Na današnji dan, 8. aprila 1952. godine u Kotoru je rođen don Branko Sbutega, erudita, poliglota, ljubitelj umjetnosti.
Početkom devedesetih godina osnovao je Centar za pomoć izbjeglicama s prostora bivše Jugoslavije u Padovi, Italija. Po povratku u Kotor, 1996. godine nastavio je sa humanitarnim radom u Caritasu Kotorske Biskupije.
Organizovao je i podržavao brojne lokalne i međunarodne kulturne manifestacije i inicijative, među kojima su: Grupa književnika 99, osnovao je muzički festival Kotor Art i dao da se napravi najveći mozaik na Balkanu, u crkvi Svetog Eustahija u Dobroti.
Don Branko Sbutege (1952. – 2006.)
Don Branko Sbutega je bio župnik crkve Svetog Eustahija u Dobroti. Rođen je 8. aprila 1952. godine u Kotoru gdje je završio osnovnu školu, gimnaziju i muzičku školu. Studirao je studirao medicinu u Beogradu, a nakon toga filozofiju u Beču i teologiju u Zagrebu i Rimu. Za sveštenika je zaređen 15. jula 1979. godine na ostrvu Gospa od Škrpjela.
Nakon zemljotresa 1979. radio je na obnovi sakralnog i kulturnog patrimonijuma Kotorske biskupije.
U javnosti je prepoznat po mirotvornom angažmanu, promociji suživota tokom godina jugoslovenske krize i tolerancije, uključujući odnos prema Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi. Bio je veliki zagovornik zaštite čovjekove okoline i obnove crnogorske nezavisnosti. Koautor je knjige “Stara književnost Boke”, a knjiga “Kurosavin nemir svijeta” objavljena je neposredno pred njegovu smrt 27. aprila 2006. godine kao zbornik njegovih tekstova i intervjua.
Na don Brankovu inicijativu, njegovi saradnici i prijatelji osnovali su Fondaciju “Ekumenski centar Don Branko Sbutega” na Prčanju, čiji je cilj promocija vjerske tolerancije i jačanje ekumenske saradnje među hrišćanskim crkvama i interreligioznog dijaloga.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (četvrtak, 07.04.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 904 uzoraka na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovano 58 novopozitivnih[1] slučajeva infekcije SARS-CoV-2.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
25
Budva
6
Pljevlja
6
Bar
5
Nikšić
5
Herceg Novi
3
Kotor
3
Andrijevica
1
Bijelo Polje
1
Rožaje
1
Tivat
1
Ulcinj
1
UKUPNO
58
Udio pozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih dana 07.04.2022. godine iznosio je 6,31%.
Tokom jučerašnjeg dana IJZCG nije prijavljen niti jedan smrtni ishod povezan sa SARS-CoV-2 infekcijom.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2 706.
Do 15 sti prijavljen je oporavak kod 72 pacijenta.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 528.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 233 640.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
Član Odbora direktora Aerodroma Crne Gore, Branko Vuković, saopštio je da je nakon sajma u Beogradu potvrđena avio-linija Niš-Tivat, a uspostavljena i nova od Tivta do Kraljeva.
On je u jutarnjem programu Dobro jutro Crna Goro, na Televiziji Crne Gore, kazao da očekuju goste iz Saudijske Arabije budući da je turoperater iz te zemlje najavio tri leta sedmično za Tivat tokom ljeta.
Vuković je dodao i da je kroz Aerodrome tokom prethodne godine prošlo 1,3 miliona putnika, što je 50 odsto više na godišnjem nivou, prenosi portal RTCG.
On je saopštao da su, kada je riječ o sezoni, očekivali mnogo veći broj turista, ali da sada više ne mogu računati na 30 odsto gostiju iz Rusije i Ukrajine.
“Mi smo optimisti, ali svjesni smo da će broj gotiju biti manji nego prethodnih godina. Jedina dva ventila su nam Srbija i Turska”, kazao je Vuković.
Aerodromi Crne Gore pregovaraju sa rumunskom avio-kompanijom i turoperaterom iz Saudijske Arabije.
“Mislim da pregovori teku dobro, da se situacija uozbiljila. Turoperater iz Saudijske Arabije najavio je čak da bi ljeti imao tri leta sedmično ka Tivtu, sada već najavljuju da bi da lete i ka Podgorici. Nadamo se da ćemo sa tih destinacija nadoknaditi sve što smo izgubili iz Rusije i Ukrajine”, kazao je Vuković.
