Iz Instituta za javno zdravlje saopšteno je da je od jučerašnjeg presjeka registrovano 566 novih slučajeva koronavirusa. U tom periodu nije bilo smrtnih ishoda povezanih sa virusom korona.
Oporavilo se još 228 pacijenata, a trenutno oboljelih je 3121.
COVID-19, dnevni izvještaj #ijzcg pic.twitter.com/uenyhdhzoe
— Institut za javno zdravlje Crne Gore (@ijzcg) July 13, 2022
Rezultati analize kvaliteta morske vode za 110 lokacija, koju je Institut za biologiju mora sproveo od 05. do 08. jula pokazali su da je na 89,1% lokacija morska voda bila odličnog kvaliteta, na 6,4% lokacija dobrog, dok je na 4,5% lokacija voda bila zadovoljavajućeg kvaliteta. Ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima uglavnom dobrog kvaliteta, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju, saopštili su iz Morskog dobra.
U Bokokotorskom zalivu, u opštini Tivat, od ukupno devet lokacija voda je bila odličnog kvaliteta na njih osam dok je na jednoj lokaciji bila zadovoljavajućeg kvaliteta.
Analize su pokazale da je u Kotoru na devet lokacija voda bila odličnog, na tri lokacije dobrog i na tri zadovoljavajućeg kavliteta.
U Herceg Novom uzorkovana je voda na ukupno 21 lokaciji, od čega je na njih 19 ona bila odličnog, a na dvije dobrog kvaliteta.
-Po nalogu Uprave za inspekcijske poslove, odsjek za inspekciju za vode, urađena je vanredna analiza kvaliteta morske vode na obuhvatu kupališta 9H i 9H1, Dobrota, opština Kotor.
Mikrobiološke analize su pokazale da je morska voda na ovoj lokaciji van propisanih granica, te je inspektor za vode preduzeo postupanja u cilju zatvaranja kupališta i zabrane kupanja na istima.
U opštini Ulcinj, od ukupno 18 lokacija na kojima se realizuje Program praćenja sanitarnog kvaliteta, morska voda je bila odličnog kvaliteta na njih 16 dok je na dvije ona bila dobrog kvaliteta.
Analize su pokazale da je morska voda bila odličnog kvaliteta na svih 15 lokacija u opštini Bar.
Kada je u pitanju opština Budva, Program se realizuje na 32 lokacije, od kojih je na njih 31 voda bila odličnog, a na jednoj zadovoljavajućeg kvaliteta.
Institut za biologiju mora nastavlja uzimanje uzoraka morske vode sa ove lokacije sve dok rezultati analize uzorka morske vode sa kupališta ne budu zadovoljavali mjerodavne parametre za kvalitet vode za kupanje.
Javno preduzeće će o dobijenim rezultatima blagovremeno obavijestiti javnost.
Rezultati ispitivanja kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.me koja je dostupna na našem i engleskom jeziku-poručili su iz Morskog dobra.
Državni zavod za statistiku objavio je izvještaj o kružnim putovanjima stranih brodova u Hrvatskoj.
U razdoblju od siječnja do svibnja 2022. u hrvatske morske luke uplovila su 48 strana broda za kružna putovanja s ostvarena 135 kružna putovanja. Na tim brodovima bilo je 97 tisuća putnika, koji su u Hrvatskoj boravili 278 dana. U istom razdoblju 2021. nije bio evidentiran nijedan ulazak stranog broda za kružno putovanje zbog epidemioloških mjera uvedenih u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo daljnje širenje bolesti COVID-19, prenosi 057info.
U odnosu na prvih pet mjeseci 2019., broj putovanja stranih brodova za kružna putovanja manji je za 21,1%, broj dana boravka brodova manji je za 28,0%, dok je broj putnika na tim brodovima manji za 60,9%.
