Ivana Peters i bend Negative iz Beograda ove godine, 21. juna u 4:45 sati, će „probuditi ljeto“ u Herceg Novom na legendarnoj tvrđavi Forte mare.
Manifestacija ˝Buđenje ljeta˝, koja je ustanovljena 2015. godine, nastavlja se poslije dvogodišnje pauze, pa će tako Novljani i njihovi gosti ove godine ponovo pozdraviti dolazak najtoplijeg godišnjeg doba uz dobru muziku.
Kako navode organizatori iz hercegnovske Javne ustanove kulture Herceg festa, bend Negativ će na tvrđavi Forte mare nastupiti u proširenoj Unplugged varijanti sastava, sa željom, kako navode da manifestacija ove godine dobije izgled koji zaslužuje grad.
FORTE MARE
Ulaz je kao i prethodnih godina, slobodan, a pored čarolije lijepog zvuka, melodije i pogleda, biće i tradicionalno posluženje – priganica, rakije i vina.
Povodom Svjetskog dana muzike, NVO ”Bocche di Cattaro” – Festival gudača Perast i NVO ”Medaur” Risan – Društvo za njegovanje kulturne baštine Risna organizuju koncert Škole za muzičke talente ”Andre Navara” iz Podgorice.
Koncert će se održati 21. juna u 20:30 časova u dvorištu palate Ivelić u Risnu, a nastupiće solisti i kamerni sastavi ove muzičke škole.
Ljubitelji muzike biće u mogućnosti da uživaju u raznovrsnom repertoaru ovih mladih talenata, dobitnika mnogobrojnih međunarodnih priznanja.
Naime, prvi put je Svjetski dan muzike oblježen 1982. godine u Francuskoj za vrijeme ljetnjeg solsticija. Tadašnji francuski ministar kulture Džek Lanž započeo je festival muzike, tj. Fête de la Musique u Parizu, zajedno sa još jednim poznatim kompozitorom Morisom Floreom koji je svirao. Ideja je bila da najduži dan u godini bude posvećen toj veličanstvenoj Umjetnosti – muzici, na način da živa muzika bude dostupna svima, bez obzira na stalež, naslijeđe ili porjeklo. Svjetski dan muzike je nakon toga počeo da se obilježava i slavi u 120 zemalja širom sveta.
Tog 21. juna svi su ohrabreni da izađu napolje i sviraju muziku, a u mnogim zemljama se ovaj dan obilježava brojnim besplatnim muzičkim događajima. U tom duhu želimo da pozovemo sve zainteresovane da na dan početka većinski omiljenog godišnjeg doba – ljeta, zajedno obilježimo Svjetski dan muzike i uživamo u bogatom repertoaru koji su nam pripremili talentovani učenici ove medjunarodno priznate škole.
NVO ‘’Meduar’’ Risan – Društvo za njegovanje kulturne baštine Risna
U cilju rasterećenja drumskog saobraćaja u periodu ljetnjih mjeseci i efikasnijeg i bržeg prevoza putnika koji borave na Crnogorskom primorju, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore planira da organizuje sezonsko pristajanje i privez plovnih objekata na pristaništu i privezištu Mrčevac (Kukoljina) za potrebe Aerodroma Tivat.
“Pozivamo sve zainteresovane vlasnike plovnih objekata, registrovane za privrednu djelatnost – prevoz putnika na moru, da se zaključno sa 22. junom 2022. godine prijave Javnom preduzeću za prevoz (morskim putem) za transfer putnika sa aerodroma u Tivtu do krajnje destinacije putnika.
Prijave se dostavljaju na e-mail adresu Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore (jpmdcg@t-com.me)” – saopštili su iz ove kompanije.
Toplinski valovi događat će se u budućnosti ranije i češće, objavila je u petak Svjetska meteorološka organizacija (WMO), ukazujući na toplinske valove koji su ove godine pogodili dijelove Europe i prije službenog početka ljeta.
Danas smo nažalost svjedoci onoga kako će izgledati budućnost, rekla je Clare Nullis, glasnogovornica Svjetske meteorološke organizacije (WMO).
Ekstremno visoke temperature koje su se proširile iz sjeverne Afrike na južnu Europu, a očekuje se da će pogoditi Švicarsku i Njemačku ovaj vikend, tipičnije su za srpanj i kolovoz, navodi WMO.
U nekim dijelovima Španjolske i Francuske, temperature su nedavno porasle više od 10 stupnjeva Celzijevih preko prosjeka za ovo doba godine, rekla je Nullis.
Španjolska, Portugal, Mađarska i Srbija također su pogođeni sušom, dok su izvan Europe izdana upozorenja na toplinske valove za gotovo trećinu stanovništva SAD-a ovaj tjedan.
