Uslijed hroničnog nedostatka aviona i osoblja s kojim se suočava kompletna avio industrija, niskobudžetna saudijska kompanija Flynas privremeno je odložila početak letova iz Rijada za Tivat koji je trebalo da počnu od danas.
U zvaničnom dopisu, kompanija je navela da se izvinjava zbog promjena i navodi da su u procesu obezbjeđivanja aviona i da je samo u pitanju trenutak potvrde novog termina za početak realizacije letova ka Crnoj Gori.
Aerodromi Crne Gore spremno će dočekati sve putnike ove sezone, saopšteno je iz ove kompanije
U Crnoj Gori registrovana su još 64 nova slučaja koronavirusa. Od jučerašnjeg presjeka nije bilo smrtnih slučajevima povezanih sa koronom. Oporavila su se62 pacijenta, a trenutno oboljelih je 491, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (utorak, 31.05.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 791 uzorka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 64 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2”, ističu iz IJZ.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
19
Kotor
10
Bar
6
Tivat
6
Herceg Novi
5
Cetinje
4
Nikšić
3
Budva
2
Tuzi
2
Bijelo Polje
1
Danilovgrad
1
Gusinje
1
Pljevlja
1
Rožaje
1
Šavnik
1
Ulcinj
1
Ukupno
64
Udio pozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih dana 31.05.2022. godine iznosio je 7,96 odsto.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2720.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 237287.
Cehovi koje je svojim neodgovornim pristupom rješavanju problema izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) za opštine Tivat i Kotor na lokalitetu Klačina u Krtolima, lokalnoj upravi Tivta pričinilo njeno bivše DPS rukovodstvo, nastavljaju da dolaze na naplatu.
Tako će uskoro iz gradske kase Tivta mještaninu Krtola K.S. biti isplaćeno oko 630 hiljada eura za zemljište koje mu je faktički ekspropisano prije sedam godina kada je počela gradnja PPOV-a na Klačini.
Na posljednjoj sjednici Odbora povjerenika koji trenutno vrše funkciju raspuštene Skupštine Opštine u Tivtu, na dnevnom redu je bio predlog Odluke o davanju saglasnosti za odustajanje od žalbe izjavljene na presudu Osnovnog suda u Kotoru u imovinsko-pravnom sporu Opštine sa K.S. ali su povjerenici odlučili da raspravu o tome odgode za nastavak sjednice koji još nije zakazan. Sekretar za finansije Jovan Brinić i rukovoditeljka Direkcije za imovinu Opštine Tivat Rita Mitrović ustvrdili su da su iscrpljene sve pravne mogućnosti vezano za spor koji je K.S. još prije nekoliko godina pokrenuo protiv lokalne uprave koja mu je bukvalno uzurpirala djedovinu, te da bi ustrajavanje na daljem sudskom sporu, samo Opštini Tivat uzrokovalo dodatne troškove.
Po posljednjoj presudi Osnovnog suda u Kotoru, Opština tom građaninu treba da plati 629.249 eura naknade za faktički mu oduzeto zemljište, kao i još 7.210 eura na ime zakonske zatezne kamate.
Povjerenici su ipak odložili raspravu o tome, sobzirom da je žalba na tu presudu uložena u januaru 2022. u nemogućnosti SO Tivat koje se tada zbog bokota opozicionih stranaka DPS. SDP, SD i HGI nije mogla sastati, da odluči drugačije. Stoga je stav Odbora povjerenika bio da i njihovo glasanje o ovom predlogu “treba da sačeka ishod žalbe”, jer kako je istaknuto, “takvo odlaganje neće uzrokovati dodatne troškove.”
Opština Tivat već je lani Krtoljanima isplatila preko 1,5 milione eura odštete za zemlju na Klačini koju im je, tvrdeći da je to državnom a ne privatno zemljište, uzurpirala prvo Vlada, a potom i DPS-on vođena lokalna uprava Tivta na koju je Vlada prenijela te nekretnine sa spornim imovinsko-pravnm statusom.
