Muzej pomorskog nasljeđa Porto Montenegro i organizacija Tattoo Montenegro objavljuju poziv za umjetnike za učestvovanje u multimedijalnoj izložbi “Marks Of Protection”/”Oznake zaštite” koja će svečano biti otvorena u Muzeju pomorskog nasljeđa 18.juna.
Umjetnici iz Crne Gore i regiona pozvani su da predstave svoje radove na izložbi, čiji fokus treba da bude na balkanskom dizajnu tetovaža iz 15tog vijeka, koji bi trebali biti istaknuti u radu. Sva umjetnička djela moraju biti originalna u konceptu, dizajnu i izradi. Fotografija, film, video, digitalna umjetnost, reprodukcije nisu prihvatljivi osim ako se ne koriste kao dio umjetnina ili kolaža mješovitih medija. Instalacioni umjetnički radovi, kao i lični performans, neće biti prihvaćeni. Rukotvorine takođe nisu prihvatljive. Ovaj poziv za prijavu otvoren je za sve umjetnike koji imaju 18 ili više godina.
Izložba će svečano biti otvorena 18.juna u 20 sati, dok je rok za predaju radova 5.jun.
Multimedijalna izložba Marks of Protection biće otvorena 18.juna, uz vizuelnii doživljaj inspirisan temom balkanske tetovaže i prezentacijom radova umetnika regiona. Događaj će demonstracija slikarstva sa balkanskom tematikom tetovaža umetnika Marka Janjuševića, dok će kustos muzeja Dražen Jovanović održati kratku prezentaciju o istoriji balkanske tetovaže, njenom kulturnom značaju I vezu između balkanske domišljatosti i otpornosti pred velikim promjenama.
Nakon uzbudljivog finiša sezone u Prvoj i Drugoj ligi došao je trenutak i za baraž duele, koji će dati odgovor ko će naredne sezone biti u elitnom rangu.
Fudbaleri Arsenala, nakon što su prošle godine ostali bez elite zbog slabijeg izvođenja penala, sada se nadaju da bi mogli da ispišu istoriju, dok najmlađi prvoligaš, ekipa Podgorice, koja je sezonu počela nastupom u Evropi, želi da sačuva status prvoligaša…
U Tivtu će danas (17.30 sati) sigurno biti praznik fudbala, velika podrška sa tribina trebalo bi da bude adut domaćina, koji će pokušati da ostavi što bolji utisak i eventualno napravi dobar rezultat pred revanš u Lješkopolju.
– Očekujem tvrdu utakmicu, vjerovatno vrlo opreznu sa obje strane, jer smo svjesni kakav značaj nosi ovaj dvomeč. Dobro smo analizirali Podgoricu, znamo njihove dobre i loše strane. Mislim da će odlučiti detalj, možda neka sitnica, individualni potez, tako da moramo biti veoma koncentrisani. Igramo prvi meč na svom terenu, očekujemo izuzetno podršku sa tribina i pokušaćemo to da iskoristimo na pravi način. Međutim, mislim da ništa neće biti gotovo, već će revanš dati konačan odgovor – objasnio je Jasmin Muhović, ofanzivac Arsenala, koji je nosio dres Podgorice…
Podgorica je uspjela da izbjegne ispadanje i stigne do baraža. Ali to je tek prvi korak ka konačnom cilju, a to je opstanak u elitnom rangu.
Lješkopoljci danas gostuju Arsenalu, gdje imaju priliku da naprave prvi korak ka spasu…
– Ovi mečevi uvijek su specifični. Nema posebnog favorita, sve je stvar trenutne inspiracije. Nijesmo na nekim utakmicama imali sreće, nadam se da ćemo u baražu zaslužiti da nas pogleda sreća i da sačuvamo mjesto u elitnom rangu. Arsenal je tim koji ima dosta iskusnih igrača, koji su dugo igrali Prvu ligu, tako da moramo biti oprezni. Siguran sam da će revanš na našem terenu biti presudan, ali nastojaćemo da u prvoj utakmici ostvarimo povoljan rezultat. Iako je Arsenal drugoligaš neće nas to zavarati, znamo da moramo biti na maksimalnom nivou, jer baraž je uvijek poseban, zato od starta moramo biti maksimalni, jer cijela sezone staje u ove dvije utakmice – svjestan je iskusni napadač Admir Adrović.
Upravitelj stroja bulk carriera na američkom se sudu izjasnio krivim po dvije tačke optužnice – za namjerno ispuštanje oko 38. 000 litara kaljužne vode u američke vode kod obale New Orleansa prošle godine te za ometanje istrage koju je provodila obalna straža i pokušaj zataškavanja slučaja.
