Martovske slike iz Herceg Novog: Zaigrali picigin, za zabavu i očuvanje tradicije

0

Atraktivne poteze, želju za zabavom i očuvanjem tradicije koja pobjeđuje hladnoću, kao i dobro druženje vidjeli smo danas na takmičenju u piciginu, organizovanom šesti put u okviru Praznika mimoze. Dok se po okolnim planinama bijeli snijeg, u Herceg Novom, na plaži “Raffaelo” bilo je kupanja – loptica, ili balun, letjela je iznad plićaka, a igrači su se potrudili da hrabrim fintama i skokovima impresioniraju publiku.

U nadmetanju koje je jedan od najpopularnijih događaja Praznika mimoze učestvovalo je devet ekipa sa po pet igrača, dok je za muzički uvod i zagrijavanje pred takmičenje bio zadužen bend Mjesni odbor. Titulu najbolje odnijela je ekipa “Tihe vale”, drugo mjesto pripalo je najatraktivnijoj ekipi “Got” koja je na takmičenje stigla barkom, uz zvuk trube, a treću nagradu podijelili su timovi “Polakote” i “Gomila”.

Najmlađi takmičar koji je uskočio vodu, čija temperatura je iznosila 14 stepeni, bio je Maksim Ćetković iz Igala, rođen 2009. godine, iz ekipe “Punoglavci”. “Oduvijek igram picigin na plaži i prosto me srce povuklo ka ovom sportu”, kazao je Maksim.

Priznanje za najiskusnijeg među onim učesnicima koji ne priznaju godine otišlo je Zoranu Pestoriću iz tima “Polakote”, koji je izrazio zadovoljstvo što igranje picigina zimi u Herceg Novom postaje tradicija i okuplja i mlade i starije takmičare.

Foto Miloš Samardžić – Picigin 2023

“Tradiciju treba očuvati i trudićemo se da što više ekipa prijavljujemo svake godine”, naveo je Pestorić i poručio: “Mi stariji, uslovno rečeno, ovo igramo iz zabave. Mlađi se takmiče ili ne, ali bitna je samo dobra zabava i, naravno, ženski pogledi”.

“Ovo je važno za Herceg Novi jer je tradicija koja traje decenijama. Svi smo mi to nekako kroz generacije učili od starijih, ima i danas dosta mladih, tako da nastavljamo dalje zbog tradicije i zbog Herceg Novog”, istakao je jedan od organizatora i učesnik, Vuksan Stamenković.

On je podsjetio da je ovo takmičenje pokrenuo Stevan Koprivica, a oni su rado nastavili da ga organizuju, jer vjeruju da picigin jeste važna stvar za Herceg Novi.

“Igra se picigin u Herceg Novom, u Zelenici i u cijeloj Boki, a mi smo čist primjer za to. Trudićemo se i narednih godina da to opstane”, zaključio je Stamenković.

Na šestom takmičenju u piciginu nastupile su ekipe: “Tihe vale”, “Got”, “Polakote”, “Gomila”, “DeMbili”, “Akuza”, “Polakote” i “Klovnovi” iz Herceg Novog, kao i “Karašicka republika Valpovo” iz Osijeka. Odluku o najboljim ekipama donio je žiri u sastavu: Nebojša Mandić, Milorad Murišić i Milan Dobrilović.

Foto Miloš Samardžić – Picigin 2023

Večeras slijedi spektakl za završnicu 54. Praznika mimoze. Kapo šestog Mimozinog karnevala će u 17.30 časova sa Trga Nikole Đurkovića prema Igalu povesti veliku karnevalsku povorku trombonjera, mažoretki, Gradske muzike Herceg Novi i Mjesne muzike Đenović, karnevalskih grupa i delegacija karnevalskih gradova koji stižu na završnu ceremoniju velike novske fešte.

Uslijediće nastup 20 karnevalskih grupa sa oko 800 karnevalista u Igalu, a potom i čuveno Suđenje Krnevolu, optuženom za sve nevolje Novljana u protekloj godini, koji će, po staroj tradiciji, biti oglašen krivim i spaljen na plaži Bijelo mulo. U 21 čas na scenu izlazi Toni Cetinski na platou ispred hotela “Igalo”, a njegovom koncertu prethodiće nastup Kulturno-sportskog centra “Diano”.