Direktan krivac za milionsku štetu budžetu grada kroz plaćanje odštete za uzurpiranu zemlju Krtoljana je bivši gradonačelnik Ivan Novosel (DPS). Tivat je u projekat izgradnje PPOV zvanično ušao 15.avgusta 2015. na osnovu Novoselove „Odluke o pristupanju izgradnji lokalnih objekata od javnog interesa“, kojom se dalo zeleno svjetlo za zajednički PPOV sa Kotorom na tivatskoj teritoriji. Novosel je kao gradonačelnik pripremio i predložio i ostale popratne akte na koje je onda saglasnost dala tadašnja većina u SO Tivat, a koju su tada činili DPS i SDP. PPOV kapaciteta 75 hiljade ekvivalent stanovnika, vrijedno 10,25 miliona eura izgrađeno je na lokalitetu Klačina na zemljištu na kojem je Vlada CG, shodno ugovoru koji su 2014. potpisali tadašnji gradonačelnik Novosel i ministar finansija Radoje Žugić (DPS), prenijela pravo raspolaganja. Riječ je o ukupno oko 43.700 kvadrata zemlje na kojoj je Vlada formalno bila upisana kao vlasnik, iako je zapravo riječ o privatnoj imovini mještana Krtola koju je država neosnovano upisala na sebe prilikom izrade aktuelnog katastra. U tom ugovoru Novosel je u ime Opštine prihvatio i “obavezu Opštine Tivat da po zaključenju ugovora o ustupanju prava raspolaganja, preuzme riješavanje imovinsko-pravnih odnosa na istoj, kao i sve troškove koji nastanu po osnovu odluka nadležnih državnih organa.” Novosel je dakle, unapred prihvatio da Tivat plati i svaku štetu nastalu iz odluke “nadležnog državnog organa” –suda da je ta zemlja zapravo privatna i da njenim vlasnicima treba platiti ekspropijaciju. Građani su u međuvremenu, „presavili tabak“ i tužili Oštinu tražeći da ih ona obešteti za praktično im ekspropiisanu imovinu. Dio tih tužbi je već ranije presuđen u korist mještana kojima je lokalna uprava platila zemlju po cijeni od samo 20 eura za kvadrat na koiliko je njenu vrijednost tada bila procijenila tadašnja Uprava za nekretnine. Veći broj građana nije na to pristao nego je nastavio da se sudi sa Opštinom pa su u međuvremneu i oni dobili presude u svoju korist, ali po višestruko većoj procijenjenoj vrijednosti kvadrata zemkjišta koja je po odlukama vještaka, iznosila od 70 do čak 250 eura za kvadrat.
Novosel je takođe sa bivšim gradonačelnikom Kotora Aleksandrom Stjepčevićem (DPS) sačinio i „Sporazuma o zajedničkog izgradnji i korišćenju PPOV“ kojim je pristao da Tivat, osim što daje plac za izgradnju postrojenja i snosi sve troškove eksporopijacije tog zemljišta, podmiri i većinu troškova za izgradnju tog objekta.
PPOV Tivat i Kotor – foto S.L.
Povećanju finansijske štete za grad Tivat, doprinio je i drugi bivši DPS gradonačelnik Siniša Kusovac koji je prije tri godine prvo predložio, pa onda naprasno sa dnevnog reda lokalnog parlementa povukao odluku o vansudskom poravnanju sa tim građanima koji su tada bili pristali da im Opština uzurpiranu djedovinu platr i po 88 eura za kvadrat. Kusovac nikada nije smisleno objasnio ovaj svoj postupak, koji je ulčnio da se sporovi nastave a sudovi donesu presude u korist građana po značajno većoj cijeni zemlje od one na koju su mjeptani bili već pristali. Među takvim sporovima je bio i ovaj sa K.S. kome je Opština po prvobitnom poravnanju trebala da plati 444.913 eura. To međutim, Kusovac nije dozvolio da se uradi, pa je aktuelnoj lokalnoj upravi Tivta koju čini koalicija građanskih listi NP-BF-GB, ostavio obavezu koja je, u međuvremenu po procjeni vještaka da kvadrat na Klačini vrijedi 124,64 eura, narasla na skoro 630.000 eura.