Inače ruski državljanin, Kirill Kompaniets, bio je upravitelj stroja na bulk carrieru koji plovi pod zastavom Maršalovih otoka, a njegov protuzakonit postupak prvi je Obalnoj straži prijavio član posade putem društvenih mreža. Kompaniets je optužen za postupak ilegalnog ispuštanja uljnog otpada čime je prekršio Zakon o sprječavanju onečišćenja s brodova.
Prema dokumentima koji su podneseni sudu, u martu prošle godine na brodu su se odvijali popravci vezani za problem ispuštanja čiste balastne vode, uslijed čega je došlo do puknuća ventila i poplave strojarnice. Tokom jedne noći, nakon što je problem već bio pod kontrolom, a brod na sidrištu u blizini jugozapadnog prolaza kod obale Louisiane, Kompaniets i njemu podređeni član posade namjerno su izbacili oko 38 000 litara zauljene vode u more.
Brodska oprema za sprječavanje onečišćenja nije korištena, a ispuštanje nije zabilježeno u knjizi evidencije goriva i ulja.
Kompaniets je optužen i za kazneno djelo ometanja pravde zbog svojih nastojanja da prikrije protuzakoniti postupak, za što je također priznao krivnju, navodeći da je davao lažne izjave Obalnoj straži, uništio ispise računalnih alarma, unosio lažne zapise u knjigu evidencije goriva i ulja, održavao sastanke s podređenim članovima posade navodeći ih na davanje lažnih izjava Obalnoj straži te da je tražio od njih brisanje svih dokaza s mobitela. Osim toga, pripremio je i osvetnički dokument u kojemu je člana posade koji ga je prijavio optužio za loš rad kako bi ga time diskreditirao.
Pomoćnik glavnog državnog odvjetnika iz Odjela za okoliš i prirodne resurse, Todd Kim, u izjavi je istaknuo kako su namjerno onečišćenje američkih voda i pokušaji prikrivanja zločina iznimno teška kaznena djela koja se ne toleriraju te kako ovaj sudski postupak šalje jasnu poruku svakome tko krši zakon i ugrožava dragocjene prirodne resurse.
U meksičkom pograničnom gradu Tijuani deseci migranata izveli su u subotu operu kako bi ukazali na borbu onih koji pokušavaju u borbi za bolji život doći do Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Uz baroknu glazbu i urbani ples, opera prikazuje priču o 15-godišnjoj gvatemalskoj tinejdžerici koja je s majkom krenula na sjever, bježeći od nasilja bandi u svojoj zemlji. Nakon što su stigle do američke granice u blizini San Diega, vraćene su nazad u Meksiko da čekaju postupak za azi, u sklopu programa “Protokoli za zaštitu migranata” (MPP), također poznatog kao “Ostani u Meksiku”.
Redateljica Yuriria Fanjul, iz Mexico Cityja, rekla je kako je sudjelovanje u operi omogućilo glumcima da procesuiraju traumu vlastitih migracijskih iskustava. “Pokazalo se da im glazba i izvođenje djela prirodno pomažu da procesuiraju te emocije”, navela je.
Jedna od glumica, Karla Patricia izrazila je nadu da će moći nastaviti sudjelovati u scenskoj umjetnosti. “Ova je opera bila potpuna promjena u mom životu”, istaknula je i dodala da je jako sretna što pleše.
U Mostaru je juče uz prigodnu svečanost otvoren prvi Muzej oldtimera u BiH koji je okupio oldtimere iz devet zemalja svijeta i brojne ljubitelje limenih četverotočkaša iz prošlog stoljeća.
U novootvorenom muzeju u mostarskom naselju Rodoč koji se nalazi u prostoru nekadašnje kasarne je izloženo 40 eksponata među kojima se nalaze jedinstveni primjerci oldtimera kakvi se ne mogu pronaći u ostatku Evrope.
Sadržaj su obogatili i broji gosti koji su stigli iz devet zemalja svijeta i bogat kulturno-umjetnički program kojim su članovi u narodnim nošnjama posjetiocima dočarali vrijeme kad su izložena vozila vladala evropskim saobraćajnicama.
Predsjednik Oldtimer kluba Mostar Zdravko Vidović koji je idejni tvorca jedinstvene priče u najvećem hercegovačkom gradu ističe kako je ovo prvi muzej oldtimera jednog kluba koji je nastao isključivo zahvaljujući entuzijazmu članova na što je jako ponosan.
