Izložba slika akademskog slikara Nedeljka Simanića “Rani raj” biće otvorena u petak, u Muzeju i galeriji Tivat, sa početkom u 19 časova.
Nedeljko Simanić rođen je u Sarajevu 1966. godine. Školu primijenjenih umjetnosti završava u istom gradu, a studije slikarstva na Likovnoj akademiji u Trebinju, u klasi profesora Sava Pekovića.
Do sada je imao više samostalnih i kolektivnih izložbi u regionu, a takođe je bio učesnik nekoliko likovnih kolonija u Bosni i Srbiji, navodi se u saopštenju domaćina izložbe.
Ovo je njegovo treće samostalno predstavljanje u Crnoj Gori. Djela mu se nalaze u brojnim privatnim kolekcijama širom svijeta. Dijapazon njegovog likovnog izraza kreće se od impresionističkih predstava mediteranskog podneblja do velikih kompozicija u duhu figurativnog neoekspresionizma. Živi i radi u Boki Kotorskoj.
“Naizgled prozaične, u svojoj biti banalne i na prvi pogled zaigrane i lepršave, slike hedonističkog uživanja, koje se odvijaju u okviru gusto napučenog toposa Plaže, svjedoče o toj istoj ispražnjenosti i nepostojanju bilo kakvog transcendirajućeg smisla. Radi se, dakle, o ‘Ranom raju’, zapravo o ‘duhu praznine’ koji smo osvojili i usvojili od famozne prekookeanske civilizacije i koja svoju pustošeću radijaciju širi u nedogled”, o svom stvaralaštvu zapisao je autor.
Izložbu, koja će biti postavljena u galerijskom prostoru u prizemlju, svečano će otvoriti akademski slikar iz Trebinja, prof. Marko Popadić.
Nacionalno udruženje proizvođača ribe Crne Gore i Udruženje profesionalnih ribara na moru Crne Gore – Škver, reagovalo je na nedavne navode Stevana Katića, predsjednika Opštine Herceg Novi, o tome da lokalna uprava traži odgovarajuće rješenje za izgradnju ribarske luke. Marko Kise, predsjednik Nacionalnog udruženje proizvođača ribe Crne Gore, poručio je da prvi čovjek grada ne bi trebalo da obećava ono što ne može da ispuni, tim prije što “kad god se oglasi, jedna po jedna lokacija ribarskih luka nestane”.
Kise pojašnjava i kako su te obećane luke nestajale.
-Ribarska luka u Njivicama, koja je bila najidealnije rješenje i za Opštinu i za ribare, poništenaje zahvaljujući angažovanju sadašnjeg predsjednika opštine, a tadašnjeg odbornika PZP-a da se sakupljaju potpisi za peticiju protiv njene izgradnje. Išlo se od vrata do vrata i sakupljali su se potpisi od Njivica, Žvinja, Sutorine do Herceg Novog. Udruženje profesionalnih ribara na moru Crne Gore je 23.aprila 2010. godine dobilo rješenje broj 04-1650/1-10 od Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine, kojim su izdati urbanističko- tehnički uslovi za izgradnju ribarskog privezišta sa pratećim sadržajima na urbanističkoj parceli br.3 koju čine djelovi katastarskih parcela br. 5828/1 i br. 5829 KO Sutorina, Opština Herceg Novi. Katić je skupa sa Zoricom Gavrilović sakupio kritičan broj potpisa i time poništio dobijeno rješenje – kazao je Kise.
Podsjetio je da je udruženje lani zamolilo predsjednika opštine da im pomogne svojom pozicijom i autoritetom da ruski investitor u luci nautičkog turizma “Lazure” u Meljinama ustupi 26 mjesta za vezivanje ribarskih čamaca i brodova, koja ribarima pripadaju prema ugovoru sklopljenom između investitora i Vlade Crne Gore.
-Umjesto da nam pomogne, nazvao nas je nasilnicima koji hoće da uzmu na silu ono što im ne pripada. Katić izgleda nije čitao ugovor, a da kojim slučajem jeste, znao bi da od 156 vezova 106 su komunalni vezovi, namijenjeni za ribare i mještane Herceg Novog, te da je stvarni vlasnik marine Vlada Crne Gore. Umjesto da nam pomogne, on je svojim angažovanjem napravio problem koji još nismo riješili, jer se solidarisao i stao na stranu investitora iz samo njemu poznatih razloga, o kojima ribari mogu samo da nagađaju, konstatovao je Kise. Njegov kolega Silvio Tonsati, predsjednik Udruženja profesionalnih ribara na moru – Škver, ocijenio je da je obećanje o izgradnji ribarske luke u Zeleniki fijasko prvog čovjeka grada, jer je javna rasprava nestručno organizovana.