– Kao posljedica klimatskih promjena, toplinski valovi počinju ranije, postaju češći i ozbiljniji zbog koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi koje su na rekordnoj razini, rekla je Nullis.
Toplinski valovi u Evropi prijete sušama i požarima
Španjolska je na putu do najviših lipanjskih temperatura u posljednja četiri desetljeća, francuski departman zabranio je događanja na otvorenom, suša je pogodila talijanske poljoprivrednike, a vrućine natjerale Europljane da traže hlad i brinu zbog klimatskih promjena.
Vrućina je tolika da je englesko luksuzno trkalište Royal Ascot Racecourse čak doživjelo rijetku promjenu protokola: gostima je bilo dopušteno skinuti šešire i jakne nakon što su članovi kraljevske obitelji prošli.
Toplinski val od početka tjedna pojačao se u petak, pa su temperature u području od Londona do Madrida bile gotovo rekordne, prema nacionalnim meterološkim službama.
– Izbjegavajte prekomjerno izlaganje suncu, nadoknađujte tekućinu i pazite na najranjivije kako ne bi patili od toplinskog udara, savjetovao je španjolski premijer Pedro Sanchez u Madridu.
Temperature bi trebale doseći 40 do 42 stupnja Celzija u Madridu i Zaragozi, priopćila je nacionalna meteorološka agencija AEMET.
Te temperature nisu zabilježene od lipnja 1981.
Poljoprivredna proizvodnja u sjevernim talijanskim regijama mogla bi se smanjiti za pola zbog suše jer je vodostaj rijeka i jezera zabrinjavajuće nizak i ugrožava navodnjavanje, poručuje udruženje poljoprivrednika.
Udruženje talijanskih komunalnih poduzeća Utilitalia upozorilo je ovaj tjedan da najduža talijanska rijeka Po proživljava najveću sušu u posljednjih 70 godina, zbog čega su mnogi dijelovi golemog, sjevernog plovnog puta potpuno presušili.
U Francuskoj je departman Gironde sa sjedištem u Bordeauxu zabranio događanja na otvorenom, uključujući koncerte te događaje u zatvorenim prostorima bez klima uređaja, rekao je lokalni dužnosnik za javni radio.
‘Svatko se suočava sa zdravstvenim rizikom’
U velikom dijelu Francuske u četvrtak su po prvi puta ove godine zabilježene temperature od 40 stupnjeva Celzijevih, a u subotu se očekuje vrhunac s 41-42 stupnja Celzijeva.
– Svi su izloženi zdravstvenom riziku, rekao je prefekt Fabienne Buccio za France Bleu radio.
Sredozemne su države sve više zabrinute kako klimatske promjene mogu utjecati na njihova gospodarstva i živote.
– Pirenejski poluotok je sve suše područje i tok naših rijeka je sve sporiji, kazao je španjolski premijer Sanchez.
Vatrogasci su se borili s požarima u nekoliko dijelova Španjolske, a najteže su pogođeni Katalonija na istoku Španjolske i Zamora u blizini granice s Portugalom.
U Zamori je između 8500 i 9500 hektara zemljišta izgorjelo.
Portugal je pak pošteđen od toplinskog vala. U Lisabonu je temperatura oko 27 stupnjeva Celzijevih.
Međutim, prošli mjesec bio je najtopliji svibanj u posljednje 92 godine, objavila je portugalska meteorološka agencija IPMA, upozoravajući da je suša pogodila većinu teritorija.
Ronilački klub Roniti se mora, uz podršku C.I.O.S. grupe, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te National Geographic Hrvatske, kao partnera na projektu, uspješno su završili 26. ekološku akciju Think Green na otoku Visu, te je iz podmorja izvađeno više od 12 tona otpada.
Akcija je trajala tri dana, a čistile su se lokacije uvala Stonca, uvala ispred Češke vile te uvala Oključna. Iz podmorja je izvađeno više od 12 tona (12.150 kilograma), odnosno 27 kubičnih metara otpada, priopćio je u nedjelju Ronilački klub Roniti se mora.
Najveći komadi bili su razne metalne konstrukcije, akumulatori, građevinski otpad, dijelovi barke te kamionske gume. Za sitniji otpad, poput stakla, limenki i plastike upotrijebljeno je više od 700 vreća. Sav prikupljen otpad odvezen je s otoka, te će biti razvrstan i adekvatno zbrinut.
U akciji je sudjelovalo 48 ronioca volontera koji su zajedno odradili preko 400 radnih sati pod vodom, no, napor volontera Think Green-a ne bi bio moguć i tako uspješan bez potpore lokalne zajednice, Grada Visa i njenih društava. U akciji su sudjelovali članovi Ronilačkog kluba Roniti se mora Zagreb i Šibenik.
