Sankcije uvedene Moskvi zbog invazije na Ukrajinu potiru petnaestak godina ekonomskog napretka u Rusiji i 30 godina integracije sa Zapadom, navodi se u izvještaju Instituta za međunarodne finansije (IIF) objavljenom u srijedu.
No utjecaj tih mjera teško je predvidjeti jer ovise o mogućim novim sankcijama s jedne strane i o mogućem odgovoru Rusije, prije svega u energetskom sektoru, s druge, prenosi Hina.
Rat bi za ruskog predsjednika Vladimira Putina mogao biti skup, ali sankcije ne djeluju “kao da stisneš prekidač”, rekla je ekonomistica u IIF-u Elina Ribakova na konferenciji za novinare.
IIF u svom zadnjem izvještaju predviđa da će ruska ekonomija pasti 15 posto ove godine i još tri posto u 2023.
Finansijske sankcije – prije svega smanjena sposobnost Moskve da vraća vanjskih dug – rast cijena i odlazak stranih kompanija iz zemlje usporavaju inostranu potražnju i tako “pogoršavaju kratkoročne, srednjoročne i dugoročne ekonomske izglede”.
Teže posljedice
Autori izvještaja ističu da će se “teže posljedice još osjetiti”.
Elina Ribakova je rekla da su sankcije uzdrmale globalne lance vrijednosti. U tome vidi “raspad 30 godina ulaganja i povezanosti s Evropom”.
Izvršni dopredsjednik IIF-a Clay Lowery misli da ocjena uspjeha sankcija uvedenih Rusiji ovisi o tome što vlade žele postići.
“Ako se želi naškoditi ekonomiji (…), sankcije će sigurno imati učinka” i on će se povećavati, rekao je novinarima.
No dosad se pokazalo da sankcije nisu bile djelotvorne kada je riječ o promjeni politike, dodao je.
Hoteli Sveti Stefan i Miločer ni ove sezone nijesu otvoreni. Na hotelske plaže mogu svi koji namjeravaju, ali su neuređene i bez mobilijara. Razlog je sudski postupak koji zakupac, komapnija Adriatic properties, protiv države vodi pred međunarodnim sudom u Londonu. Dok iz Vlade poručuju da pregovaraju sa zakupcem, iz Morskog dobra kažu da će čekati još deset dana, a onda će raskinuti ugovor o zakupu plaža.
Brojni posjetioci Svetog Stefana u nevjerici su da ih na vratima hotela čeka katanac, a kako stvari stoje ova vrata neće biti otvorena ni ove sezone.
Iz Vlade nastoje, kažu, da hotel uskoro otvori vrata.
– Nastavićemo s realizacijom aktivnosti koje bi nam omogućile brzo otvaranje hotela, od kojih je svakako najbrži mehanizam direktnih pregovora s kompanijom Adriatic Properties o postizanju održivog dogovora za nastavak saradnje – ističu u saopštenju Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma.
Hotel Sveti Stefan je zatvoren od prošle godine, nakon što je građanima prvi put bilo dozvoljeno kupanje na hotelskim plažama. Zakupac je insistirao da one budu rezervisane samo za goste. Sada je spor između Crne Gore i Adrijatik Propertisa pred sudom u Londonu.
Turizmolog Miško Rađenović kaže da je zatvoren Svetac nemjerljiva šteta za crnogorski turizam.
– Sveti Stefan nije hotel koji može za dva dana da se otvori ili zatvori, veliki je uticaj vremenskih prilika i neprilika. Obavezno pod hitno se mora riješiti situacija ali se ne može riješiti ćutanjem – kaže Rađenović.
Elitne plaže poput Kraljičine, Kraljeve i Svetog Stefana danas su neuređene, bez mobilijara i otvorene za sve posjetioce. Iz Morskog dobra zato nemaju više strpljenja za kompaniju Adriatik Propertis.
