Završen KotorArt

0
Završen KotorArt
I
Miloš Karadaglić, gitara Avi Avital, mandolina, Avg 2022, Foto: D.Miljanić

Svečani koncert pod nazivom “Miloš & Avi”, sinoć u Bogorodičinoj crkvi na Prčanju, zajedno sa nedavnim resitalom briljantnog Kemala Gekića u Samostanskom kompleksu crkve Sv. Nikole i spektakularnim koncertom hora Collegium Musicum od prije neko veče u istoj crkvi,  predstavljao je veliko finale izuzetno bogatog XXI izdanja  Medjunarodnog festivala KotorArt.

Dva svjetski afirmisana umjetnika, gitarista Miloš Karadaglić i mandolinista Avi Avital predstavili su se djelima Baha, de Falje, Glasa i Diplesija.  U njihovim rukama, zvuci mandoline i  gitare  bili su savršen i moćan spoj, izazivajući snažne emocije. Maestralno izvodjenje, pažljivo odabrani program muzičkog putovanja svijetom,  publika je  nagradila burnim i dugotrajnim aplauzima.

 Program Međunarodnog festivala KotorArt, izvodio se  na preko 20 lokacija u Starom gradu Kotoru, Boki i Crnoj Gori. Više od 500 umjetnika, na  više od 30 glavnih programa i 100 raznovrnih pratećih programa, zainteresovali su brojnu publiku i medije. Ovogodišnje izdanje KotorArt festivala  2022. godine bilo je  jedno  od najkompleksnijih i najatraktivnijih, podrazumjevalo realizaciju  visoko kvalitetnog repertoara klasične umjetničke  muzike, uz  bravurozna izvođenja renomiranih i svjetski uglednih umjetnika, sve do prilike aktivnog učešća  u  dinamičnim razgovorima  koje su vodili  stručnjaci iz različitih oblasti važnih savremenom društvu.

 Nesvakidašnje otvaranje KotorArt festivala, pod nazivom Crna Gora i Evropa: muzika zajedništva, simbolično se održalo 1. jula, kada je predsjedavanja Savjetom Evropske Unije Francuska ustupila Republici Češkoj. Uz Simfonijski orkestar Narodnog pozorišta Opere i Baleta Albanije, pod upravom maestra Mladena Tarbuka, nastupili su sopranistkinja Olivera Tičević i tenor Ermin Ašćerić. Na programu, posebno sačinjenom za ovu priliku,  predstavljene su odabrane numere iz dvije, davno izvedene i potpuno zaboravljene opere istog naziva CrnogorciLes Montenegrins Armanda Limnandera i Černohorci Karela Bendla.

Tokom trajanja cijelog Festivala bili su zastupljeni veći vokalni i instrumentalni sastavi. Od vokalnih ansambala, nastupila su  dva vodeća akademska hora u regionu – Ivan Goran Kovačić iz Zagreba i Collegium Musicum iz Beograda, čiji je koncert bio omaž dugogodišnjoj dirigentkinji hora Darinki Matić Marović. Od instrumentalnih ansambala nastupili su Camerata Balkanica iz Beograda, Accademia  Bizantina, svjetski poznat italijanski sastav specijalizovan za muziku baroka, Austrijska i Crnogorska vojna muzika, kao i Omladinski simfonijski orkestar Bremena, muzičkim performansom u Kotoru i koncertima u Risnu i Cetinju u okviru ciklusa KotorArt u gostima. Orkestar mladih Zapadnog Balkana sačinjen od mladih umjetnika iz različitih država regiona, pokazao je da se na koncertima klasične umjetničke muzike  govori istim jezikom.  U okviru serijala KotorArt u gostima, muzičari čuvene Berlinske filharmonije – koncert-majstor i prvi klarinetista ovog vodećeg svjetskog orkestra, Daišin Kašimoto i Andreas Otenzamer su uz pijanistu Hozea Galjarda u Porto Montenegru predstavili izuzetno atraktivan program na najvišem umjetničkom nivou, a jedan od najprestižnijih koloraturnih soprana Mađarske i Evrope, Erika Mikloša, sa džez ansamblom u Kotoru i Luštici Bay, opravdala je epitet dive.

Među solističkim nastupima koje je festival pripremio za ovu godinu izdvojio se nastup briljantnog pijaniste Kemala Gekića, koji se već više puta rado vraćao KotorArtu i Kotoru.

