Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) u saradnji sa JU Dječji savez Podgorica, tradicionalno povodom Svjetskog dana bez duvanskog dima – 31.maja, organizovalo je Dvadeset prvi nagradni Konkurs za likovne i literarne radove za učenike osnovnih škola u Crnoj Gori.
Prva Nagrada za likovne radove Mia Krbanjević -Tivat, Pohvale Mia Banović – Tivat i Mirzina Amalija – HN. Treća nagrada za literarne radove Ignjatije Marić – Zelenika, Herceg Novi.
Tema Konkursa, koji je bio otvoren za učenike od četvrtog do devetog razreda naših osnovnih škola u vremenu od 1. do 30. aprila tekuće godine je bila: „Zdravlje je bez duvana”.
Tročlani žiri za ocjenu prispjelih likovnih radova u sastavu: docent mr Marija Kapisoda, akademska grafičarka, docent dr Ivana Radovanović, akademska skulptorka i Domagoj Žarković, sekretar CDPR-a, odabrao je najbolje radove na Konkursa, pa je tako prvu nagradu dobila Mia Krbanjević, učenica sedmog razreda OŠ „Drago Milović” iz Tivta, dok su drugu nagradu podijelili Anja Lekić, učenica sedmog razreda OŠ „Oktoih” iz Podgorice i Stefan Radaković, učenik šestog razreda OŠ „Kekec” iz Sutomora. Treću nagradu ravnopravno dijele dva učenika romske nacionalnosti iz OŠ „Radomir Mitrović” iz Berana, Turkijan Sahiti, učenik šestog i Ferijan Dibrani, učenik sedmog razreda.
Mia Banović, Tivat
Pohvale su dobili Ivana Radonjić, učenica petog razreda OŠ „Vuko Jovović” iz Danilovgrada, Mirzina Amalija, učenica devetog razreda OŠ „Milan Vuković” iz Herceg Novog, Mija Sisojeva, učenica osmog razreda OŠ „Kekec” iz Sutomora, Mia Banović, učenica sedmog razreda OŠ „Drago Milović” iz Tivta, Jovana Marković, učenica šestog razreda OŠ „Vuk Karadžić” iz Podgorice i Helena Popović, učenica sedmog razreda OŠ „Štampar Makarije” iz Podgorice.
Mirzina Amalija, Herceg Novi
Pohvalu za kvalitet radova na Konkursu zaslužila je OŠ „Vuk „Karadžić” iz Berana, dok je Pohvalu za brojnost poslatih radova svojih učenika dobila OŠ „Oktoih” iz Podgorice.
Žiri za literarne radove u sastavu: Sanja Vojinović, Barbara Simonović i Miloš Milačić, profesori crnogorskog, srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti, od prispjelih radova za najbolji je proglasio sastav koji je napisala Jana Rakonjac, učenica devetog razreda OŠ „Pavle Žižić” iz Njegnjeva – Bijelo Polje. Druga nagrada dodijeljena je Teodori Matović, učenici sedmog razreda OŠ „Mirko Srzentić” iz Petrovca – Budva, dok je treću nagradu zaslužio Ignjatije Marić, učenik šestog razreda OŠ „Ilija Kišić” iz Zelenike – Herceg Novi.
Ulazak Švedske i Finske u NATO povećao bi sigurnost na Baltiku, rekla je estonska ministrica vanjskih poslova Eva-Maria Liimets.
“Kada vidimo da u našem susjedstvu i druge demokratske zemlje pripadaju NATO-u, to bi značilo da možemo imati šire zajedničke vježbe i također … više odbrambene saradnje”, rekla je Liimets u Berlinu, gdje je tokom vikenda sudjelovala na sastanku s kolegama iz drugih država članica saveza, prenosi Hina.
Liimets je rekla kako se nada da će Švedska, Finska i Turska prevladati razlike u mišljenjima glede ulaska nordijskih zemalja u savez, dodajući da je atmosfera na sastanku u Berlina bila puna podrške.