Kotor – zbog karnevala saobraćaj će biti zatvoren u nedjelju 5. marta od…

0
Kotor – zbog karnevala saobraćaj će biti zatvoren u nedjelju 5. marta od…
Luka Kotor – foto Boka News

Tradicionalni zimski kotorski karneval  održaće se u nedjelju 05. marta 2023. sa početkom u 15 sati.

Karnevalska povorka kretaće se glavnom gradskom saobraćajnicom, od otvorenog bazena do Macea, gdje će se biti suđenje i spaljivanje krnja.

Saobraćaj će biti zatvoren od kružnog toka kod Marketa “Idea” do otvorenog bazena od 14.45 sati  do 17 sati.

Mole se građani da uklone svoja vozila na potezu od cvjećare prema restoranu „Galion“ (u dužini od 100m) i to od subote 04. marta 2023.g.  od 17 sati do nedjelje 05. marta 2023.g.  do 17 sati, kako bi se izbjegla mogućnost njihovog oštećenja.

Formiranje karnevalske povorke je od otvorenog bazena prema Dobroti, tako da će i ovaj put sve do “Aroma marketa”  biti zatvoren za saobraćaj od 13 sati do 15 sati.

Nakon suđenja i spaljivanja karnevalske lutke, fešta će se nastaviti na Trgu od oružja uz Ansambl Toć i Jelenu Rozgu.

Na dan Karnevala, tradicionalano, izaći će  humorističko – satirični list “Karampana” koja će se prodavati na Kamenom kiosku.

Organizator Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizator NVO “Fešta”, a pokrovitelji su Opština Kotor i Turistička organizacija Kotor.

Više od 300 maski na drugom Mimozinom maskenbalu

0

 

Više od 300 maski iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Makedonije, Grčke, Italije i Crne Gore učestvovalo je sinoć na drugom maskenbalu 54. Praznika mimoze. Podijum u sali Instituta Igalo ispunili su kreativni kostimi i energija koja poziva na ples, a muzička zvijezda  večeri bila je Neda Ukraden.

Uvod u veče dobre zabave bio je defile mažoretki i Gradske muzike, uslijedio je „Brazil Mantok Carnival show“, a potom su na scenu stupili novski Egzodusi koji su pjesmom pozvali maske da prodefiluju salom. Atmosferu je potom zagrijala energična Neda Ukraden svojim dobro poznatim hitovima, a žurka je nastavljena uz novski bend „Trio Mare“.

Nagrade za najbolje maske, po mišljenju publike, osvojile su „Titograde we have a problem“ među pojedinačnim i grupna maska „Ka` će, ne znamo“.

Drugo mjesto za pojedinačnu masku pripalo je „Kameliji“, a treće maski „Posljednja ura“. U kategoriji grupnih maski drugo mjesto je osvojila „Stankina svita“, a treće „Novska bajka“. Za kreativnost i energiju nagrađene su i pojedinačne maske „Novski đardin“ i „Trajekt Vasilije“, kao i grupne „Prostri robu“ i „Copy-paste“. Novčane i robne nagrade obezbijedili su Direkcija Praznika mimoze i sponzori.

„Ja sam domaća ovdje i prelijepo mi je. Kad sam vidjela danas sunce, mora, kamelije u sobi, srce mi je puno. Zaista sam vrlo srećna i počastvovana, ovo je tako jedan lijepi događaj Praznik mimoze i šta god da je u vezi s tim lijepo je, ja sam baš srećna da sam večeras dio ove fešte“, poručila je Neda Ukraden.

Foto_Vuk Ilić

Sinoćnjem maskenbalu prisustvovali su i članovi Federacije evropskih karnevalskih gradova, kao i brojni karnevalisti koji će danas učestvovati u šestoj Mimozinoj karnevalskoj povorci.

“Ovo je dobro zamišljena priča, jedna dobra uvertira za veliko finale, sjutra očekujem lijepo vrijeme da i mi karnevalisti i publika budemo zadovoljni, a ono što sam vidio večeras već daje naslutiti kako će sjutra biti fantastičan karneval”, istakao je Josip Silov, potpredsjednik Federacije evropskih karnevalskih gradova.

On je ocijenio da je saradnja ove Federacije i grada Herceg Novog fantastična, te da su Novljani izuzetno profesionalni i ljubazni domaćini: „Svi komplimenti organizatorima, svaka čast ljudima iz grada koji stoje iza ove karnevalske priče i čestitka na stvarno dugogodišnjem Prazniku mimoze“.