S obzirom na to da akcija Think Green ima i edukativni karakter, ovoga je puta održano predavanje djeci iz Dječjeg vrtića Vis o ekologiji i ronjenju, a približen im je i princip ronjenja s bocama, kao i ronilačka oprema. Djeca su upoznata s važnošću očuvanja okoliša, morske flore i faune, a imali su priliku i sudjelovati u ekološkoj akciji tijekom koje su aktivno pomagali pri vađenju otpada iz mora.
Partneri u akciji bili su i INA, Grad Vis, Jamnica, Turistička zajednica Vis, Mares, Garmin, The Garden Brewery, Jadrolinija, Zagrebačke pekarne Klara, Geopark Viški Arhipelag, Hotel Issa, DC Nautica Vis, DC Anma, Gradina Vis, HVIDRA Vis, DV Vis, te medijski pokrovitelji Scubalife magazin, Scuba Skener i Morski.hr.
Ronilački klub Roniti se mora već 11 godina organizira akcije Think Green u okviru kojih se čisti podmorje, rijeke i jezera diljem Hrvatske te podiže ekološku svijest i ukazuje javnosti na probleme onečišćenja okoliša.
Gastro manifestacija koja promoviše i čuva od zaborava tradicionalni recept kotorske krempite; “Kotorska pašta 9”, održana je u petak veče u Starom gradu, na Pjaci od muzeja i okupila je brojne ljubitelje ove slatke delicije. Na fešti je posluženo 720 krempita spravljenih po staroj kotorskoj recepturi, a za dobro raspoloženje pobrinule su se kotorske klape “Maris” i “Inkanto”. Otvarajući feštu vršilac dužnosti direktora Turističke organizacije (TO) Kotor Jovan Ristić poručio je da se radi o manifestaciji koja se iz godine u godinu razvija i postaje jedan od brendova grada.
– U prilog tome je i činjenica da kada je Dragana Knežević sa svojim saradnicima osnovala ovu manifestaciju, vrlo malo ljudi u Kotoru se bavilo proizvodnjom krempita na tradicionalan način. Međutim, danas je kotorska pašta nezaobilazan dio svake proslave i nalazi se na meniju većine restorana, rekao je Ristić pozdravljajući prisutne.
Predsjednica Mjesne zajednice (MZ) Stari grad Dragana Knežević uz dobrodošlicu Kotoranima i gostima, naglasila je da se manifestacija održava deveti put zaredom.
-Ponosni smo što smo uspjeli da paštu vratimo na naše trpeze, kao i na to što smo je predstavili i izvan grada. Sada se kotorska pašta može probati i u Beogradu, Zrenjaninu, Novom Sadu… Sastavni je dio turističkih vodiča i biltena koje izdaje Nacionalna turistička organizacija (NTO). Kotor je prepoznat po palatama, bedemima, crkvama, ali i po poslasticama. Uz kotorsku paštu ovoga puta, biće poslužena još jedna poslastica a to je Dobrotska torta, pa pozivam stanovnike MZ Dobrota da i oni organizuju manifestaciju u čast toj poslastici. Iduće godine Kotorska pašta će imati svoj jubilej. Vjerujem da ćemo ga proslaviti kako dolikuje, naglasila je Knežević.
Na “istorijat” fešte podsjetila je moderator programa Slađana Vučetić navodeći da su priču o kotorskoj pašti započeli na Parilu 2014. godine, prošetali su do kafane “Dojmi”, bili na Pjaci od kina, na Pjaci od sata. Gosti su im bili mnogi kulturni radnici, publicisti, gastronomi, istoričari, etnolozi, turistički radnici…
Gastro fešta – foto B.Marković – Dan
– Nije nas spriječila ni korona, nego smo nastavili dalje,a posebno smo ponosni jer smo bili gosti CIM foruma koji je prvi put organizovan ove godine u Kotoru. Naravno sve ovo nijesmo mogli uraditi bez naših dragih sugrađanki Melite, Branke, Violete, Radojke, Vjere, Nade, Sandre koje su pripremile pašte za ovu manifestacije. Možemo reći da smo kao organizatori ostvarili naš cilj; sačuvali paštu od zaborava i vratili je na naše trpeze, a i šire, konstatovala je Vučetić.
Naglasivši da je civilizacijski način života u nekadašnjem Kotoru obilježila i Kotorska pašta, istakla je ponos organizatora zbog uspjeha da ovu deliciju vrate na trpeze i sačuvaju od zaborava, uz zahvalnost svima koji su im pomagali na razne načine, uključujući i medije.
-Dio su našeg zajedničkog uspjeha, kazala je Vučetić, a sva prisutna djeca dobila su lijepo upakovane, male Dobrotske torte koje im je uručila Dragana Knežević.
