Gradovi kao što je Kotor moraju pronalaziti različite načine da turistima i gostima, u vrijeme ljetnje sezone, predstave dio velikog kulturnog blaga koje se često krije u porodičnim zbirkama i sakralnim arhitektonskim objektima. Jedna od takvih je crkva Sv. Mihovila u Dobroti koja pripada porodici Radimir, u kojoj se ovih dana može vidjeti dio eksponata iz njihove etnografske zbirke.
Tim povodom, razgovarali smo sa istaknutim kolekcionarom Zoranom Radimir koji je i ove godine u porodičnoj kapeli, izložio dio privatne zbirke.
„Ja sam prije tri godine, od Ministarstva kulture Crne Gore, dobio status pokretnog dobra za moju etnografsku zbirku. Godinama sam pomalo sakupljao predmete i to je preraslo u veliku zbirku. Ima predmeta koji su od etnografskog značaja, koristili su se ne samo na području Dobrote, već i u čitavoj Boki i šire, tako da su ti artefakti veoma interesantni, kako za domaće tako i za strane turiste.
Porodica Radimir – Priče iz pera, mača i mora
Kotor nema Muzej grada. Imamo Pomorski muzej, ali to je nešto drugo. Gradskim vlastima sam više puta nudio dio svoje zbirke i spreman sam da je ustupim, uz određene uslove, da to bude prezentovano široj javnosti i da osnujemo Muzej grada Kotora“, ističe Radimir.
„Posjedujem kolekciju kotorskog novca koja je vrlo interesantna jer je rijetko koji grad osim Dubrovnika, Splita i Zadra na ovoj obali, imao svoj novac i višestoljetnu kovnicu.
Što se tiče naše porodice, podsjetiću da je u Drugom svjetskom ratu najviše stradala Ljuta gdje je živio najveći dio naših rođaka, izgorjeli su svi predmeti, dokumenti, instrumenti, namještaj… Mi smo živjeli bliže gradu pa kuća nije stradala. Uspio sam da sačuvam nešto od tih predmeta i sada je prilika da se oni mogu pokazati i izložiti. Pošto je prostor naše kapele mali, pokušali smo da predstavimo portet jednog kapetana, jednog trgovca, jednog svećenika, brod, neka dokumenta iz Venecije, porodično stablo, medalje, odlikovanja koja su dobili članovi porodice”.
Koji su razlozi, po Vašem mišljenju, da grad Kotor nije iskoristio ponudu da osnuje muzej grada?
“Gradske vlasti su u svakoj toj priči obećavale i pokazivale interesovanje, ali to nije dovoljno. Ja sam mislio da će se od starog zatvora u Kotoru napraviti jedan gradski muzej. To je bila velika i reprezentativna zgrada koja bi mogla da primi sve te sadržaje i etnografiju, lapidarijum, dobrotsku čipku, i sve druge zbirke. Mislim da tu nije bilo dovoljno sluha za važnost očuvanja vrijednog nasljeđa, da u Kotoru više nema ljudi koji imaju osjećaj za tako nešto. Evo, Kotor je “top” turistička destinacija, a turisti kada dođu vide Katedralu i Pomorski muzej. Trebalo bi im ponuditi barem deset punktova u koje bi mogli da uđu i vide različite zbirke, kao recimo u Dubrovniku. Tamo imate Knežev dvor, palatu Sponzu, apoteku Male braće, žičaru i druge sadržaje… Tu ne treba biti mnogo pametan, turistima treba ponuditi i pokazati što više našeg kulturnog nasljeđa.
Gotovo svako selo ima etnografsku zbirku ili etnografski muzej kojim pokazuje neku svoju kulturnu prošlost i nasljeđe. Zanatstvo je u Kotoru bilo jako razvijeno. Nemate nigdje prikazano to zanatstvo. Gdje su ribari, obućari… tu su se pravile svijeće, mnogo toga se proizvodilo, stvari za koje danas i ne znamo da su postojale. Takvim zbirkama govorimo o sebi, o Boki, o Kotoru, o civilizaciji na ovim prostorima…
Uprkos svemu, još uvijek se nadam da će neko ozbiljno shvatiti moju priču i biti spreman da spasi žive artefakte prošlosti od zaborava, da će se nešto promijeniti stasavanjem svjesnih i obrazovenih mladih naraštaja…“ – poručio je Zoran Radimir.