Miloš Karadaglić, gitara Avi Avital, mandolina, Avg 2022, Foto: D.Miljanić

Istaknuti rumunski duo Sara i Emo Pađin održali su koncertno veče u okviru ciklusa Dani Rumunije, sa selekcijom rumunskih melodija i poznatih arija evropskih kompozitora. Dugogodišnji ciklus China Stage sadržao je nastup pijanistkinje Čen Juenjen i koncertnu večer violiniste Dan Džua sa pijanistom Mišel Dalbertom.

Koncert pod nazivom Crna Gora  i Sjedinjrne Američke Države: muzika prijateljstva održan je kao dio projekta Kulturna preplitanja, u cilju  jačanja crnogorsko-američkih veza koji podrazumijeva nastupe gudačkog kvarteta sastavljenog od mladih crnogorskih i američkih muzičara u Kotoru i Santa Barbari. Premijerno su se čule četiri nove kompozicije, KotorArt narudžbe za ovu godinu Guslar i Jelly Roll Blues, kompozitorke Slobodanke Dabović Đurić, kao i (D)evolution i obrada klapske pjesme Boko, moja mila, kompozitora iz SAD-a Dariuša Darakšanija.

Podršku mladim profesionalnim muzičarima kroz serijal KotorArt talenti, Festival  je ove godine nastavio realizacijom tri koncerta: na Svjetski dan muzike 21. juna, kao uvod u festival, nastupom najboljih učenika škole Vida Matjan, koncertom studenata Muzičke Akademije Cetinje i koncertom tria “Iskra”, mladih crnogorskih muzičara koji studiraju u inostranstvu.

Mladima je bio namijenjen i program KotorArt akademija, sa svojim majstorskim radionicama  različitih instrumenata, istaknutih umjetnika i pedagoga: Stefana Milenkovića (violina), Janoša Balinta (flauta), Kemala Gekića (klavir).

Osamnaest različitih sastava u okviru KotorArt serijala Luke umjetnosti, izvodeći svakodnevno  popularna  djela umjetničke muzike i poznatih melodija, obojali su  posebnom atmosferom pjace Starog grada.

Svake nedjelje tokom trajanja Festivala realizovala se i Pjaca od džeza, serijal koncerata džez muzike domaćih i međunarodnih muzičara, medju kojima su nastupili džez kvartet Jailhouse, Schime & Muzikon, Paula i Đelo Jusić.

 Program Pjace od filozofa se ove godine realizovao kroz dva značajna projekta.

Održana je četvorodnevna konferencija regionalnog projekta Savremene tvrđave kulture: Boka, Trebinje, Novi Sad.  Projekat je  fokusiran na prakse zaštite i valorizacije austrougarskih fortifikacija, kao i na njihovu promociju i popularizaciju. Pored debatnog djela,  u  okviru programa združeno su nastupili   Vojni orkestar Crne Gore i Vojni orkestar Gornje Austrije, crnogorski muzičari nastanjeni u Beču i     projektovan je film Tvrđava Boka, u produkciji NVO KOD.  KotorArt kao lider ovog projekta će slične programe realizovati u Trebinju i Novom Sadu tokom avgusta i septembra.

 Referišući se na grešku u komunikaciji računarske mreže, međunarodni projekat Modifying Error 404: ka zelenim, digitalnim i inkluzivnim društvima ukazuje na značaj i podiže svijest o tri važna stuba savremenih društava – digitalnim i manjinskim pravima i zelenoj agendi.

 KotorArt je nastavio sa izdavačkom djelatnošću, održala se  promocija kapitalnog izdanja knjige Istorija Bokeljske mornarice autora dr Antuna Sbutege.  Ko-izdavač je Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru.

Pored ove promocije, priredjene su još tri prezentacije: veče Ide Verone, čuvene rumunske književnice i slikarke porijeklom iz Boke sa promocijom knjige Istorija porodice Verona,  kao i dvije večeri kompozitora Tomislava Olivera i Matije Krečića u sklopu trogodišnjeg evropskog projekta #Synergy.

Pred kraj Festivala izvedena je premijerno u Crnoj Gori pozorišna predstava Balkan Bordello, suštinski antiratna predstava u koprodukciji Teatra LaMama sa Brodveja, Ateljea 212 i Quendra Multimedija iz Beograda.

Međunarodni festival KotorArt ovog ljeta  se održao pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija i Opštine Kotor, uz podršku Evropske unije, Fonda za Zapadni Balkan, Fondacije za otvoreno društvo, brojnih ambasada u Crnoj Gori i drugih značajnih partnera i sponzora.