Organizaciju maskenbala tradicionalno pomaže novska karnevalska grupa „Maškare“, čiji članovi su neizostavan dio Mimozinih karavana, maskenbala i povorki.

„Vidim da je publika oduševljena, mislim da je program upotpunjen u onom smislu koji smo htjeli. Gosti koji su iz inostranstva došli na sjutrašnji karneval večeras su u sali, vidim da je raspoloženje na visokom nivou, sve pohvale za organizatore i sa njihove strane. Sad je tu oko 300 maski, više nego i za prvi maskenbal, što govori da smo postigli ono što se očekivalo“, kazao je Ivan Peulić iz NVO „Maškare“.

Ističući da su učesnici maskenbala stigli iz cijelog regiona, kao i iz Grčke i Italije, on je posebno izdvojio goste iz grčkog Patrasa, gdje se održava jedan od čuvenih karnevala, kao i karnevaliste iz Italije, sa Sardinije, koji su prešli 2.500 kilometara da bi stigli u Herceg Novi, što Peulić smatra dovoljno dobrim pokazateljem koliko Mimoza vrijedi.

Foto_Vuk Ilić

Organizatori 54. Praznika mimoze su Opština Herceg Novi, Javna ustanova kulture „Herceg-fest“ i Turistička organizacija Herceg Novi, uz podršku brojnih sponzora i prijatelja festivala. Sponzori robnih nagrada drugog maskenbala su: “Mali raj”, “Conte” Perast, Sportski centar “Igalo”, restoran “Gentleman” Zelenika.

Večeras ne propustite spektakularnu završnicu 54. Praznika mimoze. Kapo šestog Mimozinog karnevala će u 17.30 časova sa Trga Nikole Đurkovića prema Igalu povesti veliku karnevalsku povorku trombonjera, mažoretki, Gradske muzike Herceg Novi i Mjesne muzike Đenović, karnevalskih grupa i delegacija karnevalskih gradova koji stižu na završnu ceremoniju velike novske fešte.

Uslijediće nastup 20 karnevalskih grupa sa oko 800 karnevalista u Igalu, a potom i čuveno Suđenje Krnevolu, optuženom za sve nevolje Novljana u protekloj godini, koji će, po staroj tradiciji, biti oglašen krivim i spaljen na plaži Bijelo mulo. U 21 čas na scenu izlazi Toni Cetinski na platou ispred hotela “Igalo”, a njegovom koncertu prethodiće nastup Kulturno-sportskog centra “Diano”.

“Komadić duše” u Tivtu

0
“Komadić duše” u Tivtu
Rašović

Retrospektivna izložba umjetnice Ljiljane Rašović, pod nazivom “Komadić duše”, biti otvorena u utorak 7.3.2023. godine u Muzeju i galeriji Tivat, sa početkom u 19h.

Ljiljana Rašović rođena je 1955. godine u Podgorici. Diplomirala je na odsjeku za likovno Nastavničkog fakulteta kod prof. Nikole Gvozdenovića Gvozda. Slikanjem se profesionalno bavi od 1980. godine. Umjetnički je direktor svoje profesionalne galerije “Venera-art” u Podgorici, skoro 20 godina, koja nosi ime žene-boginje, inspiracije svih umjetnika od praiskona do danas. Članica je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore. Izlagala je na više od deset samostalnih izložbi, kao i na više od 150 grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu i bila učesnik brojnih likovnih kolonija. Studijski je boravila u Italiji, Grčkoj i Engleskoj, obilazeći značajne galerije i muzeje Evrope.

Ovom izložbom umjetnica obilježeva 40 godina stvaralaštva. “Likovna djela Ljiljane Rašović kojima se predstavlja na retrospektinoj izložbi pod nazivom „Komadić duše“ odišu plemenitošći osjećanja, ali i emotivnom i misaonom jezgrovitošću haiku poezije. Već četiri decenije vjerna svojoj likovnoj poetici individualne samorječivosti ona subjektivni doživljaj svijeta likovno-estetski definisan neoimpresionističkim instrumentarijem poetično intoniranih harmonija fenomenološkog sloja kompozicije, transponuje u nematerijalno, nadčulno, koje ispunjava prostor slike zvucima mekog arpađa.”, zapisala je izložbi istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković.

Izložba će biti upriličena na prvom spratu galerijskog prostora. Izložbu će otvoriti istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković, dok će moderatorka programa biti teoretičarka umjetnosti Nina Milićević.