– Ukoliko ne dođe do dogovora narednih 10 dana zahtijevaćemo od resornog ministarstva dozvolu da raskinemo ugovor o zakupu u zoni morskog dobra. Ta kupališta ni dan danas nijesu uređena i treba zahtijevati da tim kupalištima u sezoni 2022. upravljamo mi – kazao je Mladen Mikijelj direktor Morskog dobra.
Iz Adriatic propertisa su kratko odgovorili da zbog povjerljivosti sudskog postupka koji se vodi u Londonu ne smiju davati nikakve komentare.
Kako god, mora se što prije reagovati, smatra Rađenović.
– Država mora da odluči da li će to biti ovaj ili drugi menadžment, Sveti Stefan mora da se otvori – kategoričan je Rađenović.
U protivnom, slika zatvorenog sveca biće uspomena sa ljetovanja koju će mnogi ponijeti iz Crne Gore.
Na potonulom brodu San Hoze navodno se nalazi 200 tona zlata, srebra i dragog kamenja. Sada su objavljene nove fotografije blaga sa dna mora ispred obale Kolumbije.
Otkriće galije San Hoze potonule prije 300 godina izazvalo je oduševljenje lovaca na blago širom svijeta. Prema procjenama stručnjaka, na brodu koji je potonuo ispred obale kolumbijske luke Kartagena moglo bi da se nalazi najmanje 200 tona zlata, srebra i smaragda. Vrijednost tereta: nekoliko milijardi dolara!
Kada je 2015. godine otkrivena olupina, tadašnji kolumbijski predsjednik Huan Manuel Santos to otkriće je predstavio kao “najvrijednije blago koje je pronađeno u ljudskoj istoriji”.
Zlato, kovanice i topovi
Nakon najnovije komplikovane ronilačke ekspedicije na dubini od 950 metara, kolumbijska vojska je objavila nove fotografije legendarne galije i njenog blaga. Na njima se vide topovi od livenog gvožđa, porculansko posuđe, glinene posude, tegle, ali očigledno i zlatnici. Osim toga, vidi se i dio pramca pokriven algama i školjkama, kao i ostaci trupa broda.
To su najprecizniji snimci tog jedrenjaka ikada napravljeni, rekao je aktuelni kolumbijski predsjednik Ivan Duke.
Otkrivena još jedna olupina
Timovi ronilaca ronili su u četiri misije sa apsolutnom haj-tek opremom, pa tako i sa robotom na daljinsko upravljanje. Oni su utvrdili da je olupina još uvijek nedirnuta.
Osim spektakularnih fotografija poznatog potonulog broda, ronilačka ekspedicija otkrila je i nešto drugo. Nekoliko stotina metara dalje ronioci su pronašli drugu brodsku olupinu: španski jedrenjak iz doba kolonijalizma i jedan škuner iz postkolonijalnog perioda. Sada se planira istraživanje na još 13 mjesta na kojima se možda nalaze olupine drugih brodova.
Nacionalno blago
Brod San Hoze plovio je 1708. iz španskih kolonija u Južnoj Americi prema dvoru kralja Filipa V. ali nikada nije stigao na cilj. U noći 7. juna 1708. u Karipskom moru ga je potopila britanska flota. Od 600 članova posade, preživjela je samo nekolicina. Kolumbija planira vađenje olupine i njeno izlaganje u muzeju u Kartageni. Troškovi bi iznosili oko 61 milion eura. Kolumbija već sada tu olupinu i njen dragocjeni teret naziva “nacionalnim umjetničkim blagom”.
Kome pripada to blago?
Ali, otkada su 2015. otkriveni ostaci broda, traje svađa oko toga kome pripadaju i on i blago koje se nalazi na njemu. Jer, Kolumbija nije jedina zemlja koja svojata San Hoze i njegov teret. I Španija smatra da je to njeno državno vlasništvo, ali i domorodački narod Kara Kara iz Bolivije – sa argumentom da su njihovi preci bili ti koji su u doba kolonijalizma kao prisilni radnici morali da rade u rudnicima srebra.