Prevladavanje razlika
“Vidjeli smo neke razlike, no također smo vidjeli spremnost tih zemalja da prevladaju razlike”, kazala je Liimets.
Estonija cijeni što NATO jača svoju prisutnost na Baltiku, no također bi htjela da saveznici počnu jačati i svoju odbranu, a ne samo prisutnost.
“To bi značilo da bismo imali snažniju prisutnost kopnenih snaga, no također i zračne i pomorske odbrane”, dodala je.
Ukrajinski vojnici koji brane grad Harkiv došli su do državne granice s Rusijom, rekao je u ponedjeljak pokrajinski guverner.
Guverner Oleh Sinegubov svoju je tvrdnju iznio na komunikacijskoj platformi Telegram.
Tvrdnju još uvijek nije moguće potvrditi i nije jasno koliko je vojnika došlo do ruske granice ni gdje točno.
Ukrajinsko ministarstvo obrane je objavilo videosnimku koja navodno prikazuje niz vojnika iz teritorijalne obrane na neodređenoj lokaciji na granici.
“Stiglo smo, ovdje smo”, govori jedan od vojnika.
Ako ova informacija bude potvrđena, to bi značilo da ukrajinska protuofenziva ima sve veći uspjeh u potiskivanju ruskih snaga na sjeveroistoku nakon što su zapadne vojne agencije rekle da je ofenziva Moskve u regiji Donbasa zastala.
Zaduzbina Ljubatovića – (Foto: Opština Kotor/Briv Comnstruction/Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu
Kompanija Briv Construction, koja je 2020. godine dobila koncesiju za valorijzaciju objekta Zadužbine Ljubatovića u Risnu, planira da na ovoj lokaciji otvori luksuzni butik hotel sa pet zvjezdica.
Ova kompanija je Sekretarijatu za zaštitu prirodne i kulturne baštine Kotora podnijela zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat rekonstrukcije hotela 5*. Kako se navodi u dokumentu, površina parcele na kojoj se nalazi objekat je 4.085,49 m2, dok površina objekta koji je i spomenik kulture, iznosi 389 m2.
Područje pripada Kotorsko-Risanskom zalivu koji je stavljeno pod zaštitu 1979. godine, a iste godine područje je upisano u UNESCO listu svjetske prirodne i kulturne baštine. Zadužbina Ljubatović evidentirana je kao nepokretno kulturno dobro.
U Elaboratu koji je dostavljen Opštini kotor navode se da objekat zadužbine, sa crkvom, njegova istorija i lokacija predstavljaju vanredno pogodne okolnosti za planiranje turističkog sadržaja najviše kategorije.
Planirana je rekonstrukcija objekta u butik hotel sa 5* u kome će biti četiri luksuzna apartmana, restoran sa pratećim sadržajima, memorijalna soba posvećena zadužbinaru, sala za sastanke i prateći sadržaji. Ukupna neto površina objekta biće 672,98 m² a bruto 859,48 kvadrata. Imaće prizemlje i sprat.
Ispred objekta predviđena je velika terasa, na kojoj se organizuje produžetak ugostiteljskog sadržaja i boravak gostiju napolju.
– Rekonstrukcija objekta i neposredne okoline, u smislu velike dvorišne površine, terase ka moru i pristupne predbašte, sprovedena je metodom restauracije – vraćanja neodstajućih djelova u skladu sa izvornim oblicima i svojstvima. U tom cilju, rekonstruisan je prvobitni – originalni izgled građevine, pripadajuće terase ispred objekta, i ogradnog zida ka Jadranskoj magistrali. Ispod dijela otvorene terase predviđen je prostor, odnosno osnova održavanja kako je nazvana u projektnoj dokumentaciji – objašnjeno je.