-I ne samo to. Gotovo da je tragikomočno da su upravo nakon obećanja o izgradnji luke u Zeleniki visokokorangirani partijski članovi gradonačelnika Katića pozivali na blokadu puta, protiveći se ovoj ideji i obećavali da će svojim životima braniti da ne dođe do izgradnje luke, kazao je Tonsati.
Prazna obećanja
Kise ističe da predsjednik opštine nije ostvario nikakvu komunikaciju s ribarima, uprkos brojnim dopisima koje su mu upućivali poslednjih godina putem Građanskog biroa. Tvrdi da ne samo što ribari nikada nisu primljeni na razgovor nego nisu bili ni udostojeni odgovora.
-Zbog svih ovih razloga smatramo da ne treba da daje populističke izjave da će riješiti pitanje lokacije za ribarsku luku. Neka taj jednostavni posao prepusti državi Crnoj Gori da ona to riješi. Nama neka više ništa ne obećava. Razna obećanja poput izgradnje autobuske stanice, osnovne škole u Igalu, mosta na Verigama i neke nove trajektne firme može obećavati iz godine u godinu samo onima koji mu suludo vjeruju, poručio je Kise.
Katić: Jasnija informacija nakon izmjene PUP-a
Stevan Katić, predsjednik opštine, poručio je da se od izgradnje ribarske luke nije odustalo, pa ni od lokacije Zelenika, ali da se razmatra još nekoliko odgovarajućih mjesta. Ističe da će konačnu odluku donijeti planeri.
-Opština je pokrenula određene procedure radi utvrđivanja gdje bi bilo najbolje da se ta lokacija predvidi planskim dokumentom da bi se kasnije išlo u detaljnu razradu projektne dokumentacije i nakon toga u izvođenje radova. Vidjećemo kad se bude radila izmjena PUP-a. Tada ćemo imati jasniju informaciju gdje bi bilo najbolje graditi ribarsku luku, poručio je Katić.
Prekid dopreme ruskog plina Bugarskoj i Poljskoj zbog toga što nisu platile u rubljima kao što se zahtijevalo, posljedica je nezapamćenih neprijateljskih čina protiv Rusije, istaknuo je u srijedu Kremlj.
– Postavljeni uvjeti dio su novog načina plaćanja razrađenog nakon nezapamćenih neprijateljskih čina na gospodarskom i na financijskom polju nakon ruske ofenzive u Ukrajini, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmtirij Peskov.
Rekao je da je Rusija morala razraditi novi model plaćanja nakon “krađe velikog dijela” ruskih rezerva, smjerajući na zamrzavanje ruskih deviznih rezerva u inozemstvu.
– Ovo nije ucjena, dodao je Peskov, reagirajući na optužbe predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen u tom smislu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je prošlog mjeseca da će Rusija prihvatiti plaćanje isporučenog plina isključivo u rubljima, kao odgovor na sankcije uvedene kako bi se kaznila vojna kampanja Kremlja u Ukrajini.
Od jučerašnjeg presjeka u Crnoj Gori registrovan je 81 novi slučaj koronavirusa, a nije bilo smrtnih ishoda povezanih sa infekcijom COVID, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ. Prijavljen je oporavak kod 71 pacijenta, a trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori je 618.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (utorak, 26.04.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 1289uzoraka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovan 81 novopozitivni slučaj infekcije SARS-CoV-2”, naveli su iz IJZ.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
34
Bar
9
Budva
7
Nikšić
6
Kotor
5
Berane
4
Danilovgrad
3
Herceg Novi
3
Pljevlja
3
Ulcinj
3
Bijelo Polje
2
Tivat
2
UKUPNO
81
Udio pozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih dana 26.04.2022. godine iznosio je 6,3 odsto.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije j 2714.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 234957.
Danas je na teritoriji opštine Kotor stiglo više prijava o postavljenim bombama, kako u školskim ustanovama, tako i u zgradi Opštine.
