što jesu – mjere koje su obavezujuća kategiorija, pa je dakle, bilo i obavezno ukloniti scenu koja je poremetila strukturu prostornih odnosa unutar kompleksa. Ovoliku pažnju javnosti oko sprovođenja ovih mjera u djelo je izazvala navika dijela javnosti da tamo zadnjih 20 godina postoji neka scena na kojoj se događa pozorište, a navike su najopasnija stvar kada je zaštita kulturnih dobara u pitanju jer su neki čak bili došli na potpuno apsurdnu ideju da se nelegalno i protivno mišljenju struke postavljena metalno-drvena konstrukciaj scene, proglasi i zaštiti kao n“ematerijalno kulturno dobro.“- istakao je Marlović podsječajući na slična dešavanja i proteste u Hercveg Novom kada je uklanjano veliko bioskopskosko platno sa tvrđave Forte Mare što se na kraju završilo uvažavanjem zahtjeva konzervatora i restauratora, „pa se sad niko više ni ne sjeća tih protesta ni platna koje je ranije bilo na tvrđavi“. Ražnatović je, argumentujući to fotografijama, istakla da je scena „Atrujum“ bila nebezbjedna i za same gledaoce, da joj je bila ugrožena statika jer su njeni tanki metalni djelovi u međuvremenu zbog neodražavanja, istrulili od korozije, da su elektroinstalacije kroz nju sprovedene bez uzemljenja, te da scena je godinama „krpljena“ improvizatorskim metodama. Kao pozitivan primjer kako se može u zaštićenom spomeniku kulture urediti scena za ambijentalno pozorište ona je navela scenu u Starom Baru „koja je urađena po konzervatorskim uslovima i uz saglasnot UZK i po pravilima arhitektonsko- građevinske struke, a što u Tivtu nikako nije bio slučaj sa scenom Atrijum“.
„Cio kompleks ljetjikovca Buća –Luković, a ne samo njegova kula je zaštićeno kulturno dobro od nacionalnog značaja II kategorije. Ono što je sa malom scenom CZK rađeno minulih godina u tom kompleksu, rađeno je mimo Zakona o zašiti kulturnih dobara čak i Zakona o planiranju prostora i gradnji lobjekata i to mora da prestane. UZK je u ovome krunska institucija, a zakoni se moraju poštovati.“- istakla je Ražnatović dodajući da je jetnjikovac Buća-Luković jedan od najljepših takvih srednjevjekovnih kompleksa na Jadranu.
„Nedopustivo je stručne teme iz oblasti zaštite kulturnih dobara tretirati i prezentovati tako populistički kako su to pojedinici radili prpoteklih dana u ovoj kampanji koja se vodi u Tivtu povodom uklnjanja male scene CZK.“- podvukao je Marlović.
Direktorioca MIG-a Danijela Đukić je predstavila izuzetno loše stanje u kojem je zatekla tu JU kada ju je preuzela prije nekoliko mjeseci naglašavajučći da njena prethodnica Jelena Bošković nije uspjela da se izbori sa posledjicama dugogodišnjeg lošeg odnosa nekada jedinstvenog CZK prema muzejskoj djelatnosti, kao i za sprovođnje u djelo mišljenja struke da se scena mora ukloniti iz atrijuma.
Sa pressa – foto CG News
„Kapela Svetog Mihovila nije pušionica ni svlačionica, kancelarijski prostori nisu bjuti i frizerski salon, depo muzeja nije prostor za pozorišni bekstejdž, niti je kula stovarište za materijal za predstave i scenu, niti muzejski eksponati mogu biti kako je nekoga volja, korišteni kao pozorišni rekviziti. Dakle, što se mene tiče, nisam spremna da se scena vrati u atriujum ljetnjikovca, ali ako UZK izda konzervatorske uslove za tako nešto i odobri neki vid postavljanja manje, zaista montažno-demontažne scene koja ne ugrožava naš rad kao muzeja, ja tu nema nešto da kažem. Da smo mi u pravu sa ovim što smo preduzeli pokazuje podrška koju smo u međuvremenu dobili od struke iz svih muzejskih ustanova u okolnim gradovima, Udruženja Mediteranskog pomorskih muzeja i za nas najrelevantnije institucije – Međunarodnog komiteta za menadžment muzeja Intercom“- naglasila je Đukić odbacujući i sve tvrdnje direktoricee CZK Dijane Sindik o navodnom neupoznavanju na vrijeme CZK-a sa namjerom uklanjanja scene „Atruijum“ kao netačne. Istakla je da je prvi dopis o tome ona Sindik uputila još 8.novembra a ova tada navodno, nije zbog toga protestovala „već je samo rekla da se scena mora izmjestiti negdje na područlju centra grada“.