Ovim rješenjem se posebno čuva izvorni izgled reprezentativne centralne zone fasade sa originalnim natpisom, kao i raspored i oblik svih otvora sa kamenim okvirima. Organizaciono rješenje hotelskog sadržaja prilagođeno je prvobitnoj unutrašnjoj podjeli i organizaciji prostora.
– U okviru planirane namjene ovog kompleksa predviđena je memorijalna soba porodice Ljubatović koja će u potpunosti imati rekonstruisan enterijer iz vremena gardnje zadužbinara sa artefaktima iz porodičnog i istorijskog arhiva, kao i naselja Risna a sve u skladu sa konzervatorskim projektom – navodi se u dokumetu.
U pogledu uređenja otvorenih djelova parcele, intrevencije podrazumejvaju restauraciju velike terase, kamenih zidova i podzida, ograda i stepenica.
Shodno obavezi UTU-a, te zahtjevnosti namjene visokokategorisanog hotelskog objekta, u južnom djelu urbansitičke parcele, udaljen od samog objekta, planiran je neophodni kapacitet parking prostora za parkiranje sedam vozila.
Kako je navedeno u Elaboratu, glavni projekat rezultat je težnje za brižljivom rekonstrukcijom postojećeg objekta, i njegove neposredne okoline, te njegove funkcionalne revitalizacije kroz zahtjevan sadržaj luksuznog butik hotela kategorije 5*.
– Kao takvo, postaje preduslov afirmacije reperne uloga Zadužbine Ljubatović sa crkvom sv. Dimitrija u ambijentalnoj i istorijskoj mapi mapi Risanskog, ali i Bokokotorskog zaliva. Planiranom revitalizacijom, ostvaruiju se preduslovi da to postane i na turističkoj mapi ekskluzivne ponude Crne Gore – naznačeno je.
Posebna pažnja posvećena je ozelenjavanju lokacije, i to kroz zadržavanje postojećih vrijednih primjeraka stablašica, i planrianje novih zasada, kako razvijenih stabala, tako i dekorativnog žbunastog zelenila, te uređenih zatravnjenih površina, na bokovima glavne terase.
Istorijat kulturnog dobra
Zadužbina Dimitrija Đurova Ljubatovića Rišnjanina “Za uboge i bolne” izgrađena je na jednom od najljepših rtova Boke Kotorske 1888. godine. Namjena objekta se kroz vrijeme mijenjala tako da je tokom Prvog svjetskog rata bila austrijska Vojna bolnica, a poslije rate prešla u nadležnost Ministarstva socijalne politike i narodnog zdravlja i u njoj su boravila siromašna djeca po nalogu Ministartsva. Kasnije 1937. godine u ovom zdanju je otvoren Đački internat. U toku Italijanske okupacije u zgradi je bila vojna bolnica. Početkom 60-tih godina zgradu je otkupila bolnica u Risnu Vaso L. Ćuković i pretvorila u stacionar za bolesnike.
Katastrofalni zemljotres od 15. aprila 1979. godine, zbog blizine obale i dejstva vlage u potpunosti je srušio jednu od najljepših i najljepše poziocioniranih kuća Risna. Od predivne arhitekture zgrade ostali su samo goli zidovi.
Zdanje velikih dimenzija, sa prizemljem, spratom, kupolom crkve i lijepo oblikovanim dimnjacima bila je jedna od najreprezentativnijih građevina tog vremena. Crkva Sv. Dimitrija nalazila se na središnjem dijelu zdanja Oporavilišta za uboge i bolne. Zgradu je krasila ograda od kamenog zida i kovanog gvožđa, sa uređenim terenom oko zgrade, stepeništem za pristup obali, ulazom sa puta i od mora, kamenim klupama za odmor. U dvorištu zdanja nalazio se veliki bunar “bistjerna” koja se napajala kišnicom.