Strani brodovi za kružna putovanja u prvih pet mjeseci 2022. doplovili su pod zastavama 11 zemalja. Najveći broj putovanja strani brodovi za kružna putovanja ostvarili su pod zastavom Bahama, i to 34 putovanja, što je 25,2% od ukupno ostvarenih putovanja u prvih pet mjeseci 2022. Slijede kružna putovanja ostvarena pod zastavom Malte (22 putovanja) i Paname (17 putovanja).
Od ukupno 135 kružnih putovanja, najviše ih je ostvareno u Dubrovačko-neretvanskoj (45,2%) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (31,9%), što je ukupno 77,1%. Preostalih 22,9% putovanja ostvareno je u sljedećim županijama: Zadarskoj (15,5%), Šibensko-kninskoj (3,7%), Istarskoj (3,0%) te Primorsko-goranskoj (0,7%).
Najviše posjeta stranih brodova za kružna putovanja imala je luka Dubrovnik (90 posjeta), slijede luke Split (68 posjeta), Zadar (35 posjeta), Korčula (17 posjeta), Šibenik (15 posjeta) te Hvar (14 posjeta), navodi se u izvještaju DZS-a.
Hamburg (dpa) – Vreme jeftinog i efikasnog putovanja avionom je prošlo, verovatno na dugo i turisti treba da se pripreme na mučno čekanje na aerodromima za mnogo skuplje letove, navodi osiguranje Alijanc trejd (Allianz Trade). Posebno unutar Evrope, mnogi će razmisliti o pouzdanijim, ekološki čistijim i jeftinijim vozovima.
U studiji predstavljenoj u utorak, Alijanc procenjuje da će avionske karte ove godine značajno poskupeti i da avioprevoznici pod finansijskim pritiskom nemaju manevarskog prostora da reše problem manjka osoblja.
Još gore, sadašnje masovno otkazivanje letova je nova normalnost.
Aviokompanije su, naime, od početka godine zbog poskupljenja kerozina od 89 odsto uveliko korigovale cenu karata. “Avioprevoznici pokušavaju da nadoknade gubitke iz prethodne dve, pandemijske godine”, rekao je Milo Bogerts (Bogaerts) iz Alijanca.
Analitičari očekuju da karte ove godine poskupe za 21 odsto u proseku i da će prevoznici više nego odvostručiti dobit u odnosu na 2021. To ipak ni izbliza nije dovoljno za pokrivanje gubitaka iz 2020.
Većina aviokompanija povratak crnih brojki, dakle profita, može da očekuje tek iduće godine.
Pritom, aviokompanije uz veće varijabilne troškove, poput onih za gorivo, oklevaju da povećaju i fiskne, na primer za plate i uzdržane su pri obnavljanju radnih mesta koje su ugasile tokom pandemijskog zaključavanja i radije trpe zbog manjka osoblja.
Posledice su jasne: “Otkazivanje letova će na duže učestati, bez obzira što to kvari raspoloženje ljudima željnim odmora”.
Autori studije ocenjuju da će železnica zbog svega toga sve snažnije konkurisati aviosaobraćaju, posebno unutar Evrope.
Iščekivanje klimatski neutralnih avionskih motora će očigledno još potrajati, a prezadužene kompanije nedostaje i novac da u međuvremenu kupe nove, štedljivije avione.
Nalog političara da se šire koriste i održiva goriva samo će još pogurati cenu avionskog goriva i srezati profitnu stopu avioprevoznika.
Hrvatska je dobila konačnu potvrdu ulaska u europodručje – čime postaje njegova dvadeseta zemlja članica. Napokon znamo i po kojem će se tečaju kune, koje odlaze u povijest, mijenjati u itekako nam dobro poznatu valutu – euro. 7,5345 kuna za jedan euro. Sada kada je tečaj poznat, može početi dobrovoljno dvojno iskazivanje cijena, a od 5. septembra bit će obvezno.