Policija je obavila preglede više objekata za koje je danas javljeno da su u njima postavljene eksplozivne naprave i trenutno su na licu mjesta i obavljaju vizuelne preglede objekata.
“Nema mjesta panici, ali ono što je potrebno u ovom trenutku jeste da se u svim objektima gdje je došlo do ovakve prijave, pridržavaju onoga što su procedure koje propisuju organi reda i da se na taj način prevenira bilo kakva vrsta posljedica.
Ono što je moj poziv danas, a priključujem se vjerovatno svim državnim i lokalnim zvaničnicima, jeste da se vinovnici ovakvog djelovanja što prije otkriju kako bi se spriječilo dalje širenje panike i unošenje nemira među građane Kotora i Crne Gore” – kazao je Predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić.
Udruženje Roditelji pozvalo je danas institucije nadležne za bezbjednost u zemlji da HITNO pronađu rješenje za prijetnje bombama našoj djeci i iskoriste sva raspoloživa sredstva da se otkrije ko stoji iza današnje ali i prethodnih monstruoznih dojava.
Svakom zdravorazumnom biću je apsolutno neshvatljivo da škole i vrtići mogu postati najnebezbjednija mjesta za boravak i ne možemo da se ne zapitamo zašto je postalo toliko jednostavno napraviti opštu pometnju i haos u, ovog puta, čitavoj državi!?!
Zbog svega što se dešava ne čude predlozi roditelja da se bojkotuje nastava u obrazovnim ustanovama sve dok se ne obezbijedi siguran ambijent za djecu i nastavnike.
Osobe koje su se na ovaj način osmjelile da prijete našoj djeci moraju hitno da budu pronađene i da odgovaraju za ovaj, apsolutno neprihvatljiv čin, a samo tako se može poslati jasna poruka da će svi koji se usude da urade slično, biti brzo pronađeni i strogo sankcionisani.
Apelujemo i na obrazovne ustanove da na vrijeme i adekvatno obavještavaju roditelje o svim informacijama koje se tiču bezbjednosti djece jer su danas, u nedostatku pravovreninih informacija, bili suočeni sa dodatnim strahom i panikom.
Osim toga, molimo i medije da u ovakvim situacijama objavljuju provjerene informacije kako bi se stepen panike sveo na najmanju moguću mjeru. Pokazalo se da upravo neprovjerene informacije doprinose dodatnom strahu i njegovom širenju.
Ponavljamo: Ne dirajte nam djecu! ali i Djeca moraju biti bezbjedna! – sopšteno je iz Udruženja Roditelji.
Predsjednik suda za prekršaje u Budvi, sudija Marko Đukanović je danas po hitnom postupku okrivljenom D.T (42), državljaninu Turske, izrekao jedinstvenu novčanu kaznu u iznosu od 1.465 eura.
“Okrivljeni je prethodne večeri oko 22.10 sati na Jadranskom putu, u mjestu Žuta greda izazvao saobraćajnu nezgodu u kojoj je kao posljedica nastala materijalna šteta, da bi nakon dolaska službenika CB Budva na lice mjesta nezgode odbio da se podvrgne obaveznom alkotestiranju”, navodi Đukanović.
Novčana kazna je naplaćena odmah po izricanju odluke, a izrečena mu je i zabrana upravljanja vozilima na teritoriji Crne Gore u trajanju od šest mjeseci.
Aerodromi Crne Gore (ACG) tokom prethodne godine poslovali su pozitivno i zaradili 2,4 miliona eura, pokazuje finansijski iskaz te kompanije koji je prije nekoliko dana podnesen Upravi prihoda i carina (UPC).
Ta državna kompanija je 2020. godinu, koja je obilježila pandemija koronavirusa, završila sa minusom od 14,2 miliona, dok je 2019. osvaren profit od skoro 27 miliona.
Ukupni akumulirani gubitak na kraju prošle godine, sa ovim pozitivnim rezultatom, iznosio je 1,2 miliona eura, dok se ukupni kapital uvećao za 4,62 miliona – na 135,522 miliona.
Prihodi od prodaje su iznosili 18,9 miliona, gotovo tri puta više nego godinu ranije, dok su 2019. bili 31,9 miliona. Za prošlu godinu od ostalih prihoda (zakup poslovnih prostora, ugostiteljstvo, parking…) zarađeno je dodatnih 3,373 miliona.