Drugi festival regionalni pisaca “Knjiga pod feral“ počeće danas na Pjaceti kod kuće Čekrdekovića ispred Otvorenog umjetničkog ateljea u Starom gradu u Budvi.
Festival će u 21 sat otvoriti predsjednik Savjeta za kulturu Opštine Budva dr Predrag Zenović, a potom će nam se predstaviti dvoje autora: pjesnikinja iz Kotora Barbara Delać i pjesnik, esejista,kantautor i scenski pripovjedač iz Novog Sada Miloš Zubac, koji će održti i solo koncert.
Festival se dijelom poklapa sa humanitarnom organizacijom Budvani za Budvane, čiji je događaj nesretnim spletom okolnosti pomjeren za subotu, 11. jun, pa će se Narodna biblioteka Budve pridružiti ovoj humanitarnoj akciji i već na početku Festivala.Naime, tokom našeg regionalnog književnog festivala, sve tri festivalske večeri, do i zaključno sa subotom, 11. jun, biće postavljena kutija dobrotvorne, humanitarne pomoći za naš Dom zdravlja Budva, a za kupovinu mikroskopa LEICA DM 750 sa kamerom (za visokokvalitetne slike najzatjevnijih primjeraka) laboratoriji Doma zdravlja Budva. U slučaju kiše i vremenskih neprilika, program festivala „Knjiga pod feral“ biće realizovan u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović“ u Starom gradu.
Barbara Delać rođena je 1994. godine u Kotoru. Diplomirala je na studijama Moderne i savremene teorije umjetnosti. Članica je književne grupe Foruma mladih pisaca od 2015. godine. Objavljivala je poeziju i kratke priče u zbornicima: „Raspoloženi za ptice“, „Ili je već neko to isplanirao“, „Rješenje zagonetke“, „Bespomoćne riječi“, „Kolažiranje“, „Rukopisi 40“, „Rukopisi 41“, i u brojnim književnim časopisima i portalima. Laureatkinja je 32. Festivala mladih pesnika u Zaječaru (maj, 2017), i pobjedom na ovom konkursu omogućila je štampanje svoje prve knjige poezije „Tomorrowland“. Za istu zbirku pjesama dobila je i Brankovu nagradu 2018. godine.
Dobitnica je rezidencije Berlin-Stipendium za 2019. koju dodjeluje Akademija umjetnosti u Berlinu. U okviru stipendije realizovala je performans sa hrvatskom kantautorkom Sarom Renar pod nazivom “Gdje smo ovo, pričaj mi” (audio-video rad nastao prema tekstu Barbarine poeme). Knjiga ,,Gdje smo ovo, pričaj mi’’ je pjesnička zbirka naslovljena po poemi koju je Barbara Delać napisala za vrijeme svog rezidencijalnog boravka u Njemačkoj, na Akademiji umjetnosti u Berlinu, a kojoj su pridružene i druge pjesme koje tematski i jezičko-stilski zaokružuju jedinstven ciklus.
U Osnovoj školi „Branko Brinić“ u Radovićlima kod Tivta juče je održana svečanost na kojoj su najboljim učenicima koji su svih osam razreda škole završili sa odličnim ocjenama iz svioh predmeta, uručene diplome “Luča”.
Ovogodićnji nosioci te diplome u krtoljskoj školi su Teodora Barbić, Sofija Peričić i Nikola Đurišić. Za đaka generacije proglašena je Teodora Barbić.
Diplome i prigodne nagrade najboljim đacima uručila je v.d. direktorica škole, Slađana Pajević.
Njeguški sir drugi je najbolji sir od ovčijeg mlijeka u svijetu, ocijenio je TasteAtlas, svjetski atlas hrane.
Naime, TasteAtlas objavio je listu 50 najboljih sireva od ovčijeg mlijeka na svijetu, a visoku drugu poziciju zauzeo je upravo Njeguški sir.
