U toku je humanitarna akcija koja za cilj ima da prikupi novčana sredstva neophodna Jedriličarskom klubu “Lahor” iz Kotora za kupovinu gumenjaka za potrebe treninga.
Odnedavno, JK “Lahor” poziva sve prijatelje, aktivne i bivše članove kluba, sponzore i ostale kompanije iz Kotora, Boke i Crne Gore da se priključe akciji skupljanja sredstava za kupovinu gumenjaka za potrebe treninga i odlaska na regate.
Uplate se mogu izvršiti na ž.r. 520-386700-95 kod Hipotekarne banke, dok za svaku uplatu preko 50,00 eura obezbjeđuju nagradu.
Turistička organizacija opštine Kotor u želji da im pomogne, organizuje ovu humanitarnu akciju, koja će se održati ispred Glavnih gradskih vrata u četvrtak, 24.03.2022., sa početkom u 10 sati.
Lahor – Regata foto Elena Shu
Pozivamo sve zainteresovane da nam se pridruže, uživaju u slatkim delicijama i kuvanom vinu u čijem pripremanju će učestvovati: NVU Karampana, NVU Žene Risna, NVU Ćakulonija, MZ Stari grad, Kavačka ala maka, MZ Kavač, Ribarnica Perper, i pomognu koliko su u mogućnosti.
JK “Lahor” postoji još od 1947., kada je osnovano kao Pomorsko brodarsko društvo Lahor, te ove godine proslavljaju i 75 godina postojanja. Učestvovali su u brojnim regatama i prvenstvima u jedrenju, kako u Crnoj Gori tako i u regionu (Hrvatska, Italija), a u posljednjih par godina bilježe i znatno povećanje broja članova.
Hrvatska građanska inicijativa (HGI) spremna je za potpisivanje Sporazuma i podršku novoj vladi Crne Gore, saopšteno je iz te partije.
Iz HGI su naveli da su zadovoljni sastankom lidera Građanskog pokreta URA Dritana Abazovića i predsjednika stranke Adrijana Vuksanovića.
„Posebno pozdravljamo izraženu želju Abazovića da budemo dio 43. vlade Crne Gore, zajedno s političkim predstavnicima drugih manje brojnih naroda“, kaže se u saopštenju.
Kako se navodi, u HGI su od početka isticali značaj buduće manjinske vlade i da sada daju doprinos njenoj realizaciji.
„Smatramo da je ona izraz odgovornosti prema Crnoj Gori i njenoj budućnosti. U tome posebnu ulogu igraju manjinska prava i njihova društvena i politička zastupljenost“, kazali su iz HGI.
Oni su naveli da im je drago što je njihova misija i zalaganje za afirmaciju posebnosti manjina i multikulturalizma i za prosperitetniju i građansku Crnu Goru, prepoznata ne samo u Zagrebu i na drugim međunarodnim adresama, već i od političkih struktura u Podgorici.
Iz te stranke su poručili da će nastaviti jačanje prijateljskih odnosa Crne Gore i Hrvatske i doprinositi pozitivnom imidžu države pred svijetom sprovodeći agendu u integracionom EU procesu.
„Iskazujemo spremnost, na osnovu razgovora s mandatarom Abazovićem, za potpisivanjem Sporazuma, kako bismo i na taj način podržali novu Vladu Crne Gore i njen rad“, istakli su iz HGI.
-Zakonom o lokalnoj samoupravi propisuje se da Odbor povjerenika vrši funkciju Skupštine sve dok se ne konstituiše nova, po sprovedenim lokalnim izborima.
Potpuno su netačni navodi da Odbor povjerenika ima ma kakva ograničena ovlašćenja, usmjerena na donošenje urgentnih odluka bitnih za građane.
Netačno je i da Ministarstvo može na bilo koji način da imputira ovlašćenja Odboru, budući da su nadležnosti Skupštine jasno propisane članom 38 Zakona o lokalnoj samoupravi.
Takvo zakonsko rješenje u vezi Odbora povjerenika bilo je na snazi kada se konstituisao Odbor povjerenika za Gusinje, 2016. godine-navode iz Ministarstva.
Kako su istakli, imaju ovlašćenja da predlože sastav Odbora povjerenika, a brinući da takvi predlozi budu usklađeni sa vrijednostima dobrog i transparentnog upravljanja, razvili su internu proceduru predlaganja kandidata i kriterijuma za izbor.
