Obaveza poslodavca ukoliko dođe do dogovra u vezi radne nedjelje bila bi da isplati 100% uvećanu dnevnicu za radnu nedelju i da radnik koji radi nedelju ne radi ponedeljak. Na taj način bi radnik mogao da zaradi više od 100 do 150 e mjesečno, a da ima sva garantovana prava.
Savez sindikata, Unija slobodnih sindikata i Unija poslodavaca Crne Gore, koji sa Vladom čine socijalni savjet, na pragu su dogovora oko rada trgovina nedjeljom, saznaje portal “Dana” iz pouzdanih izvora,
Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma nastoji da dođe do dogovora između radnika i poslodavaca, što bi bio istorijski korak naprijed za unapređenje prava radnika sa kojim bi se saglasila i Unija poslodavaca Crne Gore.
– Iako su prethodnih dana pojavile brojne dezinformacije u vezi sa vraćanjem na stari sistem rada u trgovinama, ali je jasno da smo na pragu dogovora Unije slobodnih sindikata, Saveza sindikata Crne Gore i Unije poslodavaca Crne Gore, koji sa Vladom, čine socijalni savjet – kaže sagovornik poratla “Dana” koji je dio pregovaračkog procesa, a koji je želio da ostane anoniman.
Obaveza poslodavca ukoliko dođe do dogovra u vezi radne nedjelje bila bi da isplati 100% uvećanu dnevnicu za radnu nedelju i da radnik koji radi nedelju ne radi ponedeljak. Na taj način bi radnik mogao da zaradi više od 100 do 150 e mjesečno, a da ima sva garantovana prava, u saradnji sa Upravom za inspekcijske poslove koja bi otvorila posebnu liniju za prijavu nepravilnosti i pooštrila kazne za nepoštovanje dogovorenih prava za radnika,
Inače, Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma saopštilo je da da vijesti o vraćanju na stari sistem rada u trgovinama, odnosno radnu nedelju nisu istinite.
Oni su kazali da se dogovor o neradnoj nedelji može postići jedino dijalogom i dogovorom svih socijalnih partnera u Socijalnom savjetu.
“MERT u saradnji sa predstavnicima poslodavaca i oba reprezentativna sindikata vodi intenzivne razgovore kako bi se pronašao model kojim će se unaprijediti prava radnika i omogućiti im zagarantovano pravo na dostojanstveni rad, uz jasne mehanizme inspekcijske kontrole koji će garantovati da se sve dogovoreno na Socijalnom savjetu mora strogo poštovati”, navodi se u saopštenju.
Gotovo dvije trećine dugoročnih investicionih ugovora, koje je prethodno rukovodstvo Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom zaključivalo sa uglavnom privilegovanim pojedincima zbog brojnih utvrđenih nepravilnosti, biće raskinuto.
Upravni odbor preduzeća na čijem čelu je Blažo Rađenović, na posljednjoj sjednici upoznao se sa informacijom o stepenu realizacije zaključenih dugoročnih ugovora i ovlastio je stručnu komisiju da u saradnji sa direktorom Mladenom Mikijeljom angažuje stručna lica građevinske i geodestke struke kako bi se utvrdilo faktičko stanje. Pregledano su 74 ugovora od kojih je, kažu u preduzeću, 75 odsto njih sporno.
Mikijelj je “Vijestima” kazao da je u prethodnom vremenskom periodu preduzeće formiralo komisiju za kontrolu svih investicionih ugovora o korišćenju morskog dobra.
“Komisija je formirana od advokata i diplomiranih pravnika. Ona je detaljno izvršila kontrolu svakog pojedinačnog ugovora od iniciranja izgradnje kupališta do potpisivanja ugovora i realizacije projekta, te je o tome sačinila izvještaj”, kazao je Mikijelj i naglasio da je komisija obradila ukupno 74 dugoročna investiciona ugovora.
Nakon rada prve komisije, kako je dodao, investicione ugovore, tehničku dokumentaciju i izvedeno stanje sagledaće inženjeri građevinske, arhitektonske i geodestke struke, kako bi sa tog aspekta preduzeće imalo potpunu informaciju o stvarnom stanju stvari na terenu.
