Dežurni sudija istrage Županijskog suda u Dubrovniku potvrdio je za Dubrovački vijesnik kako se u ekstradicijskom pritvoru dubrovačkog zatvora trenutno nalaze državljanka Meksika i državljanin Nizozemske koji su prilikom pokušaja ulaska u Hrvatsku iz smjera Crne Gore na granici uhapšeni prema EU-uhapšenom nalogu koji je raspisala policija Kraljevine Španije. Doznali su kako su zatvorenici izjavili kako se ne osjećaju krivima, a saglasili su se s izručenjem, tako da će postupak ekstradicije kratko trajati te će vjerojatno biti okončan početkom avgusta.
Kako Dubrovački vjesnik neslužbeno saznaje bivša meksička ljepotica i bivša učesnica takmičenja Miss svijeta iz Meksika Priscila Lara Guevara (28) i Rumun sa nizozemskim pasošem Constantin Gabriel Dumitru (47) terete se da su iz jednog ekskluzivnog španskog restorana ukrali čak 45 skupocjenih boca arhivskih vina vrijednih 1,6 miiliona USD!
Do pljačke je došlo u oktobru prošle godine u El Atriju, jednom od najluksuznijih španskih hotela-restorana koje krase i Michelinove zvjezdice. Za navedeni meksičko-rumunski par španski mediji ističu da su tokom devetomjesečne potrage u koju je bio uključen i Europol, čak živjeli na području Hrvatske!?
Kako donosi goznews.com, boce su ukradene iz podruma španskog restorana, a otuđena je tada i vrlo rijetka boca vina, berbe iz 19. vijeka! Navodno je meksička missica, naručivši poslugu u sobu, te tako odvratila pozornost konobara restorana nakon što se kuhinja zatvorila. I španska policija navodi da je potom njena ‘saradnica’ glavnim ključem otvorila podrum i nestala s više boca skupocjenog vina skrivenima u ruksaku.
Norveški državni program koji se u Institutu “Dr Simo Milošević” u Igalu realizuje već 46 godina, biće nastavljen i naredne četiri. Naime, Institut je potpisao ugovor za dolazak norveških pacijenata i za period od 2023. do 2026. godine, i na taj način obezbjedio oko 1.000 pacijenata godišnje iz te skandinavske zemlje. Kako je kazao direktor marketinga Nikola Mračević, Institut je jedinaustanova koja je konkurisala na tenderu, a van je EU, i kao uvijek, kako je rekao, visoko je rangirana.
-Naredne četiri godine u Institut će dolaziti po sedam grupa godišnje u kojima je po 140 pacijenata. Njihov boravak je planiran po 28 dana. Ove godine su grupe od po 108 Norvežana zbog kovid pandemije, a nadamo se da će nared ne grupe biti brojnije. Zaista je lijepa vijest da se nastavlja Norveški državni program u Institutu – kazao je Mračević. Norveški državni program počeo je 1976. a u Institutu Iga lo na rehabilitaciji je bilo preko 50.000 pacijenata iz ove skandinavske države.
-Saradnja je počela davne 1976. godineu staroj fazi Instituta a nastavljena 1986. u drugoj fazi sa malim prekidima tokom ratnih 90-ih godina. Pauza od dvije godine bila je zbog kovid pandemije – objasnio je Mračević i istakao da su Norvežani zadovoljni uslugama koje pruža naša zdravstveno rehabilitaciona ustanova.
-Rezultati rehabilitacije su odlični i zato oni to veoma cijene. Prvenstveno su zadovoljni medicinskim kadrom i individualnim pristupom, po principu jedan terapeut jedan pacijent, koji se ne primjenjuje nigdje u Evropi. I oni se zaista za tih 28 dana rehabilituju, značajno im se olakšaju tegobe jer je riječ o teškim oboljenjima koštanomišićnog sistema. Veliki broj se vraća, ako ne svake, onda svake druge ili treće godine kada im odobri njihov Fond zdravstva i to je dokaz kvalitetne usluge koju pružamo istakao je Mračević.
Proslava povodom stogodišnjice VPK Primorac i FK Bokelj počinje 28. jula u 20 časova na otvorenom bazenu velikom feštom uz muziku i DJ-a.
Prvo veče proslave obilježiće revijalna utakmica na kojoj će snage odmjeriti dio ekipe koje je osvojila titulu prvaka Jugoslavije 1986. godine i ekipe koja je 2009. godine osvojila titulu klupskog prvaka Evrope i Superkup Evrope.