U novu godinu s novom valutom. Danas u Bruxellesu i konačna potvrda da Hrvatska postaje članica eurozone. Ministar financija u odlasku nije skrivao oduševljenje.
– Ovo je veliki, povijesni dan za Hrvatsku! Sve ove odluke koje je donijelo Vijeće zaista označavaju nešto nevjerojatno u našoj povijesti. Duboko vjerujem da je ovo veliki dan i za Europsku uniju, rekao je Zdravko Marić, ministar financija u ostavci.
Zadovoljstvo nisu skrivali ni europski čelnici, vjeruju da je ovo potvrda snage Europske unije i njezine monetarne unije. Koristi za Hrvatsku, kažu, bit će vrlo mjerljive.
– Uvođenje eura omogućit će lakše i povoljnije ulaganje u Hrvatsku, smanjit će se ograničenja za gospodarstvenike i ukloniti troškovi promjene valuta. Pomoći će u stabiliziranju kamatnih stopa i učiniti kredite jeftinijima i dostupnijima za građane i gospodarstvo, rekao je Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik Europske komisije za gospodarstvo.
– Danas slavimo snagu naše unije, koja se očituje u tome što se gotovo 350 milijuna Europljana koristi jedinstvenom valutom, rekao je europski povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni.
Eurozona je strateški cilj od kojeg će Hrvatska prosperirati, uvjeren je premijer.
– To radimo, jer smatramo da je to u interesu hrvatskih građana, hrvatskog gospodarstva, da je to u interesu i države. Mi na taj način dižemo svoj kredibilitet, svoju reputaciju, rekao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade.
Neki građani uvjereni da će euro donijeti velika poskupljenja. Drugi, pak, podupiru promjenu valute. Lovce u mutnom, kaže guverner, trebalo bi obeshrabriti obvezno iskazivanje cijena i u kunama i u eurima.
– Sada točno znamo tečaj po kojem će se konverzija raditi. 5.9. počinje obveza za isticanje svih cijena i u kunama i u eurima. Međutim, tko god to želi, a znamo da su to neki već počeli raditi, može već sada objavljivati te cijene, rekao je Boris Vujčić, guverner HNB-a.
Dvostruko iskazivanje cijena trajat će i cijelu sljedeću godinu, a u prva dva tjedna od ulaska u eurozonu moći će se plaćati i kunama i eurima.
Ulazak Hrvatske u eurozonu poklapa se s vremenom rastuće inflacije. Mnogi strahuju da će zbog prelaska na novu valutu cijene dodatno porasti.
– Iskustva drugih zemalja, neovisno o tome jesu li ušle u eurozonu prije 20 godina ili 7 godina kasnije, prilično su slična. Prvi udar je na cijene usluga, kažu svi. One su porasle u svim zemljama, no tvrde da je to kratkoročno, javio je Tihomir Vinković iz Bruxellesa.
Najviše su podupirale ulazak Hrvatske u eurozonu Dombrovskis i Gentiloni, koji su bili čelnici svojih vlada, dodao je objašnjavajući kako su naglasili da su dugoročne koristi puno veće i da će se vrlo brzo osjetiti bez obzira na početne poteškoće.
Predstojeći vikend u Risnu obilježiće manifestacija “Rimska noć 2022” koju Turistička organizacija opštine Kotor organizuje već treću godinu. Manifestacija se organizuje sa željom da lokalnom stanovništvu, onim najmlađima, ali široj javnosti, približimo kulturno nasljeđe i važnost arheologije u turizmu kroz brojne zabavne i edukativne radionice i aktivnosti.
Očekuje nas bogat program inspirisan Antičkim Rimom; kroz koji ćemo se upoznati sa istorijom i načinom života tog doba, ali i ono najvažnije- zabaviti.