„Do sada nisam dobio smisleni odgibvr na pitanje zašto odluka SO Tivat iz 2019. da se napravi sporazum između MIG-a kojem je povjeren kompleks Buća-Luković i CZK o postvaljanu i adu male scene nije napravljen ni potpisan. Kada vidite koliko je sve problema iz ovoga isplivalo u posljenje vrijeme, postane vam jasno zašto prethodna DPS vblast Tivta nije rješavala ovo pitanje, iako ga je sama iniciraa prije četiri godine. Bivši i sadašnji nelagalni mandžment CZK sada međutim, pribjegavaju neprimjerenoj kampanji sa jasnom političkom dimenzijom da se Ošptina kao osnivač ove JU, te MIG prikažu kao nekakvi divljaci koji uništavaju kulturu u Tivtu. To i pokušaji da sačuvaju nelegalni status quo oko svcene „Atrijum“ im neće proći jer to ne dozbvoljavaju zakoni ove države, a mi jasno znamo što hoćmo i možemo da napravimo kada je razvoj muzejske djelatnosti u Tivtu u pitanju.“- istakao je opredsdjenik Optinje Tivat Željko Komnenović dodajući da u svemu ima i dimenzije zakonske odgovosrnosti bivšeg i sadašnjeg rukovodstva CZK jer bivši Savjet te JU dsnivaču nije podnio izvještaj o radu za prošlu godinu niti je direktorica Sindik pripremila i predakla Plana rada za ovu giodinu „a u javnosti priča da su ugrožene „Purgatorije“.
Zapitao se kako može UZK da bez reakcija javnosti i pritesta zbog toga izrazi neslaganje sa planom Opštine da u zaštitnoj zoni kulturnog dobnra Buća Luković na obližnjem parkingu, ova gradi spratnu garažu, „a stav konzervatorske struke se ne uvažava i protiv njega protestuje kada je nelegalna mala scena CZK u pitanju, iako se ona nalazila u sred zaštićenog kulturnog dobra“. Iznio je i niz kritika na račun rada CZK u posljednjje dvije godine naglasivši da ta JU ne brine o potrebi za diverzifikacijom i disperzijom na druga područja opštine kulturnih dešavanja koja organizuje, kao i da iako se na njih poziva, CZK uopšte ne radi kulturne događaje u zaštićeniim spomenicia ii starim ambijentalonim cjelinama na način kako to rade gradovi u Evropi, počev od Dubrovnika i čuvenih „Dubrovačih ljetnjih igara“.
„Ne može niko, kao što to radi aktuelni menadžment CZK, polagati pravo na prostor koji mu ne pripada. Buća nije kuća CZK, već je odlukom SO Tivat iz 2019. Buća kuća MIG-a . CZK već ima tri druge svoje scene za svoje djelatnosti. Da Opština ne guši kulturu najbolje svjedoči podatak o rastu izdvaanja iz gradskog budžeta za tu JU – od 523.000 eura u 2021. koje smo i tada uvečali na 615.000 jer je CZK probio dozvoljenu mu potrošnju, do čak 850.000 koje će dobiti u ovoj godini. Na to treba dodati i još nekoliko stotina hiljada eura koje izdvajamo za Muzej i galeriju, odnosno Gradsku biblioteku.“- podvukao je Komnenović dodajući da neće dopustiti da se „kulturni progranmi u Tivtu formiraju u „beogradskom krugu dvojke“ niti će glumci i pozorišni stručnjaci iz drugih sredina određivati što se i kako na planu kulture raditi u Tivtu, već ćemo tio raditi mi ovdje, svi zajedno.“
Taj petak, 13. januara 2012. godine, industrija krstarenja zauvijek će upamtiti kao dan kada se dogodila jedna od najvećih nesreća kruzera u novijoj povijesti. Naime, prije točno jedanaest godina, moderni brod za krstarenje “Costa Concordia” udario je u stijene kod obale talijanskog otoka Giglio, a nedugo zatim se prevrnuo i potonuo.
