Bogat kalendar događanja novskog kulturnog ljeta

0
Bogat kalendar događanja novskog kulturnog ljeta
Herceg novi – foto TO HN

Tokom jula u Herceg-Novom će biti organizovano više od 30 različitih kulturnih programa, a u naredna tri mjeseca više od 60 manifestacija na scenama širom grada, najavljuje gradski kalendar manifestacija.

U julu se održava Međunarodni festival klasične muzike „Dani muzike“, Međunarodni sajam knjiga „Trg od Knjige“, festival elektronske muzike „Choose Vision Festival“, filmski program „Letnje kino“, kao i druge manifestacije koje se neće biti dio festivalskih programa.

Kalendar manifestacija izradio je Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg-Novi, u cilju predstavljanja i promocije ponude Novog kulturnog ljeta. Programi će biti organizovani u saradnji sa gradskim ustanovama kulture “Herceg fest”, “Gradskom knjižnicom i čitaonicom” i “Muzejem Mirka Komnenovića i Galerije Josip Bepo Benković”, uz podršku lokalne uprave i Turističke organizacije.

“U naredna tri mjeseca Herceg-Novi će biti domaćin velikog broja kulturnih programa: likovnih, muzičkih, književnih, filmskih. Kalendar događanja je raznolik i vjerujemo da će svako pronaći događaj po svom ukusu. Pozivamo sve sugrađane i goste da nam se pridruže na lokacijama širom grada i uživaju u programima Novog kulturnog ljeta”, saopćeno je iz Sekretarijata za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg-Novi.

Kalendar dešavanja za jul možete preuzeti ovdje .

Kalendar događanja Novog kulturnog ljeta 2022. možete preuzeti ovdje .

Veče antropološkog filma u Risnu – “Muzika svijeta”

0
Veče antropološkog filma u Risnu – “Muzika svijeta”
Risan – foto Boka News

Nevladina organizacija “Medaur” Risan-Društvo za njegovanje kulturne baštine Risna, u subotu 2. jula u 20 sati i 30 minuta, u dvorištu palate Ivelić organizuje veče etnološkog i antropološkog filma pod nazivom “Muzika svijeta”.

Na programu, po selekciji proslavljenog režisera Vladimira Perovića, naći će se četiri filma i to: TIBETANKA, Huakin Đin, Kina; SANZIANA, Zvezdana Stanojević, Srbija; OD KRŠANA DO PEROJA, Igor Bezinović, Hrvatska i CRVENA MARAMICA, Lejla Toprak, Turska.

“Ovim programom želimo sugrađanima i zainteresovanoj publici predstaviti kulturu, tradicionalnu muziku i instrumente iz raznih krajeva svijeta.  Događaj predstavlja nastavak već održane večeri u septembru 2021. godine pod nazivom Običaji svijeta, na kome su prikazani takođe filmovi po selekciji režisera Perovića. Ujedno, oba programa predstavljaju najavu budućeg Festivala etnološkog i antropološkog filma Risan koji će se organizovati u septembru i na kome će publika imati priliku da se upozna sa raznovrnošću kultura, tradicija, vjerovanja i načina života raznih naroda. Cilj nam je da ovim programom, kao i brojnim planiranim budućim aktivnostima, damo svoj doprinos kulturnoj ponudi našeg grada”, poručuju iz Nevladine organizacije “Medaur” Risan.

Mladi za čist Jadran – čistili obalu kod Galebove stijene

0

U sklopu pokreta Mladi za čist Jadran i uz podrsku European endowment for democracy i Turisticke organizacije Kotor juče je realizovana akcija čisćenje obale kod Galebove stijene u Kotoru.

Mlada ali vrijedna ekipa mladih, koji su u ovom trenutku veoma zauzeti radnim obavezama kao i volonterizmom za Kotorski festival pozorišta za djecu ipak su našli vremena da javni postor, za koji su se građani Kotora bunilli da nije uređen, srede za uživanje svih nas.

Kao i sa predhodnim akcijama apelujemo na građane da održavaju javne prostore naše Boke i pomognu da se obala, more i grad čisti, saopšteno je iz NVO Naša akcija.

Tijelo ruskog državljanina izvučeno iz mora u Krašićima

0
Tijelo ruskog državljanina izvučeno iz mora u Krašićima
Krašići – Lungo mare – ilustracija – foto Boka News

Tijelo osamdesettrogodišnjeg ruskog državljanina I. Š. izvučeno je iz mora u Krašićima, potvrđeno je iz OKC Uprave policije.