“Imajući u vidu da su već uočena određena odstupanja i nepravilnosti na terenu u odnosu na stanje u tehničkoj dokumentaciji, nakon što stručna lica inžinjerske struke sagledaju kompletnu dokumentaciju i daju mišljenje, odmah ćemo pokrenuti proceduru raskida ugovora sa onim korisnicima koji nijesu poštovali zakonske procedure i ugovorene obaveze”, istakao je Mikijelj.
Kako se na višedecenijski zakup davala obala nakon izbora 2020. u vrijeme čekanja na formiranja tadašnje Vlade Zdravka Krivokapića, dok su javnim preduzećem još upravljali kadrovi DPS u periodu od 1. septembra do kraja novembra te godine zaključeno je više ugovora o dugoročnom zakupu djelova morske obale.
Prema podacima sa sajta JPMD u posljednjih 12 godina, kako je pisao ranije nedjeljnik Monitor, zaključeno je 30 dugoročnih investicionih ugovora za zakup i korišćenje morskog dobra, obale, plaža, marina. Čak devet u vakuumu od izbora do formiranja Krivokapićeve Vlade.
U Morskom dobru su zaključili ugovore sa investitorima bliskim bivšoj vlasti za zakup morskog dobra pod izuzetnim uslovima, na osnovu javnih poziva za izgradnju novih kupališta od Herceg Novog do Bara i Ulcinja. Po osnovu investicionog ulaganja zakupci su dobijali povoljne uslove zakupa od 10, 20 ili 30 godina, zavisno od lokacije.
Prema pisanju Monitora značajan dio obale otuđen je na desetine godina ili u nekim slučajevima gotovo i cijeli vijek. Mnogi vlasnici hotela, turističkih i ugostiteljskih objekata iskoristili su tu mogućnost i na duži rok postali vlasnici/zakupci dragocjenog dijela dobra od opšteg značaja, uz simbolične nadoknade. Izgradnjom novog kupališta ili uređenjem plaže dobijaju pravo da dugo eksploatišu atraktivne djelove obale, koje često i prisvoje tako što zabrane pristup građanima i turistima koji nisu gosti njihovih turističkih objekata.
Crnogorski jedriličar Milivoj Dukić nastup u zlatnoj grupi Svjetskog prvenstva u olimpijskoj klasi ILCA7 završio je na 30, a Ilija Marković na 60. mjestu.
Dukić je bio blizu plasmana u TOP 20, a Ilija blizu plasman u TOP 40, ali je jedriličarima iz Crne Gore posljednjeg dana ponestalo snage i koncentracije.
Zlatnu medalju osvojio je Žan Baptist Bernaz iz Francuske.
Srebrni je bio Kipranin Pavlos Kontides, dok je bronzanu medalju osvojio Filip Jurišić iz Hrvatske, koji je uoči posljednjeg finalnog dana bio osmi.
Srebrni sa Olimpijskih igara u Tokiju,
Tonči Stipanović (Hrvatska), ostao je bez pobjedničkog postolja i završio na petom mjestu.
Brod koji sakuplja plastiku Foto: H2 Industries / Offshore Energy
Tvrtka za proizvodnju vodika, H2 Industries, u suradnji s tvrtkom pomorske arhitekture Technolog, razvila je 3D dizajn konceptnog broda koji bi trebao prikupljati plastični otpad i pretvarati ga u čisti vodik.
Prema procjenama UNEPA, UN-ovog programa za koordinaciju odgovora na ekološke probleme, zagađenje oceana plastikom još uvijek naglo raste te bi se moglo udvostručiti do 2030. godine. Plastični otpad trenutno čini 80% ukupnog otpada u moru, a najmanje 14 milijuna tona plastike završi u oceanu svake godine, piše Offshore Energy.
Dizajn za ovaj inovativni koncept predstavlja brod koji će skupljati plastični otpad, a zatim ga pretvarati u čisti vodik, pri čemu će se višak vodika moći vraćati na kopno.