Pomisao da bi moderni brod za krstarenje koji je prevozio obitelji s djecom i parove na romantičnom putovanju Mediteranom mogao potonuti doista je bila nezamisliva.
Costa Concordia od 114.137 bruto tona (GT) bila je prvi brod klase Concordia, a zajedno sa sestrinskim brodovima bila je među najvećim kruzerima izgrađenima u Italiji, sve do izgradnje brodova za krstarenje klase Dream od 130.000 GT.
Carnival Corporation je 2004. godine naručio Costu Concordiu iz talijanskog brodogradilišta Fincantieri. Tijekom ceremonije krštenja, koja je održana 2. rujna 2005. u predgrađu Genoe, boca šampanjca nije se uspjela razbiti o trup, što je prema praznovjerju bio prvi loš znak.
Brod je isporučen 30. juna 2006., a izgradnja je koštala 450 milijuna eura. Ime broda “Concordia” trebao je izraziti želju za “nastavkom harmonije, jedinstva i mira među europskim narodima”.
Zapovjednik plovila od porinuća bio je Francesco Schettino, Talijan koji je radio za Costu od 2002. godine. Concordia je plovila na redovitim putovanjima Mediteranom sve do početka 2012., kada je u kobnoj siječanjskoj noći industrija krstarenja zauvijek promijenjena.
Velika nesreća Costa Concordie
Costa Concordia bila je na sedmodnevnom krstarenju Mediteranom. U Civitavecchiu je stigla 13. siječnja, a istog dana isplovila je za Savonu. Prema službenom planu putovanja, brod je trebao proći između talijanskog kopna i otoka Giglio. No, kapetan je odlučio odstupiti od službene rute kako bi brod prošao puno bliže otoku i tradicionalno ‘pozdravio’ stanovnike otoka i njihove goste, ali i pružio vlastitim putnicima jedinstveno iskustvo, piše The Maritime Executive.
Kako je brod počeo skretati prema otoku Giglio, na mostu su se nalazili časnici koji su upravljali brodom dok je kapetan Schettino bio na večeri. Prema uputama, otoku se nisu smjeli približiti na više od 450 metara jer je to bila određena sigurna udaljenost. U 21:40 LT, Costa Concordia kretala se brzinom od 15 čvorova prema otoku.
Kapetan se zatim vratio na most zajedno sa svojom ljubavnicom. Međutim došlo je do nesporazuma između kapetana i dežurnog časnika o tome koji bi trebao biti ispravan smjer skretanja. Zbog toga je radijus skretanja broda bio je mnogo širi nego što je trebao biti, zbog čega se ovaj golemi kruzer približilo obali više nego što je trebao.
Nekoliko sekundi kasnije, u 21:44 LT, lijeva strana broda udarila je u stijene pod morem, prilikom čega je na trupu nastala rupa duga 60 metara. Concordia je ostala bez struje i pogona.
Na brodu je odmah nastala panika. Oko 21:51 LT putnicima je objavljeno da je situacija pod kontrolom i da se radi na rješavanju problema.
Međutim, nekoliko trenutaka kasnije na most je stigla obavijest da su probijena tri odjeljka. To je nekoliko minuta kasnije Schettino priopćio i kriznom centru Costa Cruise lines. No, kapetan je obalnoj straži tvrdio da je situacija pod kontrolom te da se radi samo o nestanku struje.
Zbog velike količine vode koja je prodirala, brod se uskoro počeo naginjati, a putnici su se spuštali na palubu 4 gdje su se nalazili čamci za spašavanje.
