Od 24. februara ove godine, kada je počeo ruski napad na Ukrajinu, iz ove zemlje u Crnu Goru došlo je više od 30.000 ljudi.
“U cilju blagovremenog i tačnog informisanja Ministarstvo unutrašnjih poslova obavještava javnost da je u periodu od 13. do 19. juna 2022. godine u Crnu Goru ušlo 2.766 lica iz Ukrajine, dok je u istom periodu Crnu Goru napustilo 2.277 lica iz Ukrajine”, navedeno je iz MUP-a Crne Gore.
Podsjetili su da je od 24. februara 2022. godine do 19. juna 2022. godine u Crnu Goru ušlo 30.023 lica, a Crnu Goru je napustilo 21.111 lica iz Ukrajine.
“U periodu od 13. do 19. juna 2022. godine 377 lica iz Ukrajine podnijelo je zahtjev za privremenu zaštitu. Od početka primjene Odluke o privremenoj zaštiti (14. 3. 2022. godine) do 19. 6. 2022. godine podnijeto je ukupno 4.355 zahtjeva za privremenu zaštitu, od čega je 1.366 muških, a 2.989 ženskih lica iz Ukrajine. Ukupno je odobreno 1.256 zahtjeva za privremenu zaštitu”, istaknuto je u saopštenju.
Napomenuli su da Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore preduzima aktivnosti iz svoje nadležnosti, te da su svi segmenti upravljanja migracijama pod kontrolom.
Ministarstvo će putem zvanične internet stranice na nedjeljnom nivou, a po potrebi i češće, informisati javnost o broju lica iz Ukrajine koja uđu u Crnu Goru.
Ukrajinske snage obalne obrane napale su projektilima plutajuće platforme u Crnom moru, prema riječima proruskih izvora.
“U ovom trenutku, pet osoba je spašeno, a tri su ozlijeđene”, rekao je krimski čelnik Sergej Aksenov u videu objavljenom na Telegramu u ponedjeljak.
Spasilačkim brodovima i dalje se traži još ljudi. Prema videu, na platformama je bilo ukupno 12 radnika.
Ranije, ukrajinski zastupnik Oleksij Hončarenko izvijestio je o napadima projektila na proizvodne platforme. Ukrajinska vojska nije komentirala ovaj incident.
Platforme su smještene oko 100 kilometara od obale pokrajine Odese i 150 kilometara od poluotoka Krima u Crnom moru.
Kad je Rusija anektirala Krim, platforme je zauzela ruska vojska u ožujku 2014. godine.
Mjesto na kojem Morsko Dobro i ACG žele privremeni viodni terminal Aerodroma Tivat
U srijedu ističe rok koji je rukovodstvo JP Morsko Dobro iz Budve dalo svim zainteresovanim vlansicima plovila koja su registrovana za privrednu djelatnost prevoza putnika, da se prijave toj firmi vezano za eventualno uvođenje brodskog transfera putnika koji avionima putuju sa aerodrome Tivat.
“U cilju rasterećenja drumskog saobraćaja u periodu ljetnjih mjeseci i efikasnijeg i bržeg prevoza putnika koji borave na crnogorskoj obali, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore planira da organizuje sezonsko pristajanje i privez plovnih objekata na pristaništu i privezištu Mrčevac (Kukoljina) za potrebe Aerodroma Tivat. S tim u vezi, pozivamo sve zainteresovane vlasnike plovnih objekata, registrovane za privrednu djelatnost – prevoz putnika na moru, da se zaključno sa srijedom 22. junom, prijave Javnom preduzeću za prevoz (morskim putem) sa aerodroma u Tivtu do krajnje destinacije putnika”-saopšteno je iz JP Morsko Dobro.
Postupajući shodno zaključcima Vlade Crne Gore, ovo JP je u subotu započelo aktivnosti na čišćenju i uređenju prostora u zoni morskog dobra na lokaciji Kukoljina, u blizini aerodroma u Tivtu. O ovoj aktivnosti, koja će trajati narednih deset dana, Morsko dobro je pismenim putem obavijestilo Sekretarijat za inspekcijski i komunalni nadzor Opštine Tivat.