Iste večeri, osim lokalnih melodija i navijačkih pjesama Beštija, biće predstavljen i Marš pod nazivom “Primorac” koji je u ime ovog značajnog jubileja komponovao član duvačkog orkestra Gradske muzike, Damjan Begović, kao projekat podržan kroz Javni konkurs za podršku individualnom kulturnom stvaralaštvu na temu stogodišnjice kotorskih klubova.
Voditelj programa će biti Dragan Sklender – Pele.
SVI NA BAZEN!
Tokom posljednja 24 sata u Crnoj Gori od posljedica kovida-19 preminula je jedna osoba, a registrovano je 869 novih slučajeva koronavirusa.
Iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) saopšteno je da je analizirano 2.199 uzoraka.
Prijavljen je oporavak kod 461 pacijenta, a trenutno su aktivna 4.861 slučaja.
Novootkriveni slučajevi su iz Podgorice 323, Budve 69, Herceg Novog 68, Bara 66, Nikšića 61, Tivta 43, Kotora 41, Ulcinja 39, Danilovgarada 29, Bijelog Polja 28, Pljevalja 24, sa Cetinja 23.
U Beranama je registrovano devet novih slučajeva infekcije, u Kolašinu, Tuzima i Petnjici po osam, Rožajama sedam, Andrijevici šest, u Mojkovcu i na Žabljaku po tri, u Gusinju, a u Plavu i Šavniku po jedan.
Udio pozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za srijedu je iznosio 39,52 odsto.
“Tokom srijede IJZ-u je prijavljen jedan smrtni ishod povezan sa infekcijom koronavirusom. Preminula osoba je imala 90 godine, iz opštine Pljevlja”, navodi se u saopštenju IJZCG.
U Podgorici su aktivna 1.764 slučaja koronavirusa, Baru 443, Budvi 395, Nikšiću 393, Herceg Novom 303, Ulcinju 286, Kotoru 280, Tivtu 189, na Cetinju 158, u Bijelom Polju 135, u Pljevljima i Danilovgradu po 107.
U Beranama je aktivno 70 slučajeva koronavirusa, u Rožajama 51, Mojkovcu 35, Tuzima 34, Andrijevici 25, Kolašinu 22, Petnjici 20, na Žabljaku 18, u Plavu 11, Šavniku sedam, Plužinama šest i u Gusinju dva.
Turistička organizacija Herceg Novog, u saradnji sa “Media Star” iz Beograda pripremila je novu manifestaciju „Open Air Cinema” koja je sinoć zvanično započela na plaži Žalo na novskom Škveru. Trideset dana, sa isto toliko projekcija biće organizovano na mnogim lokacijama u gradu, ali i duž rivijere, kazao je agenciji Mediabiro v.d. direktora te organizacije, Đorđe Stanojlović.
On je istakao da će mobilni karavan posjetiti sva mjesta duž rivijere, sa ciljem da se ožive djelovi grada koji su, kako je naveo, nepravedno zapostavljeni, kao i da se oživi bioskopska scena i aktiviraju sve generacije.
“Većina filmova je izašla posljednje dvije godine, a biće i klasika koji su svevremenski hitovi. Publika je na samom otvaranju bila u prilici da pogleda film “OFFICIAL COMPETITION” u režiji Marijana Kona i Gastona Duprata, u kome igraju Antonio Banderas i Penelopa Kruz. Kraj manifestacije je sjajna uvertira za Filmski festival Montenegro koji je brend Herceg Novog i Crne Gore.”, kazao je on.
Koncert grupe Aba
Ističe da Turistička organizacija Herceg Novog ovakvim manifestacijama nastoji da dodatno izbrendira destinaciju, i dodaje da su zadovoljni kako protiče sezona, uprkos tome što su zbog globalne krize izostala dva emitivna tržišta Rusije i Ukrajine.
“Od početka godine bilježimo dobre rekorde, a trenutno u Herceg Novom boravi oko 22.000 gostiju. Prema svim pokazateljim i statistikama hotelski smještaji u HN biće puni do kraja septembra”, kazao je direktor TOHN.
U narednim danima uslijediće filmski program na trgu Nikole Đurkovića, ispod Sat kule u četvrtak 21. jula očekuje se projekcija filma ”Chase”, sa Džeraldom Batlerom u glavnoj ulozi.
Za mališane će na Trgu Nikole Đurkovića biti prikazane projekcije animiranih filmova za djecu i to Ričard Roda, The Wolf and the White Lion, kao i School of Magical Animals. Ulaz za sve projekcije je besplatan.