Njemačka gotovo potpuno zamijenila ruski plin

0
Njemačka gotovo potpuno zamijenila ruski plin
Plinovod – Foto: – / Shutterstock

Njemačka je gotovo potpuno nadoknadila gubitak ruskih isporuka plina zahvaljujući velikom porastu uvoza iz Norveške, Nizozemske i Belgije, nakon što je Moskva prošle godine smanjila isporuke zbog potpore zapada Ukrajini.

Između 2017. i kraja februara 2022. Njemačka je u prosjeku uvozila 77 teravatsati prirodnog plina mjesečno, minus izvoz, koji je korišten za pokrivanje nacionalne potrošnje i punjenje skladišta, navodi se u internom dokumentu njemačke savezne agencije za plin, prenosi dpa.

Nasuprot tome, neto uvoz od rujna 2022. do kraja siječnja – što znači bez ruske isporuke plina – iznosio je 72,7 teravatsati mjesečno. Osim toga, Njemačka je u siječnju uvezla oko 4 teravatsata ukapljenog prirodnog plina preko novih LNG terminala na njemačkim obalama.

U prosjeku je 26 teravatsati prirodnog plina mjesečno stizalo u Njemačku iz Norveške između 2017. i kraja veljače 2022., navodi se u dokumentu, a nakon prestanka ruskih isporuka ta je količina porasla na 41 teravatsat.

U međuvremenu, neto uvoz iz Nizozemske porastao je s 2 na 25 teravatsati, dok su tokovi plina iz Belgije porasli s oko 2 teravatsata na oko 23 teravatsata mjesečno u prosjeku od rujna.

Brojevi pokazuju i znatan pad njemačkog izvoza prirodnog plina, primjerice u Švicarsku.

Savezna agencija nastavlja opskrbu Njemačke plinom ocjenjivati kao stabilnu.

Bogata brodogradilišna povijest: U Kraljevici uskoro muzej brodogradnje i ribarstva

0
Bogata brodogradilišna povijest: U Kraljevici uskoro muzej brodogradnje i ribarstva
Foto: Dvorac Nova Kraljevica / Frankopani.eu

Grad Kraljevica bogate brodogradilišne povijesti uskoro će dobiti muzej brodogradnje i ribarstva, da bi budući naraštaji imali spomen na škver Kraljevica i bogatu povijest ribarstva. Ugovor o radovima s izvođačem je potpisan u srijedu i time je počeo proces uređenja muzeja kojeg Kraljevica zaslužuje.

Muzej će biti smješten na prvom katu Dvorca Nova Kraljevica, te će biti opremljen brojnim eksponatima. Pokretač i suinvestitor malog muzeja brodogradnje i ribarstva je Grad Kraljevica, a kako se očekuje, investicija je vrijedna dva milijuna eura, javlja HRT Radio Rijeka.

“Muzej će biti spomen na brojne generacije Kraljevčana koji su radili u brodogradilištu”, naglašava gradonačelnik Dalibor Čandrlić.

“Tu je i spomen na ribare, jer, kako je znano, u prošlosti su na području grada Kraljevice bile brojne tunere za ulov tune. Posjetitelji će kroz eksponate, ali i virtualno moći doživjeti bogatu povijest ovog grada”, najavio je gradonačelnik.

Što se tiče postava, gradonačelnik Čandrlić kaže da razgovaraju s Prirodoslovnim muzejem te da se dio budućih eksponata trenutno nalazi u sklopu kraljevičkog brodogradilišta, prenosi Novi list.

“Također, razgovarao sam s građanima i oni sami nude svoje kućne, ako mogu tako reći, eksponate. Razgovarao sam s nekoliko supruga bivših pomoraca koje su izrazile želju da uniforme i još neke vrijedne osobne stvari danas-sutra ustupe budućem muzeju. Naravno, cijeli postav neće biti odmah pripremljen, već će se s vremenom nadopunjavati, kako je i običaj”, kazao je kraljevički gradonačelnik.

Kako sačuvati sjećanje na brodogradilišnu tradiciju koju bilježe od 1729. godine te do kraja urediti Dvorac Novu Kraljevicu, poslušajte >>ovdje<<.

Nastavljeno uređenje biciklističko-pješačke staze Trebinje-Jazina

0
Počeli pripremni radovi za izgradnju Lidla u Trebinju – Otvaranje 2027. godine
Trebinje – foto Boka News

Nastavljeno je uređenje biciklističko-pješačke staze Trebinje-Jazina duge 15 kiliometara, koja će biti najatraktvnija u regionu zbog prirodnih ljepota, kao i turistički značajnih lokacija pored kojih prolazi, među kojim je Studenac (Rimski most), Stari grad Mičevac i pećina Mlinica.