Tivat – Uhapšen osumnjičeni za silovanje

0
Tivat – Uhapšen osumnjičeni za silovanje
Hapšenje

Državljanin Holandije V.R. (26) stalno nastanjen u Srbiji, uhapšen je zbog sumnje da je u Tivtu silovao državljanku Australije, sa privremenim boravkom u Kotoru, saopšteno je iz Uprave policije.

“U službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Tivat 17. avgusta oko 05.50 časova pristupila je jedna ženska osoba, državljanka Australije, sa privremenim boravkom u Kotoru i prijavila da je  silovao nepoznati muškarac u gradskom parku u Tivtu”, navodi policija.

Policijski službenici su preduzeli aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju utvrđivanja svih okolnosti i utvrdili da se sumnja da je V.R. počinio krivično djelo silovanje.

“V.R. je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo silovanje i on je uz krivičnu prijavu priveden postupajućem tužiocu”, zaključuje se u saopštenju Uprave policije.

Najviše prihoda od svjetlarine, vinjeta i pomoraca kojima trebaju breveti

0
Najviše prihoda od svjetlarine, vinjeta i pomoraca kojima trebaju breveti
Boka Kotorska – Gospa od Anđela – foto Boka News

Tokom prošle godine Lučke kapetnaije u Kotoru i Baru ostvarile su ukupne prihode u iznosu od 1.494.374 eura, dok je u prva četiri mjeseca ove godine dok je na čelu za njih resornog Ministarstvba kapitalnih investicija bio bivši ministar Mladen Bojanić, Lučke kapetanije prihodovale još ukupno 179.632 eura.

Najviše novca u državni budže Luke kaptenaije su lani unijele od naplate naknade za korišćenje plovnih puteva (popularne svjetlarine, odniosno vinjeta) koju plaćaju strani brodovi i jahte što plove teritorijalnim vodama Crne Gore. Od toga je lani prihodovano ukupno 673.559 eura.

Sledeća najveća prihodovna stavka u poslovanju Lučkih kapetanija lani su bili primici od izdavaja isprava i pregleda čamaca (348.091 euro), dok su  od naših pomoraca kapetanije lani uzele ukupno 337.985 eura na ime naknade za polaganje stručnih ispiata za sticanje stručnih zvanja pomoraca (sticanje ili obnova breveta).

Kapetanije u Kotoru i Baru lani su u ime države, naplatile i preko 80.000 eura administrativnih taksi dok su od taksi za dobijanje tzv. slobodnog saobraćaja za plovila (dozvola za ulpovljavanje i isplovljavanje iz našh luka i marina), prihodi iznosili 45.480 eura.

Od vlasnika čamaca u Crnoj Gori je lani naplaćno je i 2.370 eura naknade za korišćenje plovnih puteva koja se izmiruje prilikom redovnih preglada ovih plovila, te 3.686 eura poreza na upotrebu tih plovnih objekata.

Inače, tokom prošle godine Direkcija za inspekcijski nadzor u pomorskom i unutrašnjem plovnom saobraćaju MKI (Inspekcija sigurnosti plovidbe), obavila je ukupno samo 108 inspekcijskih pregleda brodova i čamaca, napravila 81 zapsinik i službenu zabilješku, donijela 58 rješenja i izdala samo 25 prekršajnih naloga, iako je opšte stanje na moru vrlo daleko od idelanog. Inspektori su lani od prekršilaca propisa vezanih za sigurnost plovidbe na moru, naplatili ukupno samo 8.700 eura novčanih kazni.

Stručni skup „Povratak vinogradarstvu i maslinarstvu u Paštrovićima”

0
Stručni skup „Povratak vinogradarstvu i maslinarstvu u Paštrovićima”
Maslina

Na inicijativu Udruženja Paštrovića i prijatelja Paštrovića u Beogradu “Drobni Pijesak”, a u saradnji i organizaciji sa JU Muzeji i galerije Budve i NVU Društvo za kulturni razvoj “Bauo” iz Petrovca na Moru, priređuje dvodnevni stručni skup “Povratak vinogradarstvu i maslinarstvu u Paštrovićima”, koji će se održati 19. i 20. sa početkom u 20.00 časova, u Spomen-domu “Reževići” u Reževićima, saopšteno je iz Društva za kulturni razvoj Bauo.