NOVOSEL: NIJE TO NIŠTA ŠTO GRAĐANI NE MOGU DA PLATE
Nedugo pošto ga je prije par godina javno prozvala tadašnja gradonačelnica dr Snežana Matijević (DPS) da je posao na Klačini loš po interese Opšptune Tivat, Ivan Novosel je uzvratio preko „Dnevnih novina“, kazavši da sredstva za eksproprijaciju zemljišta PPOV “nijesu skandalozna“ i da ne mogu „iscrpiti budžet”.
„Opština je do sada isplatila 123.000 eura. To jeste problem, ali nije skandalozno i to ne može iscrpiti finansije Opštine Tivat. U pitanju je velika stavka, ali naravno nije nešto što se ne može izservisirati iz budžeta i ukoliko se to riješi na kvalitetan način, to ne bi trebalo da je kamen o vratu Opštine Tivat“- istakao je Novosel.
Opština je početkom prošle godine, prvenstveno zbog obaveze plaćanja uzurpiranog zemljišta na Klačini, međutim, morala da uzme dugoročni kredit od tri miliona eura.
Otvoreno prvenstvo Crne Gore u jedrenju, u klasi ILCA, održava se od 3. do 5. juna u zalivu Trašte, uz učešće preko 60 takmičara iz Crne Gore
Regata foto Luštica bay
Luštica Bay će i ove godine biti domaćin Otvorenog prvenstva Crne Gore u jedrenju, u klasi ILCA, koje se ovog vikenda, od 3. do 5. juna, održava na atraktivnoj lokaciji akvatorijuma zaliva Trašte. Prijavljeno je šezdesetak mladih jedriličara u klasama Laser – ILCA 7, ILCA 6 i ILCA 4. Pored takmičara iz tivatskog Delfina, koji je organizator prvenstva, učestvovaće jedriličari iz klubova – „Jugole Grakalić“ iz Herceg Novog, „Lahor“ iz Kotora i „Jovo Dabović“ iz Tivta. U isto vreme se održava i Optimist Kup Luštica Bay, u klasi Optimist u kojoj se takmiče djeca do 15 godina starosti.
Takmičenja su organizovana u saradnji sa Crnogorskim jedriličarskim savezom, a uz podršku Opštine Tivat i Luštice Bay.
„Zaista se radujemo što Luštica Bay postaje prepoznatljiv centar nautičkog sporta na Jadranu, stjecište jedriličara svih uzrasta i zaljubljenika u ovaj sport iz zemlje i inostranstva. Srećni smo što smo u Jedriličarskom klubu Delfin dobili izuzetnog partnera koji sa velikim znanjem i strašću popularizuje jedriličarstvo među mladima i onima nešto iskusnijima. Nama je posebno važno da pružimo podršku mladima, kako bi oni pronašli sopstveni put razvoja i ostvarili svoje snove. Atraktivna sportska nadmetanja u jedrenju sigurno će privući veliki broj gledalaca, a mi želimo da budemo najbolji domaćini za sve koji traže avanture i zabavu na kopnu i vodi. Iznova dokazujemo da je Luštica Bay jedna od najopularnijih destinacija na Crnogorskoj rivijeri i sa osmijehom dočekujemo sve takmičare i goste u našoj zajednici koja pruža sve za odmor i uživanje, a uvijek mami goste da se ovdje ponovo vrate“, rekla je Maša Radulović, marketing menadžerka u Luštici Bay.
Otvoreno prvenstvo Crne Gore u jedrenju, u klasi ILCA, održava se u prelijepom akvatorijumu zaliva Trašte u kome su izuzetni uslovi za jedrenje, uz dobar vjetar na talasima Jadrana i savršeno prirodno okruženje poluostrva Luštica.