BERLIN U GOSTIMA / BERLIN VISITING, Daishin Kashimoto, violina / violin, Andreas Ottensamer, klarinet / clarinet, José Gallardo, klavir / piano, Dom Vojske, Porto Montenegro, Porto Montenegro Auditorium, Foto: D.Miljanić
Perspektivni mladi umjetnici iz Berlina svojim nastupom oduševili su publiku u Tivtu. Posjetioci KotorArt Don Brankovih dana muzike slušali su austrijskog klarinetistu Andreasa Otenzamera, koji je nastupio sa dvojicom prijatelja, violinistom Daišinom Kašimotom i pijanistom Hoseom Galjardom. Oni su se predstavili repertoarom koji je bio obojen uticajima džeza i argentinskog tanga, što je naišlo na oduševljenje publike.
Članovi čuvene Berlinske filharmonije, okupljeni u triju, nastupili su sinoć, 20.jula, u Domu Vojske u Porto Montenegru. Na programu su bila djela Mocarta, Mendelsona, Pjacole i Geršvina.
Cijenjeni partneri koncerta su: Ambasada Njemačke, Porto Montenegro, Henley & Partners, Regent Porto Montonegro I Sotheby’s International Realty.
Međunarodni festival KotorArt ovog ljeta se održava u periodu od 1. jula do 14. avgusta, sa bogatim i raznovrsnim programom, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija i Opštine Kotor, uz podršku Evropske unije, Fonda za Zapadni Balkan, Fondacije za otvoreno društvo, brojnih ambasada u Crnoj Gori i drugih značajnih partnera i sponzora.
Veliki dijelovi zemlje južno od Rima, glavnog grada Italije, bili su močvare hiljadama godina, sve dok monumentalni program isušivanja 30-ih godina prošlog vijeka nije pretvorio taj epicentar zaraze malarijom u najvažnija poljoprivredna polja.
Tek 90 godina kasnije, tamo gdje je vode nekoć bilo u izobilju, sada je ima sve manje jer je jedna od najgorih suša koju pamte na Apeninskom poluotoku, uzrokovana nedeljama visokih temperatura, drastično smanjila protok lokalnih izvora vode.
No, zastarjela infrastruktura i vodovodne cijevi koje puštaju, dodatno pogoršavaju ionako katastrofalnu situaciju s niskim vodostajima kakve se ne pamti jer goleme količine dragocjene vode nestaju iz vodovoda prije nego što uopće stignu do slavina, prenosi agencija Reuters.
“Upravljanje vodnom infrastrukturom u Italiji bilo je užasno”, rekao je za Reuters Roberto Cingolani, ministar za ekološku tranziciju. “Naše cijevi gube u prosjeku 42 posto vode koju prenose. U Izraelu je ta brojka blizu 3 posto. Naši se gubici ne mogu opravdati”, kaže Cingolani.
U pokrajini Latina, u regiji Lazio, 60 kilometara niz obalu od Rima, 70 posto pitke vode izgubi se u tranzitu, što je drugi najgori omjer u zemlji, prema izvješću koje je ovog mjeseca objavio poslovni lobi Confartigianato.
Tamošnja lokalna vodovodna firma, Acqualatina, navodi da se dio vode koja nedostaje ilegalno odvodi ili da je troše kućanstva koja odbijaju da im se provjere vodomjeri. No, procjenjuje se da 50 do 60 posto vode iscuri iz krtih, napuknutih cijevi.
“Curenja nisu uzrokovana nepažnjom, već zato što je mreža stvarno stara. Gotovo polovina (cijevi) je postavljena prije više od 50 godina”, kaže Marco Lombardi, izvršni direktor ove tvrtke, koja je u djelomičnom vlasništvu francuske komunalnog poduzeća Veolia Environnement.
U nastojanju da se suprotstavi krizi koja je zahvatila cijelu zemlju, italijanska vlada je izdvojila 4,4 milijarde eura iz fonda Evropske unije za oporavak od pandemije u iduće četiri godine u svrhu poboljšanja sustava upravljanja vodom.
Nove Michelinove zvjezdice i preporuke za hrvatske restorane
U zemlji turizma te u državi u kojoj svaku sezonu dočekujemo uz strepnje poslodavaca hoće li pronaći dovoljno radnika, znakovito je kako nema puno sektora koji su manje plaćeni – od ugostitelja.