Skup je posvećen teorijskim, metodološkim i praktičnim aspektima oživljavanja tradicionalnih djelatnosti u paštrovskom zavičaju, s fokusom na vinogradarstvo i maslinarstvo. Posebno interesovanje i dodatan motiv za iniciranjem ovog događaja, razumljivo, pobudile su nove naučne indicije o drevnosti ovdašnjih vinovih loza, kao i njihovim srodničkim vezama s nekim čuvenim svjetskim sortama loze, o čemu će biti više riječi na skupu, kako bi se o tome, prije svega, informisala lokalna zajednica, ali i svi koje data tematika interesuje.

“Istovemeno, zadivljuje nas činjenica da se polako, ali sigurno, sve više domaćinstava (prije svega, pojedinaca-entuzijasta) vraća vinogradarstvu i maslinarstvu, što čak i Opština Budva podržava svojim godišnjim konkursima, od kojih je jedan trenutno u toku. Naravno, sve navedeno biće razmatrano i u kontekstu danas aktuelnih fenomena, poput života s pandemijama, povratka iz grada na selo, organske proizvodnje hrane, održive privrede, ruralnog razvoja, afirmacije malih porodičnih biznisa i, uopšte, unaprjeđenja i diverzifikacije turističke ponude, posebno u paštrovskom zaleđu, s obzirom na nedovoljnu razvijenost istih na teritoriji opštine Budva, koja se i dalje primarno fokusira na tradicionalni turizam (“na pjenu od mora”)”, navodi se u saopštenju.

Prvi dan skupa (petak, 19. avgust, od 20.00h) rezervisan je primarno za stručno-popularna predavanja istaknutih naučnika i stručnjaka iz Crne Gore i inostranstva: prof. dr Miodrag Grbića (uvodničar i moderator), prof. dr Vesna Maraš (predavanje o vinogradarstvu), dr Marija Markoč (predavanje o maslinarstvu), doc. dr Ilija Moric (predavanje o organskoj proizvodnji i agroturizmu) i Danica Mihaljević Davidović (predavanje o agroekologiji pejzaža), nakon čega će uslijediti diskusija s publikom.

Maslina

Drugi dan skupa (subota, 20. avgust, od 20.00h) biće organizovan u vidu svojevrsnog mini-foruma, tj. otvorenog razgovora sa mještanima koji se direktno bave vinograrstvom, maslinarstvom i agroturizmom, kako bi podijeliti svoja znanja, vještine, iskustva i izazove s kojima se susrijeću. Skupom će tog dana predsjedavati i razgovor moderirati prof. dr Pavle R. Anđus i prof. dr Miodrag Grbić, a obratiće se i mr Ljiljana Jocić, rukovoditeljka Sektora za poljoprivredu Sekretarijata za privredu Opštine Budva, koja će bliže predstaviti predmetni opštinski konkurs za podršku poljoprivrednom razvoju. Takođe, nakon zvaničnog programa, uslijediće i degustacija domaćih proizvoda koje će donijeti mještani.

Usljed opštepoznate epidemijske situacije, dvodnevni skup će se održati na otvorenom, na prostranoj terasi Spomen-doma “Reževići”, u istoimenom paštrovskom selu. Spomen-dom je pozicioniran neposredno uz magistralu i manastir Reževići, čiji je nekada bio sastavni dio.

Svi zainteresovani su dobrodošli, ulaz je slobodan, bez prethodne najave!

Zelenika dobija spomen prostor u čast ansambla Bokelji u subotu 20. avgusta

0
spomen-ploca-Bokelji

Zelenika je bilo mjesto gdje je 1966. godine formiran ansambl Bokelji. Čuvajući i njegujući tradiciju, Zelenika će dobiti spomen ploču i memorijalnu klupu u čast ansambla Bokelji, a okruživaće ih osam oleandera. Finansijer i organizator je mještanin Ilija Vuksanović, a idejni pokretač za dio ovog projekta je mještanka Natalija Preočanin Samardžić.

Svečanost će biti priređena u subotu, 20. avgusta 2022 u 20 sati, na zeleničkoj rivi, a mali memorijalni kompleks otvoriće jedini živi član ansambla Bokelji Lazar Seferović.

U nastavku programa biće priređena modna revija Ane Kovačević pod nazivom Zelenička storija, a potom će Zeleničko veče nastaviti Egzodusi.

Ansambl Bokelji osnovan je u julu 1966. godine u Zelenici. Održao je više od 1 200 koncerata i nastupa na televiziji i radiju, festivalima i raznim manifestacijama. Posebno zapaženi nastupi bili su u koncertnoj dvorani Čajkovski u Moskvi, u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu, na festivalu Pjesma Mediterana u Budvi, kao i gostovanja u Njemačkoj, Holandiji, Danskoj, Belgiji, Albaniji i Rusiji.