Od posljedica koronavirusa u prethodna 24 sata nije bilo preminulih. Registroavano je 400 novih sluačajeva, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ.
Oporavilo se još 267 pacijenata, a trenutno je 2535 oboljelih.
Zadar Cruise Port – Putnička luka Gaženica ušla je u najuži izbor za World Cruise Award u kategoriji za nagradu Najboljeg evropskog terminala za krstarenja.
World Cruise Awards prepoznaje, nagrađuje i slavi izvrsnosti u globalnom sektoru krstarenja kroz godišnji program dodjele nagrada. Dodjeljuju se u 26 kategorija koje obuhvaćaju putničke luke i terminale, destinacije i brodove.
Ove godine za nagradu Najbolje europske putničke luke nominirano je svega 12 luka, od kojih je samo jedna iz Hrvatske. Ta posebna čast direktne nominacije pripala je Zadar Cruise Portu – Putničkoj luci Gaženica.
Nagrada se dodjeljuje za izvrsnost, odnosno za kvalitetu i za uslužnost svjetskog nivoa te sveobuhvatnu razinu korisničkog iskustva.
Osim Zadra, nominirane su jos četiri luke iz portfelja Global Ports Holdinga, a to su Lisabon, Barcelona, Malaga i Valletta. U tom užem izboru su također Civitavecchia, Monaco, Amsterdam, Oslo, Limassol, Kiel i Rostock.
Povodom ove nominacije, Rebeka V. Pevec, Generalna Direktorica ZIPO-a/ Zadar Cruise Porta izjavila je: “Ova direktna nominacija World Cruise Awardsa je iznimna čast i doista smo ponosni da je ovako prestižna organizacija prepoznala naš kontinuirani rad i napore da Zadar etabliramo kao relevantnu putničku luku u industriji krstarenja.
Prije tri godine kada sam preuzela ovu dužnost, velika želja i jedan od ciljeva bili su da luka i putnički terminal budu prepoznati po uslužnosti, profesionalizmu i sigurnosti. Ova nominacija potvrdila je i znači upravo to, da smo dostigli svjetsku razinu za sva tri spomenuta faktora. Sada imamo solidne temelje za daljnji razvitak i polagani oporavak nakon dvije vrlo teške pandemijske godine u turizmu krstarenja.
Ovim putem željeli bismo pozvati sve da uzmu trenutak svojeg vremena i glasaju na web stranici https://worldcruiseawards.com/award/europe-best-cruise-terminal/2022 kako bi prikupili što više glasova, te zajednički donjeli ovu prestižnu nagradu za Najbolji europski terminal za krstarenja upravo ovdje u naš Zadar.”
Dobitnici nagrada biti će odabrani javnim glasanjem putem službene web stranice a koje počinje danas i traje do 7. kolovoza 2022.g. Rezultati ce biti poznati i objavljeni krajem godine.
Zadar Cruise Port – Putnička luka Gaženica ponovo se dokazala kao najnagrađivanija i najbrže rastuća putnička luka i terminal u Hrvatskoj.
Slovenačka vlada u petak je donijela odluku o početku uklanjanja protumigrantskih prepreka s granice prema Hrvatskoj, kazala je nakon sjendice vlade ministrica unutarnjih poslova Tatjana Bobnar.
– Ograda je bila postavljena kao privremeni instrument i neprihvatljivo je da postane trajan element migracijske politike, kazala je Bobnar na konferenciji za novinare u Ljubljani.
– Nova vlada uvest će učinkovit sustav azila za sve koji imaju pravo na međunarodnu zaštitu, a migracije su stalna pojava u suvremenim društvima i ne pojavljuju se samo u kriznim vremenima, rekla je.
Prema planu ministarstva unutarnjih poslova, navela je Bobnar, pripadnici slovenske vojske počet će uklanjati žičanu ogradu u drugoj polovici idućeg tjedna.
Predviđa se da će se angažmanom vojske tako dnevno moći skinuti oko 200 dužinskih metara ograde, što znači da bi ona mogla biti potpuno demontirana s granice prema Hrvatskoj u 150 radnih dana, kazala je slovenska ministrica unutarnjih poslova.
– Vlada je oformila posebno savjetodavno tijelo za pitanje migracija u kojemu su i predstavnici nevladinih udruga i ono je već održalo svoj prvi sastanak, rekla je. Svi sudionici sastanka složili su se da ovo tijelo otvara perspektivu za stabilnu i konzistentnu migracijsku politiku koja se obraća svima i širi polje slobode, demokracije i ljudskih prava, dodala je Bobnar.