Manifestacija počinje u subotu 16.jula, kada će sva zainteresovana djeca imati priliku da učestvuju u radionici vajanja i izrade grnčarije i suvenira, po uzoru na one predmete upravo iz doba Antičkog Rima. Radionica će se odviti na Risanskom šetalištu, i trajaće 2 dana. (16. i 17.07.) Nakon radionice, u Gradskom parku u Risnu, sa početkom u 21:30h, biće otvorena Rimska pričaonica uz baklje koja će ujedno biti i priprema za kviz znanja koji naše najmlađe očekuje drugog dana programa.
U nedjelju, 17.07. pored radionice vajanja, od 19:30h na šetalištu će se nalaziti i štand na kojem će se praviti frizure kao iz Rimskog doba, prezentacija Arheološkog Muzeja “Narona” – Metkovići ali i Mala igraonica gladijatora sa kvizom znanja za djecu; nakon čega očekujemo dolazak Dioklecijanove legije na Rivi. Za završetak programa manifestacije, od 22:00h na Risanskoj pjaci, uživaćemo u performansu “Dioklecijanove legije” i gladijatorskim borbama kao i u plesu sa sabljama i vatrom koji će izvesti “Ujedinjena plemena”.
Ovim putem, pozivamo sve, a pogotovo djecu, da 16. i 17.07. posjete Risan, oprobaju se u vajanju, nauče nešto o Antičkom Rimu ili pak učestvuju u raznim igrama.
Ulaz na manifestaciju je slobodan.
U želji da na svečan i prigodan način obilježi dva značajna datuma, 18. rođendan Turističke organizacije Budva i Dan državnosti Crne Gore, ,,kraljica” Mediterana sinoć je zabavno-umjetničkim programom na trgu ispred Starog grada oduševila mnogobrojnu publiku, koja je više od četiri sata uživala uz taktove klasične, zabavne i strane muzike.
Program su otvorili najmlađi sugrađani, polaznici škole manekenstva Marije Rovčanin Vujović, koji su predstavili ljetnju kolekciju vodećih dječjih svjetskih brendova. Nakon uspješnog defilea budućih modela, štafetu domaćina preuzela je sopranistkinja Emilija Minić, talentovana Budvanka čiji su raskošni glas milovali instrumenti Crnogorskog orkestra mladih.
,,Utisci su sjajni. Zaista želim da se zahvalim TO Budva koja je zaista sjajno organizovala naš koncert. Mi smo zaista uživali i dali smo sve od sebe da publici pružimo visoki kvalitet aranžmana, već poznatih kompozicija”, istakla je Minić, a ujedno je i otkrila da je ponosna na činjenicu da se klasična muzika sve više cijeni u našoj zemlji.
Saglasnost na ovu temu je iskazao i Emilijin kolega, violinista i vođa Crnogorskog orkestra mladih Igor Pejović, koji vjeruje da su upravo domaći predstavnici ove vrste muzike doprinijeli njenoj boljoj afirmaciji.
Orkestrom je upravljao poznati moldavski dirigent Kristijan Spataru, vrhunski muzičar nagrađivan na mnogobrojnim internacionalnim takmičenjima i festivalima. Na pozitivne utiske koje nosi iz Crne Gore, uticale su i ovacije publike, koja je evidentno željna ovakvih koncerata.
“Prebrodili smo kovid, a nakon njega su nas zadesile teške društvene situacije. Nismo znali šta možemo da očekujemo. Zaista mi je drago što smo imali priliku da zajedno sviramo i uživamo u reakciji okupljenih,” kazao je Spataru.
Da osim gostoprimstva, Budvane krasi i talenat za muziku, dokazali su članovi Gradske muzike Budva, najstarijeg i najznačajnijeg kulturnog brenda ovog mjesta. Jedinstveni spoj različitih generacija muzičara, svoju svestranost pokazao je sinoć kroz obradu pop i rok hitova.
Za dugogodišnjeg člana, Marka Markovića, sviranje u lokalnoj grupi ima poseban značaj.