– Njeguški sir je crnogorski punomasni tvrdi sir od ovčijeg mlijeka. Skuta se prvo stavlja u gazu, zatim u kalup za sir, a na kraju se pritisne drvenom daskom koja je prekrivena kamenom. Nakon jednog dana sir se posoli i stavi u drvenu kutiju gdje stoji dva dana, a zatim se ostavi da odleži najmanje četiri nedelje, dok ne bude spreman za konzumaciju – navdeno je u opisu proizvoda.
Kako su naveli, krajnji proizvod je sir koji ima zlatnožutu koru i mlečno-kiseli, slani ukus.
Prvo mjesto na listi zauzeo je italijanski Fiore Sardo, a među pet najboljih našao se i Pirotski kačkavalj.
Upravu i štićenike Javne pedagoške ustanove “Bambi” u Tivtu juče su obradovali gosti- Vojo Mrković i njegovi nasljednici, porodica Beckvali iz Njemačke, koji su ih posjetili tivatski vrtić kako bi im uručili novčanu donaciju- 1.270 eura za unapredjenje postojećih uslova rada sa najmlađima.
Direktorica vrtića “Bambi,” dr Jelena Perunović Samardžić, istakla je veliku zahvalnost na donaciji, koja sem materijalne, ima i simboličku vrijednost.
Vojo Mrković je porijeklom iz naših krajeva, a već dugo godina živi u Njemačkoj. Sa svojim nasljednicima, bračnim parom Beckvali, odlučio se da sredstva koja su prikupili, poklone najmlađima, kako bi bar simbolično uticali da se poboljšaju uslovi u kojima stiču prva znanja i drugarstva.
U Turističkom naselju Slovenska plaža danas su svečano otvorene vile Maslina i Ruzmarina u okviru kojih je renovirano 187 smještajnih jedinica. Ovim projektom vrijednim oko pet miliona eura unaprijeđen je kvalitet turističke ponude TN Slovenska plaža, a samim tim i cjelokupnog imidža Hotelske grupe Budvanska rivijera, kao lidera hotelske industrije u Crnoj Gori i jedne od vodećih hotelskih kompanija u regionu.
Bitno je istaći da je 187 smještajnih jedinica sa kategorije 3 zvjezdice podignuto na nivo od 4 zvjezdice po savremenim hotelskim standardima koji će ispuniti očekivanja i najzahtjevnijih gostiju.
Današnjem događaju, kao i obilasku renoviranih smještajnih jedinica prisustvovali su Damir Davidović, državni sekretar u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma, Velizar Kaluđerović, predsjednik Odbora direktora Investiciono razvojnog fonda Crne Gore sa saradnicima, Nikolom Milosavljević i Nemanjom Rakočević, dok su ispred HG Budvanska rivijera domaćini bili Mijomir Pejović, predsjednik odbora direktora, Jovan Gregović, izvršni direktor sa saradnicima i Vesna Vujović, menadžerka TN Slovenska plaža.
Damir Davidović, državni sekretar u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma kazao je ovom prilkom da ga raduje ono što je danas vidio i da je za TN Slovenska plaža od izuzetnog značaja unapređenje kvaliteta smještajnih kapaciteta.
„Jako je dobro da nešto što je bilo u lošem stanju ranije, što često nije moglo da bude u funkciji i otežavalo rad menadžmentu HG Budvanska rivijera u postizanju boljih finansijskih rezultata, sada bude renovirano i da odgovara standardima najzahtjevnijih tržišta“, istakao je Davidović.
Renovirana soba – Slovenska plaza
Velizar Kaluđerović, predsjednik Odbora direktora Investiciono razvojnog fonda kazao je da je IRF omogućio da se ova investicija realizuje sredstvima od pet miliona eura po najpovoljnijim uslovima i da je za svaku pohvalu što je nakon samo nekoliko mjeseci od početka, ovaj projekat uspješno realizovan.