Turistička organizacija Tivat organizuje koncert klape “Rišpet” na Gradskoj rivi Pine u utorak 12. jula, sa početkom u 22 sata, saopštavaju iz TO Tivat.
Rišpet je jedna od najpopularnijih hrvatskih klapa, a ove godine slavi 10 godina postojanja. Rasprodala je pet velikih koncerta u dvorani „Lisinki“, a svojim koncertom u Spaladium Areni (Split) je, smatra se, oborila rekord posjećenosti klapskih koncerata.
Kao predgrupa, od 21h na Pinama će nastupiti klapa “Jadran”.
Predsjednica Mjesne muzike Đenović, Milica Matović
Tradicionalni koncert Mjesne muzike ,,Đenović” u Portonovom, sinoć je marinu lukuznog naselja pretvorio u nezaboravni festival svih generacija. Publika je imala priliku da osim hitova: ,,New York”, ,,Hit the road Jack”, ,,Let’s stick together” i miksa balkanskih pjesama, premijerno čuje i numeru “Quando, Quando, Quando”, kao i repertoar Lejdi Gage.
Noć je prvenstveno imala posebnu čar za Ines Kosović, koja je prema riječima predsjednice Mjesne muzike ,,Đenović” Milice Matović, vrijedno vježbala za svoj prvi veliki nastup.
“To je djevojčica koja ima devet godina i koja svira saksofon. Trudimo se da svako novo dijete uvedemo u svijet naše muzike, tako što čuvamo velike koncerte, kako bi dijete zapamtilo svoj prvi nastup. Trenutno desetoro djece uči u školici Mjesne muzike “Đenović”. Sa njima radi naš dirigent, Branko Rajačić.”
Predsjednica Mjesne muzike Đenović, Milica Matović
Navela je da će u budućnosti više biti okrenuti ka rok žanru, iz razloga što slušaoci smatraju da je to zvuk koji odgovara njihovom orkestru.
Za rukovoditeljku odjeljenja za marketing i komunikacije u Portonovom, Adrijanu Husić, koncert lokalnog orkestra ima značajnu vrijednost, posebno zbog činjenice koja potvrđuje da su tokom procesa gradnje naselja insistirali na saradnji sa lokalnom zajednicom.
“Mjesna muzika ,,Đenović” ima svoj tradicionalni koncert svake godine u Portonovi marini, ali je i sastavni dio različitih događaja koje radimo tokom cijele godine. Uvijek imamo pozitivne komentare, kako od lokalnog stanovništva koje je naviklo na ovu vrstu zabave, tako i stranaca koji ovo vide kao jedan zaista divan način da se upoznaju sa lokalnom kulturom i tradicijom.”
Orkestar Mjesna muzika Đenović
Član uprave Mjesne muzike “Đenović” Boris Malović, objasnio je da rizort ima posebnu atmosferu i da im je uvijek od izuzetne važnosti povezanost zvuka sa lokacijom.
“Kada orkestar svira sa trideset i ,,kusur” članova na bini, duvačkih istrumenata i spoj gitare, možete da očekujete nesvakidašnje. Publika na to nije navikla, ali ih mi iz godine u godinu učimo tome i postaćemo prepoznatljivi.”
Dodaje da ih ovog ljeta očekuje preko 30 gostovanja.
Iz Portonovog najavljuju da su u planu di-džej zabave i koncerti, pa nas tako u sklopu “Večeri vina” očekuju nastupi Sergeja Ćetkovića i Gorana Karana.
Kotorski festival pozorišta za djecu foto Krsto Vulović
Osmi dan Kotorskog festivala pozorišta za djecu obilježila je predstava “Guliverova putovanja”
Predstava u izvođenju Pozorišta mladih Novi Sad ima neobičan koncept – na interaktivan način, vođena kroz više lokacija širom Kotora, publika je imala priliku da čuje o čarobnim ekspedicijama koje predstavljaju suočavanje sa stranim kulturama, o ličnoj transformaciji, ali i svemu što ljudi moraju učiniti da zaštite planetu od daljeg zagađenja.
Publika različitih uzrasta sa pažnjom je pratila sve zahtjeve glumačke ekipe, koje su po završetku pet segmenata predstave, nagradili gromoglasnim aplauzom.