Proteklog vikenda u akvatorijumu Risanskog zaliva u organizaciji J.K. Lahor održane su takmičarske regate za kalse Optimist i ILCA4. Na novom polju u promjenjivim uslovima takmičilo se 40 takmičarki i takmičara iz Herceg Novog, Tivta i Kotora. Rezultate i izvještaj sa regate pročitajte u nastavku.
PRVI DAN TAKMIČENJA
Nakon prijava i registracije učesnika svi takmičari i takmičarke izašli su na more pa je po marginalnim uslovima od 5-6 čvorova vjetra startovala prva trka. Na žalost, kiša je perkinula regatu i poslala flotu nazad ka obali. Na stabilizaciju vremena čekalo se tokom popodneva, ali se vjetar nije vratio pa se prvi dan završio bez odjedrenih regata.
DRUGI DAN TAKMIČENJA
Iako je prognoza predviđala loše uslove vjetra, u Risnu smo u nedelju imali 8-12 čvorova što su bili odlični uslovi za odjedrit tri trke. Prva je počela u 12:00 sati a takmičarski dan se završio oko 15:00 sati kada su Optimisti i Laseri krenuli ka obali. Dobar dan i odlični uslovi za jedrenje.
REZULTATI
Prva odjedrena regata u klasi ILCA4 bodovala se za Memorijal Milana Tujkovića.
Andrej Drakulović (JK Lahor) – 1. mjesto
Romina Racković (JK Lahor) – 2. mjesto
Andrija Marković (JK Delfin) – 3. mjesto
Rezultati za Regatu Bokeških mornara u klasi ILCA4 generalni plasman
Andrija Marković (JK Delfin) – 1. mjesto
Andrej Drakulović (JK Lahor) – 2. mjesto
Nina Strahinja (JK Lahor) – 3. mjesto
Rezultati za Regatu Bokeških mornara u klasi ILCA4djevojčice
Nina Strahinja (JK Lahor) – 1. mjesto
Mia Palikuća (JK Jugole Grakalić) – 2. mjesto
Helena Dabetić (JK Lahor) – 3. mjesto
Rezultati Regate Bokeških mornara – Optimist generalno
Aleksa Roganović (JK Lahor) – 1. mejsto
Marko Vujović (JK Lahor) – 2. mjesto
Marin Čižek (JK Lahor) – 3. mjesto
Rezultati Regate Bokeških mornara – Optimist djevojčice
Vanja Strahinja (JK Lahor) – 1. mjesto
Nika Živković (JK Lahor) – 2. mjesto
Tea Čelanović (JK Delfin) – 3. mjesto
Rezultati Regate Bokeških mornara – Optimist do 12 godina
Vanja Strahinja (JK Lahor) – 1. mjesto
Marin Ivanović (JK Delfin) – 2. mjesto
Mihailo Živković (JK Lahor) – 3. mjesto
J.K. Lahor
ORGANIZACIJA I UTISCI SA REGATE
Risanski zaliv se pokazao kao odlično mjesto za organizaciju jedriličarskih regata. Dobri uslovi vjetra i slab intezitet pomorskog saobraćaja stvaraju odličnu kombinaciju gdje je sve podređeno jedrenju i takmičarima. Nadamo se da će Risan u budućnosti postati ljetnja baza Lahora kako za regate tako i za redovne treninge.
Zahvaljujemo se plažnom baru Smokvica i porodici Vuković na gostoprimstvu, Dušanu Vulekoviću na fotografijama, preduzeću “Tujko Logistics” na finansijskoj pomoći i svim učesnicima regate na lijepom vikendu u Risnu, saopšteno je iz J.K. Lahor.
Pitanje eventualnog ukidanja neradne nedjelje treba hitno riješiti, kako bi se rad tim danom omogućio svim preduzetnicima, smatraju iz poslodavačkih organizacija, dok sa druge strane iz Unije slobodnih sindikata (USS) poručuju da su još prošle godine bili spremni da podrže predlog da se makar malim preduzetnicima omogući rad nedjeljom, ali uz određene uslove.
Iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma Vijestima su kazali da se dogovor o neradnoj nedjelji mora zasnivati na dijalogu kroz Socijalni savjet koji čine predstvanici poslodavaca, sindikata i države.
– S jedne strane postoje opravdani razlozi koji govore u prilog uvođenju radne nedjelje, a isto tako, sa druge strane postoje opravdani razlozi da neradna nedjelja ostane, te je neophodno razmotriti sve opcije i pronaći kompromisno rješenje koje će biti na dobrobit svih strana – saopštili su iz resora kojim rukovodi Goran Đurović.
Iz Unije poslodavaca (UPCG) za Vijestima kažu da je za njih prihvatljiv svaki scenario koji je prihvatljiv za poslodavce, zaposlene i državu.
– Iako je sa stanovišta mikro i malih preduzeća prihvatljivo rješenje koje bi njih favorizovalo u pogledu rada nedjeljom, UPCG nastoji da u svom djelovanju štiti interese svih kategorija preduzeća pa samim tim smatramo da rješenje mora biti sveobuhvatno, kako bi, u krajnjem, izbjegli situaciju da ustavom definisano pravo na preduzetništvo priznajemo kompanijama shodno kategoriji kojoj pripadaju – poručuju iz te organizacije.
Sličnog stava je i Odbor udruženja trgovine Privredne komore (PKCG) koji smatra da nedjelja treba da bude radna za sve trgovce, bez izuzetaka.
– Interes poslodavaca i države je uvećanje prometa, odnosno prihoda za državu i društvo u cjelini. Najperspektivniji i najzdraviji dio društva jeste privreda, i treba joj omogućiti kontinuirani rad, naročito imajući u vidu ekonomsku situaciju izazvanu pandemijom, sada i ratom u Ukrajini. Cilj treba da budu bolji poslovni rezultati, veće zarade radnika, nakon čega će se otvarati i nova radna mjesta, razvijati biznisi, kao i društvo i država – saopštili su iz PKCG.
Iz USS poručuju da je Vlada prije početka prošle ljetnje turističke sezone, zbog teške budžetske situacije, pozvala socijalne partnere da naprave kompromis oko rada nedjeljom, te da su oni bili spremni da se preduzetnicima i mikro preduzećima to omogući, ali pod uslovima da se Opštim kolektivnim ugovorom propiše uvećanje zarade za rad nedjeljom od 100 odsto; da se tokom sezone pojača ispekcijski nadzor nad poštovanjem prava zaposlenih na jedan dan sedmičnog odmora, te da se taj model testira u jednoj ljetnjoj i zimskoj turističkoj sezoni, a da se nakon toga sagledaju efekti primjene modela, posebno sa pozicije iskustava zaposlenih koji su radili nedjeljom, i razmotri mogućnost njegovog produženja.
– Upravo taj model nije prihvatila UPCG, zahtijevajući da nedjeljom rade svi, pa i veliki trgovački lanci, od čega ne odustaju – ističu iz USS.
Prilikom rješavanja pitanja neradne nedjelje u fokusu treba biti stavljen, kako iz UPCG poručuju, period zimske i ljetnje turističke sezone kao perioda povećanog prometa u sektoru trgovine, uz osiguranje poštovanja prava na slobodne dane zaposlenih djelovanjem nadležne inspekcije, pri čemu je za njih prihvatljivo i uvećanje dnevnice zaposlenih koji rade nedjeljom.
Još se čeka odluka Ustavnog suda
Neradna nedjelja je uvedena u oktobru 2019. godine, izmjenom Zakona o unutrašnjoj trgovini, a iz UPCG su Ustavnom sudu podnijeli Inicijativu za ocjenu ustavnosti tih izmjena, dok je PKCG inicijativu za razmatranje ukidanja ili izmjene spornog člana podnijela nadležnom ministarstvu.
