Opština Tivat i Sekretarijat za društvene djelatnosti sufinansiraće četiri projekta iz oblasti izdavačke djelatnosti koji su ispunili uslove javnog konkursa što ga je za to raspisala lokalna uprava, u ukupnom iznosu od 4.650 eura.
Odlukom Sekretarijata, a na predlog Komisije za raspodjelu sredstava za izdavačku djelatnost, projekat „Monografija JU SMŠ Mladost“ Srednje mješovite škole “Mlados”t dobio je podršku u iznosu od 2.400 eura, projekat „Gdje si neko nešto nešto“ NVO „Škart“ podržan je sa 550 eura, NVU „Maškarada“ za projekat „Maškarana bojanka“ dodijeljeno je 1.500 eura, dok je NVO „Boka“ za projekat „Više od igre” dobila 200 eura.
Ivana Peters i bend Negative iz Beograda ove godine, 21. juna u 4:45 sati, će „probuditi ljeto“ u Herceg Novom na legendarnoj tvrđavi Forte mare.
Manifestacija ˝Buđenje ljeta˝, koja je ustanovljena 2015. godine, nastavlja se poslije dvogodišnje pauze, pa će tako Novljani i njihovi gosti ove godine ponovo pozdraviti dolazak najtoplijeg godišnjeg doba uz dobru muziku.
Kako navode organizatori iz hercegnovske Javne ustanove kulture Herceg festa, bend Negativ će na tvrđavi Forte mare nastupiti u proširenoj Unplugged varijanti sastava, sa željom, kako navode da manifestacija ove godine dobije izgled koji zaslužuje grad.
FORTE MARE
Ulaz je kao i prethodnih godina, slobodan, a pored čarolije lijepog zvuka, melodije i pogleda, biće i tradicionalno posluženje – priganica, rakije i vina.
Povodom Svjetskog dana muzike, NVO ”Bocche di Cattaro” – Festival gudača Perast i NVO ”Medaur” Risan – Društvo za njegovanje kulturne baštine Risna organizuju koncert Škole za muzičke talente ”Andre Navara” iz Podgorice.
Koncert će se održati 21. juna u 20:30 časova u dvorištu palate Ivelić u Risnu, a nastupiće solisti i kamerni sastavi ove muzičke škole.
Ljubitelji muzike biće u mogućnosti da uživaju u raznovrsnom repertoaru ovih mladih talenata, dobitnika mnogobrojnih međunarodnih priznanja.
Naime, prvi put je Svjetski dan muzike oblježen 1982. godine u Francuskoj za vrijeme ljetnjeg solsticija. Tadašnji francuski ministar kulture Džek Lanž započeo je festival muzike, tj. Fête de la Musique u Parizu, zajedno sa još jednim poznatim kompozitorom Morisom Floreom koji je svirao. Ideja je bila da najduži dan u godini bude posvećen toj veličanstvenoj Umjetnosti – muzici, na način da živa muzika bude dostupna svima, bez obzira na stalež, naslijeđe ili porjeklo. Svjetski dan muzike je nakon toga počeo da se obilježava i slavi u 120 zemalja širom sveta.
Tog 21. juna svi su ohrabreni da izađu napolje i sviraju muziku, a u mnogim zemljama se ovaj dan obilježava brojnim besplatnim muzičkim događajima. U tom duhu želimo da pozovemo sve zainteresovane da na dan početka većinski omiljenog godišnjeg doba – ljeta, zajedno obilježimo Svjetski dan muzike i uživamo u bogatom repertoaru koji su nam pripremili talentovani učenici ove medjunarodno priznate škole.
NVO ‘’Meduar’’ Risan – Društvo za njegovanje kulturne baštine Risna
U cilju rasterećenja drumskog saobraćaja u periodu ljetnjih mjeseci i efikasnijeg i bržeg prevoza putnika koji borave na Crnogorskom primorju, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore planira da organizuje sezonsko pristajanje i privez plovnih objekata na pristaništu i privezištu Mrčevac (Kukoljina) za potrebe Aerodroma Tivat.