Polovina prihoda od prodaje se odnosilo na zaradu od putničkog servisa koja iznosi 15 eura po odlazećem putniku, dok je 3,85 miliona prihodovano na osnovu takse za slijetanje i polijetanje aviona.
– Pad saobraćaja je nastavljen i u prvim mjesecima 2021. pa su ovi prihodi još uvijek niži u odnosu na 2019. kao referentnu godinu i to skoro za 41 odsto – navodi se u napomenama uz finansijski izvještaj.
Popusti prema avio-kompanijama su 2021. godine iznosili 2,05 miliona zbog čega su prihodi umanjeni za taj iznos, a najviše popusta su dobile najprometnije avio-kompanije: Air Serbia 716 hiljada, To Montenegero 400 hiljada, Turkish Airlines 258 hiljada…
Po osnovu vrijednosnog usklađivanja imovine kompanija je prihodovala 277 hiljada eura.
Smanjili troškove za 2,2 miliona
Kompanija je prošle godine uspjela da smanji troškove poslovanja na 4,5 miliona eura, sa 6,2 miliona koliko su iznosili u 2020. godini, odnosno za oko 27 odsto. Troškovi zarada smanjeni su sa 14,6 na 14,1 milion eura.
Aerodromi po osnovu prodaje potražuju 7,35 miliona, od čega 6,59 miliona eura od Montenegro Airlinesa koji se nalazi u stečaju.
Pored toga, vrijednost ostalih potraživanja ACG-a je veća od 13 miliona a najviše se potražuje od Ministarstva finansije – 9,8 miliona eura, jer je toliki iznos od dijela dobiti iz 2019. godine bivši menadžment prenio u državni budžet bez odluke odbora direktora ACG-a.
Šest bivših menadžera traži 800 hiljada
Kompanija je za sudske sporove za 2020. godinu rezervisala 933 hiljade, a skoro 800 hiljada odnosilo se na naknade štete za manje isplaćene zarade za šest bivših članova menadžmenta, kao i na naknadu štete za manje isplaćene zarade za faktički rad za šest zaposlenih u iznosu od 140 hiljada.
– U 2021. godini izvršeno je rezervisanje iz dva radna spora u iznosu od 88 hiljada, a ujedno je došlo do smanjenja rezervisanja koja su bila formirana u 2020. godini i to u iznosu od 143 hiljade – piše u dokumentu predatom UPC.
U izvještaju se objašnjava, da su potraživanja radnika na osnovu razlika u zaradama od 2008. do 2018. godine, nastalih kao greške tadašnje uprave kompanije, u 2019. godini iznosili 14,1 milion eura, od čega je kroz vansudska poravnjanja do sada isplaćeno 7,7 miliona eura.
Praštali dugove Erlajnsu, davali pozajmice i žirirali
Osim što Aerodromi i dalje od Montenegro Airlinesa potražuju još 6,59 miliona eura, lani su morali da otpišu dio duga od 833 hiljade eura zbog odlaska u stečaj, ali i dodatno još 522 hiljade eura na ime zajma koji avio-prevoznik nije vratio.
To znači da su prethodnih godina, osim što su tolerisali da MA ne plaća nikakve obaveze, Aerodromi svom najvećem dužniku davali i pozajmice.
Aerodromi su 2019. godine, na osnovu odluke tadašnje Vlade, dio svoje dobiti od 6,2 miliona eura dali kao kolateral za kredit kojeg je uzeo MA. Kako kredit nije vraćen, banka je, kako je navedeno u izvještaju, povukla kolateral.
ACG je finansijski izvještaj UPC predao nakon isteka zakonskog roka koji je bio do kraja marta, ali su iz ACG ranije poručili da je to urađeno zbog procjene vrijednosti imovine preduzeća, zbog čega su tražili i dobili odobrenje UPC za produženje roka.
– To nam omogućava da u finansijski iskaz budu uključene i promjene u procjeni vrijednosti imovine društva, čime će se izbjeći podnošenje izmijenjenih finansijskih iskaza. Podsjećamo da je posljednja procjena vrijednosti imovine urađena 2012. godine- saopštili su iz ACG.