Organizator devetog izdanja ove gastro manifestacije koja se tradicionalno organizuje u predsezoni bila je MZ Stari grad. Pokrovitelji su Opština Kotor, Turistička organizacija Kotor i JU Kulturni centar “Nikola Đurković”.
Gastro fešta – foto B.Marković – Dan
Kotorska pašta ima tri kore, najpoznatija meštrica Melita
Bokeška kužina obiluje slatkim i slanim delicijama, a među njima je jedna od najpoznatijih kotorska pašta koju u ponudi imaju skoro svi restorani u gradu. I dok je mnogi nazivaju krempitom, postoji razlika u izradi kotorske pašte i klasične krempite. Kotorska pašta ima tri kore, za razliku od krempite koja ima dvije kore i kremu, pri čemu je i način spremanja krema drugačiji. U Kotoru je jedna od najpoznatijih meštrica o kotorske pašte Melita Krivokapić.
Osim kotorske pašte na fešti su turisti i Kotorani imali priliku da degustiraju i Dobrotsku tortu.
-Priču o Dobrotskoj torti ostavićemo Dobroćanima, a mi ćemo se zasladiti tortom beskrajno lijepog ukusa mendula i maraskina. Ove divne torte je napravila Milica Strugar, kazala je Slađana Vučetić.
Jun je iznevjerio sva očekivanja i kako tvrde budvanski hotelijeri, rezultati nijesu ni približni onima iz 2019. godine.
Manji hoteli i apartmani su poluprazni, dok na plažama “zjape“ prazne ležaljke, koje se pune samo vikendom. Biće puno od 15. jula do 15. avgusta ali to ne može da nadomjesti cijelu godinu koja je, kako tvrde, i dalje godina u kojoj se osjećaju posljedice korone, kao i globalne krize izazvane ratnim dešavanjima u Ukrajini.
Po statistici u Budvi boravi 17,47 hiljada gostiju od čega je njih 9,29 hiljada u privatnom, a 7,9 hiljada u hotelskom smještaju.
Kako su kazali Pobjedi iz Turističke organizacije Budva u hotelskom smještaju najbrojniji gosti su iz Srbije, Njemačke, Izraela, Albanije, Velike Britanije, Bosne i Hercegovine, Francuske, Poljske, Kazahstana i Turske.
Prema podacima iz sistema za prijavu boravka TOB-a ukupan broj dolazaka na dan 15. juna iznosi 9,29 hiljada. Najbrojniji gosti su iz Rusije, Ukrajine, Srbije, Bosne i Hercegovine, Turske, Njemačke, Poljske, Kazahstana i Velike Britanije.
Iz TO Budve ističu da još nijesu dostigli nivo iz 2019. godine, a što se tiče špica i postsezone očekuje se popunjenost hotelskih kapaciteta visoke kategorije.
Predsjednik Udruženja hotela Crne Gore, Nikola Pejović, kazao je za Pobjedu da imaju mnogo manje gostiju od očekivanog, jer ne mogu računati Ukrajince i Ruse koji borave u zakupljenim stanovima.
“Podbacila je sezona debelo. Slaba je posjećenost u malim i srednjim hotelima, a vidim da se žale i ugostitelji. Veliki hoteli, koji imaju bazene i svoje plaže, su puni jer oni daju “dumping“ cijene koje su u rangu sa tri i dvije zvjezdice. Gosti su sada manje budžetni. Ima i bogataša ali oni odsjedaju u Porto Montenegru, Kumboru, Splendidu”, tvrdi Pejović koji je vlasnik hotela Grbalj i u njegovom objektu je popunjenost samo 50 odsto.
On je kazao da ima dosta ponude izdavanja privatnih vila, kuća, apartmana i stanova na dan, ali da gostiju nema.
“U razgovoru sa vlasnicima smještaja saznao sam da nijesu zadovoljni i da daju manje cijene, ali da gostiju nema. Vidite po autobusima koji dovoze turiste, evo trenutno u Budvi imate samo pet autobusa. Kriza je sve promijenila, malo će sezona biti ‘čupava’“, tvrdi Pejović i procjenjuje da je vrlo loše.
Vlasnik hotela Mažestik, Ivan Ivanović takođe je kazao da popunjenost hotela nije kao rekordne 2019. godine i da su im u junu boravili uglavnom ozbiljni stariji ljudi iz Zapadne Evrope, Skandinavije i Izraela.
Boka Kotorska- foto Boka News
“Bojim se ćemo ovim vidom vođenja turizma, to jeste nepostojanjem strategije izgubiti predsezonu i postsezonu”, rekao je Ivanović.
Gosti su, kako dodaje, oduševljeni sa plažama jer nema puno ljudi i čisto je.