“Pozivamo sve zainteresovane vlasnike plovnih objekata, registrovane za privrednu djelatnost – prevoz putnika na moru, da se zaključno sa 22. junom 2022. godine prijave Javnom preduzeću za prevoz (morskim putem) za transfer putnika sa aerodroma u Tivtu do krajnje destinacije putnika.
Prijave se dostavljaju na e-mail adresu Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore (jpmdcg@t-com.me)” – saopštili su iz ove kompanije.
Toplinski valovi događat će se u budućnosti ranije i češće, objavila je u petak Svjetska meteorološka organizacija (WMO), ukazujući na toplinske valove koji su ove godine pogodili dijelove Europe i prije službenog početka ljeta.
Danas smo nažalost svjedoci onoga kako će izgledati budućnost, rekla je Clare Nullis, glasnogovornica Svjetske meteorološke organizacije (WMO).
Ekstremno visoke temperature koje su se proširile iz sjeverne Afrike na južnu Europu, a očekuje se da će pogoditi Švicarsku i Njemačku ovaj vikend, tipičnije su za srpanj i kolovoz, navodi WMO.
U nekim dijelovima Španjolske i Francuske, temperature su nedavno porasle više od 10 stupnjeva Celzijevih preko prosjeka za ovo doba godine, rekla je Nullis.
Španjolska, Portugal, Mađarska i Srbija također su pogođeni sušom, dok su izvan Europe izdana upozorenja na toplinske valove za gotovo trećinu stanovništva SAD-a ovaj tjedan.
– Kao posljedica klimatskih promjena, toplinski valovi počinju ranije, postaju češći i ozbiljniji zbog koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi koje su na rekordnoj razini, rekla je Nullis.
Toplinski valovi u Evropi prijete sušama i požarima
Španjolska je na putu do najviših lipanjskih temperatura u posljednja četiri desetljeća, francuski departman zabranio je događanja na otvorenom, suša je pogodila talijanske poljoprivrednike, a vrućine natjerale Europljane da traže hlad i brinu zbog klimatskih promjena.
Vrućina je tolika da je englesko luksuzno trkalište Royal Ascot Racecourse čak doživjelo rijetku promjenu protokola: gostima je bilo dopušteno skinuti šešire i jakne nakon što su članovi kraljevske obitelji prošli.
Toplinski val od početka tjedna pojačao se u petak, pa su temperature u području od Londona do Madrida bile gotovo rekordne, prema nacionalnim meterološkim službama.
– Izbjegavajte prekomjerno izlaganje suncu, nadoknađujte tekućinu i pazite na najranjivije kako ne bi patili od toplinskog udara, savjetovao je španjolski premijer Pedro Sanchez u Madridu.
Temperature bi trebale doseći 40 do 42 stupnja Celzija u Madridu i Zaragozi, priopćila je nacionalna meteorološka agencija AEMET.
Te temperature nisu zabilježene od lipnja 1981.
Poljoprivredna proizvodnja u sjevernim talijanskim regijama mogla bi se smanjiti za pola zbog suše jer je vodostaj rijeka i jezera zabrinjavajuće nizak i ugrožava navodnjavanje, poručuje udruženje poljoprivrednika.
Udruženje talijanskih komunalnih poduzeća Utilitalia upozorilo je ovaj tjedan da najduža talijanska rijeka Po proživljava najveću sušu u posljednjih 70 godina, zbog čega su mnogi dijelovi golemog, sjevernog plovnog puta potpuno presušili.
U Francuskoj je departman Gironde sa sjedištem u Bordeauxu zabranio događanja na otvorenom, uključujući koncerte te događaje u zatvorenim prostorima bez klima uređaja, rekao je lokalni dužnosnik za javni radio.
‘Svatko se suočava sa zdravstvenim rizikom’
U velikom dijelu Francuske u četvrtak su po prvi puta ove godine zabilježene temperature od 40 stupnjeva Celzijevih, a u subotu se očekuje vrhunac s 41-42 stupnja Celzijeva.