– Na posljednjoj sjednici Odbora privrednici su se saglasili da se još jednom uputi ova inicijativa, i da se ukoliko ne postoje indicije nadležnih da se taj član ukine, da se bar izmijeni na način da se dozvoli da određen broj nedelja tokom godine bude radno, ili da se dozvoli rad tokom jedne smjene – naveli su iz PKCG iz koje insistiraju da se Ustavni sud izjasni, imajući u vidu da je od podnošenja zahtjeva prošlo više od dvije godine.
Iz USS navode da je neradna nedjelja i to samo u trgovini uvedena tek kada je to predložio Odbor trgovine PKCG.
– Tada su poslodavci svoj predlog obrazložili činjenicama da na taj način žele da dobiju zadovoljnog radnika/cu, a da će pri tom još uštediti na resursima, te da neće pasti promet, jer će se preliti na druge dane u sedmici. Dvogodišnje iskustvo nam je pokazalo da uvođenje neradne nedjelje nije imalo nikakvih negativnih efekata po pitanju prometa i radnih mjesta u trgovini, kao ni na prošlogodišnju turističku sezonu, dok su zaposleni konačno odahnuli od ogromnog pritiska koji nosi rad svakog dana u sedmici, pa i nedjeljom, i povezali jedan da sa svojim porodicama – smatraju iz USS-a.
Sa druge strane iz Unije poslodavaca poručuju da nije došlo do najavljivanog “prelivanja” prometa, a naročito ne u turističkim mjestima u toku sezone.
– Osim upitne ustavnosti i brojnih drugih manjkavosti, mišljenja smo da takvo rješenje nije dobro za sektor trgovine, a da se intenziviranje negativnih efekata dešava u toku trajanja ljetnje i zimske turističke sezone. Ovo pitanje se mora hitno rješavati, pa u tom pravcu nastavljamo svoje djelovanje i u odnosu sa resornim ministrima u novoj Vladi – zaključuju iz UPCG.
Očekuju reakciju Vlade
Iz USS od nove Vlade i resornih ministara očekuju da ostanu na kursu stvaranja dostojanstvenih uslova rada u Crnoj Gori, a to pored ostalog podrazumijeva, kako ističu, uvođenje petodnevne radne sedmice i poštovanje 40-tosatnog radnog vremena u sedmici.
– Da postoji realna prijetnja da ostanemo bez radne snage najbolje pokazuje izjava direktora Udruženja poslodavaca Hrvatske, od prije neki dan, da Hrvatskoj nedostaje milion radnika – navode iz USS.
Podsjetili su da je zvanična evropska statitistika objavila podatak da zaposleni u Crnoj Gori rade najduže sedmično (prosječno 44,4 sata), dok na nivou evropskih zemalja radna sedmica traje prosječno 35 sati.
Iz PKCG se nadaju da će novi ministar imati sluha za zahtjeve privrede, i da će uvidjeti, kako navode, da je potreba crnogorske privrede koja je oslonjena na turizam da trgovine rade nedjeljom.
– Za uspješnu turističku sezonu, odnosno snabdijevanje hotela i ugostiteljskih objekata neophodan je rad svim danima.
Na Međunarodnom takmičenju talentovanih učenika iz informatike INFOS2022.- međunarodni nivo koje je održano 08. maja 2022. godine u Boru, Nikola Kovač, učenik prvog razreda Gimnazije Kotor osvojio je prvo mjesto.
Organizator takmičenja je Centar za razvoj kreativnosti Cezar i Regionalni centar za talente Bor u saradnji sa Zavodom za školstvo Crne Gore.
Nikolin mentor za ovo takmičenje je profesor Nenad Meštrović.
Čestitamo Nikoli i njegovom mentoru na osvojenoj nagradi, saopšteno je iz Gimnazije Kotor.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, istorije, bokeljologije, ornitologije, knjiga za mlade i knjiga za djecu.