On tvrdi da je njegov hotel na 90 odsto popunjenosti i da se bliže rezultatima iz 2019. godine međutim ističe da je maj bio bolji.
Direktor hotela Avala, Nemanja Kuljić tvrdi da im je popunjenost više od 80 odsto kapaciteta, što je nivo popunjenosti ekvivalentan junu 2019. godine, i predstavlja u prosjeku 450 do 500 gostiju na dnevnom nivou.
Kako je kazao Pobjedi, ovog mjeseca dominirali su im gosti iz Izraela sa oko 24 odsto ostvarenih noćenja.
“To dokazuje da smo kao destinacija za to tržište veoma atraktivni. Za ovako uspješnu popunjenost možemo zahvaliti uspostavljanju redovnih i čarter linija, kao i bliskoj saradnji sa izraelskim turoperaterima. Primjetno je, ali i očekivano prisustvo gostiju iz Zapadne Evrope, sa solidnih osam odsto noćenja gostiju iz Njemačke i osam odsto noćenja gostiju iz Francuske”, naveo je Kuljić.
Prema njegovim riječima, po do sada ostvarenom broju noćenja i prihodima na nivou godine, ostvarili su otprilike 80 do 90 odsto rezultata iz 2019.
On je dodao da su optimisti samo po pitanju krajnjih rezultata sezone.
Što se tiče postezone takođe smatraju da će biti uspješna.
Cijene su, kako ističe, zabilježile blagi rast što sa jedne strane reflektuje okretanje tržištima koja su u vrijeme korone bila zatvorena (prije svega Zapadna Evropa i Skandinavija).
“Sa druge strane, trudimo se da zbog inflatornih trendova ne vršimo dodatna povećanja cijena koja bi opteretila naše klijente već da, uz racionalizovano osmišljen pristup poslovanju, pružimo uslugu najvišeg kvaliteta kakvu gosti tradicionalno i očekuju od nas”, naveo je Kuljić.
U hotelima Hotelske grupe (HG) Budvanska rivijera ovih dana, prema riječima PR-a Jelene Kaluđerović, boravi oko hiljadu gostiju.
“Do kraja maja na nivou grupacije je realizovano gotovo 40 hiljada noćenja. Tokom prvih 15 dana juna u svim hotelima naše hotelske grupe turistički promet je realizovan u visini od 14 hiljada noćenja”, precizirala je Kaluđerović.
Tri člana posade kontejnerskog broda Simba skočila su preko palube u srijedu prilikom isplovljavanja broda iz luke Jacksonville na Floridi. Jedan od njih je hospitaliziran, dok se za preostalom dvojicom još uvijek traga.
Kontejneraš Simba od oko 6.900 TEU isplovio je s kontejnerskog terminala na otoku Blount u Jaxportu oko 12:30 GMT i krenuo prema rijeci St. Johns. Tri člana posade tada su, iz zasad neutvrđenih razloga, skočila s broda u blizini postaje Mayport i zaplivala prema sjevernoj strani kanala. Uočili su ih slučajni prolaznici, koji su potom kontaktirali policiju, javljaju lokalni mediji.
Sva trojica stigla su do obale otoka Fort George, izvijestio je američki Customs and Border Protection (CBP). Jedan od njih je uhićen i doveden u bolnicu kako bi mu se pružila medicinska pomoć, dok su ostala dvojica još na slobodi. Za njima tragaju lokalna policija i CBP.
Izuzetno je rijetko (ali i opasno) da pomorci pokušaju napustiti brod dok je u plovidbi. Okolnosti ovog bizarnog slučaja nisu jasne, no policija se nada da će saznati više kada se provede razgovor s pomorcem koji je hospitaliziran.
Nakon incidenta, kontejneraš je sigurno završio svoj tranzit kroz kanal i usidrio se ispred luke. U međuvremenu se vratio na vez na otoku Blount.
Simba (ex. Cape Chronos) je kontejnerski brod od 6,900 TEU, izgrađen 2015. godine. U vlasništvu je i njime od prošlog prosinca ekonomski upravlja singapurska kompanija Sea Lead, u suradnji s još jednom singapurskom tvrtkom.
Prije nekoliko dana počelo je rušenje hotela „Tivat“, koji je otvoren 1971. godine, a, po najavama iz kompanije „ALK Montenegro“, tu će u roku od tri godine biti sagrađen luksuzni hotelsko-apartmanski objekat sa pet zvjezdica.