– Svi su izloženi zdravstvenom riziku, rekao je prefekt Fabienne Buccio za France Bleu radio.
Sredozemne su države sve više zabrinute kako klimatske promjene mogu utjecati na njihova gospodarstva i živote.
– Pirenejski poluotok je sve suše područje i tok naših rijeka je sve sporiji, kazao je španjolski premijer Sanchez.
Vatrogasci su se borili s požarima u nekoliko dijelova Španjolske, a najteže su pogođeni Katalonija na istoku Španjolske i Zamora u blizini granice s Portugalom.
U Zamori je između 8500 i 9500 hektara zemljišta izgorjelo.
Portugal je pak pošteđen od toplinskog vala. U Lisabonu je temperatura oko 27 stupnjeva Celzijevih.
Međutim, prošli mjesec bio je najtopliji svibanj u posljednje 92 godine, objavila je portugalska meteorološka agencija IPMA, upozoravajući da je suša pogodila većinu teritorija.
Ronilački klub Roniti se mora, uz podršku C.I.O.S. grupe, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te National Geographic Hrvatske, kao partnera na projektu, uspješno su završili 26. ekološku akciju Think Green na otoku Visu, te je iz podmorja izvađeno više od 12 tona otpada.
Akcija je trajala tri dana, a čistile su se lokacije uvala Stonca, uvala ispred Češke vile te uvala Oključna. Iz podmorja je izvađeno više od 12 tona (12.150 kilograma), odnosno 27 kubičnih metara otpada, priopćio je u nedjelju Ronilački klub Roniti se mora.
Najveći komadi bili su razne metalne konstrukcije, akumulatori, građevinski otpad, dijelovi barke te kamionske gume. Za sitniji otpad, poput stakla, limenki i plastike upotrijebljeno je više od 700 vreća. Sav prikupljen otpad odvezen je s otoka, te će biti razvrstan i adekvatno zbrinut.
U akciji je sudjelovalo 48 ronioca volontera koji su zajedno odradili preko 400 radnih sati pod vodom, no, napor volontera Think Green-a ne bi bio moguć i tako uspješan bez potpore lokalne zajednice, Grada Visa i njenih društava. U akciji su sudjelovali članovi Ronilačkog kluba Roniti se mora Zagreb i Šibenik.
S obzirom na to da akcija Think Green ima i edukativni karakter, ovoga je puta održano predavanje djeci iz Dječjeg vrtića Vis o ekologiji i ronjenju, a približen im je i princip ronjenja s bocama, kao i ronilačka oprema. Djeca su upoznata s važnošću očuvanja okoliša, morske flore i faune, a imali su priliku i sudjelovati u ekološkoj akciji tijekom koje su aktivno pomagali pri vađenju otpada iz mora.
Partneri u akciji bili su i INA, Grad Vis, Jamnica, Turistička zajednica Vis, Mares, Garmin, The Garden Brewery, Jadrolinija, Zagrebačke pekarne Klara, Geopark Viški Arhipelag, Hotel Issa, DC Nautica Vis, DC Anma, Gradina Vis, HVIDRA Vis, DV Vis, te medijski pokrovitelji Scubalife magazin, Scuba Skener i Morski.hr.
Ronilački klub Roniti se mora već 11 godina organizira akcije Think Green u okviru kojih se čisti podmorje, rijeke i jezera diljem Hrvatske te podiže ekološku svijest i ukazuje javnosti na probleme onečišćenja okoliša.
Gastro manifestacija koja promoviše i čuva od zaborava tradicionalni recept kotorske krempite; “Kotorska pašta 9”, održana je u petak veče u Starom gradu, na Pjaci od muzeja i okupila je brojne ljubitelje ove slatke delicije. Na fešti je posluženo 720 krempita spravljenih po staroj kotorskoj recepturi, a za dobro raspoloženje pobrinule su se kotorske klape “Maris” i “Inkanto”. Otvarajući feštu vršilac dužnosti direktora Turističke organizacije (TO) Kotor Jovan Ristić poručio je da se radi o manifestaciji koja se iz godine u godinu razvija i postaje jedan od brendova grada.