Srce tame Džozefa Konrada snažna je pripovijest o sudaru civilizacija napisan poslije osam godina provedenih u Belgijskom Kongu. U njega je utkao složena razmišljanja o modernosti, imperijalizmu, licemjerju i zaslugama Zapada. Priču o potrazi za Kurtom, nestalim članom administrativne ispostave trgovačke kompanije, pripovijeda nam Čarls Melou. On je zagonetni pomorac-skitnica koji hrabro polazi na putovanje koje će mu obilježiti život. Po dolasku u Afriku Melou kao da stupa u neku drugu stvarnost, a čitalac uranja u atmosferu zasićenu užasima teško pojmljivim Evropljanima toga vremena. Izdavač je Laguna.
Oči su im gledale u Boga Zore Nil Herston jedna je od najvažnijih knjiga 20. vijeka. Pratimo dramatično putovanje Džejni Kroford koju potraga za identitetom vodi stazama na kojima će spoznati ljubav, iskustiti životne radosti i tuge. Kada je nakon skoro četiri decenije ponovo objavljen, ovaj roman o ponositoj nezavisnoj crnkinji ušao je u kanon afroameričke književnosti kao jedno od najbitnijih djela. Glavna junakinja Džejn je crnkinja koja je ispunila ono štvo svako mora – da stane pred Boga i da sama nauči kako da živi. Izdavač je Laguna.
Utopija na vlasti knjiga je Mihaila Gelera koja govori o istoriji Sovjetskog Saveza. Autori nas vode na putovanje od predvečerja Revolucije, Prvog svjetskog rata i prelomnih događaja sproljeća i jeseni 1917. godine, rađanja diktature. Za tren oka stižemo do perioda koji je obilježio nezadrživi uspon Josifa Visarionoviča Staljina. Nakon toga neizbježni Drugi svjetski rat tokom kojeg je pređen put od ivice poraza do veličanstvene pobjede. Pravi rat se završava ali počinje onaj hladni. Slijedi Staljinova smrt, Praško proljeće, kriza na Kubi i neminovna slutnja o kraju jedne moćne sile. Izdavač je CID.
Polazeći od opisa Boke kao prirodne luke, autor Istorije bokeljskog pomorstva, Predrag V. Kovačević nam približava vremena od najstarijeg doba do Nemanjića, govori o Boki pod Vizantijom, pod dukljansko-zetskim vladarima, i tokom samostalnosti Kotora; o Herceg Novom u vrijeme kralja Tvrtka; o mletačkom i turskom periodu; razvitku i usponu Perasta, Dobrote i Prčanja; padu Mletačke republike i bokeljskom pomorstvu za vrijeme Napoleonovih ratova; tokom prve austrijske okupacije, tokom ruske uprave, francuske okupacije, engleske intervencije, narodne vlade, ponovo Austrije, s pobunom mornara; piše o pomorstvu Paštrovića i Budve; Bokeljima koji su zadužili rusku mornaricu; i onima koji su dali ruke pomorstvu kneževine Crne Gore… Izdavač je Knjižara So.
Sve ptice Srbije autora Javora Rašajskog dragocjena je knjiga za svakoga ko voli čudesni svijet prirode. Ona nam daje kompletnu sliku o divnom svijetu ptica Srbije. U njoj se nalazi preko 1200 crteža u boji, rezultat višedecenijskog autorovog rada. Date su i precizne karte za svako vrstu tako da lako možemo vidjeti njihovu rasprostranjenost i doba godine kada su prisutne. Posebni simboli označavaju da li je prikazana ptica stanarica, selica ili zimski gost. Knjiga se lako pretražuje i može poslužiti kao ključ za prepounavanje vrsta a koncipirana je tako da je mogu koristiti svi – od školaraca do profesionalaca. Izdavač je Laguna.