Ove godine se paralelno održava i Optimist Kup Luštica Bay, međunarodno takmičenje koje predstavlja izvrsnu priliku za mlade domaće talente da uporede svoja znanja i vještine sa vršnjacima, upoznaju se i razmijene iskustva uz lijepo druženje.
Regata – Luštica bay
Prošle godine u junu u Luštici Bay je sa velikim uspjehom prvi put održano Otvoreno prvenstvo Evrope za klasu ILCA (Laser) do 21 godine (EECU21 2021). Tom prilikom je Akvatorijum zaliva Trašte predstavljen kao novo, gotovo idealno regatno polje koje je postalo dostupno zahvaljujući obalnoj infrastrukturi marine Luštica Bay.
„Veoma smo ponosni na činjenicu da se jedrenje u Crnoj Gori razvija punim jedrima, da imamo sve više mladih jedriličara, te i da na svjetskoj sceni u olimpijskim klasama postižemo vrhunske rezultate. Partnerstvo sa Lušticom Bay za nas je dragocjeno i zahvalni smo na podršci koja nam omogućava da rastemo. Domaćinstvo Otvorenog ILCA juniorskog prvenstva Evrope prošle godine, za sve nas je znak povjerenja međunarodne jedriličarske zajednice i priznanje postignutih rezultata. Upisali smo se na mapu evropskih regatnih polja i značajno doprinijeli promociji Crne Gore kao nautičke destinacije. Imamo sjajnu djecu, posvećenu jedrenju, moru i prirodi. Uporni smo i posvećeno radimo. Svima nama u jedriličarskim klubovima u Boki je puno srce, pred nama je sjajna budućnost jedriličarskog sporta koja se ponosno naslanja na tradiciju čuvenih bokeljskih moreplovaca koji su jedrili svim morima i okeanima svijeta“, rekla je Aleksandra Janičić, sekretar Jedriličarskog kluba Delfin iz Tivta.
Start prve regate Otvorenog prvenstva Crne Gore u jedrenju u klasi ILCA je u petak, 3. juna 2022. u 11 časova, na regatnom polju Akvatorijuma zaliva Trašte, Jedriće se ukupno osam regata, prema programu koji će na sam dan takmičenja biti dostupan na veb sajtu Jedriličarskog kluba Delfin. Za takmičare se primjenjuju regatna pravila klase i međunarodna uputstva za jedrenje, kao i internacionalni sistem bodovanja. Pravo učešća imaju svi domaći i inostrani takmičari, članovi nacionalnih saveza, bez ograničenja u pogledu broja učesnika. Sve jedrilice moraju posjedovati validan dokaz premjera. Prijave za regatu se dostavljaju na e-mejl adresu sailing@jkdelfin.me, najkasnije do 2. juna u 19 časova. Najboljim jedriličarima u svakoj klasi biće dodijeljene vrijedne nagrade, na ceremoniji koja počinje u nedjelju 5. juna, u 18 časova, u zalivu Trašte.
Luštica Bay i Jedriličarski klub Delfin pozivaju građane Tivta i okoline, kao i posjetioce i ljubitelje jedrenja, da ovaj vikend provedu u bodrenju mladih domaćih jedriličara, uživajući u njihovim bravurama na talasima Jadrana.
U Crnoj Gori se od 02. Do 05 juna održava druga Međunarodna Hidro avio regata – Montadria, koja ima za cilj promociju hidro avijacije, valorizaciju zaboravljenih crnogorskih aerodroma, ali i promociju turizma, te ljepota Crne Gore , kao i promovisanje Avio klubova.
Organizatori ističu da su prošle godine, na prvoj regati, ispisane nove stranice Crnogorske hidroavijacije i po prvi put u istoriji realizovano je slijetanje vazduhoplova na Pivsko, Šasko i Plavsko jezero.
Prvi dan ovogodišnje druge Međunarodne Hidro Avio Regate – Montadria, posvećen je herojima Boke Kotorske. Planirane aktivnosti toga dana biće realizovane u Porto- Montenegru.