Mijomir Pejović, predsjednik Odbora direktora HG Budvanska rivijera istakao je da je renoviranjem pomenutih blokova u značajnoj mjeri podignut kvalitet turizma ne samo Turističkog naselja Slovenska plaža i HG Budvanska rivijera, već i cijele Budve i Crne Gore.
„Na ovaj način stvaramo dobre osnove za razvoj Hotelske grupe Budvanska rivijera što će uticati na njenu prepoznatljivost, a samim tim i konkurentnost“ kazao je Pejović koji se ovom prilikom zahvalio IRF-u što je prepoznao značaj ove investicije, kao i izvođačima radova koji su na vrijeme i kvalitetno obavili sve neophodne radove i ispoštovali rokove.
Slovenska plaža renoviranje
Jovan Gregović, izvršni direktor HG Budvanska rivijera zahvalio se partnerima koji su omogućili da se realizuje ovako značajna investicija, ističući da će i druge kapacitete sa kategorije 3 zvjezdice u narednom periodu takođe podići na viši nivo.
Nakon današnjeg događaja, Hotelska grupa Budvanska rivijera sa ponosom ističe zadovoljstvo povodom završenog projekta koji je sproveden u kratkom vremenskom roku uprkos brojnim globalnim izazovima. Vjerujemo da će renovirane smještajne jedinice uz ostale sadržaje TN Slovenska plaža i ove godine biti izbor velikog broja gostiju koji će upravo na ovom mjestu stvarati najljepše uspomene sa mora.
Predstavnici nevladinih organizacija “Maškarada” i “Tivatski slikari”, kao i kompanije Adriatic Marinas- Porto Montenegro, obišli su danas Dom zdravlja Tivat i toj zdravstvenoj ustanovi uručili vrijednu donaciju – aparat za kompletnu elektro terapiju, ultrazvuk i kombinovanu terapiju za potrebe fizikalne terapije i CTG aparat.
Aparat za kompletnu elektro terapiju, ultrazvuk i kombinovanu terapiju za potrebe fizikalne terapije donirala je NVU Maškarada u vrijednosti u 3.100 eura, a kompanija Adriatic Marinas je donirala CTG aparat u vrijednosti od 3.206 eura.
Uručenje ove donacije zapravo je završetak projekta NVU „Maškarada“ iz Tivta koji je nazvan „Maska- inspiracija tivatskih slikara“.
„Maškarada je usljed nemogućnosti organizovanja međunarodnog karnevala u Tivtu, prošle godine našla način da kreativnim pristupom promoviše, očuva i afirmiše karnevalsku tradiciju i tako smo sa tivatskim slikarima osmislili da oni na temu maske, karnevala i maškara izrade umjetnička djela koja su prodata na humaniranoj aukciji”- kazao je predstavnik te NVU Goran Božović ističući da je u akciji učestvovalo deset tivatskih slikara koji su ta djela prije prodaje, predstavili javnosti na izložbi prošle godine organizovanoj povodom 21.novembra – Dana Opštine Tivat. Božovič se zahvalio slikarima koji su se odrekli i nagradnog fonda predviđenog konkursom “Maškarade”, kako bi se dodatno uvećao fond sredstava namijenjenih kupovini novih aparata za Dom zdravlja.
“Uspjeli smo u dogovoru sa našim partnerima Porto Montenegrom da postignemo otkup i ostatka tih umjetničkih djela te da dogovorimo donaciju ova dva vrijedna aparata za akušersku ambulantu i za fizikalnu terapiju“- zaključio je Božović, zahvaljući se i Opštini Tivat na podršci koja je pružila ovom projektu.
Senior PR menadžer Porto Montenegera Danilo Kalezić izrazio je veliko zadovoljstvo što su, kako je kazao, imali priliku da izađu u susret jednoj akciji “koja ima nesvakidašnji karakter uvezivanja kulturnih poslanika grada i javnih ustanova.”