To nam razotkrivaju juče objavljene službene brojke o prosječnim neto i bruto iznosima plaća Državnog zavoda za statistiku za maj ove godine. Prema tim podacima, plate radnika u djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića četvrte su najniže plate u zemlji. Djelatnici u ovom sektoru u svibnju su primili 5260 (oko 710 eura) unaprosječno neto, a od njih niže plate imaju samo tri sektora – proizvodnja odjeće u kojoj je u maju prosječno po radniku isplaćeno 4918 kuna(oko 665 eura) , zaštitari s tek 4908 (663 eura) kuna i radnici u ostalim uslužnim djelatnostima u kojima je u maju prosječno isplaćeno 5009 kuna (676 eura).
Svakao, mnogi imaju veće plaće od radnika u ugostiteljstvu. Recimo, više zarađuju i djelatnici u trgovini na malo gdje je prosječna isplaćena plata iznosila 6307 kuna (852 eura), izdašnija su primanja i u proizvodnji kože te preradi drva, a radnici u skladištima znatno su bolje plaćeni – oni su u maju prosječno primili 8650 kuna (1170 eura) pa su njihove plate za čak 65 posto veće od plaća ugostitelja.
Ako je radnik baš jako orijentisan na turizam, onda će mu se prema podacima DZS-a više isplatiti raditi u kategoriji smještaja nego serviranja hrane pića. Radnici u smještaju, naime, u maju su prosječno neto primili 7251 kunu (980 eura), što je za 37 posto više ugostiteljstva.
Treba pritom imati na umu kako je ovdje riječ o statistici neto plaća, a ne ukupnih primanja koja su kod ugostiteljstva ipak znatno veća zahvaljujući napojnicama koje radnici uglavnom zadržavaju. Ipak, statistika neumoljivo ukazuje zašto je u ovom sektoru tako teško pronaći radnike – zbog iznimno niskih plata koje onda diktiraju i niske izdatke za penziju, sezonalnosti rada, a primamljivosti posla u ugostiteljstvu sigurno nije pridonijela reakcija svijeta u pandemiji u kojoj su radnici ovog sektora praktički dvije godine, s nešto prekida, bili bez posla.
U usporedbi s prosjekom neto plate u državi koja iznosi 7690 kuna (1040 eur) , ugostitelji su plaćeni 31 posto manje, no imaju i jedan razlog za optimizam. Naime, kad se njihova današnja plata uspoređuje s njihovom plaćom za maj 2015. godine, ispada da je ona narasla za 47 posto što samo pokazuje koliko je ovaj segment potplaćen. Dakle, prema statistici za maj 2015. godine, djelatnost usluživanja hrane i pića primala je prosječnu neto plaću 3.571 kunu (482 eura).
MEDICO poziv za pomoć stigao je sa tivatske ribarice “Sveti Nikola” (55-TV), koja se u tom trenutku nalazila na nekih 16 nautičkih milja južno od Budve i zatražila je hitnu evakuaciju tri člana posade kojima je pozlilo
Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore (UPSUL) u najnovijoj sbvojoj spasilačkoj akciji, uspješno je sinoć evakuisala sa jedne crnogorske ribarice u međunarodnim vodama južnog Kadrana, tri člana posade kojia je pozlilo.
Naime, Pomorsko operativni centar UPSUL je u kasnim večernjim satima primio MEDICO poziv za pomoć sa tivatske ribarice “Sveti Nikola” (55-TV), a koja se u tom trenutku nalazila na nekih 16 nautičkih milja južno od Budve i zatražila je hitnu evakuaciju tri člana posade kojima je pozlilo.
“Operateri POC-a Erkam Vuković i Dragan Ivanović su preko radarskog sistema locirali ribaricu koja je nalazila van teritorjalnog mora Crne Gore i uz koordinaciju Sektora ganične policije Herceg Novi i Budva, uputila prema njoj spasilački čamac SAR-5, sa posadom Jasmin Koković i Marko Čejović kome je trabalo sat vremena da stigne na poziciju, uz stanje mora 3-4 uslijed jačeg zapadnog vjetra”, kazao je “Vijestima” pomoćnik direktora UPSUL za traganje i spašavanje na moru, Žarko Lukšić.
Spasilački čamac je u 23.48 sati stigao na poziciju ribarice i sam je preuzeo tri od ukupno četiri člana posade “Svetog Nikole”, te se odmah uputio ka marini Budva, gdje ih čekalo vozilo Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, kako bi se ugroženima odmah pružila prva medicinska pomoć.
foto: UPSUL
U 00.50 časova, spasilački čamac SAR-5 je uz asistenciju osoblja Marine Budva i Operativno komunikacionog centra 112 MUP-a, predao evakuisane članove posade ribarice iz Tivta, na dalji medicinski tretman ZHMP Crne Gore.