Iz te kompanije nisu pojašnjavali kako eventualnim uvođenjem brodskog prevoza dijela putnika aerodroma Tivat, namjeravaju riješiti zagušenost drumskih saobraajnica u Tivtu imajući u vidu da će putnici koji dolaze na aerodrom ili sa njega putuju, a koji budu koristili usluge brodskog prevoza sa pristaništa u Kukoljini, svakako morati da budu transportovani od njega do terminalne zgrade aerpdroma i obrnuto drumskim putem, ukljulujući dijelom i zagušenom Jadranskom magistralom.
Mjesto na kojem Morsko Dobro ucrtalo privremenu halu od 1.300 kvadarata za vodni terminal aerodroma
U Kukoljini inače, postoji manje betonsko mulo blizu dvije ovdašnje javne plaže, a do nedavno je ovdje egzistirao i jedan privremeni ugostiteljski objekat –restoran, koji je u međuvremenu uklonjen. U važećem “Programu privremenih objekata u zoni morskog dovra za teritoriju Opštine Tivat za period 2019-2023.”, na ovoj lokaciji su uz jedan veći i jedan manji privremeni ugostiteljski objekat, ucrtani i jedan “montažno-demontažni privremeni objekat dimenzija 65 x 24 x 6 metara, ukupne površine čak 1.300 kvadrata sa namjenom “montažna hala – terminal za putnike”. U akvatorijumu kod postojećeg betonskog pristanipta predviđeno je i postavljanje u moru još jednog privremenog objekta – plutajućeg pontonskog privezišta dimenzija 50 x 2,5 metara. Međutim, za korišćenje tiog objekta u smislu pristajanja plovnih objekata, neophodno je dobiti formalnu saglasnot Agencije za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore jer ovdje ne mogu pristati plovila čija je visina veća od 3 metra iznad površine mora budući da se lokacija nalazi unutar najuže kontakt zone praga piste 14 aerodroma Tivat i “probija” njene tzv. horizontalne prelazne ravni.
Ovi provremeni objekti koje je u Kukolini ucrtalo Morsko Dobro najnovijim kizmjenema svog Plana za period 2019-2023., mnogo su veći od onoga što kao stalno rješenje za vodni terminal, predviđa važeća Državna studija lokacije “Aerodrom Tivat” iz 2013.
Iz aktuelnog Odbora direktora Aerodroma Crne Gore su protejkih mjeseci u nekoliko navrata poručivali da za ovo ljeto namjeravaju uvesti uslugu vodenog prevoza putnika koji dolaze avionima na Aerodrom Tivat, do njihovih krajnjih odredišta. Ipak, budući da ovog ljeta zbog nepostojanja aviosaobraćaja sa Rusijom, Ukrajinom i Bjelorusijom koji su zbirno bili najveće tržište aerpdroma Tivat nakon Srbije, tivatska vazdušna luka neće ni izbliza imati promet u špicu sezone kakav je imala ranijih godina, izvjesno je i da neće postojati ni velika potreba za brodskim porevozim avionskih putnika preko pristaništa u Kukoljini.
Četvrti po redu međunarodni Luštica Bay Akvatlon održan je u nedjelju, 19. juna, u zalivu Trašte, uz učešće više od dvije stotine takmičara, uzrasta od dvije godine pa sve do ozbiljnih seniora rekreativaca. Sportisti, rekreativci, porodice, učesnici svih generacija okupili su se zajedno u ovom sportskom izazovu, nadmetanju u plivanju i trčanju.