Kapetan Schettino odlučio je preusmjeriti brod u plićak kako bi ga nasukao. Međutim, brodske pumpe su otkazale, a brod se počeo još više naginjati. U tom trenutku ni kapetan ni Costa Cruise lines nisu kontaktirali nikoga za pomoć. Međutim, kako se situacija pogoršavala, a putnici su se sami počeli ukrcavati u čamce za spašavanje, u 22:35 LT oglasio se alarm, a putnicima i posadi je naređeno da napuste brod.
Brod se počeo sve više naginjati, a većina časnika na mostu napustila je svoje položaje, uključujući kapetana Schettina. Do 23:30 LT, most Costa Concordije je bio napušten. Kapetan Schettino je pomoću čamca za spašavanje pobjegao na obalu gdje je obalna straža od njega tražila da se vrati na plovilo, ali on je to odbio.Na Costa Concordiji nalazilo se 4229 osoba. Poginule su 32 osobe, od čega 27 putnika i 5 članova posade. Najmlađa žrtva je bila 5-godišnja djevojčica Dayana Arlotti.Tijela su pronađena uglavnom na donjim palubama. palubama.
Uhićenja
Nakon katastrofe ukupno je uhićeno 6 osoba. Većina uhićenih dobila je kazne manje od 2 godine. Krizni direktor Coste s kojim je kapetan Schettino bio u kontaktu tijekom nesreće dobio je zatvorsku kaznu od 2 godine i 10 mjeseci.
Kapetan Francesco Schettino optužen za ubojstvo iz nehaja, izazivanje brodoloma i napuštanje plovila. Osuđen je na 16 godina zatvora.
Ukupni troškovi operacije spašavanja iznosili su 1,2 milijarde dolara. Tragedija Costa Concordije privukla je izuzetan interes svjetske javnosti iz nekoliko razloga, a prije svega zbog kriminalnog ponašanja ponajprije kapetana Schettina koji se na sve moguće načine pokušao umanjiti svoju krivicu i dogovornost. Činjenica da je riječ o brodu kompaniji Costa Croicere, a koja pripada najvećoj svjetskoj korporaciji, Carnival Corp., cijeli je slučaj samo dodatno medijski eksponiralo.
Brojne tužbe uslijedile su nakon tragedije, a kompanija je isplatila milijunske iznose putnicima Coste Concordije i članovima obitelji preminulih.
Mnogi su “obični” članovi posade pomogli u sprečavanju nastajanja još veće tragedije. Svjedoci su posebno izdvojili postupke sedmero članova posade, od kojih je njih pet u nesreći i nastradalo.
Tako je Petar Petrov, bugarski državljanin zaposlen kao mehaničar, spasio 500 ljudi neumorno ih prevozeći čamcem za spašavanje na sigurno. Jedan je od posljednjih troje ljudi koji su napustili kruzer na zahtjev Obalne straže. Za svoj doprinos u spašavanju Petrov je primio odličje Europskog parlamenta kao „Europski građanin godine“.
Purser Manrico Giampedroni satima je pretraživao palube u unutrašnjosti broda kako bi našao izgubljene i/ili zatočene osobe. Slomio nogu i ostao zatočen te je djelomično bio u vodi. Pronađen nakon 36 sati potrage. Preživio na coca-coli i sendviču koji su plutali na površini vode.
Erika Fani Soriamolina, konobarica iz Perua, svoj je pojas za spašavanje dala starijem putniku. Njeno tijelo pronađeno je na palubi broj šest. Na brodu je radila tek tri tjedna.
Tomas Alberto Costilla Mendoza, također iz Perua, radio je u Odjelu domaćinstva. Pomagao je putnicima ukrcati se u čamce za spašavanje. Pri tome se poskliznuo i pao u hladno more. Uzrok smrti bila je hipotermija.
Giuseppe Girolamo, glazbenik, nastradao nakon što je svoj pojas za spašavanje dao obitelji s dvoje djece koji pojaseve nisu imali. Giuseppe nije znao plivati.
Sandor Feher, također glazbenik, pomogao nekolicini djece staviti pojaseve za spašavanje. Prema svjedočenjima, uputio se prema svojoj kabini kako bi, navodno, pokupio violinu.