Stalna imovina kompanije je procijenjena na 123,757 miliona, za 1,74 milion više nego na kraju 2020.
Aerodrom Tivat
Žaliće se na utvrđeni poreski dug
Kako se u izvještaju navodi, Sektor za velike poreske obveznike UPC izvršio je inspekcijski nadzor pravilnosti obračunavanja, prijavljivanja i plaćanja poreza i drugih dažbina i tom prilikom 18. aprila donijela rješenje kojim je utvrđen poreski dug ACG-a.
“Društvo će u zakonskom roku izjaviti žalbu Ministarstvu finansija i socijalnog staranja”, navodi se u dokumentu Aerodroma.
“Vijestima” je ranije iz UPC saopšteno da od 20 velikih poreskih obveznika u većinskom državnom vlasništvu četiri nisu predali finansijske iskaze za prethodnu godinu, od čega su tri, u skladu sa zakonskom mogućnošću, podnijeli zahtjev za odlaganje roka za podnošenje prijava poreza na dobit, a u slučaju jednog je predat nalog za inspekcijski nadzor, ne precizirajući prema kojoj kompaniji.
Zbog istrage o odnosima Kneževića i Brajovića i dalje zamrznuta tri miliona
Potraživanje od tri miliona eura odnosi se na očekivani transfer novca iz Centralne banke nakon završetka krivične istrage. ACG je taj iznos imala kao depozit na računu Atlas banke u momentu uvođenja stečaja, a nakon pokretanja krivične istrage novac je prenijet u trezor CBCG.
Riječ je o sporu u koji je umiješan i bivši predsjednik Skupštine Ivan Brajović. Vlasnik Banke Duško Knežević je kazao da je firma iz Atlas grupe od Brajovića kupila zemljište u Bijelopavlićima po deset puta većoj cijeni od tržišne, kako bi mu pomogli da vrati dugove, a da su zauzvrat Aerodromi, koje su kontroslisali kadrovi njegove partije, držali depozite u Atlas banci.
Specijalno tužilaštvo je u oktobru 2019. saopštilo da su Knežević i bivši rukovodioci banke Marko Nikolić i Dijana Zečević optuženi da su neisplaćivanjem depozita oštetili Aerodrome za ovaj iznos.
Nikolić je pred tužilaštvom kazao da je 12. jula 2018. prisustvovao razgovoru Kneževića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ivana Brajovića o produženju ugovora o depozitu za ta tri miliona eura, kao i da je prema tom dogovoru načinjen aneks ugovora o produženju roka oročenja iznosa. On je naveo da taj aneks nije potpisan, ali ni da Aerodromi nijesu tražili razročenje depozita, zbog čega je on sistemski produžen.
Uprava Aerodroma je u izvještaju navela da je očekuju da će ishod krivične prijave biti pozitivan za kompaniju i da će CBCG izdvojena sredstva vratiti ACG.
„Zemlja je unazađena u svakom smislu, po meni je vraćena 40 godina unazad”, rekao je Venediktov koji se postaji pridružio na samom njezinom početku 1990. i vodio je u 20 godina Putinove vladavine, sve dok ruski predsjednik nije poslao vojsku u Ukrajinu prije dva mjeseca.
„Sada smo negdje oko 1983…. rat je u Afganistanu, disidenti u zatvoru ili izbačeni iz zemlje, a Andropov je u Kremlju”, rekao je govoreći o sovjetskom vođi Juriju Andropovu, koji je kao i Putin služio u KGB-u.
Guste kovrčave sijede kose, 66-godišnji Venediktov je godinama bio jedan od istaknutih čelnika ruske medijske scene.
Eho Moskve emitirati je počeo u kolovozu 1990., posljednjih mjeseci Sovjetskog Saveza, postavši simbolom novootkrivenih medijskih sloboda u Rusiji.
Bivši profesor povijesti Venediktov pridružio se postaji kao novinar, a 1998. je postao glavnim urednikom.
I dok je zadnjih 20 godina jačao pritisak na ruske medije, a mnogi drugi neovisni mediji potpali pod državnu kontrolu, Eho Moskve je opstao, što su mnogi pripisivali Venediktovim vezama s moćnim dužnosnicima, uključujući u Kremlju.