Njihovo zdravstveno stanje je nakon intervencije ljekara stabilno i oni se oporavljaju.
“I ovom akcijom u zadnjih nekoliko dana se potvrđuje da je pomorski saobraćaj posebno u Bokokotorskom zalivu i teritorijalnom moru, inteviziran i stim u vezi sve pomorske vlasti i institucije pojačaće kontrolu i sve ostale aktivnosti na moru”, zaključio je Lukšić.
U špicu sezone popunjenost većine crnogorskih plaža je kao u predsezoni.
U odnosu na prošlu godinu manje je oko 30 odsto gostiju u privatnom i oko sedam u hotelskom smještaju.
“Visoke cijene, loš kvalitet, niskoplatežni turisti – nema iznenađenja zbog ovakvog stanja stvari”, kaže profesor turizma Rade Ratković za Radio Slobodna Evropa (RSE).
I Milica iz jedne receptivne turističke agencije iz Podgorice, koja bilježi pad upita, saglasna je da država nema adekvatnu strategiju u privlačenju gostiju.
“Nasumice se biraju tržišta. I dalje smo neka vrsta masovnog turizma a cijene su kao da smo najelitnija destinacija. Zapravo, za elitni turizam smo spremili cijene a loš nivo usluge zadržali”, navodi Milica za RSE.
S druge strane Jelena Kaluđerović iz Budvanske rivjere očekuje da će se u narednim danima trend pada gostiju u odnosu na prethodnu godinu zaustaviti.
“Poslednje dvije godine polazale su da se situacija može mijenjati iz dana u dan i da ima turista koji koriste ‘last minute’ rezervacije”, kaže Kaluđerović za RSE.
Nema Rusa, Ukrajinaca, aviona, sezonskih radnika…
Crna Gora nije uspjela da nadomjesti sa drugih tržišta odsustvo ukrajinskih i ruskih gostiju, koji su izostali kao posledica ruske agresije na Ukrajinu.
Rusima su, između ostalog zabranjeni i direktni letovi kao dio sankcija zbog agresije, a preko 8.000 Ukrajinaca, koji borave u Crnoj Gori imaju status izbjeglice.
Prošle godine su Rusi i Ukrajinci činili oko 16 odsto crnogorskih gostiju. Gosti iz Srbije činili su oko 28 odsto, iz Bosne 14 a iz Kosova sedam…
Uz to pojačana je i konkurencija, od Hrvatske, Grčke, Turske, Albanije, Italije …
Mnoge zemlje koje su prošlu sezonu dočekale sa restriktivnim mjerama zbog pandemije ovog ljeta su otvorile granice.
Prošle godine Crna Gora bila jedna od rijetkih otvorenih zemalja u kojoj turistima nisu traženi dokazi o vakcinaciji ili negativnom testu na koronu, a uz to im se na odlasku nudio besplatan PCR test.
Osim toga, u neke od ovih zemalja, zbog boljih primanja, otišao je da radi veliki broj kvalifikovanih sezonskih radnika, posebno kuvara čiji se nedostatak osjeća u kvalitetu crnogorske ponude.
Na Crnu Goru, kao tipičnu avio-destinaciju, uticali su i globalni problemi u vazdušnom saobraćaju, prekidi avio veza, otkazivanje letova ali i lokalni poput prošlogodišnjeg gašenja nacinalne avio kompanije i osnivanje nove sa znatno manje konekcija.
Globalni porast cijena goriva uticao je na poskupljenje svih vidova drumskog prevoza.
Boka Kotorska – foto Boka News
Visoke cijene ne prati kvalitet
Danak je uzela i inflacija, pad vrijednosti eura i strah od nadolazeće recesije od jeseni kao posledice rata kojem se kraj ne nazire.
Potrošačke cijene u junu ove godine u odnosu na isti mjesec 2021, u Crnoj Gori prosječno su više za 13,5 odsto, pokazuju novi preliminarni podaci Uprave za statistiku – Monstata.
Za oko 30 odsto skočile su cijene turističkih usluga, od pića i hrane, preko parkinga, rentiranja auta, plažnog mobilijara, smještaja.
Ukazujući na nerealan skok nekih usluga premijer Dritan Abazović je na sjednici Vlade 18. jula naveo primjere i višestrukog uvećanja cijena.