U Aerodromima su veoma zadovoljni poslovanjem u prethodnoj godini.
“Imali smo puno posla, mnogo smo radili. Imali smo oko 1,3 miliona putnika što je više od 50 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Sada se očekivanja mijenjaju zbog rata u Ukrajini, ali trudićemo se da to nadomjestimo drugim destinacijama”, kazao je Vuković.
Rat u Ukrajini Foto: Ukrainian State Emergency Service/Alexander Ermochenko/Umit Bektas/Vyacheslav Madiyevskyy / REUTERS
Rusija je u četvrtak dala dosad najtmurniju ocjenu svoje invazije na Ukrajinu, opisujući “tragediju” rastućih vojnih gubitaka i gospodarskih posljedica sankcija, dok se ukrajinski civili evakuiraju iz istočnih gradova a zemlja priprema za novu veliku rusku ofenzivu.
Šestotjedna ruska invazija dovela je do bijega više od četiri milijuna Ukrajinaca u inozemstvo, tisuća ubijenih ili ozlijeđenih, pretvorila gradove u ruševine i dovela do oštrih sankcija ruskim čelnicima i tvrtkama.
Opća skupština Ujedinjenih naroda suspendirala je Rusiju iz Vijeća UN-a za ljudska prava, izrazivši “ozbiljnu zabrinutost zbog aktualne krize ljudskih prava i humanitarne krize”. Rusija je tada napustila Vijeće.
Moskva je ranije priznala da njezin napad nije napredovao tako brzo koliko je željela, no u četvrtak je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izrazio žaljenje zbog velikog broja poginulih. “Imamo značajne gubitke vojnika”, rekao je za Sky News. “To je velika tragedija za nas.”
Rusija se suočava s najtežom gospodarskom situacijom u zadnjih tri desetljeća zbog nezabilježenih zapadnih sankcija, rekao je premijer Mihail Mišustin.
Američki Kongres izbacio je Rusiju s popisa povlaštenih trgovinskih zemalja, a Washington je stavio na crnu listu dvije ruske državne tvrtke, jednu brodograđevnu tvrtku i tvrtku rudnika dijamanata dok pokušava zaustaviti ruski “ratni stroj”.
Nakon otkrića ubijanja civila u gradu Buči, koje je Zapad naveliko osudio kao ratne zločine, uvedene su nove sankcije, a Ukrajina je pozvala saveznike da prestanu kupovati rusku naftu i plin, usred podjela u Europi, te da je vojno pojačaju.
“Ukrajini treba oružje koje će joj dati sredstva za pobjedu na bojnom polju i to će biti najjače moguće sankcije Rusiji”, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u videu kasno u četvrtak.
Također je rekao da je situacija u Borodjanki – još jednom gradu sjeverozapadno od Kijeva koji je preuzet od ruskih snaga – “znatno strašnija” nego u Buči, ne navodeći nikakve dokaze.
Na snimci iz Borodjanke vidi se kako timovi za potragu i spašavanje koriste tešku opremu za kopanje po ruševinama zgrade koja se usrušila. Strahuje se da su stotine ljudi ispod ruševina.
Moskva je zanijekala da je ciljala civile i kaže da su slike tijela u Buči postavljene kako bi se opravdale dodatne sankcije Moskvi i poremetili mirovni pregovori.
Veleposlanici EU-a dogovorili su peti paket sankcija Rusiji s embargom na ugljen koji sadrži 120-dnevno prijelazno razdoblje kako bi se državama članicama dalo vremena da pronađu alternativne dobavljače.
Ukrajina je optužila Mađarsku da podriva jedinstvo EU-a nakon što je Budimpešta rekla da je spremna platiti rubljima ruski plin, zahtjev Kremlja kojem se većina na Zapadu oduprla.
Na bojnom polju, kaže Ukrajina, nakon povlačenja iz okolice Kijeva, Rusija se pregrupira kako bi pokušala steći potpunu kontrolu nad istočnim regijama Donecka i Luhanska, koje od 2014. dijelom drže separatisti koje podržava Rusija.