,,Moj otac je svirao u Gradskoj muzici. To je česta pojava ovdje. Dio je kako budvanske, tako i porodične tradicije. Vrlo često ćete naići na situaciju da je svirao djed ili baba, a da danas sviraju unuci. To predstavlja jedan vid poštovanja, mogu slobodno reći, prema jednom kulturnom proizvodu,” navodi Marković.
Po prvi put, mještanima i turistima ovog primorskog grada, predstavio se i L’ombelico bend, sastavljen od iskusnih muzičara, koji su godinama, individualno, nastupali u najvećim crnogorskim grupama.
Na kraju večeri, utiske je sumirala i portparolka TO Budva, Tijana Kotarac. Ne krijući zadovoljstvo kako je protekao interesantni program, najavila je i nova druženja.
,,Pozivamo vas da i sjutra uživate u Petrovcu, gdje će od 20 sati nastupiti Ženska vokalna grupa Harmonija i Kulturni centar ,,Stara Budva”. Što se tiče velikih događaja, nećemo ih imati do ,,Petrovačke noći”, krajem avgusta, a potom ,,Dan širuna”. Imamo ,,Budvanske večeri” koje su počele u junu, a traju tokom jula i avgusta. Tu se oslanjamo na naše, lokalne, mediteranske, kulturne snage. Na klapu Harmonija, Primorkinje, Gradsku muziku, KC Stara Budva. Nadamo se da će to biti dovoljno i puštamo sezonu da teče spontano, kao što smo to radili i prethodnih godina, a više se koncetrišemo na one postsezonske događaje i manifestacije, a naravno, sve u u susret Novoj godini, koja je po Budvi prepoznata,” zaključila je Kotarac.
Crna Gora danas obilježava Dan državnosti, u znak sjećanja na 13. jul 1878. godine, kada je na Berlinskom kongresu priznata kao samostalna država, i isti datum 1941. kada je počeo narodni ustanak protiv fašizma.
To je bio uvod u Narodno-oslobodilačku borbu, u kojoj je, važnim političkim odlukama, počela obnova državnosti Crne Gore, ukinute 1918. njenim prisajedinjenjem Srbiji, odnosno Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca koja je kasnije postala Jugoslavija.
Na Crnogorskoj antifašističkoj narodnoj skupštini, održanoj krajem 1944. u Kolašinu, donijeta je odluka o statusu Crne Gore kao jedne od federalnih jedinica buduće federativne Jugoslavije.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je sinoć na prijemu povodom Dana državnosti, kazao da je danas, 81 godinu nakon Trinaestojulskog ustanka 1941, u slobodnoj, nezavisnoj Crnoj Gori, jednako neugasla velika ideja koja je pokrenula taj veličanstveni događaj.
Đukanović je istakao da je taj događaj imao univerzalni značaj u vrijeme fašističke pošasti koja je harala Evropom.
„Zato su ga svjetski velikani toga doba prepoznali kao smjer kuda čovječanstvo treba da ide. Trinaesti jul 1941. trajno je trasirao i put obnove crnogorskog državnog i nacionalnog identiteta, put napretka i izgledne evropske budućnosti“, rekao je Đukanović.
Kako je rekao, jednako je za Crnu Goru inspirativan i 13. jul 1878. kada je na Berlinskom kongresu prvi put potvrđeno međunarodno priznanje Crne Gore.
Đukanović je dodao da se na tim čvrstim temeljima danas uspješno gradi građanska, demokratska, multietnička, evropska Crna Gora.
„Nažalost, sloboda, nezavisnost, antifašizam i multietničnost nijesu zauvijek osvojene vrijednosti same po sebi. Zato je na svim generacijama, u svim vremenima, da ih njeguju, da ih brane i osavremenjavaju. Sada je to dužnost generacija koje su obnovile državu na referendumu 2006.“, rekao je Đukanović.
Savez udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore danas u 12 sati organizuje u Bijelom Polju svečanu akademiju povodom Dana državnosti i ustanka crnogorskog naroda.