U danima kada nestaje sa lica zemlje, prisjećanje na njegovo otvaranje, ispisano u „Boki“, listu Socijalističkog saveza radnog naroda Boke Kotorske „Boka“
SELJANOVO DOBILO HOTEL
Seljanovo je divan predio naše obale između Tivta i Donje Lastve. Magistrala je jače istakla ljepotu ovog mjesta. „Industriaimport“ je u Seljanovu nedavno izgradila ugostiteljski objekat sa 60 ležeja. Novi hotel „Tivat“ je najsavremenije opremljen i svojim komforom odgovara zahtjevima savremenog turizma. Svaka soba ima pogled na more, telefon, kupatilo i ostale uređaje. Najvažnije je to što objekat ima dovoljno uređenog parking-prostora i servis za manje opravke motornih vozila. Gostima su na raspolaganju dva salona, od kojih je jedan namijenjen poslovnim ljudima. Građevisnke radove na objektu izvelo je GP „Crna Gora“ iz Nikšića, dok je opremu isporučila „Slovenijales“ iz Ljubljane. Od 17. jula kada je otvoren, hotel je stalno popunjen domaćim i inostranim gostima. Svi su oni veoma zadovoljni uslugama.
Prigodnoj svečanosti povodom otvaranja hotela, prisustvovali su: Veselin Đuranović, predsjednik CK SK Crne Gore, dr Mijat Šuković, potpredsjednik Izvršnog vijeća, Mato Krstović, predsjednik Skupštine opštine Tivat, Momo Vešović, generalni direktor preduzeća „Industriaimport“ i druge zvanice.
Naš saradnik je saznao da postoje izgledi da „Industriaimport“ u blizini hotela „Tivat“ sagradi plivački bazen olimpijskih razmjera. On treba da bude pokriven i da ima toplu vodu. To će, po mišljenju privrednika Tivta, stvoriti široku mogućnost za zimski tzurizam, a poseban značaj imaće za pripremanje vaterpolo ekipa iz naše zemlje i inostranstva. Kada bude realizovana ova zamisao hotel „Tivat“ će dobiti svoj depadans od 200 ležaja.
„Boka“, br. 2, str. 5, 01.08.1971.g.
Koji dan kasnije, krenula je marketinška kampanja i u „Boki“ je objavljen oglas:
„INDUSTRIAIMPORT“ – TITOGRAD
HOTEL „TIVAT“
Ako želite da se ugodno osjećate, da budete brzo i kvalitetno usluženi
posjetite novootvoreni hotel „T I V A T“
TO JE OBJEKAT KOJI VAM NUDI:
– Svoje salone za poslovne skupove,
– Svoj restoran za razne svečane prigode,
– Svoje sobe za prijatan odmor.
Bićete usluženi svim ribljim specijalitetima, a posebno plavim školjkama (mušuljama). Savremeno opremljena kuhinja može vam pružiti zadovoljstvo da oprobate i sve druge gurmanske specijalitete. Za ljubitelje „dobre kapljice“ obezbijedili smo najkvalitetnija domaća i strana pića.
Za sva obavještenja obratite se na telefon 86 – 322
„Boka“, br. 5, str. 9, 15.09.1971.g.
Srušen Hotel Tivat – foto Boka News
ŠTA SE JOŠ ZBILO U TIVTU 1971. GODINE?
Otvaranje hotela „Tivat“ nije bio jedini događaj vrijedan pažnje te 1971. godine. Tek neki da se navedu:
ARHEOLOŠKI NALAZ U BOKI KOTORSKOJ
Stručnjaci Arheološkog instituta iz Beograda nedavo su u Boki kotorskoj, u Krtolima kod Tivta naišli na nalaz iz ilirskog doba- grobnicu pokrivenu pločama i u njoj dječji kostur u zgrčenom položaju. …
„Slobodna Dalmacija“, br. 8.106, str. 4, 31.03.1971.g.
PONOVO PRORADILO LJETOVALIŠTE KLUBA „MEDITERANE“ IZ PARIZA NA OSTRVU SVETI MARKO
Prije mjesec dana, nakon što su završeni građevinski i drugi radovi, ponovo je otvoreno poznato ljetovalište kluba „Mediterane“ na ostrvu Sveti Marko kod Tivta. Stare kućice su srušene a izrađeno je 500 novih u indonežansko-tahićanskom stilu, što sada daje posebnu draž ovom lijepom ostrvcu obraslom gustim maslinjacima. Na obali je izgrađen novi savremeni restoran, osam sanitarnih čvorova duž čitavog ostrva i nekoliko drugih pratećih objekata. U svakoj kućici ima po tri ležaja…
Uprava kluba „Mediterane“ je sa beogradskim „Putnikom“, koji je ostrvce uzeo u zakup i izgradio sve objekte, napravila ugovor na dvadeset godina. … U ljetovalištu je zaposleno oko 80 lica koji su rodom iz okolnih mjesta. Tu radi i nekoliko studenata i studentkinja iz Beograda koji vladaju stranim jezicima. …
„Boka“, br. 1, str. 7, 13.07.1971.g.