Ansambl je nastupao na Euroviziji i Interviziji. Za TV su snimili 19 samostalnih emisija i četiri TV serije. Snimili su tri long play-a i dvije singl ploče, te više audio kaseta i CD-a. Više puta priredili su koncerte Josipu Brozu Titu, a pjevali su i danskoj kraljici Margaret II.

Zelenika dobija spomen prostor u čast ansambla Bokelji u subotu 20. avgusta
ansambl-BOKELJI-Hercegnovi

„Bokelji“ su više puta učestvovali na Festivalu najboljih amatera Jugoslavije i Festivalu horova u Nišu, a ostvarili su i tri nastupa na Svjetskom turističkom sajmu u Berlinu. Ansambl je dobitnik Oktobarske nagrade Herceg Novog i brojnih drugih priznanja za njegovanje izvornog bokeškog i crnogorskog melosa, kao i za komponovane pjesme posvećene zavičaju, gradu Herceg Novom i mjestu Zelenici (Ima jedan grad na moru, Zeleničke tihe vale,…).

Najduže su nastupali u sastavu: Dragan Rakić (1.tenor, voditelj klape), Zdravko Vuksanović (2.tenor), Duško Seferović (2. tenor), Neđeljko Lučić (bariton), Mato Vučetić (bariton), Lazar Seferović (bas), Milivoj Perušković (bas), Stanko Macura (bas).

Bolest i smrt voditelja Dragana Rakića 1996. godine zaustavili su dalji uspon ansambla, koji je nastupao još do 2001. godine, a zatim prestao da postoji.

Uspomena na 35 godina uspješnog djelovanja Bokelja ostala je u zapisana u monografiji koju su braća Duško i Lazar Seferović izdali pod naslovom BOKEŠKA SAGA O ANSAMBLU BOKELJI.

Preuzimanje Kotor Bay od strane Hyatt brenda korak naprijed za kompaniju i crnogorski turizam

0
Preuzimanje Kotor Bay od strane Hyatt brenda korak naprijed za kompaniju i crnogorski turizam
Blue Kotor Bay

Minulih decenija prilikom izgovora riječ Vrmac prva pomisao bila je zdravlje, more, planina, jedinstveno mjesto za liječenje i odmor. Za to je bio zaslužan Institut za rehabilitaciju sagrađen šezdesetih godina prošlog vijeka koji se nalazi na pjeni od mora a u kojem su boravili i djeca i odrasli. Specifčni prirodni faktori nastali spojem planinskog i morskog vazduha jer je brdo Vrmac nastavak planine Lovćen od njega su stvorili jedinstvenu vazdušnu banju pa je Institut kao takav bio u poznat ne samo u Crnoj Gori nego i šire.

Institut pripada mjestu Prčanj koje je udaljeno osam kilometara od Kotora i kao takvo bilo je idealno za rehabilitaciju i odmor osoba koja su imala probleme sa respiratornim i kardiovaskularnim oboljenjima.

Nakon godina neizvjesnosti nastalih zbog političkih i privrednih promjena koje nijesu zaobišle ni Institut isti je došao u ruke-kompaniji Kroling iz Danilovgrada. Objekat je renovinaran pa je ovo nekadašnje lječilište od 2019. godine postalo luksuzni turistički centar Kotor Bay Premium Spa Resorti sa pet zvjezdica. Po onome što je do sada urađeno kao i što je planirano Kotor Bay će i dalje biti prepoznatljivo kao prestižno mjesto za odmor, simbol kvaliteta ali na drugačiji, savremeniji način. Razlog je nedavno potpisivanje ugovora o franšizi kojim će Kotor Bay ubuduće poslovati pod poznatim američkim brendom Hyatt (Hajat) Regency Kotor Bay što je veoma pozitivno ocijenjeno u javnosti. Jer dolazak Hyatta je nesumnjivo veliki korak naprijed za crnogorski turizam.

Tim povodom menadžerka Kotor Bay objekta Larisa Jovanović za Crnogorski portal kaže da su oni veoma ponosni što su u Crnu Goru doveli jedan svjestski poznati brend koji će unaprijediti ne samo njihovo poslovanje već i turističku ponudu Crne Gore što je inače opredeljenje od samog početka.