Svečanost pod nazivom “Vječna je Crna Gora” biće održana u gradskom parku.
Proslave Dana državnosti biće održane i u drugim crnogorskim gradovima.
Predsjednica Skupštine Danijela Đurović uručila je u ponedjeljak najvaće državno priznanje – Trinastojulske nagrade ovogodišnjim dobitnicima.
Laureati su slikarka Jelena Tomašević, književnik Andrej Nikolaidis i kompozitor Senad Gačević.
Kamen temeljac nove žičare Kotor-Lovćen svečano su položili premijer Crne Gore, predsjednik Opštine Kotor, gradonačelnik Prijestonice i predstavnici konzorcijuma Leitner – Novi Volvox.
U susret obilježavanju Dana državnosti Crne Gore, 13. jul, položen je kamen temeljac prve primorsko-planinske žičare na Jadranu. Žičaru Kotor-Lovćen gradi konzorcijum Leitner – Novi Volvox, a početak radova na žičari ozvaničili su, polaganjem kamena temeljca, premijer Crne Gore Dritan Abazović, gradonačelnik Prijestonice Nikola Đurašković, predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić i Martin Leitner u ime konzorcijuma Leitner – Novi Volvox.
Ideja o projektu žičare Kotor-Lovćen pojavljuje se već duži niz godina da bi sada bila konkretizovana.
U blizini planirane žičare, početkom XX vijeka austrougarska imperija imala je svoju žičaru sa tri rute. Danas počinje gradnja najsavremenije, jedinstvene turističke žičare koja će omogućiti prevoz putnika i ostvariti pozitivan ekonomski efekat na cijelu regiju.
Inostrani i domaći gosti imaće jedinstven pogled na zaliv, brz ekološki prevoz od Kotora do Lovćena, a biće im dostupno i mnoštvo sadržaja i restorana kojima će biti obogaćen cijeli kompleks. Izgradnjom žičare izbjeći će se značajno korišćenje starog puta preko Njeguša što će doprinijeti i njegovom boljem očuvanju ali i smanjenju zagađenja usljed manje količine štetnih gasova koje emituju automobili. Investicija će imati pozitivan uticaj i na lokalne proizvođače hrane i pića, ne samo iz opština Kotor i Cetinje, već i one sa cijele teritorije Crne Gore.
Gospodin Martin Leitner, koji je već bio u posjeti opštini Kotor i Prijestonici Cetinje, i tom prilikom uručio vrijednu donaciju od 200 tablet računara najboljim učenicima i školama u ovim opštinama, ovom prilikom izjavio je:
„Želimo izraziti zahvalnost predsjedniku Vlade Crne Gore, g. Abazoviću, predsjedniku Opštine Kotor, g. Jokiću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, g. Đuraškoviću, na posebnoj pažnji i posvećenosti projektu žičare Kotor-Lovćen. Zaista cijenimo njihove napore uložene tokom pripremnih aktivnosti za ovaj istorijski projekat i siguran sam da će prva primorsko-planinska žičara u Crnoj Gori imati njihovu punu podršku i u narednom periodu. Od prvog dana boravka u Crnoj Gori osjetio sam posebnu energiju i bio zadivljen predivnim kontrastom Bokokotorskog zaliva i veličanstvene planine Lovćen. Oduševljen sam što će naša žičara omogućiti brojnim turistima da osjete istu energiju i zaljube se u prelijepu Crne Goru.“
Planirana trasa žičare počinje od lokaliteta Dub, koji se nalazi na teritoriji opštine Kotor, u neposrednoj blizini ulaza u drumski tunel koji povezuje Kotor sa Tivtom. Trasa vodi do lokaliteta Kuk na planini Lovćen. Lokacija terminala Dub nalazi se unutar Grbaljskog polja, 200 metara od puta Budva – Tivat i 500 metara od aerodroma Tivat. Lokacija terminala Kuk nalazi se na visoravni Kuk na planini Lovćen, na 1.348metara nadmorske visine. Visinska razlika između polazne i krajnje stanice biće 1316 metara. Žičara će biti duga oko 3.900 metara.