– U prilog tome je i činjenica da kada je Dragana Knežević sa svojim saradnicima osnovala ovu manifestaciju, vrlo malo ljudi u Kotoru se bavilo proizvodnjom krempita na tradicionalan način. Međutim, danas je kotorska pašta nezaobilazan dio svake proslave i nalazi se na meniju većine restorana, rekao je Ristić pozdravljajući prisutne.
Predsjednica Mjesne zajednice (MZ) Stari grad Dragana Knežević uz dobrodošlicu Kotoranima i gostima, naglasila je da se manifestacija održava deveti put zaredom.
-Ponosni smo što smo uspjeli da paštu vratimo na naše trpeze, kao i na to što smo je predstavili i izvan grada. Sada se kotorska pašta može probati i u Beogradu, Zrenjaninu, Novom Sadu… Sastavni je dio turističkih vodiča i biltena koje izdaje Nacionalna turistička organizacija (NTO). Kotor je prepoznat po palatama, bedemima, crkvama, ali i po poslasticama. Uz kotorsku paštu ovoga puta, biće poslužena još jedna poslastica a to je Dobrotska torta, pa pozivam stanovnike MZ Dobrota da i oni organizuju manifestaciju u čast toj poslastici. Iduće godine Kotorska pašta će imati svoj jubilej. Vjerujem da ćemo ga proslaviti kako dolikuje, naglasila je Knežević.
Na “istorijat” fešte podsjetila je moderator programa Slađana Vučetić navodeći da su priču o kotorskoj pašti započeli na Parilu 2014. godine, prošetali su do kafane “Dojmi”, bili na Pjaci od kina, na Pjaci od sata. Gosti su im bili mnogi kulturni radnici, publicisti, gastronomi, istoričari, etnolozi, turistički radnici…
Gastro fešta – foto B.Marković – Dan
– Nije nas spriječila ni korona, nego smo nastavili dalje,a posebno smo ponosni jer smo bili gosti CIM foruma koji je prvi put organizovan ove godine u Kotoru. Naravno sve ovo nijesmo mogli uraditi bez naših dragih sugrađanki Melite, Branke, Violete, Radojke, Vjere, Nade, Sandre koje su pripremile pašte za ovu manifestacije. Možemo reći da smo kao organizatori ostvarili naš cilj; sačuvali paštu od zaborava i vratili je na naše trpeze, a i šire, konstatovala je Vučetić.
Naglasivši da je civilizacijski način života u nekadašnjem Kotoru obilježila i Kotorska pašta, istakla je ponos organizatora zbog uspjeha da ovu deliciju vrate na trpeze i sačuvaju od zaborava, uz zahvalnost svima koji su im pomagali na razne načine, uključujući i medije.
-Dio su našeg zajedničkog uspjeha, kazala je Vučetić, a sva prisutna djeca dobila su lijepo upakovane, male Dobrotske torte koje im je uručila Dragana Knežević.
Organizator devetog izdanja ove gastro manifestacije koja se tradicionalno organizuje u predsezoni bila je MZ Stari grad. Pokrovitelji su Opština Kotor, Turistička organizacija Kotor i JU Kulturni centar “Nikola Đurković”.
Gastro fešta – foto B.Marković – Dan
Kotorska pašta ima tri kore, najpoznatija meštrica Melita
Bokeška kužina obiluje slatkim i slanim delicijama, a među njima je jedna od najpoznatijih kotorska pašta koju u ponudi imaju skoro svi restorani u gradu. I dok je mnogi nazivaju krempitom, postoji razlika u izradi kotorske pašte i klasične krempite. Kotorska pašta ima tri kore, za razliku od krempite koja ima dvije kore i kremu, pri čemu je i način spremanja krema drugačiji. U Kotoru je jedna od najpoznatijih meštrica o kotorske pašte Melita Krivokapić.