-Činjenica da nije bilo primjedbi na sastav Odbora povjerenika za Opštinu Tivat govori da su primjenjeni kriterijumi stručnosti, iskustva i političkog pasivizma opšteprihvatljivi.
U slučaju Opštine Budva, Ministarstvo je otišlo korak dalje i objavilo javni poziv za samostalnu i dobrovoljnu prijavu kandidata, vodeći se istim kriterijumima primjenjenim u slučaju Opštine Tivat, samo ovog puta sa ciljem primjene inkluzivnijeg pristupa koji će biti praktikovan u svakoj narednoj Opštini ukoliko dodje do raspuštanja Skupštine-rekli su iz Ministarstva.
-Budući da Vlada ima potpunu autonomiju u izboru kandidata za članove Odbora, što je korektivna mjera u odnosu na činjenicu da su lokalni parlamenti podbacili u izvršavanju svoje funkcije, raspisivanje javnog poziva predstavlja izuzetan iskorak ka transparentnom i meritorno zasnovanom upravljanjui na to smo kao inicijatori, izuzetno ponosni.
U jednom smo saglasni sa odbornicima DPS-a, a na šta smo i ranije upućivali. Zakon o lokalnoj samoupravi, koji je na snazi od 2018, ima značajna ograničenja i manjkavosti, koja ćemo sa partnerima, kroz iniciranje njegovih izmjena i dopuna, otkloniti-rekli su iz Ministarstva.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković u ponedjeljak je u Luci Gaženica u Zadru dodijelio 45 ugovora za gradnju i rekonstrukciju luka na području Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije, vrijedne ukupno 47,7 milijuna kuna.
Ugovorima će se financirati gradnja, sanacija i rekonstrukcija objekata podgradnje u lukama otvorenima za javni promet, potom modernizacija, obnova i gradnja ribarske infrastrukture kao i sanacija i rekonstrukcija pomorskog dobra u općoj upotrebi.
Dodao je kako ulaganja u luke i lučku infrastrukturu, obnovu riva i lukobrana na cijelom Jadranu iznose oko dvije milijarde kuna, 2016. godine to je bilo 25, a ove godine 105 miliona kuna.
Ugovori i sporazumi dodijeljeni su ravnateljima županijskih lučkih uprava Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije, za 13 projekata na području luke Drage-Dugovača, lučice Plemići, luke Pag, Sv. Filip i Jakov i Sukošan na području Zadarske županije, u lukama Vrnaža i Bilice u Šibensko-kninskoj županiji, luke Kaštel Stari i Makarska u Splitsko-dalmatinskoj županiji te luke Račišće, Drače, Cavtat i Trpanj u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Gradska galerija Kotor priprema još jednu izložbu, otorskoj likovnoj publici, ovoga puta predstaviće se Milan Ignjatović, izložbom grafika “DIJALOG – 2”.
Izložba je zakazana za četvtrak, 24.mart 2022.godine u 19.00 sati.
Milan Ignjatović je rođen1956g. u Bogatiću. Osnovnu školu i gimnaziju završio u Zemunu.Višu Pedagošku Školu diplomirao u klasi Miluna Mitrovića, odsek-likovna pedagogija u Beogradu.
Član je ULUS-a i udrženja likovnih i primenjenih umetnika Zemuna. Predsednik Aktiva likovnih pedagoga. Dobitnik je prve nagrade na medjunarodnom festivalu digitalne umetnosti ART – TECH u Pančevu. Prolećna nagrada društva likovnih i primenjenih umetnika I galerije Stara Kapetanija iz Zemuna. Dobitnik je posebne pohvale za grafiku malog formata galerije La Vista iz Novog Sada. Do sada je izlagao na brojnom kolektivnim i samostalnim izložbama. Osnivač je i organizator DELIS-a, dečijeg likovnog stvaralaštva
U poslednjem periodu oblast izražavanja je digitalana umetnost i grafika. Član je grafičke sekcije ULUS-a.
Ruska mornarica ulazi u Crno more- Foto: Ilustracija / Shutterstock
Četiri sedmice nakon početka ruske invazije u Ukrajini, Grčko ministarstvo pomorstva i bugarska vlada upozorili su na prisustvo eksplozivnih mina koje plutaju u Crnom moru te tamo ugrožavaju brodove i čitav pomorski promet.