Russel Rebelo, konobar iz Indije. U trenutku nesreće nalazio se u kabini pod temperaturom. Probudivši se u poplavljenoj kabini, Russel se uključio u spašavanje. Svoj je pojas za spašavanje dao putniku. Njegovo je tijelo nađeno posljednje, tri godine nakon tragedije.
Nakon 40 godina godina postojanja, velika želja svih članova Teatra 303 od prvog dana pa do dan danas je bila da iz štampe 2021. godine izađe Monografija i to kao kruna velikog jubileja ” 40 godina sa vama” ali se ta želja nije ostvarila.
Zato je Skupština Teatra 303 početkom decembra odlučila da se kao nekad krene samostalno u ostvarivanje svojih želja, tj u saradnji sa vjernom publikom: Kotora, Tivta i Hercegnovog, kao i pojedincima dobre volje dođe do željene Monografije, jer ono što nije zapisano kao i da se nikad nije ni desilo”-saopštili su iz Teatra 303.
U projektu pod imenom “Čarolija 303” Teatar 303 je ponudio tri predstave za jednu monografiju.
Edukativna bajka “Princeza i žaba” za najmlađe, biće odigrana 16.01. u 17 h, dok će u 20h biti odigrana hit komedija “Crnogorac u tranziciji”.
“Sljedećeg dana 17.01. u 20h bit će odigrana komedija “Hotel Promaja”, tako da pozorišna publika ima mogućnost da bira svoju predstavu i time doprinese ovoj akciji. Predstave će biti odigrane u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat, a cijena ulaznice za komedije je 5€, a za bajku 3 €”- stoji u najavi Teatra 303.
Dan hrvatskoga naroda u Crnoj Gori – foto Boka News
Hrvatska nacionalna manjina u Crnoj Gori danas obilježava Dan hrvatskoga naroda.
Program obilježavanja Dana hrvatskoga naroda u Crnoj Gori započeo je svetom Misom za hrvatski narod u Crnoj Gori i Domovinu u katedrali svetoga Tripuna u Kotoru. Svečanoj misi nazočio je ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, Gordan Grlić Radman koji se potom u kotorskoj biskupiji susreo s kotorskim biskupom Ivanom Štironjom.
„Ovaj dan predstavlja važan povjesni događaj za hrvatski kulturni identitet Hrvata u Boki Kotorskoj, kada su u IX stoljeću prenešene moći Svetoga Tripuna u Kotoru. Zapravo od tada se i bilježi taj kulturološki i nacionalni identitet Hrvata na ovim prostorima. Ovde smo došli kako bi smo podržali Hrvate da ostaju u Crnoj Gori da žive u svojim domovima i budu ravnopravni građani. Mi podržavamo Crnu Goru koja želi ostvariti svoju evropsku perspektivu i u tome imaju punu podršku Republike Hrvatske. Cijenimo multikulturalni karakter Crne Gore i želimo svojim aktivnim djelovanjem i dijalogom doprinjeti još boljem položaju Hrvata u Crnoj Gori. Hrvatska želi pomoći ovdje, Crna Gora će na tom evropskom putu imati našu potporu i pomoć. Danas tu sa nama članica Europskog parlamenta Sunčana Glavak, Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Zrinska garada, sjećamo se Petra Zrinskog čiji se mač čuva u Perastu, dakle poveznica kulturološka hrvata sjevera i juga, predstavnici lokalnih uprava Dubrovnika, Konavala…“ – kazao je Gordan Grlić Radman.
Grlić Radman – Dan hrvatskoga naroda u Crnoj Gori – foto Boka News
On je poručio da Hrvatska treba stabilnog susjeda a to je Crna Gora.
„Ako susjedstvo nije stabilno onda je to veliki problem. Zapadni Balkan postao poligon za geostrateška nadmetanja, ali mi želimo da to bude na temelju prava vrijednosti, ne želimo ovdje vidjeti prelijevanje kriznih situacija.“ – poručio je između ostalog Grlić Radman.
Centralna proslava održaće se večeras u Sportskoj dvorani ,“Župa” u Tivtu, uz Svečanu akademiju i koncert Tomislava Bralića i klape Intrade.