Drugi dan regate, posvećen je crnogorskim aerodromima, kako onim koji su u finkciji, tako i onima zaboravljenima. Planirane aktivnosti biće realizovane na Aerodromu Dolac u Beranama.
Treći dan, posvećen je promociji turističkih potencijala i ljepotama Crne Gore. Toga dana planirane su aktivnosti u Plavu, Ulcinju i na Skadarskom jezeru.
Druga Međunarodna Hidro Avio Regata – Montadria, pružiće svim zainteresovanim posjetiocima priliku da se upoznaju sa hidroavijaciom i njenom istorijom i razvojem, a biće u prilici i da vide brojne vazduhoplove iz 12 zemalja Evrope.
Superjahta imena Rezvendous, privezana u britanskoj marini Princess Pier, potonula je nakon što je na njoj izbio požar, piše BBC, a prenosi Jutarnji.hr.
Vatra je u subotu oko podneva zahvatila plovilo dugo 26 metara, čija se vrijednost procjenjuje na oko 6 milijuna funti, a koje se nalazilo na vezu u Torquayu u Devonu. Na mjesto događaja ubrzo je došla policija.
Očevici su kazali kako su čuli eksploziju, a nakon toga vidjeli i visoki stup crnog dima. U požaru nema ozlijeđenih, kazala je policija.
Na požarište su poslane hitne službe, a policija je evakuirala obližnje ceste i plaže. Brod koji se odvojio od privezišta osigurali su vatrogasci prije nego je potonuo.
Agencija za zaštitu okoliša kaže kako je na brodu bilo oko devet tona dizelskog goriva.
Policija je okolnom stanovništvu sugerirala da zatvore vrata i prozore kuća zbog ‘visoke razine dima i para’. Uzrok izbijanja vatre još se istražuje.
Očevidac Joseph Barlow kazao je da je čuo glasnu buku i vidio vatru dok je šetao obližnjom plažom. – Iz pravca marine sam čuo nešto poput pucnja, nakon čega se pojavio crni dim, kazao je.
Nakon toga je, kaže, vidio vatru kako suklja iz marine. Ubrzo su stigli vatrogasci i osigurali područje.
Agencija za zaštitu okoliša jer na Twitteru kazala kako je sad sav fokus na sprečavanju širenja onečišćenja.
Dodali su kako će akciju čišćenja voditi upravitelji marine, dok će agencija pomoći ‘savjetima u vezi kvalitete vode na obližnjem kupalištu’.
Stručnjaci tržišta nekretnina na konferenciji u sklopu sajma nekretnina Adriatic Expo u Opatiji, ocijenili su u petak da ulazak Hrvatske u eurozonu neće donijeti velike promjene na nekretninskom tržištu.
Kako je na panel raspravi o uticaju uvođenja eura na tržište nekretnina ustvrdio urednik revije Kapital iz Slovenije Srečko Pirtovšek, u Hrvatskoj se cijene nekretnina i tako uglavnom izražavaju u eurima te su visoke.
Predrag Di Lenardo Zamlić iz agencije Opatija Nekretnine naveo je da je u Hrvatskoj trenutno više kupaca nego nekretnina.
“Kupcima iz inostranstva nije u prvom planu cijena, nego kvalitet nekretnine. Cijene su u Hrvatskoj razumne i kupci ne smatraju da su previsoke”, rekao je. I on misli da se neće dogoditi bitne promjene na tržištu nakon uvođenja eura, prenose zagrebački mediji.
Dubravko Ranilović iz agencije Kastel i predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK rekao je da se ciklusi poput dosadašnjeg trenda jeftinog novca, a potom inflacije redovno smjenjuju, što utiče na cijene nekretnina.
Predsjednik Županijske komore HGK Rijeka Heri Bezić kazao je da hrvatsko tržište nekretnina dugo nije bilo dovoljno razvijeno, a prva prekretnica je bila ulazak Hrvatske u EU. Ulaganja stranaca u nekretnine postala su među najznačajnijim investicijama u Hrvatsku, rekao je. Smatra da se sljedeća prekretnica biti uvođenje eura.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u utorak je pozdravio šesti paket sankcija Europske unije Rusiji, no kritizirao je neprihvatljivo kašnjenje u donošenju te odluke europskog bloka.