Brod će biti nešto duži od 150 metara. Putovat će brzinom od četiri čvora koristeći električne motore, a dva manja plovila će vući mrežu koja bi trebala odvoditi otpad s površine mora, ali i do deset metara u dubinu. Najveća inovacija bit će otvoreni pramac koji će omogućiti da se prikupljeni plastični otpad ubaci na transportere i u skladišni prostor. Nakon toga, otpad će se pretvarati u vodik procesom termolize.
Za svakih 600 kilograma otpada može se proizvesti približno 100 kilograma vodika, koji se onda mogu smjestiti u liquid organic hydrogen carrier (LOHC) te u kontejnere. Kontejneri će se brodskim dizalicama prenositi na manja plovila koja će vodik prevoziti na kopno.
Predviđeno je da svaki brod skuplja plastiku oko godinu dana na jednom mjestu prije nego što prijeđe na drugo. Kako prilikom procesa ne bi bio ugrožen biljni i životinjski svijet, brod će koristiti industrijski testiranu tehnologiju dizajniranu za zaštitu biljaka, životinja i njihovih staništa.
U brodskoj industriji trenutno postoji veliki broj inicijativa vezanih za čišćenje plastičnog otpada. Najveća japanska brodarska linija, Mitsui OSK Lines (MOL), izvijestila je prošle godine kako su mikroplastiku izvučenu iz mora pretvorili u energetske proizvode korištenjem posebnih uređaja. Istovremeno, brodovi tvrtke Maersk igrali su ključnu ulogu u programu neprofitne organizacije The Ocean Cleanup, koja razvija različite tehnologije za čišćenje oceana od plastike, piše Splash 247.
U protekla 24 sata nije bilo preminulih od posljedica koronavirusa, registrovano je 57 novozaraženih, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ. Oporavila su se još 33 pacijenta. Broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 444.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (subota, 28.05.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 718 uzoraka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 57 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2”, istakli su iz IJZ.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
25
Budva
6
Tivat
6
Kotor
5
Bar
4
Nikšić
3
Cetinje
2
Šavnik
2
Bijelo Polje
1
Danilovgrad
1
Herceg Novi
1
Kolašin
1
UKUPNO
57
Udio pozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih dana 28.05.2022. godine iznosio je 7,94 odsto.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2720.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 237099.
Tradicionalna EST105 regata, koja je privukla veliki broj jedriličara i ljubitelja jedrenja, zatvorila je majska dešavanja u Portonovom.
Od 26. do 28. maja Portonovi je bio domaćin internacionalne regate EST105 koja je spojila Bari i Herceg Novi.
“U toku ova dva dana, Portonovi je privukao veliki broj jedriličara i ljubitelja jedrenja, ali i svih onih koji željno iščekuju ljetnju sezonu, koji su uživali u morskim aktivnostima i bogatom zabavnom programu koji ih je pratio”, navodi se u saopštenju.
Duh uzbudljivih morskih aktivnosti nastaviće se i od 10. do 12. juna, kada će biti održana Portonovi regata Bokeška ostrva, i to treći put.
“Ovo je idealna prilika da se proslavi i početak rada Portonovi Yacht Club-a koji obećava da bude novi centar okupljanja ljubitelja jedrenja iz čitavog regiona, a i šire”, rekli su iz Portonovog.
Uz brojne aktivnosti, među kojima su i časovi jedrenja sa iskusnim jedriličarima, klub nudi brojne pogodnosti za svoje članove koje će im omogućiti da izvuku maksimum iz onoga što jedrenje nudi.
Portonovi / regata
“Nije slučajno da se dvije ovako velike regate odvijaju u Portonovom, kao ni da je on domaćin jedriličarskog kluba po svjetskim standardima. Portonovi Marina je uvela visoke standarde kad je boravak jahti na crnogorskom primorju u pitanju”, navodi se u saopštenju.
Sa ukupno 238 vezova, marina može da primi jahte do 70 metara unutar i 120 metara van marine. Trenutna popunjenost obećava da će ove godine u njoj biti rekordan broj jahti koje će moći da imaju 24-satni servis zaposlenih.