“Cijene na primorju su kao na Azurnoj obali, to Crna Gora do sada nikada vidjela nije”, rekao je premijer Dritan Abazović.
“Cijena vode na primorju je i do četiri eura, a prije godinu i po je bila 1,5 euro. Neke sojenice (male kućice na Adi Bojani) su se izdavale po 50, a sada po 250 eura. Samo treba da budemo realni i pošteni”, naglasio je Abazović.
I Rade Ratković u visokim cijenama vidi razlog za nezadovoljstvo turista:
“Naši ugostitelji su ove godine precijenili tržišne mogućnosti i to će platiti nezadovoljstvom gostiju ali i lošijom potrošnjom. Oni koji nemaju će manje trošiti i tako će se pilagoditi povećanju cijena.”
On povlači paralelu sa susjednom Hrvatskom, koja ima visoke cijene.
“Ali tamo se niko ne buni. U Hrvatskoj imate kvalitet, dominantni su im turisti iz Zapadne Evrope. A mi smo se fokusirali na naš region koji je siromašan, kratkosezonski. Tako se ne postiže niti duga sezona, niti dobra potrošnja”, ukazuje Ratković.
On dodaje da povećanje cijena nije pratio i skok u kvalitetu ponude. Od saobraćajnih gužvi, do čistoće, buke.
Ugostitelji su i ovog ljeta više puta protestvovali zbog buke a o razmjerama problema svjedoči podatak da je tokom prošlog ljeta budvanski Duckley hotel, podnio više od 200 prijava zbog količine decibela koja se do ranih jutarnjih sati čuje iz četiri diskoteke.
“Jako je loša struktura ponude. Kao destinacija se nismo podigli. I dalje su saobraćajne gužve, buka, nedostatak parking mjesta. Imamo konfliktne situacije u svakom trenutku gdje se razne funkcije stalno sudaraju – oni koji žele bučnu zabavu i oni koji žele mirni odmor”, navodi Ratković.
Boka Kotorska – foto Boka News
Odgovornost je u Vladi – ali kojoj?
Ratković smatra da je država ušla nepripremljena u sezonu a uz to u političkim zbivanjima izgubila godinu.
Priprema ovogodišnje turističke sezone našla se u raskoraku između odlazeće i nove vlade.
Prethodna premijera Zdravka Krivokapića je bila tri mjeseca u tehničkom mandatu od početka februara kada joj je izglasno nepovjerenje, do 28. aprila kada je izabrana nova premijera Dritana Abazovića.
Ministri stare i nove Vlade međusobno se optužuju za evidentan podbačaj.
Svako ko se bavi turizmom, zna da se sezona priprema godinu unaprijed, saopšteno je iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, uz podsjećanje da je aktuelna Vlada izabrana 28. aprila 2022.
Oni su na optužbe ministara iz prethodne vlade okupljenih u Pokret “Evropa sad” da su “amaterskim pristupom doveli u pitanje trend oporavka turizma uspostavljen prošle godine” naveli “da su zatekli zapušteno stanje, bez planova za pripremu turističke sezone”.
Na optužbe da nijesu sagledali posljedice rata u Ukrajini i globalne krize, niti adekvatno promovisali turističku ponudu na regionalnim i zapadnoevropskim tržištima iz ministarstva su odgovorili da je Nacionalnoj turističkoj organizaciji opredijeljen minimalni budžet nedovoljan i za skromnu regionalnu promociju, a kamoli išta ozbiljnije.
Ministri stare i nove Vlade međusobno se optužuju za evidentan podbačaj.
Svako ko se bavi turizmom, zna da se sezona priprema godinu unaprijed, saopšteno je iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, uz podsjećanje da je aktuelna Vlada izabrana 28. aprila 2022.
Oni su na optužbe ministara iz prethodne vlade okupljenih u Pokret “Evropa sad” da su “amaterskim pristupom doveli u pitanje trend oporavka turizma uspostavljen prošle godine” naveli “da su zatekli zapušteno stanje, bez planova za pripremu turističke sezone”.
Na optužbe da nijesu sagledali posljedice rata u Ukrajini i globalne krize, niti adekvatno promovisali turističku ponudu na regionalnim i zapadnoevropskim tržištima iz ministarstva su odgovorili da je Nacionalnoj turističkoj organizaciji opredijeljen minimalni budžet nedovoljan i za skromnu regionalnu promociju, a kamoli išta ozbiljnije.