Situacija za nas nije prihvatljiva, da između 5. i 6. paketa sankcija prođe više od 50 dana, rekao je Zelenski na konferenciji za medije uz slovačku predsjednicu Zuzanu Čaputovu.
Na samitu EU-a u ponedjeljak i utorak postignut je politički dogovor o zabrani uvoza ruske nafte brodovima do kraja ove godine, a za naftu koja se doprema naftovodom Družba dogovoreno je privremeno izuzeće kako zemlje bez izlaza na more ne bi preko noći ostale bez sirove nafte.
Time bi se ruski izvoz sirove nafte u EU trebao smanjiti za 90 posto.
Izgradnja puta od 7,7 kilometara na Luštici od Rosa do kompleksa Luštica Bay počeće narednog mjeseca. Izvođač radova je konzorcijum Briv Constraction i Besiks, a kompletan posao finansira Uprava javnih radova. Put će poboljšati život mještana i valorizovati potencijale poluotoka.
Prema riječima direktora Uprave javnih radova Bora Lučića , u toku je izbor nadzora, a nakon toga se očekuje početak radova.
– Očekujemo da za par dana završimo proceduru izbora izvođača i tada ćemo objaviti početak radova i nadam se da ćemo u naredne dve do tri nedelje krenuti sa radovima na Luštici, rekao je Lučić.
Inženjer Dejan Đurović objašnjava da će put na Luštici biti moderan.
– Radi se o izgradnji puta u dužini od 7,7 kilometara, probijanju potpuno nove saobraćajnice. Iako je lokalna, imaće sve elemente modernog autoputa. Paralelno će se raditi i sva infrastruktura, kanalizaciona mreža, energetski i telekomunikacioni priključci, rekao je Đurović.
Luštica
Lučić ističe da će nova saobraćajnica mnogo značiti mještanima, a omogućit će i valorizaciju mjesta. Navodi i da je izgradnja puta, između ostalog, zahtjev investitora koji gradi kompleks Monterose.
– Izgradnjom ove saobraćajnice ubrzaće se izgradnja ovog izletišta, a ovim projektom rešavamo obaveze države prema investitoru. Ovo će otvoriti mogućnost izgradnje novih odmarališta, ali bolje povezanosti sa gradovima u Crnoj Gori. U budućnosti se planira veza sa Herceg Novim trajektnom linijom ili izgradnja podvodnog tunela kroz više planskih dokumenata. Projektuje se i obilaznica. Prema Prostornom planu općine HN nedostaje trajektna linija ili podvodni most koji bi povezivao dvije obale, rekao je Lučić.
Radovi neće ometati saobraćaj, a Đurović ne očekuje probleme na terenu.
– Na dionicama gdje nema puno saobraćaja radićemo tokom ljeta i dok traje zabrana. Trasa je prilično prazna, nema starih infrastrukturnih objekata koji mogu ometati poslovanje. Potpuno je otvoren, ima mnogo iskopina, preko 230.000, od čega 200.000 kubika u čvrstoj stijeni. Posao je zahtjevan, ali sve ćemo završiti, rekao je Đurović.
Rok za izvođenje radova je 30 mjeseci, a vrijednost radova je 10,3 miliona eura.
U Crnoj Gori u aprilu 2022. godine, u kolektivnom smještaju (hoteli, odmarališta, pansioni, moteli, turistička naselja, hosteli i dr.), ostvareno je 72 203 dolazaka i 199 774 noćenja turista. To se navodi u izvještaju MONSTAT-a.
Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju 85,8% ostvarili su strani, a 14,2% noćenja ostvarili su domaći turisti.
U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u aprilu 2022. godine, najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima (83,3%), glavnom gradu (11,9%), planinskim mjestima (2,9%) i ostalim mjestima (1,9%).