“Upravo je sinegrija između atmosfere koju nosi Portonovi sa svojim dešavanjima i Portonovi Marine i jedriličarskog kluba ono što čini ovaj rizort posebnim. Uz to, nedavno je otvorena i Portonovi plaža koja, još od prethodnih sezona, privlači pažnju posjetilaca, a koja i zvanično najavljuje otvaranje ovogodišnje sezone”, dodaje se u saopštenju.
Zaposleni i organizatori već najavljenog bogatog programa ovog ljeta optimistični su da će ovo biti ljeto kada će Portonovi zasijati u svom punom sjaju.
Povodom obilježavanja 50 godina od osnivanja Bokeljske mornarice 809, podružnice Herceg Novi, danas, nedelja, 29. maj će biti upriličena svečana proslava jubileja, kao i otvaranje nove kancelarije novske podružnice.
Kako je najavljeno, u 19 sati sati kreće defile odreda Bokeljske mornarice, podružnica Kotor, Tivat i Herceg Novi, od parka Boka do platoa ispred Opštine Herceg Novi, gdje će predsjedniku Opštine predati svečani raport.
Svečanost će biti nastavljena na Trgu Nikole Đurkovića, gdje će odigrati tradicionalno Bokeljsko kolo, a uslijediće svečano otvaranje nove kancelarije, u ulici Desete Hercegovačke brigade broj 4.
Zbog proslave u čast jubileja podružnice Bokeljske mornarice Herceg Novi, od 19:00 do 19:30 će biti obustavljen saobraćaj u dijelu Njegoševe ulice.
Biser Crnoga mora, Odesa, grad je koji je na više načina spajao svjetove i kulture. Osnovalo ga je Rusko Carstvo, ali s izraženim mediteranskim duhom na svakom koraku. Stoljećima je bio velika i važna luka. Danas je to još jedini pravi izlaz Ukrajine na more.
Stignete li danas do Odese – a to je jednako komplicirano kao prije mnogo stoljeća, zbog rata nije moguće slijetanje na gradski aerodrom. Zapravo, aerodroma uopće nema, raketiran je nekoliko puta. Jedino se može doći automobilom, a taj put od Zagreba traje 48 sati, s noćenjem na pola puta u Rumunjskoj.
Nećete vidjeti slavne plaže ni jednako znamenite Potemkinove stube na kojima je snimljena poznata scena Ejzenštejnove “Krstarice Potemkin”, ni mnogo toga što ovu ljepoticu na Crnome moru čini svjetski poznatim ljetovalištem. Njezini najpoznatiji i najzanimljiviji dijelovi jednostavno su odsječeni i zaštićeni vojnim kontrolnim točkama i vrećama s pijeskom.
Odesa je spremna na puno suprotstavljanje ruskim snagama
I staro i mlado i veliko i malo danima je, zbog obrane od mogućeg iskrcavanja ruske vojske s mora na plaže koje bi u ovo doba, dakako, u mirnodopska vremena bile prepune stranih turista i lokalnih stanovnika, punilo vreće pijeskom, čak 700 tona dnevno, koje sada štite kulturno blago ove luke. U strahu da bi njihov grad, luka Odesa, mogao doživjeti sudbinu nestalog Mariupolja…
Život i njegova kvaliteta, kažu, uvijek se najbolje osjeti na gradskoj tržnici. Ona u Odesi velika je i puna svega. Ali malo je kupaca, ili bar onih koji imaju novca za veću kupnju.
Ulice obrubljene drvećem koje je guverner Odese od 1803. do 1814., vojvoda de Richelieu, donio iz cijelog svijeta (američke platane, magnolije i topole) jer on je hortikulturu vidio kao način izražavanja kozmopolitizma Odese – sada su prazne. Grad od milijun stanovnika napustilo je najmanje njih 10 posto. Pobjegli su u rijetke, sigurnije dijelove Ukrajine.
Mnogi su otišli u inozemstvo, rođacima ili u izbjegličke centre koje je Europa morala osigurati kako bi prihvatila golem broj onih koji bježe od rata u njezinu srcu. Oni koji su ostali, ako se već nisu pridružili postrojbama Teritorijalne obrane, vježbaju obranu oružjem. Medicinske ustanove pripremaju kirurške odjele za ranjenike. Odesa je, vjeruju svi, spremna na puno suprotstavljanje ruskim snagama.