Kako nam je rečeno, na tijelu ruskog državljanina nijesu evidantirani tragovi nasilja.

Uzrok smrti I.Š. utvrdiće se obdukcijom.

Uz malo novca i puno domišljatosti do lijepog izgleda grada

0
Detalj iz Velikog gradskog parka

Godišnje održavanje uređenih javnih zelenih površina u Tivtu, ne računajući prostor Velikog gradskog parka koji je kao zaštićeno prirodno dobro pod posebnim režimom upravljanja i održavanja, godišnje gradski budžet Tivta košta skoro 120.000 eura.

Naime, Programom uređenja i održavanja javnih zelenih površina koji priprema i  sprovodi Komunalnio preduzeće Tivat, precizno su specificirani i  obuhvaćeni  svi radovi uređenja, obnove i njege biljnog materijala, redovno košenje travnjaka, održavanja staza i puteva u parkovima, podrezivanje stabala i grmova, te preduzimanje mjera zaštite postojećih zasada kao i uklanjanje odnosno zamjenska sadnja zasada koja su izgubila vitalne i estetske karakteristike.

Uz malo novca i puno domišljatosti do lijepog izgleda grada
Tivat – foto Boka News

Ti poslovi odnose se na ukupno 24 javne zelene površiine u centru Tivra, naseljima Seljanovo, Donja Lastva, Gradiošnica i  Radovići. Za to će se ove godine, prema Programu rada Komunalnog preduzeća Tivat, iz gradskog budžeta izdvojiti i toj firmi uplatiti ukupno 118.634 eura. Od te sume 10.000 eura odnosi se na orezivanje i održavanje visokih stabala po cijelom gradu, a 16.000 eura na trošak redovnog zalivanja svih  javnih uređenih zelenih površina.

Što se Velikog gradskog parka tiče, obzirom na njegov status zaštičenog objekta prirode, za njega Komunalno koje upravlja parkom, izrađuje poseban Godišnji program upravljanja. Ove godine će tako za redovno održavanje i uređenje Velikog gradskog parka biti utrošeno ukupno 18.322 eura. Osim iz budžeta Opštine i manjim dijelom sredstvima JP Morsko Dobro jer se Veliki gradski park cijelom svojom površinom od preko 4,2 hektara nalazi u administrativnim granicama zone morskog dobra u Tivtu, održavanje i dalje uređivanje ove prepoznatljive botaničke bašte nerijetko svojim prilozima u obliku sadnica novih biljaka i drveća, pomažu privreda, građani i NVO sektor Tivta.

Hortikulturno uređeni kružni tok kod stare zgrade Opštine Tivat

Komunalno Tivat inače, za potrebe Velikog gradskog parka ali i za druge javne zelene povrpine u gradu, osim kupovine kod većih dobavljača, biljni materijal dobrim dijelom proizvodi i u sopstvenom rasadniku površine 240 kvadata koji se nalazi u zapadnom dijelu parka.

Tivatske javne zelene površine često dobijaju pohvale mješatna i turista na račun svoje uređenosti i maštovitog dizajna. Najzaslužniji za to su radnici službe Gradskog zelenila Komunalnog preduzeća na čelu sa rukovoditeljkom ove službe, diplomiranom inženjerkom hortikulture Tanjom Krstović koja već godinama ulaže veliku energiju i ljubav u biljke na gradskim  zelenim alejama i skverovima.

DPS Herceg Novi: Lokalna vlast ne rješava problem saobraćaja na šetalištu “Pet Danica”

0
DPS Herceg Novi: Lokalna vlast ne rješava problem saobraćaja na šetalištu “Pet Danica”
Herceg Novi -Šetalište Pet Danica – foto TO HN

I pored činjenice da Herceg Novi ima prelijepo šetalište “Pet Danica“, koje bi trebalo da omogući uživanje, opuštanje i zadovoljstvo našim sugrađanima, to ipak nije slučaj.

“Naime, na tom istom šetalištu je dozvoljeno da saobraća preko 60 vozila što za dostavu, što građanima koji tu stanuju. Utvrđeno je i vrijeme kada mogu da saobraćaju i to od 06:00 do 09:00 sati i od 14:00 do 16:00 sati. Određenog vremena već niko se ne pridržava, broj vozila koji saobraća šetalištem niko ne kontroliše a tek je posebna priča o motociklima za koje i ne postoji evidencija. Pa tako šetači, lica sa invaliditetom, porodice sa djecom i kolicima jednostavno moraju da se sklanjaju, bježe”, saopšteno je danas iz OO DPS-a Herceg Novi.