„Ovo je prvi put zabilježeno u Evropi da Klub otvara muzej i servis za procjenu oldtimera i kampus oldtimera. Jedinstven je muzej na Balkanu i prvi muzej jednog oldtimer kluba, koji je pod zaštitom UNESCO-a, punopravni član svjetske oldtimer organizacije FIVA i predstavnik BiH“, ističe Vidović s ponosom.
Naglašava da ideja o otvaranju muzeja seže još unazad 15 godina zbog želje za unapređenjem kulturnog sadržaja na prostorima Mostara i da su priču uspjeli realizirati zahvaljujući Civilnoj zaštiti HNK koja im je dodjelila prostor.
„Investirali smo 210 hiljada KM da se objekat dovede u stanje za korištenje i četiri mjeseca danonoćno radili kako bi uspjeli realizirati priču do kraja maja kada tradicionalno u Mostaru organiziramo skup oldtimera koji dolaze iz raznih krajeva svijeta i zaista sam ponosan zbog toga“, kaže idejni tvorac jedinstvenog muzeja u našoj zemlji.
Muzej se prostire od 700 kvadratnih metara, a izloženo je za sada 40 automobila iz prošlog stoljeća, među kojima su neki stari i oko 100 godina. Uz to imati servis za procjenu oldtimera, gdje će se utvrđivati originalnost vozila potrebna za registraciju oldtimera.
U sklopu muzeja je također antikvarnica i pub za goste, a planiraju u surađuju sa mladim umjetnicima održavati i umjetničke izložbe, promocije, prezentacije i brojni sadržaji s ciljem da to bude kulturno mjesto koje je jedinstveno u regiji.
Osim uživanja u izložbenom dijelu i fotografiranja sa muzejskim primjerima vozila, posjetioci danas imaju mogućnost i za avanturističku vožnju Yugoturu u jednom od restauriranih vozila, što će biti dio turističke ponude u Mostaru sa ciljem da se promovira i Vinsku cestu Hercegovine.
“Domicijan u Kotoru” naziv je multidisciplinarnog projekta koji je sprovela Opštinska javna ustanova “Muzeji” Kotor, s ciljem prezentacije, digitalne analize i istraživanja mermernog portreta rimskog imperatora Domicijana koji se čuva u Kotorskom lapidarijumu.
Ovaj portret izuzetnog je kvaliteta, a pronađen je osamdesetih godina prošlog vijeka u Kumboru, dok je pretpostavka da je nastao tokom osme ili devete decenije I vijeka.
Tit Flavije Domicijan, koji je stupio na presto 81 i ubijen 96. u svojoj četrdesetpetoj godini života, bio je prvi rimski car prema kojem je službeno primijenjena kazna Damnatio memoriae (protjerivanje iz javne uspomene), koju je rimski senat posmrtno izricao zbog tiranije, izdaje ili neke druge krivice počinjene prema Rimskom carstvu.
U namjeri da se dođe do mogućeg izgleda Domicijanovog lica, u digitalnoj analizi korišćena je napredna metoda koja se temelji na mašinskom učenju, odnosno upotrebi generativne neuralne mreže GAN u stvaranju prikaza. Oživljavanjem lica cara Domicijana kroz fotorealistični prikaz djelimično je povraćen identitet ovom značajnom eksponatu iz fundusa OJU “Muzeji” Kotor.
Na projektu su učestovali arheolozi Timka Alihodžić, Miloš Petričević i Jugoslav Pendić, dok su urednice bogatog kataloga koji prati ovo vrijedno istraživanje mr Mirjana Vukasović i Jelena Vukasović.
Digitalna analiza i istraživanje biće predstavljeno u Crkvi sv. Pavla u Kotoru, u ponedjeljak, 30. maja s početkom u 19 sati.
U Herceg Novom obilježeno je 50 godina rada Podružnice Bokeljske mornarice svečanim defileom članova iz Kotora, Tivta i Herceg Novog, u kojem su učestovovale gradske muzike i Tivta, Bokeljskim kolom na Trgu Nikole Đurkovića te otvaranjem novih prostorija u neposrednoj blizini glavnog gradskog trga.
Raport predsjedniku Opštine, Stevanu Katiću na platou ispred zgrade Opštine predao je prvi kapetan Podružnice Herceg Novi, Dejan Verigo. Defile članova Bokeljske mornarice nastavljen je do centra grada, gdje je nakon postrojavanja ispaljena počasna paljba, a zatim zaplesano Bokeljsko kolo.