Dan hrvatskoga naroda u Crnoj Gori – foto Boka News
“Danas 13. januara obilježavamo po treći puta ovaj veliki dan za Hrvate u Crnoj Gori. Dan hrvatskoga naroda, prilika je da se prisjetimo svih dostignuća u unaprjeđivanju položaja Hrvata u Crnoj Gori i postojnosti kao autohtonog naroda na ovim prostorima, kao i u izgradnji samostalne i građanske Crne Gore te očuvanju vrijednosti multikulturalizma našeg društva, čemu su Hrvati u Crnoj Gori dali svoj nemjerljiv doprinos“, poručio je predsjednik HNV Crne Gore Zvonimir Deković.
Dan hrvatskoga naroda u Crnoj Gori – foto Boka News
Hrvatske zastave su povodom praznika istaknute na zgradi Opštine Tivat i Opštine Kotor. Tijekom cijele godine zastava je istaknuta na pročelju Doma kulture ‘Josip Marković’ u Donjoj Lastvi, gdje se nalazi sjedište Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore.
Prema Zakonu o isticanju i upotrebi nacionalnih simbola, na zgradama općina u kojima po posljednjem popisu stanovništva ima više od 5 posto Hrvata, a to su općine Tivat i Kotor, na dan 13. januara mora se vijoriti hrvatska zastava.
Današnji dan utvrđen je za nacionalni praznik jer je 13. januar poznat kao Dan prijenosa moći svetoga Tripuna u Kotor 809. godine, poznatom kao Karike.
Dan hrvatskoga naroda u Crnoj Gori – foto Boka News
Hrvatska autohtona zajednica u Crnoj Gori čuva svoj identitet, povijest i tradiciju o čemu govori bogata materijalna i nematerijalna kulturna baština. Prema popisu stanovništva u Crnoj Gori iz 2011. kao Hrvati izjasnilo se 6.021 ili 0,97% građana.
Hrvatska manjina u novom sazivu crnogorskog parlamenta nakon izbora 2020. po prvi put nakon 18 godina nema svog zastupnika. Za zastupničko mjesto Hrvata u Skupštini Crne Gore prvi put su se natjecale dvije političke stranke, Hrvatska građanska inicijativa (HGI), koja je dosad bila glavna stranka tamošnjih Hrvata, te Hrvatska reformska stranka Crne Gore (HRS), koje nisu uspjele osvojiti dovoljan broj glasova za zajamčeni mandat. Na tim izborima HGI je osvojio 1.106 glasova ili 0,27 posto, a HRS 496 glasova ili 0,12 posto. Za zajamčeno zastupničko mjesto bilo je potrebno osvojiti oko 1.500 glasova.
Hrvati u lokalnom parlamentu opštine Tivat imaju tri zastupnika, dok u opštini Kotor na proteklim lokalnim izborima nisu uspjeli osvojiti niti jedan mandat.
Predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić priredio je prijem za zvaničnike hrvatskih udruženja i HGI, sspšteno je iz kabineta predsjednika Opštine.
Čestitajući Dan hrvatskog naroda u Crnoj Gori 13. januar, predsjednik Jokić je istakao značaj i bogatstvo multietičnosti i multikulturalnosti Kotora i Boke uopšte, još jednom naglašivši da hrvatski narod predstavlja konstutitivni narod, stub razvoja i postojanja društva grada Kotora i Crne Gore.
Predstavnici hrvatskih udruga su se zahvalili na prijemu i istakli dobru saradnju koju imaju sa lokalnom upravom izrazivši zadovoljstvo planiranim budućim zajedničkim projektima sa lokalnom upravom i sa obostranom željom da ovak prijem postane tradicija.
Dan hrvatskog naroda u Crnoj Gori, ustanovljen 2020. godine obilježava se 13. januara, na dan kada su mošti Svetog Tripuna, zaštitnika grada donešene u Kotor.
Na zgradi Opštine Kotor uz zastavu Crne Gore danas je istaknuta i zastava Republike Hrvatske.