Kotorski festival pozorišta za djecu
U okviru pratećeg programa, na Trgu od oružja održan je performans “Sva Alisina djeca” u izvođenju mališana i nekadašnjih članova Plesnog studija Alisa iz Kotora.
Kotorski festival pozorišta za djecu foto Krsto Vulović
Danas će publika imati prilike da uživa u predstavi “Snježna kraljica” od 20h u KC “Nikola Đurković”, u izvođenju Gradskog pozorišta iz Podgorice, dok će na Ljetnjoj sceni od 21.30h biti izvedene “Crvene cipelice” Pozorišta za djecu i mlade “Merlin” iz Rumunije.
Prateći program će otvoriti nastup “Djeca vole tradiciju” Folklornog ansambla “Nikola Đurković” od 20h na Trgu od oružja, a potom od 21h slijedi “Goriti za ples” u izvođenju Udruženja plesnih umjetnika i stvaralaca Crne Gore.
Kotorski festival pozorišta za djecu foto Krsto Vulović
Na Pjaci od kina od 20.30h publika će moći da uživa u književnom programu, kroz koji će biti organizovana promocija knjige “Iščašene bajke” Dragana Radulovića, nakon čega slijedi performans “Infinitas Ineptias”, Grupe entuzijasta Tesna koža iz Kotora od 22h.
Kotorski festival pozorišta za djecu
Ulaz na sve programe je besplatan, ali se ulaznice za predstave moraju rezervisati. Podsjećamo, to je moguće učiniti svakog dana od 09 do 16h na broj telefona 067 807 477.
U Trebinju je od početka godine registrovano oko 72.000 noćenja, a u Turističkoj organizaciji vjeruju da će ova turistička sezona po broju posjeta premašiti rekordnu 2019. godinu.
Direktor Turističke organizacije grada Trebinja Mirjana Putica rekla je Srni da je u maju registrovano oko 22.000 noćenja gostiju, što je najviše u maju ikada, dok je u junu registrovano oko 20.000 noćenja.
– Vjerujemo da ćemo premašiti 2019. godinu kada je bilo oko 100.000 noćenja tokom godine – rekla je Putica.
Ona je dodala da u Trebinje najviše stižu gosti iz zemalja regiona, ali i iz zemalja Zapadne Evrope, Turske, skandinavskih i prekookeanskih.
Prema njenim riječima, u toku je nova promotivna kampanja “Trebinje – grad koji volite” koju Turistička organizacija promoviše digitalnim kanalima, ali i direktnim kontaktima na sajmovima, prenosi SeeSrpska.
Trebinje – foto Boka News
Kad je riječ o turističkoj ponudi Trebinja, Putica je rekla da je akcenat stavljen na avanturizam, te da je iz godine u godinu ponuda avanturizma sve raznovrsnija.
– Pružamo turistima mogućnost da Trebinje dožive iz različitih perspektiva, vožnjom barkama, kajacima, paraglajdingom iz vazduha. Za sve ljubitelje prirode pruža se niz mogućnosti jer organizujemo i hajking i bajking ture putem nove agencije “Herc advenčurs”. Za sve ljubitelje prirode koji žele aktivan odmor imamo i planinarski dom Ubla sa ponudom avantura parka i slično – navela je Putica.
Ona je dodala da bogatu turističku ponudu Trebinja tokom ljeta čine i brojna kupališta, Olimpijski, Bregovački bazen i bazeni Grada Sunca, kao i prirodna kupališta u okolini grada.
U Crnoj Gori, prema podacima lokalnih turističkih organizacija, boravi oko 95.000 turista, što je oko pet odsto više u odnosu na uporedni prošlogodišnji period, dok su ukupni namjenski prihodi veći oko 35%.
Portparolka Nacionalne turističke organizacije (NTO), Nina Vukčević, kazala je da ukupan broj turista koji borave u Crnoj Gori čini 82% realizacije u poređenju sa 2019. godinom.
– U hotelima bilježimo rast broja gostiju od deset odsto dok u privatnom smještaju taj rast iznosi tri odsto u odnosu na prethodnu godinu. Najveći broj gostiju boravi u Budvi, Herceg Novom i Ulcinju, a gotovo sve primorske opštine bilježe dvocifrene stope rasta, kao i Žabljak gdje trenutno boravi 28% više turista nego lani – rekla je Vukčević agenciji Mina-business.