– Stari Institut Vrmac koji je bio na ovom mjestu kompletno je renoviran krajem 2019. I početkom2020. godine čime su njegovi sadržaji prilagođeni savremenoj ponudi hotela sa 5* i zahtjevima gostiju. U toku je i proširivanje kapaciteta koje uključuje dodavanje još 151 smještajne jedinice, kompleksa otvorenih bazena, novih restorana i barova, kao i kongresnog centra. Uz postojeće sadržaje – Spa centar, Health & Wellbeing centar, hotelsku plažu i već prepoznatljiv restoran Lighthouse, ovo će biti jedan od najvećih objekata u Boki, a za nas koji smo mu posvetili ovoliko vremena, znanja i emocija, svakako i najljepši – kaže Larisa.

Blue Kotor Bay

Inače postojeći objekat trenutno ima 106 soba podijeljnih u nekoliko kategorija, od standardnijh preko superior do delux a u novom objektu pored soba biće još 27 aprtmana i i 23 apartmana na samoj obali mora.

Na naše pitanje o broju zaposlenih i njihovoj dodatnoj edukaciji menadžerka kaže da kada su otvarali Blue Kotor Bay bili su odlučni da postave visoke standarde kako bi mogli da pariraju bilo kojem svjetskom hotelu sa 5*, od dizajna, opreme, namještaja pa sve do izbora zaposlenih i njiihove edukacije što znači da se o svakom detalju pažljivo vodilo računa.

– Naravno, svaki hotel ima svoje posebne principe i standarde, pa tako i hoteli Hyatt korporacije, kojima ćemo prilagoditi svoje poslovanje. S tim u vezi, svi zaposleni će proći određene treninge kako bismo mogli da te standarde uspješno primjenimo. Sa uzbuđenjem očekujemo naredni period kada će se i naš hotel i naš tim značajno uvećati. Otvoriće se još oko 150 radnih mjesta i bićemo zadovoljni ukoliko se mladi crnogorski hotelijeri opredijele da svoju karijeru nastave u našem hotelu.

Govoreći o uslovima poslovanju u minulom periodu koja su bila otežana zbog pandemije i rata u Ukrajini, menadžerka kaže da protekle godine nijesu bile lake ni za koga a posebno ne za one koje su u tom trenutku otvarali hotel.

– Bili smo svjesni da je svijet zaustavila najveća pandemija u savremenoj istoriji a ipak smo hrabro grabili naprijed, prilagodjavali se i suočavali sa svim izazovima. Možemo da budemo zadovoljni i ponosni rezultatima koje smo ostvarili. Za tako kratak period uspjeli smo da pozicioniramo naš hotel i ostvarimo izvrsnu saradnju sa turoperatorima i agencijama. Pozitivni komentari naših gostiju donijeli su nam dvije godine zaredom nagradu Travelers’ Choice koju dodjeljuje Trip Advisor, od toga nas je ona iz 2021. svrstala među 25 najboljih novih hotela na svijetu. Mnogobrojna poznata lica naših gostiju koji dolaze kod nas već treću godinu zaredom daju nam podstrek da nastavimo da usavršavamo sadržaje i uslugu kako bismo u periodu koji dolazi bilo još bolji.

Kada su u pitanju tržišta sa kojih dolaze gosti Larisa kaže da se ove godine struktura gostiju promijenila, što je razumljivo s obzirom na globalnu situaciju.

– Gosti nam, u najvećem broju dolaze iz Zapadne Evrope, dominantno iz Velike Britanije i Njemačke. Osjetan je porast broja gostiju iz Izraela, koje u stopu prate Kazahstanci, iako u manjem broju nego prethodne godine. Po prvi put ove godine, nakon otvaranja avio linije imamo veći broj gostiju iz Saudijske Arabije. Mnogo manje nego ranije dolaze nam gosti sa istočnih tržišta. Budući da je naš hotel otvoren tokom cijele godine, zbog nedostatka redovnih avio linija, gosti nam tokom zime uglavnom dolaze iz regiona. Vjerujem da bi svim ugostiteljima koji su opredijeljeni da rade preko zime, od najveće važnosti bilo da mogu da dovedu goste sa poznatih evropskih destinacija. Većina hotela ima sadržaje koje može ponuditi i tokom zime, tako da nam je veoma bitno da avio konekcije budu otvorene i zimi – kaže Larisa Jovanović.

Kotor – obilježen Međunarodni dan mladih

0
Kotor – obilježen Međunarodni dan mladih
Obilježen Dan mladih – foto opština Kotor

Povodom Međunarodnog dana mladih od strane Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor organizovan je jednodnevni izlet za polaznike radionica i volontere Kancelarije za prevenciju i Kotorskog festivala pozorišta za djecu.