Integrirani centar za potragu i spašavanje zajedno s grčkim Ministarstvom brodarstva i pomorstva obavijestio je Sindikat grčkih brodovlasnika o tome da su brojne morske mine u blizini luka Odessa, Ochakiv i Yuzhni nevezane i plutaju na moru. Prema pisanju medija, grčki pomorski diplomat u Novorosiysku u Rusiji dobio je ovu informaciju od regionalne lučke uprave Sochija.
Kako je Bugarska vlada objavila u saopštenju, eksplozivne naprave odnesene su olujom te plutaju Crnim morem i predstavljaju prijetnju svim brodovima.
Stručnjaci Vojno-pomorske akademije u Varni obavještavaju kako bi mine mogle doći do bugarskih teritorijalnih voda za desetak dana. Dok se sa sigurnošću ne može potvrditi hoće li mine doseći Bospor, Egejsko more i Sredozemlje, Grčka je izdala upozorenje plovilima pod svojom zastavom da promijene rutu kako bi izbjegli rizik.
Čije su mine?
Ruska Crnomorska flota prva je u petak izdala upozorenje o opasnosti od eksplozivnih mina u Crnom moru. U subotu je Ruska Federalna sigurnosna služba (FSB) u priopćenju za medije također obavijestila o minama koje je, prema njihovim navodima, Ukrajinska mornarica postavila na lukama Crnog mora. Prema njihovim informacijama, oko 420 zastarjelih tipova sidrenih mina postavljeno je u blizini luka Odessa, Ochakiva i Yuzhni, no nakon što je olujno nevrijeme pokidalo užad kojima su mine povezane mine za sidra, one su otplutale prema zapadu.
“Imajući u vidu činjenicu da su površinske struje prema jugu tipične za područja ovih ukrajinskih luka, nije isključeno da mine mogu otplutati prema Bosporu i dalje prema Sredozemnom moru”, ističe se u priopćenju.
S druge strane, Ukrajinci tvrde da je Ruska Crnomorska flota postavila mine duž komercijalnih pomorskih puteva od Bospora do Odesse što se prekriva pričom o ukrajinskim minama.
– Prava opasnost na moru: Rusija je minirala preporučene rute od Bospora do Odesse i rekla da su to ukrajinske mine. Još jedna opasna dezinformacija od strane neprijatelja – navodi Andrii Klymenko, glavni urednik BlackSeaNewsa.
Prema Klymenkovom mišljenju, ovo upozorenje ima za cilj sprječavanje komercijalnog pomorskog prometa u Crnom moru. Napomenuo je i kako je načelno nemoguće izbrojati broj mina koje plutaju u olujnom moru jer to mogu učiniti samo oni koji su ih postavili.
Otkako je pokrenula svoju invaziju 24. veljače, Rusija učinkovito blokira ukrajinski pristup Crnom moru.
Obavijest za sve brodovlasnike i kapetane ističe kako je potrebno poduzeti posebne mjere opreza pri plovidbi u jugozapadnim i sjeverozapadnim dijelovima Crnog mora zbog mogućnosti nailaska na plutajuće mine.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij inzistirao je u ponedjeljak navečer na potrebi za sastankom “u bilo kojem obliku” sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom kako bi se “zaustavio rat” u Ukrajini.
“Vjerujem da je bez ovog sastanka nemoguće u potpunosti razumjeti na što su oni (Rusi) spremni kako bi zaustavili rat”, rekao je Zelenskij u razgovoru za Suspilne, ukrajinski regionalni državni medij.
Zelenskij, koi je rekao da “bez pregovora rat neće biti zaustavljen”, već je više puta pozivao na sastanak s Putinom, ali je u ponedjeljak bio posebno uporan.
Međutim, upozorio je da Ukrajina ne može “prihvatiti nikakav ultimatum Rusije”.
Dosad je održano nekoliko razgovora licem u lice i putem video veze između ruskog i ukrajinskog izaslanstva od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače.
U intervjuu za Suspilne Zelenskij je rekao da će svaki kompromis postignut u pregovorima s Rusijom biti stavljen na referendum u Ukrajini.
Osvrnuo se i na pitanje članstva Ukrjaine u NATO-u.