Ona je navela da, posmatrajući period od početka maja zaključno sa 8. julom, prema podacima lokalnih turističkih organizacija, u prosjeku bilježimo rast broja gostiju od 46% u odnosu na prošlu godinu.
– Takođe, prema trenutno dostupnim podacima Monstata, u objektima kolektivnog smještaja tokom prvih pet mjeseci boravilo je 1,5 puta više gostiju, koji su ostvarili gotovo dva puta više noćenja u odnosu na prošlu godinu – kazala je Vukčević.
Prema njenim riječima, još jedan od pokazatelja uspješne turističke sezone su i ukupni namjenski prihodi, koji uključuju prihode od boravišne i turističke takse i članskog doprinosa, koji zaključno sa 7. julom iznose oko 1,14 mil EUR, što predstavlja rast od oko 35% u odnosu na isti period prethodne godine.
– Kada je riječ o strukturi turista, u našoj zemlji borave turisti iz Izraela, Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Poljske, Mađarske, Češke, Kazahstana, Turske, skandinavskih zemalja kao i zemalja regiona – saopštila je Vukčević.
Prosječna popunjenost aviona tokom juna sa naših emitivnih tržišta je na dobrom nivou. Primjera radi, iz Češke je na nivou od 94%, Poljske 93%, Velike Britanije 90%, Danske 86% i Njemačke 83%.
– Tradicionalno, kako se približavamo takozvanom špicu turističke sezone očekuje se značajniji dolazak turista iz zemalja regiona, na prvom mjestu iz Srbije i Bosne i Hercegovine – dodala je Vukčević.
Ona je navela da imaju veoma dobre najave sa tržišta Kazahstana za ovu godinu. Nacionalni avio prevoznik Kazahstana, Air Astana počeo je sa realizacijom letova i planirano je da se rotacije obavljaju do kraja septembra.
Herceg Novi
– Shodno najavama sa ovog tržišta, ove godine očekujemo dolazak oko 20.000 Kazahstanaca – kazala je Vukčević.
Takođe, od sredine jula biće uspostavljeni čarter letovi sa Egiptom – tržištem sa kojeg do sada nije bilo direktnih avio veza, te očekuju organizovane dolaske turista iz Egipta krajem jula.
– Ove godine smo prvi put direktnim avio linijama povezani sa Češkom, posredstvom kompanije Air Montenegro, te su izvjesna intenzivnija turistička kretanja i sa ovog tržišta – navela je Vukčević.
Ona je rekla da bi posebno pomenula tržište Izraela odakle tokom ove godine dolazi veliki broj gostiju.
– Zahvaljujući redovnoj avio liniji kompanije Isair kao i čarter letovima kompanije Air Montenegro, ali i veoma uspješnoj promociji koju smo imali na ovom tržištu, od aprila do oktobra očekujemo dolazak preko 50.000 izraelskih turista u Crnu Goru – zaključila je Vukčević.
Utakmicom vaterpolo šampiona na Škveru i svečanim prijemom sinoć je u Herceg Novom obilježeno 100 godina Plivačkog vaterpolo kluba Jadran.
Revijalna utakmica „Jadranove legende“ odigrana je između timova Bijela vila i Spjaža, nazvanih po ekipama koje su daleke 1926. godine odigrale prvu zvaničnu vaterpolo utamicu.
Publika je imala jedinstvenu priliku da ponovo u bazenu vidi Vladimira Gojkovića, Borisa Zlokovića, Miloša Šćepanovića, Denisa Šefika, Slobodana Sora, Slavka Gaka, Danijela Premuša, Ištvana Mesaroša, Sinišu Matijaševića, Milana Jančića, kao i da svjedoči sudaru generacija – sa njima su u bazen prvi put uskočili vaterpolisti mlađe generacije ponikli u Jadranu, predvođeni Aleksandrom Ivovićem i Aleksandrom Radovićem.
Na spisku članova stručnih štabova, sudija i delegata našle su se vaterpolo legende Jadrana: najstariji jadranaš Boris Čukvas, Slobodan Pura Uljarević, Zoran Mustur, Stanko Zloković, Zoran Ivanovski, Petar Porobić, Boro Lazarević, Ljubisav Gavrilović, Veselin Krivokapić, Vasko Čerović, Milorad Murišić, Boris Obradović, Draško Vuković, Danilo Odalović.