Opkoljena južna luka Mariupolj, gdje je gradonačelnik rekao da je više od 100.000 ljudi još uvijek zarobljeno, također je meta novih napada.
“Evakuirajte se! Šanse da spasite sebe i svoju obitelj od ruske smrti svakim su danom sve manje”, rekao je guverner Luhanska Serhij Gaidai.
Vlasti Dnipra, grada u središnjoj istočnoj Ukrajini, također su pozvale žene, djecu i starije osobe da se evakuiraju.
Članice NATO-a složile su se u četvrtak ojačati potporu Ukrajini. Ukrajina je od Sjedinjenih Država i njihovih saveznika primila oko 25.000 sustava protuzračnog oružja, rekao je najviši američki general, a Washington istražuje kakvu bi novu podršku mogao poslati.
U videoobraćanju objavljenom na YouTubeu, ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov pozvao je na teže, modernije oružje nakon što je Rusija promijenila taktiku i usredotočila se na udare iz zraka iz daljine.
Kao rezultat toga, Ukrajini su potrebni sustavi protuzračne obrane, dalekometno topništvo, tenkovi i protubrodske rakete, rekao je Reznikov.
Po svemu sudeći, Murter bi uskoro mogao dobiti direktnu brodsku liniju prema Kornatima. Naime, općina Murter-Kornati, u suradnji s Lučkom upravom, krenula je u realizaciju projekta proširenja i rekonstrukcije “Velike rive”. Sve bi trebalo rezultirati dodatnim vezovima za ribarske brodice ali i novim vezovima za budući javni pomorski promet, piše Šibenski.
– U ovoj priči možda je i najvažnije da dobijemo brodsku liniju s Kornatima, jer mnogi stanovnici Murtera na Kornatima imaju svoje posjede. Direktna brodska linija, koja bi polazila jednom do dva puta tjedno, svakako bi pomogla ljudima da brže i jednostavnije dođu do svojih parcela. Za to ostvariti, potrebno je imati adekvatnu rivu, odnosno, polazišnu točku s određenim brojem vezova. Vezova u Murteru uvijek nedostaje, koliko god ih mi napravili imam osjećaj da je nedovoljno. Upravo zato smo i krenuli u ovaj projekt – istaknuo je načelnik općine Murter-Kornati, Toni Turčinov.
Osim prema Kornatima, u planu je uspostaviti i brodsku liniju prema Splitu, odnosno Zadru. Novih 50 vezova, koji su u projektu planirani, trebali bi imati i ulogu u očuvanju lučke infrastrukture.
– Osim vezova, ovaj projekt će Murteru donijeti stabilnost na zapadnom dijelu uvale jer na tom području imamo velikih problema s naletima bure. Taj gat ujedno će biti i valobran, koji će braniti šetnicu i starije drvene brodove koji se nalaze na tom području – rekao je Turčinov.
Suradnja s Lučkom upravom i Šibensko-kninskom županijom koji su partneri na projektu, tvrdi nam Turčinov, i više je nego dobra.
Kornati / foto HINA
– Dolaskom župana Jelića dogovoreno je da će se krenuti u realizaciju ovog projekta, s obzirom na to da sa starom garniturom nismo pronalazili zajednički jezik. Moram spomenuti i gospodina Josipa Bilavera, državnog tajnika za more i EU fondove, koji nam je svojim smjernicama pomogao da projekt postavimo na noge – naglasio je Turčinov.
Vrijednost projekta koji će biti od velikog značaja za Općinu je 15 milijuna kuna, s tim da će veći dio biti financiran iz europske blagajne.
– Dokumentacija je dovršena i trenutno se čeka građevinska dozvola, koju smo stavili na vrh prioriteta. Projekt će biti prijavljen na natječaj Ministarstva prometa mora i infrastrukture. Prema mojim saznanjima, natječaj bi se trebao otvoriti iza Nove godine i ako sve bude u redu, do 2024. godine, Murter će imati znatno bolju lučku infrastrukturu – zaključio je Turčinov.
Relaksacijom mjera sredinom maja 2021. godine napokon su se stekli uvjeti za ponovno pokretanje cruising turizma u Dubrovniku, vodeći računa o smanjenom COVID kapacitetu od 60 posto putnika, piše DuList.