Direktorica Doma zdravlja Tivat dr Danica Stevović zahvalila je na donaciji koja će ističe, doprinijeti podizanju kvaliteta zdravstvene zaštite građana Tivta.
Prva Plava zastavica u Crnoj Gori za 2022. godinu podignuta je na kupalištu “MCM” na Velikoj ulcinjskoj plaži. Ove godine prestižno ekološko priznanje osvojilo je 38 kupališta u Crnoj Gori.
Svjetski Dan okeana i mora simbolično je odabran za dodjelu ovog prestižnog ekološkog obilježja za 38 plaža i jednu marinu u Crnoj Gori u jubilarnoj 35. godini postojanja.
Kako napominju u Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom, međunarodno priznanje Plava zastavica je ekskluzivno ekološko obilježje koje se godišnje dodjeljuje plažama i marinama čiji program promoviše visoke standarde iz četiri oblasti: kvalitet morske vode, usluga i sigurnosti na plažama, standarde iz oblasti zaštite životne sredine, kao i obrazovanja i informisanja o ekološkim vrijednostima.
Prvu Plavu zastavicu za 2022. godinu podigli su direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore Mladen Mikijelj i predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari.
“Ponosni smo na kvalitet naših plaža koje odgovaraju svjetskim standardima, a koje su značajne za Crnu Goru, kao atraktivnu turističku destinaciju. Ovim ekskluzivnim obijlježjem šaljemo poruku da Crna Gora kao ekološka i mediteranska zemlja zauzima prepoznatljivo mjesto na turističkim mapama svijeta i da smo spremni da svim turistima pružimo ugodan boravak na crnogorskoj obali”, kazao je Mikijelj.
Bajraktari je izjavio da je Ulcinj ponosan što ima 12 kupališta koji su nosioci Plave zastavice.
“Ulcinjske plaže su zaista brend ulcinjskog turizma, tako da će svi privrednici koji pokazuju ovakve rezultate imati podršku Opštine Ulcinj i Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore”, istakao je Bajraktari.
Kako je kazao, pored obaveznih kriterijuma koje zakupac Plave zastavice mora da ispuni, neophodno je i da se promijeni pristup svih korisnika da brinu o životnoj sredini.
“Ove godine ćemo akcenat staviti na smanjenje i nadam se vrlo brzo ukidanje jednokratne plastike koji je jedan od velikih ekološkuh problema, naveo je direktor NVO “EKOM” Saša Karajović.
Marina sa Plavom zastavicom u 2022. godini je Marina Bar, a plaže sa Plavom zastavicom u 2022. godini u opštini Tivat su “Plavi Horizonti” i Uvala Pržna i “Kalardovo”.
U opštini Budava ovo priznanje dobilo je 19 kupališta, što je polovina svih Plavih zastavica u Crnoj Gori.
To su kupališta “SBS”, “Blue Beach”, “Escallera”, “S and I beach life” i “Poseidon” na Jazu, “San Trope”, “Time out” na Slovenskoj plaži, “Moet & Shandon beach”, Guvance, “Dolcevita”, “Sveti Toma 2”, “Samsara Deluxe”, “Bella Vista”, “Olympic” u Bečićima, zatim “Kamenovo 17A”, “La Suerte 17B”, na Kamenovu, “Galija” – Crvena glavica, “Pura Vida” – Drobni pijesak, “Ponta” – Petrovac, “Lučice”, uvala Lučice.
Plava zastavica – Mcm-beach
U Opština Bar pet kupališta: “Vela beach”, Čanj, “Centar”, Sutomore, “Hotel Korali”, Sutomore, “Best Sunset”, Veliki pijesak, “Paradiso”, uvala Utjeha.
U Ulcinju 12 kupališta sva na Velikoj plaži: “Toni gril”, “Miami”, “Evropa beach”, “Mojito”, “Hills”, “Pearl beach”, “MCM beach”, “Cabo beach”, “Copacabana”, “As Saranda”, “Havana”, “White”.