Osim kotorske pašte na fešti su turisti i Kotorani imali priliku da degustiraju i Dobrotsku tortu.
-Priču o Dobrotskoj torti ostavićemo Dobroćanima, a mi ćemo se zasladiti tortom beskrajno lijepog ukusa mendula i maraskina. Ove divne torte je napravila Milica Strugar, kazala je Slađana Vučetić.
Jun je iznevjerio sva očekivanja i kako tvrde budvanski hotelijeri, rezultati nijesu ni približni onima iz 2019. godine.
Manji hoteli i apartmani su poluprazni, dok na plažama “zjape“ prazne ležaljke, koje se pune samo vikendom. Biće puno od 15. jula do 15. avgusta ali to ne može da nadomjesti cijelu godinu koja je, kako tvrde, i dalje godina u kojoj se osjećaju posljedice korone, kao i globalne krize izazvane ratnim dešavanjima u Ukrajini.
Po statistici u Budvi boravi 17,47 hiljada gostiju od čega je njih 9,29 hiljada u privatnom, a 7,9 hiljada u hotelskom smještaju.
Kako su kazali Pobjedi iz Turističke organizacije Budva u hotelskom smještaju najbrojniji gosti su iz Srbije, Njemačke, Izraela, Albanije, Velike Britanije, Bosne i Hercegovine, Francuske, Poljske, Kazahstana i Turske.
Prema podacima iz sistema za prijavu boravka TOB-a ukupan broj dolazaka na dan 15. juna iznosi 9,29 hiljada. Najbrojniji gosti su iz Rusije, Ukrajine, Srbije, Bosne i Hercegovine, Turske, Njemačke, Poljske, Kazahstana i Velike Britanije.
Iz TO Budve ističu da još nijesu dostigli nivo iz 2019. godine, a što se tiče špica i postsezone očekuje se popunjenost hotelskih kapaciteta visoke kategorije.
Predsjednik Udruženja hotela Crne Gore, Nikola Pejović, kazao je za Pobjedu da imaju mnogo manje gostiju od očekivanog, jer ne mogu računati Ukrajince i Ruse koji borave u zakupljenim stanovima.
“Podbacila je sezona debelo. Slaba je posjećenost u malim i srednjim hotelima, a vidim da se žale i ugostitelji. Veliki hoteli, koji imaju bazene i svoje plaže, su puni jer oni daju “dumping“ cijene koje su u rangu sa tri i dvije zvjezdice. Gosti su sada manje budžetni. Ima i bogataša ali oni odsjedaju u Porto Montenegru, Kumboru, Splendidu”, tvrdi Pejović koji je vlasnik hotela Grbalj i u njegovom objektu je popunjenost samo 50 odsto.
On je kazao da ima dosta ponude izdavanja privatnih vila, kuća, apartmana i stanova na dan, ali da gostiju nema.
“U razgovoru sa vlasnicima smještaja saznao sam da nijesu zadovoljni i da daju manje cijene, ali da gostiju nema. Vidite po autobusima koji dovoze turiste, evo trenutno u Budvi imate samo pet autobusa. Kriza je sve promijenila, malo će sezona biti ‘čupava’“, tvrdi Pejović i procjenjuje da je vrlo loše.
Vlasnik hotela Mažestik, Ivan Ivanović takođe je kazao da popunjenost hotela nije kao rekordne 2019. godine i da su im u junu boravili uglavnom ozbiljni stariji ljudi iz Zapadne Evrope, Skandinavije i Izraela.
Boka Kotorska- foto Boka News
“Bojim se ćemo ovim vidom vođenja turizma, to jeste nepostojanjem strategije izgubiti predsezonu i postsezonu”, rekao je Ivanović.
Gosti su, kako dodaje, oduševljeni sa plažama jer nema puno ljudi i čisto je.
On tvrdi da je njegov hotel na 90 odsto popunjenosti i da se bliže rezultatima iz 2019. godine međutim ističe da je maj bio bolji.