U Lučkoj upravi Dubrovnik s radošću su dočekali reaktivaciju tržišta, a kako je sezona tekla, dolazio je sve veći broj kruzera u grad. U konačnici, ističe ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo, 2021. godinu završili su s prometom iznad očekivanja. U prošloj godini, naglašava, ostvarena je solidna cruise sezona u kojoj nas je posjetilo 139 brodova i 110.130 putnika. S obzirom da ih 2020. godine uopće nije bilo, Pezo naglašava kako su u Lučkoj upravi zadovoljni rezultatom 2021. godine u 30 postotnom iznosu od 2019. godine koji, dodaje, predstavlja dobru bazu za ovu sezonu u kojoj prema planu očekuju rezultat u 70 postotnom iznosu od 2019. godine.
— S optimizmom očekujemo sezonu 2022. Prema trenutnim najavama, u 2022. godini očekujemo 345 dolazaka brodova i oko 520 tisuća putnika, što je u potpunosti usklađeno s planovima održivog razvoja turizma u destinaciji. Maksimalni broj putnika s brodova na kružnim putovanjima u Dubrovniku tijekom cijele 2022. godine iznosi 4.000 putnika istovremeno, odnosno u prosjeku dva broda na vezu. Lučka uprava Dubrovnik aktivno sudjeluje u projektu Grada Dubrovnika ‘Respect the City’, kojim nastojimo osigurati održivost dubrovačkog turizma. U sklopu projektnih aktivnosti, izrađen je Pravilnik o uvjetima i kriterijima za prihvat i dodjelu vezova brodovima na kružnim putovanjima u kontekstu održivog razvoja destinacije te je postignut još bolji raspored dolazaka brodova na kružnim putovanjima u Dubrovnik, što će rezultirati ravnomjernijim tijekom prometa putnika iz luke, ponajviše prema povijesnoj jezgri te će se na taj način smanjiti intenzitet opterećenja gradskih prometnica na pravcu Gruž – Pile – Gruž – naglašava Blaž Pezo.
Otkazala samo dva broda
Zanimalo nas je i kako se situacija s Ukrajinom odražava na najave za cruising sezonu te osjećaju li se zbog toga određeni poremećaji na tržištu. Međutim, Pezo situaciju umiruje.
— Posljednjih dana u javnosti su se pojavile informacije kako se rat u Ukrajini počeo odražavati na cruising turizam te kako su neki cruiseri otkazali posjet Dubrovniku, no situacija nije dramatična. Za sada imamo tek dva otkazivanja zbog operacijskih razloga i nekoliko izmjena u rasporedu uplovljavanja u Dubrovnik uvjetovanih relaksacijom mjera u Italiji. Ne bih rekao kako je stanje alarmantno, ali svi zajedno pratimo situaciju. U najavi za ovu godinu, koja bi, nakon pandemije koronavirusa trebala biti jako dobra, imamo 345 ticanja. Naravno, postoji mogućnost otkazivanja, ali nadamo se kako do toga neće doći. Koliko bi putnika cruiseri u najavi mogli dovesti u Dubrovnik, nije poznato jer se brojka mijenja, no oni su trenutno popunjeni između 60 i 70 posto. S obzirom na znatno povoljniju situaciju s pandemijom koronavirusa, očekujemo da će i europske i američke brodarske kompanije za ovu sezonu postupno povećavati svoje kapacitete na cruiserima. S poboljšanjem situacije najveća potražnja, odnosno najozbiljniji broj ticanja i putnika na kružnim putovanjima očekuje se s emitivnih turističkih tržišta iz Velike Britanije i SAD-a, ali i iz Njemačke, Francuske, Italije i Španjolske – zaključuje Blaž Pezo.
Odbornici Skupštine opštine Herceg Novi usvojili su na 8. sjednici lokalnog parlamenta Predlog Odluke o izmjenama i dopunama Statuta Opštine Herceg Novi, čime je lenti na grbu lokalne uprave dodat natpis “Grad u ime Svetog Stefana sazdah“ koji predstavlja skraćeni izvod iz “Povelje kralja Tvrtka Prvog“ iz 1382. godine na staroslovenskom pismu.