Prijemu su prisustvovali Ljiljana Velić predsjednica opštinskog odbora Hrvatske građanske inicijative, Rafaela Pina Lazarević predsjednica Hrvatskog građanskog društva, Tripo Schubert prvi predsjednik Hrvatskog građanskog društva, Marija Mihaliček, predsjednica Matice hrvatske – ogranak Boka Kotorska i Zrinka Velić predsjednica Hrvatskog kulturnog društva „Tomislav“.
Vlada Crne Gore je izdala urbanističko-tehničke uslove (UTU) za izgradnju tri solarne elektrane. Juče je to urađeno za podgoričku kompaniju Sun Horizon, koja gradi solarnu elektranu na Čevu. Ranije su UTU dobile kotorska Sunrise Europa i podgorički Obnovljivi izvori energije, koji će graditi fotonaponska postrojenja u Šavniku i na Cetinju.
SUN HORIZON
Na jučerašnoj sjednici Vlade ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković-Đurović je saopštila da su, nakon pribavljenih mišljenja nadležnih institucija, a u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji, dali urbanističko-tehničke uslove Sun Horizonu. – U pitanju je izgradnja solarne elektrane ukupne instalisane snage do 400 megavata (MW) na Čevu – kazala je Novaković-Đurović.
Lokacija za izgradnju ovog energetskog objekta se nalazi u zahvatu katastarskih opština KO Lastva, KO Čevo i Prentin do, Prijestonica Cetinje, na ukupnoj površini od 5,2 miliona kvadrata.
Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović ocijenio je da je ovo ,,vrlo lijepa informacija“. – Ovo je samo kontinuitet energetskih projekata koji bi trebalo da se realizuju u Crnoj Gori. Svaka investicija je dobrodošla, a način na koji Ministarstvo prostornog planiranja posljednjih mjeseci daje dozvole je vrlo učinkovit – rekao je Abazović.
Firma Sun Horizon osnovana je u julu prošle godine i još nije uradila finansijske pokazatelje. Izvršna direktorica je Darija Gazivoda, a ovlašćeni zastupnik je Ljubiša Mučibabić.
Osnivač Sun Horizona je kompanija CWP Europe S.A.R.L. čije je sjedište u Luksemburgu. Posluje i bavi se izgradnjom obnovljivih izvora energije u
Bugarskoj, Rumuniji, Ukrajini i Srbiji. Između ostalog, ova kompanija je u Srbiji, u Zaječaru, izgradila solarnu elektranu od 150 MW.
SUNRISE EUROPE
Kompanija Sunrise Europe iz Kotora planira izgradnju solarne elektrane u Šavniku, na katastarskim opštinama Dubrovsko i Duži. Prema prethodno sprovedenim analizama maksimalni mogući kapacitet te elektrane je 220 MW. UTU su izdati na zahtjev advokata Miloša Komnenića iz advokatske kancelarije Komnenić & Associates, ovlašćenog punomoćnika firme Sunrise Europe.
Kotorska kompanija je registrovana 10. novembra prošle godine. Izvršni direktor i osnivač firme je Radoica Vuković. On je, prema podacima iz Registra firmi, bio vlasnik i suvlasnik u 11 kompanija, koje se bave različitim djelatnostima, od kojih su četiri likvidirane. U ovim kompanijama on je imao vlasnički udio od 10, 20, 33, 50, 80 i 100 posto.
Vuković je direktor i u kompaniji Sunny Palace iz Kotora, koja je od podgoričke kompanije Rokšped kupila atraktivno zemljište iznad poluostrva Suka u Ulcinju i preuzela obavezu gradnje novog hotela „Galeb“. To je posebno obradovalo premijera Abazovića, koji je na svom Fejsbuk profilu objavio 3. januara ove godine objavio render budućeg hotela i naveo da će imati pet zvjezdica. – Dobili smo idejno rješenje koje se potpuno uklapa u ambijent borove šume koji okružuje hotel, manju spratnost od prethodnih projekcija i visok nivo zaštite prostora – naveo je Abazović. On je kazao da vjeruje da će se i sve ostale procedure ići planiranom dinamikom i da će ,,naš ꞌGalebꞌ uskoro ponovo raširiti svoja krila“.
Ta kompanija, inače, zapošljava jednu osobu, a u 2021. godini prijavila je ukupan prihod od 9,4 hiljade eura i neto gubitak od 2,2 hiljade eura.