Zabilježen je finalni skor 13:11 u korist ekipe Spjaže, a konačni slavljenik u ovom meču bio je – Plivački vaterpolo klub Jadran.
Utakmici je prethodio defile Gradske muzike i mažoretki Škverom, a potom i defile „jadranaša“ svih generacija, koji su oko bazena formirali prsten kao simbol zajedništva, slavne istorije i svijetle budućnosti kluba.
PVK Jadran
Jadran je institucija, fenomen i dio identiteta
U Gradskoj kafani, mjestu na kojem je održana prva Skupština kluba, upriličen je svečani prijem za zvanice, kojem su prisustvovali ministar sporta i mladih, Vasilije Lalošević, predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta, Dušan Simonović, predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić i predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi, Ivan Otović, potpredsjednik Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore, Nenad Vukanić, predstavnici Upravnog odbora i Skupštine kluba, bivši i sadašnji članovi Jadrana, predstavnici prijateljskih klubova i sponzora.
Dobrodošlicu zvanicama poželio je direktor kluba, Miloš Mračević zahvaljujući se svima koji su uveličali Jadranovo slavlje.
„Možemo li poželjeti ljepšu proslavu kluba od ovakve, na kojoj su na našem bazenu u istoj utakmici akteri bili šampioni one prve Jadranove titule 1958. godine i oni koji su učestvovali u osvajanju ovogodišnje titule“, istakao je Mračević.
Govoreći o vezi između grada Herceg Novog i Jadrana, predsjednik Opštine, Stevan Katić kazao je da oni „traju i rastu zajedno puni jedan vijek“, tokom kojeg je ovaj klub postao okosnica razvoja sporta u gradu i državi.
PVK Jadran
„Jadran i sportisti koji su ponikli na tridesetak metara novskog Škvera ispisali su istoriju vaterpolo i plivačkog sporta naše države i regiona, ali i Evrope i svijeta. Upravo zbog njih, jedan mali grad na Jadranu od oko 30 hiljada stanovnika danas je prepoznat kao olimpijski grad i svojevrstan fenomen. Bilo bi suvišno i trajalo bi predugo da večeras elaboriram sve razloge zbog kojih Jadran uvijek jeste zasluživao podršku svog grada. Reći ću samo da, bez obzira na izazove i teška vremena koja tokom proteklih decenija nisu bila rijetkost, ovaj klub je svojim srčanim radom uvijek potvrđivao dvije važne stvari – da je veliki i da je novski“, kazao je Katić.
On je naveo da će novska lokalna uprava ostati posvećena saradnji sa Jadranom, jer ovaj klub na najbolji način pokazuje zašto sport jeste djelatnost od javnog interesa.
Katić je uputio riječi zahvalnosti svim Novljankama i Novljanima koji su svoja imena, ideje i djela ugradili u istoriju i tradiciju ovog kluba, kao i legendama i šampionima koji su učešćem u obilježavanju ovog jubileja pokazali da su im Jadran i Herceg Novi uvijek u srcu.
„U ime grada koji mu je dom, čestitamo našem slavljeniku prvih stotinu, sa ponosom slaveći prošlost, a s osmjehom zagledani u budućnost. Herceg Novi će uvijek biti Jadranov igrač više, koji mu daje dodatnu snagu za nove pobjede. Živio Jadran, živio Herceg Novi!“, poručio je Katić.
Predsjednik PVK Jadran i Vaterpolo-plivačkog saveza Crne Gore, dr Đuro Marić, naveo je da je ono što je prije jednog vijeka niklo samoinicijativno, iz ljubavi prema sportu, danas „jedna od najrespektabilnijih sportskih institucija u Crnoj Gori,regionu,snažan sportski argument i u širim okvirima“.
„PVK Jadran, stjecište plivačkih rekordera i trofejnih vaterpolo generacija, je više o samog sporta. Više od sportske igre. Nikada ne odstupajući od sportskih načela i sportskih regulativa, naš klub postao je identitetski znak Herceg Novog, sociološki fenomen koji ponekad nadrasta sredinu u kojoj egzistira“, kazao je Marić.