Tivat – mikophotography montenegro – Sveti Marko
TIVAT DOBIO GRADSKU PLAŽU
Odavno je Tivćanima i brojnim gostima tokom turističke sezone gradska plaža nasušna potreba. Jer, u centru Tivta do sada je pristojniju plažu imao jedino hotel „Mimoza“. Srećom, sada je završena i gradska plaža. Iako su radovi još u toku, na njoj se dnevno kupa i do hiljadu gostiju i mještana
„Boka“, br. 3, str. 5, 15.08.1971.g.
Gradska plaža 1971.g. Tivat
GRADSKA MUZIKA TIVTA GOSTOVALA U VARAŽDINU
Gradska muzika Tivta postigla je veoma zapaženi uspjeh na III internacionalnom festivalu duvačkih orkestara u Varaždinu, na kome su Tivćani, od 22. do 27. jula, nastupili kao predstavnici SR Crne Gore. Na festivalu su učestvovali duvački ansambli iz Francuske, Luksemburga, ČSSR, SR Njemačke, Austrije, San Marina, Mađarske, Italije i Jugoslavije. …
Festival nije imao takmičarski karakter već je to bila revija znanja ljubitelja muzike. Ipak, priznanja su odata. Za najkvalitetniju glazbu pehar je primio predstavnik SR Njemačke. Epitet najmasovnije pripao je muzičarima iz Francuske, dok je član Gradske muzike Tivta, Ivica Marić, dobio pehar kao najsimpatičniji jugoslovenski učesnik na Festivalu (nagrada „Arene“) i nagradu lista „Studio“ kao najmlađi učesnik.
Muzičari Tivta nastupili su na dva svečana koncerta u Varaždinu. Uz to su dali jedan promenadni koncert u gradskom parku. Takođe su svakoga dana obilazili grad i svirali marševe. …
„Boka“, br. 3, str. 7, 15.08.1971.g.
TIVAT DOBIO ŠKOLSKI CENTAR
– U Centru će se osposobljavati: elektroničari, brodograđevinari, mašinci raznih
struka, električari, kvalifikovani ugostiteljski i turistički radnici i turistički tehmičari – Uvodi se dvostepena nastava – Direktor Centra je Anton Krstović –
Postalo je očigledno da naše prosvjetne ustanove sve teže zadovoljavaju potrebe dinamičnog privrednog i društvenog života. U želji da prevaziđu to stanje, pedagoški radnici Tivta, Odjeljenje za prosvjetu Skupštine opštine, radne organizacije i Zavod za unapređivanje školstva SR Crne Gore pokrenuli su zajedničku akciju za korišćenje novih formi u obrazovnom procesu.
Poslije svestranog razmatranja uslova rada došlo se do zaključka da Tivat ima uslove za osnivanje školskog centra. Istina, on je minijaturan ali veoma interesantan. Tako će se u njemu zajedno sa klasičnim zanimanjima (brodograđevinari, metalci raznih struka i električari) obučavati i elektroničari i, što je najinteresantnije, kvalifikovani ugostiteljski i turistički radnici i turistički tehničari. Dvostepenost nastave ogleda se u tome što se prve dvije godina glavna pažnja poklanja opštoj kulturi, a onda se prelazi na specijalizaciju. …
Osnivanjem Centra ovdje je realizovan već proklamovani zahtjev o povezivanju privrede i prosvjete. Suosnivači Centra su ugostiteljsko preduzeće „Mimoza“, supermarket „Centroprom“, preduzeće „Mješovito“, trgovinsko preduzeće „Tivat“, Remontni zavod „Sava Kovačević“, Skupština opštine i drugi.
Prve godine u Školskom centru u Tivtu nastavu će pohađati 360 učenika. Dakle, privreda ovog kraja za narednih nekoliko godina neće oskudjevati u stručnjacima. Odsjeci za ugostitelje i turističke radnike nijesu interesantni samo za Tivat, već za čitavu Boku Kotorsku.
„Boka“, br. 5, str. 6, 15.09.1971.g.
Otvaranje novog aerodroma Tivat 1971.
SVEČANO OTVOREN AERODROM „TIVAT“
Blažo Jovanović, predsjednik Ustavnog suda Jugoslavije, presjekao vrpcu i aerodrom pustio u promet. Avion DC-9, koji je prvi sletio na novosagrađenu pistu, dobio ime „Tivat“. Svečanosti prisustvovao veliki broj građana Boke i uglednih gostiju.