OBNOVLJIVI IZVORI
Firma Obnovljivi izvori energije planira izgradnju solarne elektrane na Cetinju, u KO Prediš, čija je površina 440 hektara. Prema analizama, elektrana ukupne instalisane snage 225 megavata godišnje može proizvesti maksimalno 306,2 gigavatsata struje. Ovo preduzeće je registrovano u septembru 2021. godine, a osnivači su kompanije Simes inženjering i Simes MNE. Izvršni direktor je Rusmin Mulić, a ovlašćeni zastupnik je Dejan Milić. Vlasnik Simes inženjeringa je Slaven Milić, a izvršni direktor Dejan Milić. Slaven Milić je vlasnik u šest kompanija od kojih je jedna likvidirana. U svakoj ima 50 odsto vlasništva. I uglavnom se radi o kompanijama koje se bave izgradnjom obnovljivih izvora energije. Kompanija zapošljava 49 ljudi, a 2021. godine je prijavila ukupan prihod od 8,7 miliona eura i profit od 267 hiljada eura. Firma Simes MNE ima deset zaposlenih, a osnovana je prije deset godina.
Vlasnica ovog preduzeća je Jasna Radović, dok je direktor Ljubiša Bošković. Ta je firma 2021. godine imala ukupan prihod od milion eura i prijavila profit od hiljadu eura.
U Crnoj Gori je trenutno 39 privatnih elektrana koje koriste obnovljive izvore i to dvije vjetroelektrane – Krnovo i Možura, 32 mHE i pet solarnih, ukupne instalisane snage 167 megavata, što je, primjera radi, više od polovine HE Perućica, čija je instalisana snaga 307 megavata.
Vanredni profesor drVuk Vukovićdobitnik jepriznanja za poseban doprinos razvoju umjetničko-istraživačkog rada i međunarodnom poziciniranju Univerziteta Cme Gore (UCG), na predlog Vijeća Fakulteta dramskih umjetnosti UCG. Vukoviću je priznanjeuručio rektor UCG prof. dr Vladimir Božović, na svečanoj sjednici Senata UCG.
Pored Fakulteta dramskih umjetnosti, matične institucije, profesor Vuković predaje na Fakultetu likovnih umjetnosti UCG, Fakultetu političkih nauka UCG i na Univerzitetu umjetnosti u Beogradu. Njegova oblast interesovanja su medijska produkcija i digitalna kultura, a posebno digitalna transformacija medija.
Potpisuje, kao koautor, poglavlja u međunarodnim zbornicima, časopisima i monografijama na temu filma, književnosti, medija, ali i kao samostalan autor poglavlja u nacionalnim zbornicima, časopisima i monografijama. U 2022. godini seposebno izdvaja poglavlje Egalitarian or Stereotypical? Gender Representation in Disney Feature Fairy Tales of the Twenty- First Century u studiji Interpreting and Experiencing Disney: Mediating the Mouse (ur. Priscilla Hobbs) čije izdanje potpisuju britanska izdavačka kuća Intellect i renomirani međunarodni izdavač The University of Chicago Press.
Kreativni je producent animirane radio drame Kralj i kamenorezac, u produkciji Hercegnovskog pozorišta i Radio-televizije Herceg Novi, čija je premijera je bila krajem 2021. godine, i ko-producent druge sezone podkasta Iza tvog ekrana.
Autor je i producent niza radijskih projekata realizovanih u okviru manifestacije UNESCO World Radio Day, kao i producent mnogobrojnih događaja i aktivnosti u funkciji promocije radija kao medija. Bio je, između ostalog,programski producent manifestacije Hercegnovske aprilske pozorišne svečanosti koja je,dvije godine zaredom, održavana kao revija radio-dramskog stvaralaštva.
Vuk Vuković je autor monografije Društveni mediji i upravljanje komunikacijama (2019), ekspert IREX-a za oblast medijske pismenosti, kao i evaluator/recenzent mnogobrojnih studija i međunarodnih izvještaja u oblasti medijskih sloboda, bezbjednosti novinara, pluralizma medija.