Staza ide trasom kojom je nekada išla uskotračna željeznica, popularni Ćiro, navode iz Planinarskog društva Vučji zub i ističu da je mehanizacija došla do dijela gdje je u dužini od više od 200 metara potpuno zatrpana bivša pruga, tako da će trebati mnogo truda da se taj dio uredi.
– Nakon tog dijela preostaje dio koji je većinom zarastao u šiblje i manje drveće do mosta preko jezera. Po završetku radova, dobijamo bez sumnje najljepšu stazu u regionu – objavljeno je na stranici Planinarskog društva Vučji zub.
Planinari ističu da je staza vrlo atraktivna zbog prirodnih ljepota i napominju da trasa skoro cijelom dužinom ide neposredno uz vodu, prvo uz rijeku Trebišnjicu, a kasnije pored Goričkog jezera i na kraju pored rijeke Sušice.
Ukupna dužina je 15,2 kilometra u jednom pravcu. Početak staze je kod ulaza u tunel u naselju Mokri dolovi u gradu Trebinju, a kraj kod motela Jazina gdje se nalazi i popularno kupalište na rijeci Sušici.

Održan veliki maskenbal u okviru Tradicionalnih zimskih kotorskih karnevalskih fešti

0

Dupla nagrada za Don Karampana i Dame Šampanj


Veliki kotorski maskenbal održan je u vrhunskom raspoloženju poslije tri godine pauze u novom hotelu “Blue Kotor Bay” u Stolivu, gdje se okupilo 106 grupnih i pojedinačnih maškara, 115 zvanica, koje su muzikom uveseljavali muzičari- Sandi Cenov i njegov bend “Old stars” i Trio “Gušti” iz Splita. Radost što se kotorski tradicionalni zimski maskenbal vraća u svoj matični prostor osjećala se u sjajnoj atmosferi ispunjenoj igrom, plesom, smijehom maštovitih maski, s obzirom da jer niz godina zbog nedostatka prostora -hotela održavan čak I u hotelu “Splendid” u Bečićima”.  Tražila se karta više, zadovoljni su i gosti I hotelijeri, koji za iduću godinu planiraju da dograde salu sa još većim kapacitetima.

Publika je svoje simpatije i Specijalnu nagradu (500 eura) poklonila triju maškara “Don Karampan i Dame Šampanj”, koji je u kategoriji pojedinačnih maski osvojio i prvu nagradu žirija – 300 eura. Žiri u sastavu: Vlasta Mandić, Vladimir Bujišić, Dušica Ivetić, Olivera Ristelić i Dragana Drašković dodijelio je drugu nagradu “Venecijanskoj Beli” (200 eura), a treću – “Venecijanskim pajacima” (100 eura).

U kategoriji grupnih maski atraktivna grupna maska sa akrobatskim štulama “Kazino Pompadur” osvojila je  prvo mjesto (900 eura “, druge su šarmantne djevojke na mopedima “Kotorski đir” (700 eura), a treće su romatične “Majske ruže” (500 eura), grupa od 15 vaspitačica I članica kolektiva Vrtića “Radost” Kotor.

DON KARAMPAN I DAME SAMPANJ – 1 pojedinacna

Progam Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala završava se u nedelju 5. marta uz novi broj humorističko-satiričnog lista “Karampana” i velikom karnevalskom povorkom od 15 sati, suđenjem i spaljivanjem karnevala na Maceu, te zabavom u karnevalskoj noći uz Ansambl Toć i Jelenu Rozgu  na glavnom gradskom trgu.

Otrganizatori Tradicionalnih zimskih kotorskih karnevalskih fešti su JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizator NVO “Fešta”, a pokrovitelji su Opština Kotor i Turistička organizacija Kotor.

/M.D.P./

U Kotoru predstavljena monografija i dokumentarni film o svjetionicima u Hrvatskoj

U Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru u petak je predstavljena monografija „Legende svjetla“ profesora Jurice Gašpara, posvećena svjetionicima na hrvatskoj obali Jadrana, a režiju istoimenog dokumentarnog filma potpisuje Igor Goić.

Riječ je o projektu hrvatske Udruge prijatelja Mediterana „Lux Mediterraneum“.