“Svi smo to već shvatili. Ne primaju nas (u NATO), jer se one (zemlje članice) boje Rusije. To je sve. A mi se moramo smiriti i reći: ‘Ok, (bit će potrebna) druga sigurnosna jamstva’”, kazao je.
“Postoje zemlje NATO-a koje žele biti jamci sigurnosti (Ukrajine)… koje su spremne učiniti sve što bi Savez morao učiniti da smo mi članica. I mislim da je to normalan kompromis”, dodao je Zelenskij.
Također je rekao kako vjeruje da je pitanje Krima, koji je Moskva anektirala 2014. i regije Donbasa na istoku Ukrajine, u kojoj su proruski separatisti proglasili dvije republike, “vrlo teška priča za sve”.
“Da bismo pronašli izlaz, prvo moramo napraviti prvi korak prema sigurnosnim jamstvima i prekidu vatre”, istaknuo je.
“Tijekom prvog sastanka s predsjednikom Rusije spreman sam pokrenuti ta pitanja, ona su relevantna, ona su važna za nas”, zaključio je Zelenskij.
Na Pomorskom fakultetu Kotor, kao jednom od partnera na projektu ”Jačanje, inovacije i promocija ponude nautičkog turizma i kulturnog nasljeđa kroz prekograničnu saradnju –NAUTICA CBC“, održaće se edukacija/osposobljavanje i razmjena najbolje prakse za 60 učesnika iz Crne Gore i Hrvatske u području upravljanja kvalitetom u nautičkom turizmu, a u okviru dva modula:
Modul I – Sigurnost i bezbjednost luka i marina
Cilj Modula I je da se polaznici obuke upoznaju sa bezbjednosnim prijetnjama, ali i da se podigne nivo njihove svijesti o bezbjednosti u lukama kroz razmatranje međunarodne i nacionalne regulative, kao i na osnovu analize bezbjednosnih incidenata i sajber napada. U tom smislu poseban akcenat je stavljen na procjeni bezbjednosti i planovima bezbjednosti kao i odgovornim licima za bezbjednost u lukama i marinama.
Modul II -Marketing menadžment destinacije
Cilj Modula II je da polaznici obuke steknu iskustvo kreiranja destinacijskog brenda kroz brojne praktične primjere, izvrše situacionu analizu postojeće destinacije, definišu marketing strategije i upravljaju instrumentima marketing miksa. Pored toga, skrenuta je pažnja na savremeni digitalni marketing u nautičkom turizmu, finansijske aspekte media plana, kao i sve izazove destinacijskog menadžmenta.
Dvojezične materijale i predavanja pripremili su koordinator za Modul I mr Ivan Mraković i koordinatorka za Modul II doc. dr Senka Šekularac Ivošević, a očekuje se i učešće gostujućih predavača.
Prvi ciklus edukacije za 30 polaznika planiran je u trećem projektnom periodu, tačnije aprilu 2022. godine i biće namijenjen zainteresovanim studentima Pomorskog fakulteta Kotor i Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Drugi ciklus edukacije rezervisan je za pomorske privrednike i NVO sektor u četvrtom projektnom periodu: 01.06.2022 – 30.11.2022. godine.
U Crnoj Gori je po opštinama najviše aktivnih slučajeva infekcije koronavirusom na 100 hiljada stanovnika registrovano u Tivtu, Andrijevici i Baru.
U Tivtu su registrovana 252 aktivna slučaja na 100 hiljada stanovnika, Andrijevici 240, Baru 204, Pljevljima 196, Podgorici 138, Kotoru 132, Budvi 131, Herceg Novom 118, Plužinama 115, na Cetinju 112, u Ulcinju 84.
U Nikšiću su registrovana 82 aktivna slučaja na 100 hiljada stanovnika, u Šavniku 64, Beranama 60, Kolašinu 55, Bijelom Polju 50, Mojkovcu 40, Rožajama 39, Danilovgradu 38, Tuzima 32, Plavu 24, u Petnjici 19.
U Gusinju i na Žabljaku nema aktivnih slučajeva koronavirusa.
Sekretarijat za turizam, ekonomski razvoj i investicije Opštine Herceg Novi poziva mikro, mala, srednja preduzeća i preduzetnike iz našeg grada da podnesu prijavu za učešće u postupku dodjele sredstava za „Program unapređenja konkurentnosti privrede“ Ministarstva ekonomskog razvoja, u sklopu podrške privredi za 2022. godinu.