Pravi golubovijedu opasnost za doručak zanimljiva je knjiga za mlađe čitaoce autora Endrua Makdonalda i Bena Vuda. Pravi golubovi nisu samo sjajan odred boraca protiv zločina koji štite grad već su ujedno i najbolji drugari. No hoće li njihovo drugarstvo uspjeti da opstane i kad budu imali posla sa tajnim skladištem prepunim flaširanih ptica, odbjeglim nojem kriminalcem na slobodi i ibisom željnim moći? Čitajući ovu sjajno ilustrovanu knjigu možemo da se ismijemo do mile volje, ali i da mnogo mirnije spavamo znajući da se tamo napolju Pravi golubovi bore protiv zločina. Izdavač je Laguna.
Stajka Rajić i Ivana Stanković knjigom Stari zanati mlađim čitaocima približavaju srpsku tradiciju. U prošlosti su određene proizvode ljudi morali samo da naprave. Tako su nastali različiti zanati. Knjiga opisuje koji se put mora preći od šegrta do majstora. Pobrojani su i opisani najpoznatiji zanati u srpskoj tradiciji kao što su obućarski, kujundžijski (radi se o majstorima koji od srebra i zlata prave nakit i ostale ukrasne predmete), abadžijski (šivenje i ukrašavanje narodne nošnje), kožuharskim iliti ćurčijskim, bojadžijskim, berberskim, pekarskim, kovačkim i mnogim drugim. Izdavač je Pčelica.
*
Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
U Kotoru je danas održan finalni dio triatlon trke pod nazivom Ocean lava Montenegro 2022. Trku je započeo Milan Petrović učesnik iz Srbije, kao jedini slabovidi paratriatlonac na distanci 1900 m plivanja, 90 km biciklizma i 21 km trčanja. Direktor trke Igor Majer, kazao je da je distance sama po sebi izuzetno izazovna, i dodao da je nakon njih, startovalao 310. triatlonaca na half distanci, potom je, kako je rekao, usljedila olimpijska distance u kojoj je učestvovalo 130 takmičara.
“Trka je još uvijek u toku,svi su uspješno završili sa olimpijske distance, imamo prve u muškim i ženskim kategorijama. Dan je prelijep, ambijent kod Starog grada još ljepši, vrijeme nas je poslužilo i sve protiče kako smo i očekivali”, kazao je on.
Majer se zahvalio Upravi policije, Komunalnoj policiji, Službi zaštite i spašavanja, Zavodu za hitnu medicinsku pomoć, Spasiocima na vodi, Kajakaškim klubovima i svim onim organizacijama bez kojih, kako je kazao, ova trka ne bi mogla da se održi planiranim tokom.
Kao i uvijek kada se organizuje Ocean lava Kotor je prepun, i danas smo svjedoci jedne odlične, sportske atmosfere, kazao je direktor Turističke organizacije Kotor, Jovan Ristić i dodao da Kotor danas slavi zdrave stilove života, sport i naglasio da je ovaj događaj uvod u predstojeću turističku sezonu.
“Kao i prethodnih godina, TO Kotor i Opština Kotor su našli svoj interes da podrže ovakvu manifestaciju koja dovodi jedan veliki broj gostiju u naš grad. Sljedećih godina i sezona ćemo i ovu, i sve slične manifestacije podržavati u onome što bude mjera naših mogućnosti”poručio je on.
Pobjednik takmičenja, Luka Čupić iz Herceg Novog je tom prilikom kazao da je zadovoljan organizacijom, i jako zadovoljan pobjedom.
“Voda je bila odlična, tempareatura baš kako treba. Biciklo je dobro krenulo, međutim imao sam problema sa pedalom gdje sam izgubio sigurno minut, međutim, na sreću, uspio sam da kao i prošle godine, na cilj stignem kao prvo plasirani”, kazao je on.
Takmičenje u Kotoru – Ocean lava
Pored Luke, pobjednici takmičenja su Luka Szabo, David Luna, dok su ženskoj kategoriji prva tri mjesta zauzele Fabo Ildiko,Virag Bihari i Anastasia Karpinska.