Kako je istakao predsjednik Katić, našem gradu je čast da imamo organizaciju koja baštini vjekovne pomorske tradicije Boke kotorske, a koja je danas od nacionalnog značaja i svrstana na UNESCO listu svjetske nematerijalne kulturne baštine.
Bokeljska mornarica Herceg Novi
-Lokalne zajednice Boke kotorske zaslužne su što je tradicija Bokeljske mornarice održana tokom 12 vijekova, od kada su je osnovali kotorski pomorci. Za pet decenija trajanja ove organizacije u našem gradu zaslužne su porodice iz Herceg Novog koje su u nju ugradile svoju ljubav, vrijeme i energiju, ne dopuštajući da se lokalni ogranak ugasi. Opština Herceg Novi cijeni i podržava rad Podružnice, sa željom da doprinese očuvanju kontinuiteta i usaglašavanju aktivnosti sa savremenim potrebama, uvijek posebno imajući u vidu istorijski i kulturni značaj Bokeljske mornarice, naglasio je Katić.
Čestitajući jubilej, Katić je izrazio želju i namjeru gradske uprave da u narednom periodu odred Bokeljske mornarice aktivno učestvuje u društvenom životu grada, u obilježavanju važnih datuma i svečanostima koje su povezane sa pomorskom prošlošću i tradicijom Herceg Novog i Boke.
Bokeljska mornarica Herceg Novi
Predsjednik hercegnovske Podružnice Bokeljske mornarice Milorad Nešić se u emotivnom obraćanju zahvalio lokalnoj samoupravi na podršci i pomoći. Pozvao je na minut ćutanja kojim je odata pošta bivšem predsjedniku Podružnice, doktoru Miroslavu Miru Mariću i dugogodišnjem mornaru Iliji Bijeliću.
Svečanosti su, u ime Opštine, prisustvovali i glavni administrator Nenad Đorđević i sekretar za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju, Vasilije Ćuković.
Obaveza poslodavca ukoliko dođe do dogovra u vezi radne nedjelje bila bi da isplati 100% uvećanu dnevnicu za radnu nedelju i da radnik koji radi nedelju ne radi ponedeljak. Na taj način bi radnik mogao da zaradi više od 100 do 150 e mjesečno, a da ima sva garantovana prava.
Savez sindikata, Unija slobodnih sindikata i Unija poslodavaca Crne Gore, koji sa Vladom čine socijalni savjet, na pragu su dogovora oko rada trgovina nedjeljom, saznaje portal “Dana” iz pouzdanih izvora,
Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma nastoji da dođe do dogovora između radnika i poslodavaca, što bi bio istorijski korak naprijed za unapređenje prava radnika sa kojim bi se saglasila i Unija poslodavaca Crne Gore.
– Iako su prethodnih dana pojavile brojne dezinformacije u vezi sa vraćanjem na stari sistem rada u trgovinama, ali je jasno da smo na pragu dogovora Unije slobodnih sindikata, Saveza sindikata Crne Gore i Unije poslodavaca Crne Gore, koji sa Vladom, čine socijalni savjet – kaže sagovornik poratla “Dana” koji je dio pregovaračkog procesa, a koji je želio da ostane anoniman.
Obaveza poslodavca ukoliko dođe do dogovra u vezi radne nedjelje bila bi da isplati 100% uvećanu dnevnicu za radnu nedelju i da radnik koji radi nedelju ne radi ponedeljak. Na taj način bi radnik mogao da zaradi više od 100 do 150 e mjesečno, a da ima sva garantovana prava, u saradnji sa Upravom za inspekcijske poslove koja bi otvorila posebnu liniju za prijavu nepravilnosti i pooštrila kazne za nepoštovanje dogovorenih prava za radnika,
Inače, Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma saopštilo je da da vijesti o vraćanju na stari sistem rada u trgovinama, odnosno radnu nedelju nisu istinite.
Oni su kazali da se dogovor o neradnoj nedelji može postići jedino dijalogom i dogovorom svih socijalnih partnera u Socijalnom savjetu.
“MERT u saradnji sa predstavnicima poslodavaca i oba reprezentativna sindikata vodi intenzivne razgovore kako bi se pronašao model kojim će se unaprijediti prava radnika i omogućiti im zagarantovano pravo na dostojanstveni rad, uz jasne mehanizme inspekcijske kontrole koji će garantovati da se sve dogovoreno na Socijalnom savjetu mora strogo poštovati”, navodi se u saopštenju.