Projektovani kapacitet je na nivou od 1200 putnika po satu a očekivani broj putnika tokom prve godine njenog rada biće 400.000 ljudi. Žičaru će opsluživati 40 gondola. Vrijeme putovanja od stanice Dub do stanice Kuk biće nepunih 11 minuta. Sva oprema žičare biće proizvedena od strane renomirane kompanije Leitner koja je osnovana još 1888, a svoju prvu žičaru realizovala je davne 1908. godine.
Prilikom polaganja kamena temeljca konzorcijum Leitner – Novi Volvox promovisao je zaštitni znak – logo žičare koji na moderan i minimalistički način simbolizuje spoj planina i mora. Logo u obliku gondole žičare u unutrašnjem polju sadrži konture kotorskih serpentina u obliku slova M kao i konture planina koje simbolizuju Lovćen i izlazak sunca iza planinskih vrhova. Prema legendi, kotorske serpentine u obliku slova M uspomena su na Knjaginju Milenu i početno slovo njenog imena, pa je i ova lokalna priča inkorporirana u novi brend. Odabrani logo, kao i cijeli projekat, ima inspiraciju da kreira i predstavi snažan, održiv brend koji će privlačiti sve više posjetilaca u Kotor i ka Lovćenu.
Planirano je da se za godinu dana žičara svečano i otvori, ukoliko se na vrijeme ispune svi preduslovi za izgradnju.
Iz današnjeg saopštenja OO DPS Herceg Novi, koje obiluje neinformisanošću i neistinama, dalo bi se zaključiti da je dekoracija ključni i suštinski problem našeg društva, a ne korupcija koja se tokom njihove vladavine na državnom nivou utkala i provukla u gotovo svaku poru crnogorskog društva, saopteno je iz OO Demokrata Herceg Novi.
“Partija, čiji su funkcioneri u bjekstvu od zakona Crne Gore, a marionete u sudstvu, tužilaštvu i državnim preduzećima bivaju hapšene, našla je za shodno da hercergnovskoj lokalnoj upravi zamjeri neobilježavanje 13. jula, Dana državnosti Crne Gore.
No, izgleda to tako zaista biva – kada svoj patriotizam tretirate kao dekoraciju, neki bi rekli fasadu, neiskreno i proračunato, nije ni čudo da vam dekoracija predstavlja suštinski problem.
Da OO DPS Herceg Novi upoznamo bolje sa činjeničnim stanjem: svake godine Opština Herceg Novi obilježava 13. jul, Dan državnosti. Na isti način kao što će i sjutra, polaganjem vijenca na spomenik Bezmetković i evociranjem sjećanja na pale žrtve. Crnogorske zastave će biti istaknute na svim ustanovama čiji je osnivač Opština, a od 21h biće upriličen i defile Gradske muzike i mažoretki kroz centar grada.
Vi, uvažena gospodo, niste patriote ove zemlje i bar vi nemate pravo da to nekome spočitavate. Da ste patriote, vi nikada ne bi bili u partiji koja je bila ekonomski grobar Herceg Novog i koja će biti upamćena kao takva. Vi ste „patriote“ Vašeg Gospodara, onog koji je svoju nacionalnost “prefarbao“ više puta, koji je zajedno sa uhapšenim Veselinom Vukotićem kreirao ekonomsku politiku koja je ujedno bila i omča oko vrata našeg grada.
Vaš patriotizam su urušeni hotelski objekti i zatvaranje očiju pred očiglednim istinama i nepravdama – ali, to je vaš izbor. Herceg Novi je bio i ostaće antifašistički i slobodarski, vi o tome ne morate brinuti” – poručuju iz OO Demokrata Herceg Novi.
© BokaNews, 2021