Ovo je dugogodišnja akcija kojom se druženje sa volonterima realizuje i u ljetnjem periodu, a podrazmijeva izlet brodom kroz Bokokotorski zaliv, obilazeći Rose, Žanjice i peraško ostrvo Gospu od Šrpjela, a sve sa ciljem upoznavanja naše kulturne baštine. Akcija kojoj se veliki broj mladih odazove i obraduje, bude prilika da se saradnja i druženje tokom protekle godine zaokruži i na neki način se, baš na ovaj dan, postignu dogovori za neke naredne, zajedničke projekte i programe.

Međunarodni dan mladih – 12. avgust, prvi put je obilježen 2000. godine i ima za cilj da skrene pažnju na probleme, kulturna i pravna pitanja omladine, učenika i studenata.

Korona presjek: Jedna osoba preminula, 548 novooboljelih, H. Novi 18, Tivat 17, Kotor 14

0
Korona presjek: Jedna osoba preminula, 548 novooboljelih, H. Novi 18, Tivat 17, Kotor 14
Covid

U posljednja 24 sata od posljedica koronavirusa preminula je jedna osoba, a registrovano je 548 novih slučajeva, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ.

Oporavilo se još 769 pacijenata. Trenutno aktivnih slučajeva je 4085.

Budva: Državljaninu BiH i Danilovgrađaninu zatvor zbog vožnje u alkoholisanom stanju

0
Budva: Državljaninu BiH i Danilovgrađaninu zatvor zbog vožnje u alkoholisanom stanju
Saobraćaj

U dva odvojena – hitna postupka pred Sudom za prekršaje u Budvi izrečene su kazne zatvora.

“Državljanin Bosne i Hercegovine A.Š. (33) iz Foče kažnjen je kaznom zatvora u trajanju od 10 dana jer je danas, 50 minuta iza ponoći u Budvi upravljao vozilom u koncentraciji od 1,19 g/kg alkohola u organizmu. On je, kao strani državljanin bez odlaganja upućen na izdržavanje kazne zatvora u UIKS Spuž.

Danilovgrađaninu M.S. (36 ) izrečena je kazna zatvora u trajanju od 15 dana, jer je juče oko 16 časova u Budvi upravljao vozilom u koncentraciji od 2 g/kg alkohola u organizmu. Obojici okrivljenih izrečene su zabrane upravljanja vozilima u trajanju od 4 mjeseca i odgovarajući broj kaznenih bodova”, saopštio je predsjednik Suda za prekršaje u Budvi Marko Đukanović.

Problemi sa drumskim transferima putnika sa aerodroma Tivat – taksisti (pre)skupi a prevoznici…

0
Problemi sa drumskim transferima putnika sa aerodroma Tivat – taksisti (pre)skupi a prevoznici…
Taksisti i njihov cjenovnik – Aeerodrom Tivat foto S.L.

Sa špicom ljetnje sezone pojavile su se i već uobičajene primjedbe putnika na način na koji je (ne)organizovan drumski transfer sa i do aerodroma u Tivtu.

„Moji gosti iz Norveške koji su uzeli taksi sa aerodroma Tivat do apartmana u Kotoru gdje su imali rezervisan smještaj, imali su vrlo ružno iskustvo. Uprkos tome što na tabli na aerodromu Tivat gdje je istaknut oficijelni cjenovnik taksi usluga piše da transfer vožnja od aerodroma do Kotora košta 20 eura, njima je tivatski taksista naplatio 40 eura. Kada su se pobunili i zatražili objašnjenje, dobili su neku nesuvislu priču da „transfer košta 20 eura, ali da treba platiti i troškove goriva“. To je nečuveno!“- kazao nam je jedan od vlasnika apartmana u Kotoru čiji su gosti bili neprijatno iznenađeni postupkom tivatskih taksista koji jedini imaju mogućnost da uzimaju i voze putnike sa ovdašnjeg aerodroma.

Naš sagovornik je kazao da je takvo postupanje taksista i cijene koje oni pokušavaju da naplate strancima, antireklama našeg turizma, posebno kod putnika koji u Crnu Goru iz Evrope stiužu letivima niskotarifnih aviokompanija pa aviokartu nerijetko plate manje nego što če ih koštati taksi od aerodroma do smještaja.

Predstavnik taksista iz udruženja „Petica“ i „Start“ koji jedini posluju sa aerodroma Tivat, Veselin Piper, nam je danas kazao da je tačno da transfer od aerodroma do Kotora košta 20 eura, ali da ta cijena ne može biti ista za nekoga ko se vozi do npr. aerodromu najbližeg kotorksog naselja Škaljari, ili pak do još 5-6- kilometara dalje Dobrote.