Direktor hotela Avala, Nemanja Kuljić tvrdi da im je popunjenost više od 80 odsto kapaciteta, što je nivo popunjenosti ekvivalentan junu 2019. godine, i predstavlja u prosjeku 450 do 500 gostiju na dnevnom nivou.
Kako je kazao Pobjedi, ovog mjeseca dominirali su im gosti iz Izraela sa oko 24 odsto ostvarenih noćenja.
“To dokazuje da smo kao destinacija za to tržište veoma atraktivni. Za ovako uspješnu popunjenost možemo zahvaliti uspostavljanju redovnih i čarter linija, kao i bliskoj saradnji sa izraelskim turoperaterima. Primjetno je, ali i očekivano prisustvo gostiju iz Zapadne Evrope, sa solidnih osam odsto noćenja gostiju iz Njemačke i osam odsto noćenja gostiju iz Francuske”, naveo je Kuljić.
Prema njegovim riječima, po do sada ostvarenom broju noćenja i prihodima na nivou godine, ostvarili su otprilike 80 do 90 odsto rezultata iz 2019.
On je dodao da su optimisti samo po pitanju krajnjih rezultata sezone.
Što se tiče postezone takođe smatraju da će biti uspješna.
Cijene su, kako ističe, zabilježile blagi rast što sa jedne strane reflektuje okretanje tržištima koja su u vrijeme korone bila zatvorena (prije svega Zapadna Evropa i Skandinavija).
“Sa druge strane, trudimo se da zbog inflatornih trendova ne vršimo dodatna povećanja cijena koja bi opteretila naše klijente već da, uz racionalizovano osmišljen pristup poslovanju, pružimo uslugu najvišeg kvaliteta kakvu gosti tradicionalno i očekuju od nas”, naveo je Kuljić.
U hotelima Hotelske grupe (HG) Budvanska rivijera ovih dana, prema riječima PR-a Jelene Kaluđerović, boravi oko hiljadu gostiju.
“Do kraja maja na nivou grupacije je realizovano gotovo 40 hiljada noćenja. Tokom prvih 15 dana juna u svim hotelima naše hotelske grupe turistički promet je realizovan u visini od 14 hiljada noćenja”, precizirala je Kaluđerović.
Tri člana posade kontejnerskog broda Simba skočila su preko palube u srijedu prilikom isplovljavanja broda iz luke Jacksonville na Floridi. Jedan od njih je hospitaliziran, dok se za preostalom dvojicom još uvijek traga.
Kontejneraš Simba od oko 6.900 TEU isplovio je s kontejnerskog terminala na otoku Blount u Jaxportu oko 12:30 GMT i krenuo prema rijeci St. Johns. Tri člana posade tada su, iz zasad neutvrđenih razloga, skočila s broda u blizini postaje Mayport i zaplivala prema sjevernoj strani kanala. Uočili su ih slučajni prolaznici, koji su potom kontaktirali policiju, javljaju lokalni mediji.
Sva trojica stigla su do obale otoka Fort George, izvijestio je američki Customs and Border Protection (CBP). Jedan od njih je uhićen i doveden u bolnicu kako bi mu se pružila medicinska pomoć, dok su ostala dvojica još na slobodi. Za njima tragaju lokalna policija i CBP.
Izuzetno je rijetko (ali i opasno) da pomorci pokušaju napustiti brod dok je u plovidbi. Okolnosti ovog bizarnog slučaja nisu jasne, no policija se nada da će saznati više kada se provede razgovor s pomorcem koji je hospitaliziran.
Nakon incidenta, kontejneraš je sigurno završio svoj tranzit kroz kanal i usidrio se ispred luke. U međuvremenu se vratio na vez na otoku Blount.
Simba (ex. Cape Chronos) je kontejnerski brod od 6,900 TEU, izgrađen 2015. godine. U vlasništvu je i njime od prošlog prosinca ekonomski upravlja singapurska kompanija Sea Lead, u suradnji s još jednom singapurskom tvrtkom.