Takođe, gradske vlasti nijesu tretirale bicikliste a posebno ne vožnju električnih trotineta. I dok biciklisti, kako – tako, vode računa o šetačima, vožnja električnih trotineta, bešumnih i sve bržih, postaje demonstracija vještine vožnje koja sve češće i najdirektnije ugrožava šetače, poručuju oni.

“Česti su slučajevi, na kojima nam ukazuju građani, da vozači električnim trotinetom jedva uspjevaju da nekoga ne povrijede.

Već smo imali primjere sudara trotineta sa veoma teškim posljedicama. Da li treba da se desi i neka nesreća na šetalištu da bi koaliciona vlast u Herceg Novom shvatila da se moraju preduzeti hitne mjere.

Na raspolaganju su im i zabrane i kažnjavanja pa ako treba i oduzimanja tog vozila. Pravnih i tehničkih mogućnosti za regulisanje vožnje šetalištem ima. Sigurni smo da ima i dovoljan broj lica koja to mogu da sprovedu.

Treba samo volja, znanje i htjenje, ali, kod koalicione vlasti u Herceg Novom toga nažalost nema”, poručuju iz Opštinskog odbora DPS Herceg Novi.

Korona presjek: 233 nova slučaja, Kotor 22, H.Novi 18, Tivat 13

0
Korona presjek: 233 nova slučaja, Kotor 22, H.Novi 18, Tivat 13
Korona

U Crnoj Gori registrovana su 233 nova slučaja korone, a u posljednja 24 sata nije bilo preminulih od posljedica kovida, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ. Prijavljen je oporavak kod još 113 pacijenata, a trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 1367.

“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (srijeda, 29.06.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 973 uzorka na novi koronavirus. Ukupno su dijagnostikovana 233 novopozitivna slučaja infekcije SARS-CoV-2”, naveli su iz IJZ.

Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:

Opština Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica 66
Nikšić 25
Kotor 22
Budva 20
Herceg Novi 18
Bar 17
Tivat 13
Ulcinj 11
Bijelo Polje 8
Cetinje 8
Rožaje 7
Danilovgrad 5
Pljevlja 5
Mojkovac 3
Berane 2
Plav 1
Tuzi 1
Žabljak 1
UKUPNO 233

Udio pozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih dana 29.06.2022. godine iznosio je 23,95 odsto.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2729.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 240222.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama:

opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 508
Bar 126
Budva 120
Nikšić 112
Kotor 111
Herceg Novi 70
Ulcinj 65
Tivat 58
Rožaje 36
Bijelo Polje 33
Cetinje 30
Danilovgrad 29
Berane 20
Pljevlja 15
Mojkovac 10
Kolašin 6
Tuzi 6
Andrijevica 3
Plužine 3
Žabljak 3
Plav 2
Šavnik 1
Gusinje 0
Petnjica 0
Crna Gora 1367

Svečano otvaranje KotorArta 1. jula

0
Svečano otvaranje KotorArta 1. jula
Sa pressa KotorArt

U Evropskoj kući održana je konferencija za medije povodom početka festivala KotorArt i njegovog muzičkog programa Don Brankovi dani muzike.

Na press konferenciju su govorili Ratimir Martinović, generalni i umjetnički direktor Festivala, maestro Mladen Tarbuk, sopranistkinja Olivera Tičević i tenor Ermin Ašćerić. Konferenciju je vodila PR festivala Nataša Janović.

Nataša Janović je naglasila da na predstojećim Don Brankovim danima muzike gostuje gotovo 500 umjetnika iz 16 zemalja, na više od 200 programa, od čega 42 glavna i preko 170 pratećih. Festival se održava uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture i medija i Opštine Kotor, a uz podršku Evropske unije kroz program Kreativna Evropa, Fondacije za otvoreno društvo, tradicionalnih sponzora ​​Luštice Bay i Porto Montenegra, kao i Fonda za Zapadni Balkan. Uz njih, Festival su podržali i Henley & Partners, Regent Porto Montenegro i Montenegro Sotheby’s Realty.

Program, kojim će početi KotorArt, podržali su Delegacija Evropske Unije u Crnoj Gori, ambasade Francuske i Češke Republike, Francuski institut u Crnoj Gori, Ministarstvo kulture Albanije, RTCG i kompanija Valgo, a pored njih, programe Festivala podržavaju  ambasade Sjedinjenih Američkih Država, Mađarske, Rumunije, Njemačke, Austrije, Kine, Hrvatske, Italije, Italijanski institut za kulturu u Beogradu i drugi.