Članovi udruge jedrilicom su obilazili svjetionike na hrvatskoj obali Jadrana kako bi napravili foto, video i dokumentarističku priču o ukupno 48 reprezentativnih objekata, svjetionika, koje je Austro-Ugarska sagradila u 19. stoljeću.

„Mi smo ovaj projekat realizirali godinama, neki bi rekli i presporo, ali projekt je bio zahtjevan. Ovu večer posvetili smo našem mentoru i prijatelju profesoru, povjesničaru pomorstva, Mithadu Kozličiću, izuzetnom poznavaocu jadranskih svjetionika, koji nas je rano napustio i nije dočekao da projekt završimo“, rekao je autor monografije Jurica Gašpar.

Legende svjetla u Kotorua

„Da bi Austro-Ugarska napravila svjetionike, napravila je tehnološke pripreme infrastrukture da bi se izgradnja mogla realizirati, a to znači ceste, lukobrane, kamenolome, brodove i na kraju svjetionike”, rekao je predsjednik udruge Gordan Smadilo.

Objasnio je da je druga fascinacija plovni put istočnom obalom Jadranskog mora kojim se plovi od antičkih vremena, a u suvremenije vrijeme svjetionici su trasirali taj put koji je priodnio razvoju civilizacije i integraciji naroda Sredozemlja, Europe i razvoju trgovačkih puteva.

“Posebni dio projekta je život svjetioničara na lanterni, koji ima jednu emotivnu dimenziju“, rekao je.

Legende svjetla u Kotorua

Svjetionici na Jadranu nisu samo dio hrvatske nego i evropske arhitektonske kulturne baštine, rekao je.

Autor filma Igor Gojić posebno je zahvalio Pomorskom muzeju u Kotoru koji je prepoznao projekt, još kada je bio u začetku 2015. godine kada je predstavljen kotorskoj publici.

Boka i more  kao inspiracija  za izradu suvenira

0
Boka i more  kao inspiracija  za izradu suvenira
Izrada suvenira

Članice NVO Mare Mare u okviru projekta Stari zanati čuvari kulturne baštine,  koristeći tehnike starih zanata izrađuju zanimljive i maštovite suvenire koje asociraju na more, Herceg Novi i Boku. Bajkovite ribe kao da su izašle iz Diznijevih crtanih filmova, koloritne torbe i vrećice koje mogu imati različite namjene, ali I one punjene lavandom, bookmarkeri, futrole za naočare, … dio su domišljate kolekcije suvenira koje već drugi mjesec izrađuju kreativne učesnice radionica.

Sam materijal,izgled i fizičke karakteristike suvenira na neki način su sublimat podneblja koje prezentuje i predstavlja odraz tradicije, kulture, istorijske i materijalne baštine Boke i Crne Gore.

Učesnica radionice Stanka Radošević kaže da do sada nikada nije izrađivala suvenire i da joj je zato izazovno da na “zadate” teme i po unaprijed datim šemama pravi poetične ribe različitih boja sa repnim perajima neobičnih boja. Krojila je i šila torbe i vrećice, heklala aplikacije, ali i vezla motive na bookmarkerima. “ Za mene je ovo veliko iskustvo, jer mi sve vrste ručnog rada predstavljaju zadovoljstvo i inspiraciju”,  ističe Stanka.

“Bilo je mnogo ideja, a malo vremena, pa nismo mogle realizovati sve što nas je interesovalo, zato smo suzile naš izbor”, kaže voditeljica radionica Irena Čolović ističući da im je osnovna, ali ne i jedina ideja vodilja bilo more i primorski motivi. “Predmete koje smo izradile u dosadašnjim radionicama koristeći tehnike veza, šivenja i heklanja, sada uklapamo , kombinujemo i nadograđujemo  kako bi dobile dopadljiv suvenir”, objašnjava Čolović.

Suvenire izrađene u okviru projekta Stari zanati čuvari kulturne baštine, publika će moći da vidi na izložbi koja će biti organizovana polovinom marta.

Projekat „Stari zanati čuvari kulturne baštine” implementira se u sklopu Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD)2, koji finansira Evropska unija, a koji sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). U Crnoj Gori ReLOaD2 realizuje se u partnerstvu sa 15 lokalnih samouprava, podijeljenih u pet klastera među kojima je „Coastal Mates” koji čine opštine Herceg Novi, Kotor, Tivat i Budva.

Kontakt osoba Dubravka Raičević  maremare541@gmail.com