Takođe, usvojen je i Izvještaj o radu predsjednika Opštine i organa lokalne uprave za 2021. godinu, a nakon objedinjene rasprave usvojeni su i predlozi odluka o utvrđivanju lokacije za postavljanje, odnosno izgradnju lokalnih objekta od opšteg interesa – objekata privrednog razvoja u naseljima Mokrine i Kameno, trafostanica „Zabrđe“ i „Solila 3“, kablovskog voda od MBTS „Kamenje“ do MBTS „Selev“ u Zelenici, sportskog objekta – bazena u okviru Instituta „Dr Simo Milošević“ u Igalu.
Odbornici su usvojili i predloge sledećih Odluka: o prihvatanju inicijative za uspostavljanje saradnje i bratimljenja Opštine Herceg Novi sa Opštinom Foča, o komunalnom redu, o naknadama za korišćenje opštinskih puteva Opštine Herceg Novi, o izmjenama i dopunama Odluke o godišnjoj naknadi za korišćenje prostora za bespravne objekte.
Usvojeni su i predlozi: Programa uređenja prostora opštine Herceg Novi za 2022. godinu, Odluke o izmjeni Odluke o određivanju lokacije za privremeno skladištenje neopasnog građevinskog i zelenog otpada na teritoriji opštine Herceg Novi, Odluke o stavljanju van snage Odluke o osnivanju Društva sa ograničenom odgovornošću “Luka Herceg Novi – gradska luka Škver” Herceg Novi, Odluke o stavljanju van snage Odluke o osnivanju Društva sa ograničenom odgovornošću “Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novi” Herceg Novi.
Odbornici su usvojili i Izvještaj o radu JU Dnevni centar za djecu sa smetnjma i teškoćama u razvoju za 2021. godinu, te informisani: o trenutnom statusu Bolnice Meljine, o radu Crvenog krsta Herceg Novi za 2021. godinu, te o učešću Opštine Herceg Novi u Regionalnom programu lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD 2).
Kapitalni izdaci Opštine Tivat ove će godine iznositi 9.706.420 eura i kumulativno se na njih odnosi više od pola ukupnog budžeta te lokalne samouprave za 2022. koji iznosi 18.635.700 eura.
Odluku o budžetu koja sadrži i detaljno razrađen plan kapitalnih ulaganja, nedavno je jednoglasno usvojio Odbor povjerenika Opštine Tivat, čime su, uz činjenicu da se u gradskoj kasi trenutno nalazi oko 5,7 miliona erura likvidnih stredstava, stvoreni svi preduslovi da se započne sa realizacajom niza kapitalnih ulaganja.
Aktuelna lokalna vlast građanskih listi NP-BF-GB je inače, u protekla tri mjeseca bila blokirana u realizaciji kapitalnih ulaganja jer je grad, iako je imao novca, funkcionisao po vrlo restriktivnoj Odluci o privremenom finansiranju zato što budžet za 2022,. nije usvojen u SO do kraja prošle godine zahvaljujući odluci opozicionih pafrtija DPS, SDP, SD i HGI da višemjesečnim nedolaskom svojih odbornika na sjednice, lokalnom parlemnetu uskrate kvorum i tako blokiraju njegov rad.
Od ukupnog kapitalnog budžeta za 2022. izdaci za infrastrukturu opšteg značaja – ugovorene, a nerealizovane obeveze iz prethiodnog perioda, iznose 1,87 miliona eura, za ulaganja u izgradnju vodovoda i kanalizacije izdvojiće se 1.31 ,miliona, a „ostali kapitalni izdaci za lokalnu infrastrukturu“ su planirani na iznosd od 1,46 miliona eura. Izdaci za uređenje građevinskog zemljišta (prvenstveo ekspropijaciju) su 1,84 miliona, za izradu projektne dokumentacije izdvojiće se 255.000, dok će izdaci za građevinske objekte biti 245.000 eura. Za vraćanje redovnih rata kredita njemačkoj KFW banci koji su proteklih godina uzeti za izgradnju vodovoden i kanalizacione infratsrukture, odnosno gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, ove će godine Opština Tivat platiti ukupno skoro 1,39 miliona eura.
Za nabavku novih sredstava transporta izdvojićee se 148.000 eura od čega se kupuje polovnha auto čistilica i cisterna za Komunalno preduzeće Tivat, odnosno specijalno opremljeni kombi za prevoz štićenika Dnevnog centra za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju. Nova oprema za sportsku dvoranu koštaće 35.500 eura, za učešće Opštine Tivat u IPA projektima izdvojeno je 90.000 eura, dok stavka „ostali kapitalni iozdaci“ iznosi skoro 1,04 miliona eura.