Ostvareni su odlični sportski rezultati, a pobjednici u disciplini 1km trčanja – 5 km plivanja u ženskoj i muškoj konkurenciji su Jelena Tomašević (00:40:22) i Luka Čupić (00:36:36). Drugo i treće mjesto u obje konkurencije zauzeli su Bojana Marjanović (00:56:03) i Dragan Jovanović (00:37:05) odnosno Marija Marković (00:56:37) i Antonio Grgurović (00:40:01). Supersprint akvatlon 250m plivanja i 2.5km trčanja najbolje su završili Tamara Protić (00:19:24) i Krsto Jovanović (00:13:54), drugoplasirani su Marina Mugoša (00:21:03) i Aleksa Maliković(00:14:28), dok su na trećem mjestu takmičari Lidija Ćirović (00:26:03) i Boris Vukotić (00:18:45). Na tri distance u dječijoj konkurenciji je nastupilo oko 120 mališana koji i ove godine nisu nagrađivani po postignutim rezultatima već su svi dobili medalje na cilju i zaslužene slatke nagrade.
Opšta ocjena organizatora je da su ljubitelji sporta i zabave, takmičari i navijači, proveli uzbudljivu nedjelju na Luštica Bay Akvatlonu, jednoj od najatraktivnijih sportskih disciplina u kojoj se kombinuju plivanje i trčanje, pokazujući kao na dlanu spremnost i vještine svih koji su se odvažili da učestvuju u ovom sportskom izazovu. Duž Chedi plaže, lukobrana, promenade i Marina plaže sjatile su se stotine navijača koji su bučno i veselo bodrili takmičare, doprinoseći izvanrednoj atmosferi. Akvatlon je održan u organizaciji Luštice Bay, hotela The Chedi Luštica Bay i Multisport akademije Mayer.
Luštica Bay Aquathlon
Snage je odvažno odmjerilo preko dvije stotine učesnika iz sedam zemalja. Pet različitih kategorija je bilo prilagođeno uzrastu takmičara – za djecu od dvije do pet godina, od šest do 11 i od 12 do 17 godina, kao i za odrasle 18+ u dvije kategorije.
Najviše zabave je i ovoga puta bilo za mališane. Najmlađi učesnici, djeca od dvije do pet godina, uz smijeh i druženje, učestvovali su u disciplinama 50 metara trčanja kroz vodu i 100 metara trke na suvom. Djeca uzrasta od šest do 11 godina plivala su 100 metara i trčala 500 metara, a tinejdžeri od 12 do 17 godina su savladavali plivanje na 200 i trčanje na 1200 metara. U kategoriji odraslih, preko 18 godina, nadmetanje se odvijalo u dvije kategorije – na 250 metara plivanja i 2,5 km trčanja, odnosno kilometar plivanja i pet kilometara trčanja.
Luštica Bay Aquathlon
„Luštica Bay je zaista ponosna na Akvatlon koji je stekao veliku popularnost među učesnicima različitih generacija, od najmlađih do starijih. Okupljamo se ovdje da se družimo i zabavimo, ali naši takmičari ostvaruju i vrlo zapažene sportske rezultae. Akvatlon se održava prema najvišim standardima i vrhunski osmišljenom konceptu Igora Majera i Multisport akademije Mayer. Presrećni smo što je i ove godine sve organizovan besprekorno, uz učešće preko dvije stotine takmičara. Mi ostajemo posvećeni njegovanju zdravog životnog stila, uz bavljenje sportom i raznovrsnu ishranu, uvijek u druženju uz raznolike sadržaje i uz povezanost sa zajednicom čiji smo sastavni dio u ovom prelijepom kraju crnogorske obale“, rekla je Bruna Aleksić, direktorka događaja u hotelu The Chedi Luštici Bay.
Izvrsna organizacija i fer-plej atmosfera među takmičarima uobičajeno prate ovo popularno sportsko nadmetanje koje je steklo zavidan ugled i u sportskim krugovima. Akvatlon u Luštici Bay se održava od 2019. godine i do sada je postao jedan od najpopularnijih i najviše iščekivanih događaja u ljetnjem kalendaru Luštice Bay, nudeći pregršt zabave i uzbudljiva druženja za sve uzraste.
U kotorsku luku danas su uplovila četiri broda: Brilliance of the Seas, Norwegian GEM, Viking Sea i Adriatica, koji su doveli više hiljada posjetilaca.