Na svečanom otvaranju 1. jula u 21.30 sati ispred Katedrale Sv. Tripuna nastupiće Simfonijski orkestar Narodnog pozorišta Opere i Baleta Albanije, kojim će rukovoditi maestro Mladen Tarbuk, dok će solisti biti Olivera Tičević i Ermin Ašćerić. Premijerno će biti izvedeni odlomci iz opera Les Montenegrins francusko-belgijskog kompozitora Armanda Limnandera i Černohorci češkog kompozitora Karela Bendla, kao rezultati rada Istraživačke jedinice KotorArta, i neka od najpopularnijih djela Bizea, Smetane i Dvoržaka.

Međunarodni festival KotorArt ovog ljeta će se održati u periodu od 1. jula do 14. avgusta, sa bogatim i raznovrsnim programom, pod pokroviteljstvom UNESCO-a, Ministarstva kulture i medija i Opštine Kotor, uz podršku Evropske unije, Fonda za Zapadni Balkan, Fondacije za otvoreno društvo, brojnih ambasada u Crnoj Gori i drugih značajnih partnera i sponzora.

Nakon desetina godina čekanja: Otvorena savremena cesta Stolac – Neum

0
Nakon desetina godina čekanja: Otvorena savremena cesta Stolac – Neum
Stolac – Neum – Foto: Željko Milićević – AA

Danas je otvorena cesta M17.3 koja je spojila jedini bh. grad na Jadranskom moru, Neum sa unutrašnjošću Bosne i Hercegovine, javlja Anadolu Agency (AA).

Svečanost je održana na lokalitetu Babin Do uz prisustvo brojnih gostiju i zvaničnika sa svih nivoa vlasti u BiH. Načelnik Općine Neum Dragan Jurković bio je posebno sretan, kazavši da je Neum do danas na neki način bio u blokadi, te da nova cesta otvara hiljadu novih mogućnosti.

“S novom cestom ćemo sasvim sigurno imati mnogo više gostiju, sezona će trajati duže, a ona je važna i u privrednom smislu jer planiramo gradnju dvije poslovne zone”, najavio je Jurković.

Cesta je ostvarenje sna mnogih generacija, poručio je premijer Federacije BiH Fadil Novalić. On je napomenuo da su bh. građani dosad bili primorani putovati neuslovnom cestom do Neuma ili čak ići drugim putem kroz susjednu Hrvatsku.

“Ovo je potpuna integracija Neuma u našu državu. Nastavljamo podupirati turizam, pa naši građani odsad do mora mogu bez pasoša i bilo kakvih kontrola. Intenzivno gradimo i ostavljamo amanet budućim generacijama. Cijela Federacija je veliko gradilište, ne samo kada je u pitanju Koridor 5C”, rekao je zadovoljni Novalić.

Ministar saobraćaja i komunikacija Federacije Bosne i Hercegovine Denis Lasić je kazao da je ovo generacijski projekt od velikog značaja za i za Stolac i za Neum. Podsjetio je da je prije današnjeg otvaranja posljednji put do Neuma izgradila Austro-Ugarska.

“To je bilo prije čak 120 godina. Vlada Federacije BiH u ovom sazivu je napravila projekt, finansirala ga, a sada smo došli i do ovog svečanog trenutka. Ovo je generacijski poduhvat koji mnogo znači i Neumu i Stocu, kao i svima koji će koristiti ovaj put”, izjavio je Lasić.

Neum je dosad sa ostatkom zemlje bio povezan cestom koja dijelom prolazi kroz Republiku Hrvatsku zbog čega se morala prelaziti granica uz duga čekanja, te neuslovnim putem preko Svitave. Nova cesta bi prema predviđanjima stručnjaka trebala donijeti potpuni prosperitet Neumu.

Švicarska se priprema za nestašicu plina

0
Švicarska se priprema za nestašicu plina
Svajcarska

Švicarska vlada priprema se za moguću nestašicu plina i izradila je plan u slučaju da ne bude dovoljno plina za pokrivanje potreba.

Ako apeli za uštede i prelazak na naftna postrojenja ne budu dovoljni, prema Vladinom planu, potrošnja plina će se racionalizirati.

U prvoj fazi bi kućanstva i socijalne službe dobivale plin bez ograničenja.

Međutim, ostali potrošači bili bi suočeni s unaprijed određenim plinskim kontingentima.

Švicarska nema vlastita skladišta plina i potpuno je ovisna o uvozu.

Do tri četvrtine isporuka plina dolazi iz Njemačke, pa bi Švicarska bila automatski pogođena u slučaju nestašice plina u Njemačkoj.