Dvadeset i petog septembra svečano je otvoren novi međunarodni aerodrom „Tivat“. Bilo je to slavlje svih Bokelja. Njima su se pridružile i brojne zvanice među kojima je zapaženo prisustvo Dobroslava Ćulafića, člana Predsjedništva SFRJ, Blaža Jovanovića, predsjednika Ustavnog suda Jugoslavije, dr Mijata Šukovića, potpredsjednika Izvršnog vijeća SR CG, … U Tivat su ranije doputovali direktor JAT- a Vitomir Krunić, glavni projektant ing. Miloš Lukić i drugi.
U velikom slavlju učestvovala je Gradska muzika Tivta. Aerodrom je bio ukrašen zastavama.
Poslije deset časova na horizontu se pojavio mlaznjak DC-9. Kada se zaustavio ispred pristanišne zgrade, na njegovim vratima, pored ostalih, pojavio se Batrić Jovanović, koji je, prije dvije godine, simbolično započeo radove na izgradnji modernog vazduhoplovnog pristaništa. Kasnije je iz Titograda doletio TU-134 A, a zatim još dva manja putnička aviona.
Svečanost je otvorio direktor Aerodroma Vladimir Matijević. On je pozdravio prisutne goste, a zatim je govorio predsjednik Skupštine opštine Tivat Mato Krstović, …
„Boka“, br. 6, str. 1, 01.10.1971.g.
Zgrada Aerodroma Tivat
PRVI „BOING 707“ NA AERODROMU „TIIVAT“
Desetog oktobra na aerodromu „Tivat“ aterirao je prvi put avion tipa „boing 707“ dovozeći 182 putnika. Među njima je bilo 11 članova posade. I pored velikog opterećenja, avion je razdaljinu od američkog grada Bendona, država Mensfild, do Tivta prevalio u rekordnom vremenu od sedam i po časova.
– U svojoj dugogodišnjoj letačkoj karijeri – rekao je kapetan „boinga 707“, Dušan Veselinović – još nijesam doživio tako prijatan let i tako udobno ateriranje kao ovdje u Tivtu. Ovome su doprinijeli i veoma pogodni meteorološki uslovi koji su nas pratili tokom leta od Amerike, preko Sjevernog pola, do Evrope. …
„Boka“, br. 7, str. 3, 15.10.1971.g.
MATO KRSTOVIĆ IZABRAN ZA SAVEZNOG POSLANIKA
U Boki Kotorskoj je sa radošću primljena vijest da je Mato Krstović, predsjednik Skupštine opštine Tivat i istaknuti društveno-politički radnik, izabran na sjednici svih vijeća Skupštine SR Crne Gore za poslanika u Vijeću naroda Savezne skupštine. Ovo je istovremeno veliko priznanje radnim ljudima i građanima Tivta, koji su posljednje godine proslavili puštanje Aerodroma u redovan saobraćaj, 50 godina rada Industrijske škole „Sava Kovačević“ i dr. Istovremeno, treba istaći da je Mato Krstović prvi savezni poslanik sa područja opštine Tivat u socijalističkoj Jugoslaviji.
„Boka“, br. 9, str. 3, 15.11.1971.g.
TIVAT DOBIO ZAJEDNICU KULTURE
Odavno se u Tivtu osjećala potreba za formiranjem interesne zajednice u sferi kulture. Osnivanjem Zajednice za kulturu ta je želja ostvarena. Za predsjednika zajednice izabran je Đani Brandmajer, direktor Muzičke škole u Tivtu, a za predsjednika Izvršnog odbora Kiko Tomičić. …
„Boka“, br. 9, str. 6, 15.11.1971.g.
Dobitnici nagrade Oslobođenje Tivta
DOBITNICI NAGRADE „OSLOBOĐENJE TIVTA“
Na svečanoj sjednici Skupštine opštine dodijeljeno je pet nagrada „Oslobođenje Tivta“ od kojih su tri kolektivne, a dvije pojedinačne. Sa diplomom i novčanim iznosom od 4.000 dinara nagrađeni su: NK „Arsenal“ za postignute uspjehe u 50-godišnjici postojanja, Pomorsko-brodarsko društvo „Delfin“, foto i kino klub Mladost i inženjeri Tonko A. Francesković i Mato Marović.
„Boka“, br. 10- 11, str. 3, 29.11.1971.g.
FESTIVAL AMATERSKOG FILMA U DONJOJ LASTVI
U Tivtu će se 25. i 26. decembra ove godine u organizacviji foto i kino kluba „Mladost“ iz Gornje i Donje Lastve održati Prvi festival amaterskog filma Crne Gore. Festival se organizuje u okviru proslave 30-godišnjice ustanka naroda Jugoslavije i 25-godišnjice Narodne tehnike Jugoslavije. Prvi festival amaterskog filma ima za cilj da sumira dosad postignute rezultate na polju amaterskog filma, a posebno da populariše i pokrene kino amatersku djelatnost u Crnoj Gori. …