Brilliance of the Seas će u 18 sati isploviti za Pirej, a Adriatica će u istom terminu isploviti za Dubronik.
Norwegian GEM sa 1.503 putnika i 1.031 članom posade će u 20 sati isploviti za luku Krf, Viking Sea sa 450 članova posade i 881 putnikom u 23 sata za Dubrovnik.
Polje pšenice, ilustracija Foto: Tomas Jakubauskas / Shutterstock
Njemačka pomaže Poljskoj i Rumunjskoj u prilagodbi njihovih željeznica kako bi se omogućio izvoz milijuna tona žita zaglavljenog u Ukrajini zbog ruske blokade morskih luka, izjavila je u ponedjeljak njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock.
Njemačka pomaže Poljskoj i Rumunjskoj u prilagodbi njihovih željeznica kako bi se omogućio izvoz milijuna tona žita zaglavljenog u Ukrajini zbog ruske blokade morskih luka, izjavila je u ponedjeljak njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock. Željezničke pruge treba modernizirati, potrebni su nam pravi teretni vagoni – njemačka vlada radi na tome s mnogim drugim akterima, rekla je Baerbock prije sastanka s kolegama iz Europske unije u Luksemburgu.
Jasno je da u konačnici sigurno nećemo moći izvući sve žitarice, ali ako uspijemo osloboditi barem dio, preko raznih ruta, to će svakako pomoći u trenutku kada se suočavamo s ovim globalnim izazovom, poručila je njemačka ministrica diplomacije. Ukrajina i zapad optužuju Moskvu da hranu koristi kao oružje dok Moskva blokadu pripisuje ukrajinskim minama u Crnom moru i sankcijama Rusiji.
Air Montenegro nastavlja da širi mrežu novih destinacija. Od danas, avioni nacionalog avio-prevoznika letjeće jednom sedmično iz Podgorice ka Kopenhagenu, dok su od jula planirani letovi dva puta sedmično.
– Želimo da omogućimo putnicima iz svih krajeva Evrope, da na najbrži i najbezbjedniji način dođu do naše zemlje. Sa ovom avio-linijom povezali smo našu zemlju sa glavnim finansijskim sjedištem sjeverne Evrope, ali i omogućili našoj brojnoj dijaspori koja se nalazi u Danskoj i susjednim državama, direktan let i lakše planiranje odmora u domovini – poručila je vršiteljka dužnosti izvršne direktorice Air Montenegra, Dragana Frantov Nikolić.
Kako naglašavaju iz kompanije, u periodu kada se mnogi aerodromi, pa i u Kopenhagenu, suočavaju sa problemom manjka radne snage koja je dovela u pitanje i realizaciju dogovorenih letova, uspjeli su da, posle dužeg perioda pregovora dođu do kompromisnog rješenja tako da će letovi na ovoj važnoj ruti biti realizovani po planu.
Karte za novu liniju ka Kopenhagenu se mogu kupiti i rezrevisati preko sajta Air Montenegro ili kod ovlašćenih agenata.
Promocija knjige Milana Miša Brajevića “Palsturine kartoline” u izdanju JUK Herceg fest, biće održana u bašti Kuće nobelovca Iva Andrića u srijedu 22. juna 2022. godine u 20h.
Na promociji će uz autora govoriti Stevan Koprivica, dramski pisac i Vitka Vujnović, novinarka. Medijator književne večeri je Dragana Vlaović. Organizator književne večeri je JUK Herceg fest.
”Svaki je čovjek dužan zavičaju” – zapisao je mudri Ivo Andrić. I svaki mu se odužuje na svoj način. Oni, rijetki i usamljeni, najbolji, čine to tako da se može reći – da zavičaj njima duguje. Jedan od njih je Milan Brajević, koji posle četiri knjige o zavičaju, naslovljene “U Novome i okolo njega”…objavljuje i petu, “Palasturine kartoline” u kojoj…na najbolji i najljepši način priča o drugima o svome gradu, životu u njemu, događajima, ličnostima, oriđinalima, prirodi moru i primorju, Sahat kuli, tvrđavi Forte Mare, Španjoli…“Palasturine kartoline”, koja je usuđujem se reći- monografija, neprocjenjivo blago za Novljane, ali i dragocjeno štivo za svakog ko želi da se upozna sa životom i istorijom Herceg Novog, primjer autorima sličnih publikacija. Ako po “labavoj” formi ona i nije klasična monografija, po suštini i sadržaju jeste. I to jedna od najboljih.”– napisao je o ovoj knjizi recenzent akademik Zuvdija Hodžić.