Ekipa za piće
Nije tajio da ima prijatelje na visokim položajima, govoreći o njima u šali kao o „ekipi za piće” i bio je jedan od rijetkih novinara u Rusiji koji je nastavio otvoreno kritizirati Putina.
Vođa Kremlja čak je intervenirao kada su revni dužnosnici željeli ugasiti postaju, rekao je Venediktov za AFP u intervjuu u restoranu u središtu Moskve.
„Putin je tri puta rekao: ‘Ne, neka rade’”.
Ali to se promijenilo kada je Rusija 24. februara pokrenula vojnu ofenzivu na Ukrajinu, što je Eho Moskve ocijenio „političkom pogreškom”.
Eho Moskve je uklonjen iz etera 1. ožujka i potom formalno ugašen glasanjem upravnog odbora u kojem je većinu glasova kontrolirao državni energetski div Gazprom.
Frekvencije postaje u Moskvi i nekoliko drugih gradova preuzeo je državni Sputnik Radio.
„Razumijem (Putinovu) logiku: on nas nije mogao zadržati u eteru jer propaganda tijekom takvih operacija mora biti potpuna”, rekao je Venediktov.
Rusija je u martu uvela kazne do 15 godina zatvora za objavu informacija o vojsci koje vlada smatra netočnima, a potkraj travnja Venediktov je proglašen „stranim agentom”.
Prošli mjesec objavio je na internetu fotografije svinjske glave s kovrčavom perikom koja je bila ostavljena ispred njegova stana i antisemitske naljepnice zalijepljene na njegovim vratima.
Mnogi novinari pobjegli su iz Rusije strahujući za svoju sigurnost, ali Venediktov je rekao da ne planira otići.
„Ljudi će mi više vjerovati ako budem prolazio kroz iste poteškoće, hodao istim ulicama kao i oni i trpio iste sankcije”, rekao je.
Licem u lice s Putinom
Venediktov sada ugošćuje sugovornike na svojem YouTube kanalu koji ima pola milijuna pretplatnika.
On želi nastaviti govoriti o ukrajinskom sukobu, tvrdeći da Rusi moraju znati „zašto se ovo dogodilo” i „zašto oni pate”.
Venediktov je rekao da se tokom godina nekoliko puta sastao s Putinom, ali „nikada nisu govorili istim jezikom” jer Putin smatra da su „mediji instrument” države.
„Rekao sam mu u lice da je glavni problem u zemlji odsustvo bilo kakvog oblika konkurencije. Vlada politički, ideološki i ekonomski apsolutizam”, rekao je Venediktov.
Unatoč tim razlikama, rekao je da ga je Putin dva puta pitao kakvo će imati mjesto u povijesnim knjigama, jednom 2008. na kraju svoja prva dva predsjednička mandata, i ponovno 2014. nakon aneksije Krima.
Čak i nakon dramatičnih događaja zadnjih nekoliko sedmica, Venediktov je rekao da nije siguran.
„Još smo na sredini poglavlja i još ne možemo okrenuti stranicu”.
Jedrilica ‘Maltese Falcon‘ uplovila je jučer u grušku luku, a zaljubljenici u jahte i luksuzna plovila nazivaju je jednom od najsenzacionalnijih jahti u posljednjih 100 godina te jednom od najvećih jahti na svijetu, piše Dubrovački dnevnik.
Ova jahta od 147 dwt je izgrađena 2006. godine, a plovi pod zastavom Malte. Duga je 88 metara, a široka 12,5 metara, navodi Marine Traffic.
Ima tri jarbola, hvaljena je kao trijumf dizajna i inženjeringa, a ono što je najsenzacionalnije kod nje je njen jednostavni sustav upravljanja. Naime, brodom može upravljati samo jedan čovjek i to pomoću joysticka, no radi se ujedno o jednoj od nasloženijih jedrilica na svijetu.
“Plovimo što bliže vjetru, kao i svaka jahta bilo kojeg dizajna koja ima više od jednog jarbola. Mogu naučiti svakog mornara kako upravljati ovom jahtom za pet minuta. Koliko ja znam, to nije slučaj s nijednim drugim velikim brodom s vitlom,” izjavio je njen kreator Tom Perkins.
Njena unutrašnjost je napravljena od drva, kože, čelika i stakla, ima jedan glavni apartman i pet dodatnih kabina za goste, kao i osam za posadu, a osvojila je 15-ak nagrada i priznanja.