Vibrantna, multikulturna Odesa
Inače vibrantna, multikulturna Odesa oduvijek je dom ne samo Ukrajincima, njih je najviše, oko 65 posto, nego i velikoj ruskoj zajednici, ali i Talijanima, Francuzima, Armencima, Grcima, Poljacima i Židovima.
Ulaskom obale Crnog mora u sastav Ruskog Carstva u ovim je krajevima živio velik broj katolika, uglavnom doseljenih Nijemaca i Poljaka. U nedjeljno poslijepodne u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, sačuvane od sredine 19. stoljeća, na misi na ukrajinskome samo je nekoliko najodanijih vjernika. Mnogi su župu napustili zbog rata. Prije njega bila je prepuna, mise su se služile, osim na ukrajinskome, na poljskom, engleskom i – ruskom.
Odesko-simferopoljsku biskupiju vodi biskup Stanislav Szirokoradiuk. Ona uključuje i poluotok Krim, teritorij koji je Rusija anektirala 2014.
Često se Odesa i Židovi izjednačuju
Upitaše jednom stanovnika Odese – “Koliko ljudi živi u Odesi?” – “Milijun” – odgovori on. – “A koliko je njih Židova?” – “Upravo sam ti rekao. Milijun.” Često se Odesa i Židovi izjednačuju. Zbog zabrane boravka u Sankt Peterburgu, Moskvi ili Kijevu, Židovi su se slijevali na jug, u Odesu, njih pola milijuna činilo je trećinu stanovništva prije Drugog svjetskog rata. Taj je trag vidljiv na svakom koraku.
No, danas je u Odesi samo malo više od 3 posto Židova, njih oko 35 tisuća. Toliko ih je zapravo bilo prije ovoga rata, Putinova rata. Sada ih je u gradu ostalo samo 15 tisuća. Danas u Odesi rade samo sinagoga i dom za starije – u njemu su i oni koji su preživjeli holokaust. Stalno se organizira humanitarna pomoć, imaju svoju medicinsku službu. No, daleko je to od uobičajenog života zajednice koja inače ima i vrtić, osnovnu školu i gimnaziju, fakultet… Nešto što su gradili 30 godina. A sada ruski predsjednik Vladimir Putin opravdava rat – pozivom na “denacifikaciju Ukrajine”.
Ne živi Odesa u prošlosti, moderna je
Ne živi Odesa u prošlosti, moderan je to grad u kojem se razvijaju veliki poslovi. 21-godišnja Daša ostala je u gradu i tijekom rata vodi regionalne restorane velike međunarodne tvrtke, trenutačno imaju 14 objekata u zemlji koji Ukrajincima i njihovim gostima nude nove, egzotične okuse drugih kultura, kao, primjerice, japanske napitke i zalogaje mače. Gostiju je malo, zarada je prepolovljena, neki su im objekti srušeni u ratu, a zaposlenici otišli.
“To se desi, desi u Odesi”, stihovi su pjesnika Vladimira Majakovskog o čekanju na ljubav njegova života, Mariju. Odesa vam se treba dogoditi, bez ratnih ožiljaka koje nećete izbjeći. Prevelik je zalog u ratu Vladimira Putina koji već dugo želi za sebe.
Odesa može odlučiti ishod rata, utjecati na mir i sigurnost cijele regije. Jer osvoje li ovu Ukrajincima ključnu luku, ruske snage mogu stići i na same granice EU-a i NATO-a – pred Rumunjsku i Bugarsku.
Bućari Palme iz Donje Lastve plasirali su se u cetvrtfinale Lige šampiona posto su u Tivtu savladali slovenacku Tratu sa 12-10.
Bio je ovo dramatican mec u kome su u finisu Tivcani bili precizniji i zasluzeno slavili. Najbolji crnogorski bucar Miroslav Petković je zavrsnim pogotkom bulina stavio tacku na dramatican susret.
Najvecem uspjehu crnogorskog klupskog bućanja prisustvovao je i predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović.