Gotovo dvije trećine dugoročnih investicionih ugovora, koje je prethodno rukovodstvo Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom zaključivalo sa uglavnom privilegovanim pojedincima zbog brojnih utvrđenih nepravilnosti, biće raskinuto.
Upravni odbor preduzeća na čijem čelu je Blažo Rađenović, na posljednjoj sjednici upoznao se sa informacijom o stepenu realizacije zaključenih dugoročnih ugovora i ovlastio je stručnu komisiju da u saradnji sa direktorom Mladenom Mikijeljom angažuje stručna lica građevinske i geodestke struke kako bi se utvrdilo faktičko stanje. Pregledano su 74 ugovora od kojih je, kažu u preduzeću, 75 odsto njih sporno.
Mikijelj je “Vijestima” kazao da je u prethodnom vremenskom periodu preduzeće formiralo komisiju za kontrolu svih investicionih ugovora o korišćenju morskog dobra.
“Komisija je formirana od advokata i diplomiranih pravnika. Ona je detaljno izvršila kontrolu svakog pojedinačnog ugovora od iniciranja izgradnje kupališta do potpisivanja ugovora i realizacije projekta, te je o tome sačinila izvještaj”, kazao je Mikijelj i naglasio da je komisija obradila ukupno 74 dugoročna investiciona ugovora.
Nakon rada prve komisije, kako je dodao, investicione ugovore, tehničku dokumentaciju i izvedeno stanje sagledaće inženjeri građevinske, arhitektonske i geodestke struke, kako bi sa tog aspekta preduzeće imalo potpunu informaciju o stvarnom stanju stvari na terenu.
“Imajući u vidu da su već uočena određena odstupanja i nepravilnosti na terenu u odnosu na stanje u tehničkoj dokumentaciji, nakon što stručna lica inžinjerske struke sagledaju kompletnu dokumentaciju i daju mišljenje, odmah ćemo pokrenuti proceduru raskida ugovora sa onim korisnicima koji nijesu poštovali zakonske procedure i ugovorene obaveze”, istakao je Mikijelj.
Kako se na višedecenijski zakup davala obala nakon izbora 2020. u vrijeme čekanja na formiranja tadašnje Vlade Zdravka Krivokapića, dok su javnim preduzećem još upravljali kadrovi DPS u periodu od 1. septembra do kraja novembra te godine zaključeno je više ugovora o dugoročnom zakupu djelova morske obale.
Prema podacima sa sajta JPMD u posljednjih 12 godina, kako je pisao ranije nedjeljnik Monitor, zaključeno je 30 dugoročnih investicionih ugovora za zakup i korišćenje morskog dobra, obale, plaža, marina. Čak devet u vakuumu od izbora do formiranja Krivokapićeve Vlade.
U Morskom dobru su zaključili ugovore sa investitorima bliskim bivšoj vlasti za zakup morskog dobra pod izuzetnim uslovima, na osnovu javnih poziva za izgradnju novih kupališta od Herceg Novog do Bara i Ulcinja. Po osnovu investicionog ulaganja zakupci su dobijali povoljne uslove zakupa od 10, 20 ili 30 godina, zavisno od lokacije.
Prema pisanju Monitora značajan dio obale otuđen je na desetine godina ili u nekim slučajevima gotovo i cijeli vijek. Mnogi vlasnici hotela, turističkih i ugostiteljskih objekata iskoristili su tu mogućnost i na duži rok postali vlasnici/zakupci dragocjenog dijela dobra od opšteg značaja, uz simbolične nadoknade. Izgradnjom novog kupališta ili uređenjem plaže dobijaju pravo da dugo eksploatišu atraktivne djelove obale, koje često i prisvoje tako što zabrane pristup građanima i turistima koji nisu gosti njihovih turističkih objekata.
Crnogorski jedriličar Milivoj Dukić nastup u zlatnoj grupi Svjetskog prvenstva u olimpijskoj klasi ILCA7 završio je na 30, a Ilija Marković na 60. mjestu.
Dukić je bio blizu plasmana u TOP 20, a Ilija blizu plasman u TOP 40, ali je jedriličarima iz Crne Gore posljednjeg dana ponestalo snage i koncentracije.
Zlatnu medalju osvojio je Žan Baptist Bernaz iz Francuske.
Srebrni je bio Kipranin Pavlos Kontides, dok je bronzanu medalju osvojio Filip Jurišić iz Hrvatske, koji je uoči posljednjeg finalnog dana bio osmi.
Srebrni sa Olimpijskih igara u Tokiju,
Tonči Stipanović (Hrvatska), ostao je bez pobjedničkog postolja i završio na petom mjestu.