Zanimljivo je da će Opština Tivat ove godine platiti 1,06 miliona eura po sporu i međunarodnoj arbitraži koji je protiv nje kao investitora, prije par godina pokrenula njemačka firma Ludwig Pfeiffer koja je bila angažovana za drugu fazu izgradnje i rekonstrukcije vodovodnog i kanalizacionog sistema na podrulju Krtola, u poslu koji je vođen preko državne crnogorske konsalting kompanije Vodacom.
Prvo izdanje festivala “Biram radost” održaće se od 10. do 25. aprila u Herceg-Novom, u organizaciji lokalne Turističke organizacije. Programi će tokom dva praznična, vaskršnja vikenda ponuditi zabavu za sve generacije, a poseban poziv da izaberu radost i budu dio ove manifestacije upućen je djeci i mladima.
– “Biram radost” je novitet u programskoj politici Turističke organizacije Herceg-Novi, a tendencija je da se u gradu organizuje što veći broj sadržaja koji privlače mlade ljude i turiste – kazao je direktor Turističke organizacije, Đorđe Stanojlović na konferenciji za novinare kojom je najavljen festival.
– Ideja je da se od 10. do 25. aprila, ukoliko vremenske prilike dozvole, održi ova manifestacija, kao kombinacija pučkih svečanosti koje su doboko ukorjenjene u našoj tradiciji, a sve će se nadovezati na proslavu Vaskrsa kao najradosnijeg praznika – rekao je Stanojlović.
Kako je objasnio, Herceg Novi je poznat kao multikulturalni grad, a ova manifestacija se “naslanja na tu vrstu datosti”.
Program će biti otvoren u parku Boka oslikavanjem dekorativnih jaja i kićenjem grada, u čemu će učestvovati djeca i umjetnici, najavio je menadžer manifestacija u Turističkoj organizaciji, Milutin Govedarica.
Naredni događaj je 14. aprila na Trgu Nikole Đurkovića, kada će djeca farbati mala 3D jaja, koja će kasnije dekorisati stepeništa na glavnom gradskom Trgu. Udruženje žena kuvaće i dekorisati jaja i praviti delicije, a sve će biti propraćeno bazarom koji će trajati tri dana. Takmičenje u ukrašavanju medenjaka i “face painting” biće organizovani 17. aprila. Slični sadržaji su na programu i 24. aprila, kada je planiran bogat završni program na Škveru.
Nezobilazan faktor u organizaciji ove manifestacije je novska NVO Maškare.
– Sa našim volonterima i aktivistima daćemo pun doprinos ovoj manifestaciji jer Herceg-Novi zaslužuje da bude prepoznat po ovakvoj svetkovini i da se čuje da smo uradili još jedan dobar projekat – poručio je Ivan Peulić.
Studentska organizacija Pomorskog fakulteta Kotor u saradnji sa Karijernim centrom Univerziteta Crne Gore i Pomorskim fakultetom Kotor već drugu godinu zaredom organizuje Sajam zapošljavanja studenata i srednjoškolaca u oblasti pomorstva pod nazivom “Dan plave karijere“.
Ove godine će se Sajam organizovati na platou ispred Pomorskog fakulteta Kotor u srijedu, 13. aprila 2022. godine sa početkom u 9 sati.
Kao i prethodne godine, očekujemo veliki broj zainteresovanih privrednika koji zapošljavaju studente i srednjoškolce u svim sferama djelatnosti koje se vezuju za oblast plave ekonomije. Iskoristite i Vi priliku ojačati kadrovske potencijale kompanije kroz angažovanje mladih, motivisanih i kvalifikovanih ljudskih resursa.
Zaštitni znak našeg ovogodišnjeg sajma je Marko Nikić, naš kolega, nekadašnji student i dugogodišnji pomorac, koji je pokazao da je upornost najjača vrlina i da je zdravlje ono što najviše vrijedi. Učesnici će imati priliku da podrže Marka u poslednjim minutima važne životne utakmice i doniraju sredstva za njegovo dalje liječenje.
Budi i ti vjetar u leđa našim mladim kadrovima u pomorstvu.