Osvrnuo se na istorijski kontekst u kojem je 08. jul 1922. godine na Milašinovića plaži na Toploj osnovano sportsko društvo iz kojeg će se razviti današnji PVK Jadran, kao i višedecenijskih nastojanja da „jadranaši“ zaplivaju u bazenu primjerenom njihovim sportskim premisama, ambicijama i rezultatima. Kako je naveo, malo prije isteka jednog vijeka Jadran se skrasio na mjestu kojem suštinski pripada, na Škveru.
PVK Jadran
„Škver je duša grada ,a Jadran neraskidivi dio te duše. Škver je svojom otvorenošću,šarmom i boemskom određenošću znao da bodri i hrabri Jadran ponekad i novski prigovori, priboka, ali jedno bez drugog nisu mogli i ne mogu. Upravo to pripadanje Škveru je jedno od objašnjenja fenomena Jadran, njegovog utemeljenja u novsko identitetsko određenje“, naveo je Marić.
Ističući da Jadran i Škver decenija sabiraju novsku omladinu, on je dodao da je klub uvijek bio otvoren za sve, a iz tog iskrenog i svestranog poimanja svijeta proistekla je svojevremeno snažna antifašistička ideja, insistiranje na socijalnoj i nacionalnoj jednakosti, što je i danas važna karakteristika ovog sportskog kolektiva.
Marić se zahvalio onima koji su svoje živote utkali u Jadranov vijek trajanja, uz poruku: „Istorija, rekosmo, bilježi i arhivira. Neka i sada bude tako, ali fenomen Jadran ne smijemo stavljati samo u okvire istorije. Istorija se zaboravlja. Jadran je živi i aktivni dio i snažna zaloga sportske i društvene budućnosti.“
Pobrojavajući brojne rezultate i uspjehe PVK Jadran, predsjednik Skupštine kluba, Boro Mračević kazao je: „To je sve iz našeg malog Herceg Novog, u kojega su prve titule stigle kada je brojao par hiljada stanovnika, a danas sa oko 30.000 staje ravnopravno uz rame Beogradu, Zagrebu, Budimpešti, Atini, Moskvi, Barseloni, Marseju, Berlinu i drugim višemilonskim gradovima.“
PVK Jadran
Mračević je kazao da su uspjesi postignuti iz skromnih uslova rada i još skromnijih finansijskih sredstava, iz male baze, malog broja djece, bez mogućnosti velike selekcije i odabira, a sve zahvaljujući na prvom mjestu velikoj ljubavi.
„Zatim urođenim talentom, željom, upornošću, borbenošću, zajedništvom, tradicijom, novskim inatom i velikm Jadranaškim srcem. Tek poslije tome dodajemo veliko trenersko i organizacijsko znanje, istrajan i stručan rad. To je recept kojim su Jadranaši ispisali svojih prvih 100, treba ga propisati i za naredni vijek“, poručio je Mračević.
Kako je zaključio, u Jadranovoj školi da sada 300 novskih mališana na kojima je da nastave niz, a „u njihovim zamasima je snaga i ljubav zamaha i uspjeha svih stotinu Jadranovih generacija“.
Zlatne plakete zahvalnosti povodom 100 godina PVK Jadran dodijeljene su: Vladi Crne Gore – Ministarstvu sporta i mladih, Crnogorskom olimpijskom komitetu, Vaterpolo i plivačkom savezu Crne Gore, Opštini Herceg Novi, Institutu Igalo i Evropskoj akvatik federaciji LEN.
Uz to, priznanja koja su znak snažne zahvalnosti uručena su prijateljskim klubovima i sponzorima koji su Jadranu godinama pružali ruku saradnje i podrške.
Škver – HN
Uz poruku da Jadranov vijek zaslužuje da bude upamćen, istaknuto je da je u centru grada otvorena izložba fotografija „Jadranovih prvih stotinu“, a u saradnji sa Poštom Crne Gore osmišljena je koverta u čast jubileja i sva pošta koje je 08. jula otišla iz Herceg Novog u svijet ima žig Jadrana. Najavljeno je da će u jubilarnoj godini biti objavljena fotomonografija o stotinu godina kluba i jubilarna poštanska marka Jadrana, kao i da je Radio televizija Herceg Novi pripremila dokumentarni serijal čija prva epizoda će biti emitovana 18. jula.
Zvanični dio programa zaključen je porukom „Jadran srcem za Novi – Novi svim srcem za Jadran! Neka sija zvijezda Škvera i narednih stotinu!“, a u nastavku večeri nastupio je bend Marijane Zlopaše.