Plan podrške privredi osmišljen je sa ciljem daljeg podsticanja investicija, digitalne transformacije biznisa, prelaska sa linearnog na cirkularni model ekonomije, uvođenja međunarodnih standarda poslovanja, jačanja internacionalizacije, kao i podrške početnicima u biznisu. Posebna pažnja je posvećena mikro, malim i srednjim preduzećima i preduzetništvu, kao sektoru koji čini najveći dio ukupnog broja preduzeća i koji u velikoj mjeri doprinose privrednom razvoju i konkurentnosti.
U sklopu „Programa unapređenja konkurentnosti privrede” zainteresovani se mogu prijaviti za neku od osam programskih linija finansijske i nefinansijske podrške:
-za nabavku opreme velike vrijednosti (ukupan budžet za realizaciju 1.000.000 eura), dodatne informacije kao i stručna pomoć mogu se dobiti putem e-maila: ljiljana.belada@mek.gov.me i/ili gordana.stanisic@mek.gov.me
-za podršku malim ulaganjima (ukupan budžet za realizaciju 1.000.000 eura), sve informacije kao i stručna pomoć mogu se dobiti putem e-maila: gordana.stanisic@mek.gov.me i/ili marina.sakovic@mek.gov.me
-za uvođenje međunarodnih standarda (ukupan budžet za realizaciju 250.000 eura), sve informacije kao i stručna pomoć mogu se dobiti putem e-maila: jelena.obradovic@mek.gov.me
-za podršku digitalizaciji (ukupan budžet za realizaciju 400.000 eura), sve informacije kao i stručna pomoć mogu se dobiti putem e-maila: marko.backovic@mek.gov.me i/ili lazar.nenezic@mek.gov.me
-za podsticaj cirkularne ekonomije (ukupan budžet za realizaciju 200.000 eura), sve informacije kao i stručna pomoć mogu se dobiti putem e-maila: sanja.varajic@mek.gov.me
-za podršku internacionalizaciji (ukupan budžet za realizaciju 100.000 eura), sve informacije kao i stručna pomoć mogu se dobiti putem e-maila: ivana.zecevic@mek.gov.me i/ili ljiljana.belada@mek.gov.me
-za pružanje mentoring usluga (proizvodne ili uslužne djelatnosti, ukupan budžet za realizaciju 35.000 eura), sve informacije kao i stručna pomoć mogu se dobiti putem e-maila: andjela.gajevic@mek.gov.me i/ili sanja.varajic@mek.gov.me
-za početnike u biznisu (novoosnovani privredni subjekti koji posluju kraće od godinu dana od dana apliciranja na Javni poziv, ukupan budžet za realizaciju koji se odnosi na bespovratnu podršku Ministarstva ekonomskog razvoja iznosi 50,000.00 eura, dok ukupan budžet za realizaciju nefinansijske – konsultantske podrške od strane Ministarstva ekonomskog razvoja iznosi 15,000.00 eura), sve informacije kao i stručna pomoć mogu se dobiti putem e-maila: andjela.gajevic@mek.gov.me i/ili ivana.zecevic@mek.gov.me
Iz Sekretarijata za turizam, ekonomski razvoj i investicije napominju da će se podrška privredi za 2022. godinu sprovoditi još u okviru Programa za razvoj prerađivačke industrije za 2022. godinu i Programa za razvoj i promociju zanatstva za 2022. godinu.
Sve informacije kao i stručna pomoć mogu se dobiti i u prostorijama Ministarstva ekonomskog razvoja, Rimski trg 46, radnim danima u periodu od 10-13h kao i na portalu Ministarstva ekonomskog razvoja Crne Gore (www.gov.me/mek).
Podnošenje prijava i prateće dokumentacije vršiće se putem online aplikacije – httHYPERLINK “https://programi.gov.me/”ps://programi.gov.me .Korisničko uputstvo za prijavu se nalazi na linku: https://www.youtube.com/wHYPERLINK “https://www.youtube.com/watch?v=r9LfGjKuJjY”aHYPERLINK “https://www.youtube.com/watch?v=r9LfGjKuJjY”tch?v=r9LfGjKuJjY .