Milan Mišo Brajević je rođen u Herceg Novom. Bavio se izdavaštvom i publicistikom, ali obavljao i brojne funkcije u državnim organima. U njegovoj biografiji su, između ostalog, pomoćnik direktora hotela “Topla”, urednik izdavačke kuće Obod, šef kabineta predsjednika Vlade Crne Gore u Jugoslaviji, a bio je i dio protokola prilikom Titove posjete Podgorici.
Istaknuti je društveno-sportski radnik. Bio je predsjednik Vazduhoplovnog saveza Crne Gore, predsjednik SOFK-e Crne Gore, predsjednik Fudbalskog saveza Jugoslavije, predsjednik vaterpolo kluba „Jadran“ – Herceg Novi i predsjednik Skupštine FK „Crvena stijena“ – Podgorica. Nosilac je prizanja „Zaslužni sportski radnik Crne Gore“.
Dobitnik je Oktobarske nagrade Herceg Novog i Specijalne plakete za doprinos razvoju kulturne baštine časopisa „Komuna“.
Nosilac je Ordena rada sa zlatnim vijencem i Ordena zasluga za narod sa srebrnim zracima.
Plivački vaterpolo klub “Jadran” iz Herceg-Novog ove godine obilježava svoj puni vijek postojanja i uspješnog rada, programom pod sloganom “Top 100”. Centralna svečanost zakazana je za 8. jul na bazenu Škver, a program će početi 2. jula kada će se na Novoj Tori zavijoriti zastava PVK “Jadran”.
Nakon podizanja zastave na tvrđavi, koja je simbol grada, uslijedit će otvaranje izložbe fotografija na otvorenom pod nazivom “Jadranskih top 100”.
Izložba će biti postavljena u centru grada, u pešačkoj zoni Njegoševe ulice, gde će kroz fotografije snimljene u periodu od 1922. godine do danas brojnim prolaznicima svedočiti o bogatoj istoriji, razvoju i uspesima klub pobjednik Nacionalnog vaterpolo kupa, dva puta pobjednik Regionalne vaterpolo lige, pobjednik turnira evropskih gradova, vicešampion Evrope i finalista Euro kupa, kao i 14 puta ekipni prvak države u plivanju. Početak ovog programa zakazan je za 2. jul u 10 časova, na Trgu Nikole Đurkovića.
PVK Jadran
Centralni trenutak obilježavanja velikog jubileja biće vaterpolo utakmica “Legende Jadrana”.
Brojni bivši igrači, oni koji sada igraju za Jadran, mnogi koji su ponikli u ovom klubu i nastavili karijeru širom svijeta, kao i najmlađi polaznici Jadranove škole vaterpola zajedno će nastupiti u revijalnoj utakmici, koja će simbolično povezati slavne istoriju i svetlu budućnost ovog kluba. Program je zakazan za 8. jul, na bazenu “Jadran” u Škveru sa početkom u 19 sati.
PVK Jadran
“Bili ste uz nas sve ove godine, očekujemo vas na proslavi Jadranovog 100. rođendana. Veliki jubilej proslavićemo sjećanjem na pobjede, uspjehe i ljude koji su gradili “Jadran”, kao i slaveći one koji su njegova budućnost. Stari i mladi Jadranci, dragi Novljani, prijatelji kluba, svi zaljubljenici u vaterpolo i plivanje, dođite da zajedno proslavimo prvih 100 Jadrana“, poručili su iz PVK Jadran.
Organizaciju proslave jubileja podržala je Opština Herceg-Novi.