„Priznaćete da to nisu iste relaciije, a uz aktuelne ogromne gužve i zakrčenja koja vladaju po saobraćajnicama u Tivtu i Kotoru, gdje se dok čekamo u kolonama, dodatno troši gorivo, cijena transfera do Škaljara i Dobrote ili Ljute, ne može biti ista. Mi vozimo po taksimetru koji je baždaren na zvaničnu tarifu vožnje od 2 eura po pređenom kilometru, na što se proporcionalno dodaje i čekanje u kolonama po oficijelnoj tarifi od 15 eura za sat čekanja, tako da mušterije moraju na to da računaju kada se vozimo u kilometarskim kolonama i krećemo minimalnom brzinom.“- objašnjava Piper sa čime se slaže i njegovih šezdesetak kolega koji su članovi udruženja „Petica“ i „Start“. Taksisti naglašavaju da rade regularno, sa svim licencama i drugim papirima te da redovno državi i Opštini Tivat plaćaju njihove takse, kao i da su im taksimetri baždareni i verifikovani od nadležnih, te i da ih inspekcije redovno kontrolišu.

„Mušterijama koje žele da izbjegnu gužve na magistrali, nudimo da ih povedemo do Kotora alternativnim, ali dužim pravcima preko Prčanja, kroz Kavač ili preko Radanovića i Trojice, tako da u tim slučajevima vožnja po taksimetru mora ispasti skuplja od 20 eura. Isto tako, ako neće da ih vozimo sa taksimetrom, pravimo neporednu pogodbu u kojoj svi dodatni naši troškovi u vidu više utrošenog goriva i čekanja po kolonama, moraju biti ukalkulisani“- objašnjavaju Piper i njegove kolege.

Taksi stanica na aerodromu Tivat – foto S.L

Zahvalni su kažu, Opštini Tivat koja im je obezbijedila mnogo bolje mjesto na kojem im je taksi stanica na aerodromu nego što je to bio slučaj ranije, te je uvela red u ponašanje taksista kada je u pitanju njihov kontakt i interakcija sa putnicima koji izlaze iz aerodromskog terminala, ali naglašavaju da niko od nadležnih već godinama ne uspijeva da se izbori sa kombi i minibus prevoznicima „Zina“ „Boka Sun“ iz Herceg Novog,a kojima se nedavno pridružila i treća takva firma „Jelena & Macha“ iz istog grada. Ti prevoznici koji zvanično, voze samo agencijske putnike po spisku koje od njih dobijaju, po trdnjama taksista, uzimaju svakoga kome treba vožnja od aerodroma u pravcu Hercveg Novog i ponašaju se protivno propisima koji regulišu auto taksi, odnosno organizovani međugradski prevoz putnika. Uz njih, kažu takisti iz „žPetice“ i „Starta“ problem im predstavlja i divlje taksiranje kojem prema njihovim tvrdnjama, pribjegavaju i pojedini zaposleni u nekim državnim službama koje rade na aerodromu.

Iz Sekretarijata za komunalni i inspkecijski nadzor Optine Tivat potvrdili su da redivno kontrolišu taksiste na aerodromuk, ali da nemaju nadležnost da kontrolišu kombi i minibus prevoznike iz Herveg Novog koji kao prevoznici što se bave međugradskim  prevozom putnika, spadaju pod nadležnost državne saobraćajne i turističke inspekcije.

Iz preduzea Aerodromi Crne Gore nisu odgovorili na pitanja na osnovu kojeg poslovnog aranžmana sa tom kompanijom samo taksistu iz udruženja „Petica“ i „Start“ iz Tivta, odnosno prevoznici „Zona“, „Boka Sun“ i „Jelena & Macha“ iz Herceg Novog mogu obavljati drumski transfer putnika da tivatskog aerodroma,. Nije odgovoreno ni zašto ACG već godinama ništa nije uradilo na uvođenju redovnih tzv. šatl autobusa koji bi sa aerodroma u Tivtu i Podgorici po redu vožnje u unapred definisanim terminima,  prevozili avioputnika kojima treba drumski transfer do terminala/stanica u Tivtu, Herceg Novom, Budvi, odnosno samoj Podgorici i obrnuto. Šatl autobusi prema i sa aerodroma do gradova najbližih tim vazdušnim lukama, postoje svuda u svijetu i osnovni su vid drumskog transfera avioputnika, dok su taksi i kombi prevoz agencijskih putnika samo dopuna šatl autobusima.