Upravu i štićenike Javne pedagoške ustanove “Bambi” u Tivtu juče su obradovali gosti- Vojo Mrković i njegovi nasljednici, porodica Beckvali iz Njemačke, koji su ih posjetili tivatski vrtić kako bi im uručili novčanu donaciju- 1.270 eura za unapredjenje postojećih uslova rada sa najmlađima.
Direktorica vrtića “Bambi,” dr Jelena Perunović Samardžić, istakla je veliku zahvalnost na donaciji, koja sem materijalne, ima i simboličku vrijednost.
Vojo Mrković je porijeklom iz naših krajeva, a već dugo godina živi u Njemačkoj. Sa svojim nasljednicima, bračnim parom Beckvali, odlučio se da sredstva koja su prikupili, poklone najmlađima, kako bi bar simbolično uticali da se poboljšaju uslovi u kojima stiču prva znanja i drugarstva.
U Turističkom naselju Slovenska plaža danas su svečano otvorene vile Maslina i Ruzmarina u okviru kojih je renovirano 187 smještajnih jedinica. Ovim projektom vrijednim oko pet miliona eura unaprijeđen je kvalitet turističke ponude TN Slovenska plaža, a samim tim i cjelokupnog imidža Hotelske grupe Budvanska rivijera, kao lidera hotelske industrije u Crnoj Gori i jedne od vodećih hotelskih kompanija u regionu.
Bitno je istaći da je 187 smještajnih jedinica sa kategorije 3 zvjezdice podignuto na nivo od 4 zvjezdice po savremenim hotelskim standardima koji će ispuniti očekivanja i najzahtjevnijih gostiju.
Današnjem događaju, kao i obilasku renoviranih smještajnih jedinica prisustvovali su Damir Davidović, državni sekretar u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma, Velizar Kaluđerović, predsjednik Odbora direktora Investiciono razvojnog fonda Crne Gore sa saradnicima, Nikolom Milosavljević i Nemanjom Rakočević, dok su ispred HG Budvanska rivijera domaćini bili Mijomir Pejović, predsjednik odbora direktora, Jovan Gregović, izvršni direktor sa saradnicima i Vesna Vujović, menadžerka TN Slovenska plaža.
Damir Davidović, državni sekretar u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma kazao je ovom prilkom da ga raduje ono što je danas vidio i da je za TN Slovenska plaža od izuzetnog značaja unapređenje kvaliteta smještajnih kapaciteta.
„Jako je dobro da nešto što je bilo u lošem stanju ranije, što često nije moglo da bude u funkciji i otežavalo rad menadžmentu HG Budvanska rivijera u postizanju boljih finansijskih rezultata, sada bude renovirano i da odgovara standardima najzahtjevnijih tržišta“, istakao je Davidović.
Renovirana soba – Slovenska plaza
Velizar Kaluđerović, predsjednik Odbora direktora Investiciono razvojnog fonda kazao je da je IRF omogućio da se ova investicija realizuje sredstvima od pet miliona eura po najpovoljnijim uslovima i da je za svaku pohvalu što je nakon samo nekoliko mjeseci od početka, ovaj projekat uspješno realizovan.
Mijomir Pejović, predsjednik Odbora direktora HG Budvanska rivijera istakao je da je renoviranjem pomenutih blokova u značajnoj mjeri podignut kvalitet turizma ne samo Turističkog naselja Slovenska plaža i HG Budvanska rivijera, već i cijele Budve i Crne Gore.
„Na ovaj način stvaramo dobre osnove za razvoj Hotelske grupe Budvanska rivijera što će uticati na njenu prepoznatljivost, a samim tim i konkurentnost“ kazao je Pejović koji se ovom prilikom zahvalio IRF-u što je prepoznao značaj ove investicije, kao i izvođačima radova koji su na vrijeme i kvalitetno obavili sve neophodne radove i ispoštovali rokove.
Slovenska plaža renoviranje
Jovan Gregović, izvršni direktor HG Budvanska rivijera zahvalio se partnerima koji su omogućili da se realizuje ovako značajna investicija, ističući da će i druge kapacitete sa kategorije 3 zvjezdice u narednom periodu takođe podići na viši nivo.
Nakon današnjeg događaja, Hotelska grupa Budvanska rivijera sa ponosom ističe zadovoljstvo povodom završenog projekta koji je sproveden u kratkom vremenskom roku uprkos brojnim globalnim izazovima. Vjerujemo da će renovirane smještajne jedinice uz ostale sadržaje TN Slovenska plaža i ove godine biti izbor velikog broja gostiju koji će upravo na ovom mjestu stvarati najljepše uspomene sa mora.
Predstavnici nevladinih organizacija “Maškarada” i “Tivatski slikari”, kao i kompanije Adriatic Marinas- Porto Montenegro, obišli su danas Dom zdravlja Tivat i toj zdravstvenoj ustanovi uručili vrijednu donaciju – aparat za kompletnu elektro terapiju, ultrazvuk i kombinovanu terapiju za potrebe fizikalne terapije i CTG aparat.
Aparat za kompletnu elektro terapiju, ultrazvuk i kombinovanu terapiju za potrebe fizikalne terapije donirala je NVU Maškarada u vrijednosti u 3.100 eura, a kompanija Adriatic Marinas je donirala CTG aparat u vrijednosti od 3.206 eura.
Uručenje ove donacije zapravo je završetak projekta NVU „Maškarada“ iz Tivta koji je nazvan „Maska- inspiracija tivatskih slikara“.
„Maškarada je usljed nemogućnosti organizovanja međunarodnog karnevala u Tivtu, prošle godine našla način da kreativnim pristupom promoviše, očuva i afirmiše karnevalsku tradiciju i tako smo sa tivatskim slikarima osmislili da oni na temu maske, karnevala i maškara izrade umjetnička djela koja su prodata na humaniranoj aukciji”- kazao je predstavnik te NVU Goran Božović ističući da je u akciji učestvovalo deset tivatskih slikara koji su ta djela prije prodaje, predstavili javnosti na izložbi prošle godine organizovanoj povodom 21.novembra – Dana Opštine Tivat. Božovič se zahvalio slikarima koji su se odrekli i nagradnog fonda predviđenog konkursom “Maškarade”, kako bi se dodatno uvećao fond sredstava namijenjenih kupovini novih aparata za Dom zdravlja.
“Uspjeli smo u dogovoru sa našim partnerima Porto Montenegrom da postignemo otkup i ostatka tih umjetničkih djela te da dogovorimo donaciju ova dva vrijedna aparata za akušersku ambulantu i za fizikalnu terapiju“- zaključio je Božović, zahvaljući se i Opštini Tivat na podršci koja je pružila ovom projektu.
Senior PR menadžer Porto Montenegera Danilo Kalezić izrazio je veliko zadovoljstvo što su, kako je kazao, imali priliku da izađu u susret jednoj akciji “koja ima nesvakidašnji karakter uvezivanja kulturnih poslanika grada i javnih ustanova.”
Direktorica Doma zdravlja Tivat dr Danica Stevović zahvalila je na donaciji koja će ističe, doprinijeti podizanju kvaliteta zdravstvene zaštite građana Tivta.
Prva Plava zastavica u Crnoj Gori za 2022. godinu podignuta je na kupalištu “MCM” na Velikoj ulcinjskoj plaži. Ove godine prestižno ekološko priznanje osvojilo je 38 kupališta u Crnoj Gori.
Svjetski Dan okeana i mora simbolično je odabran za dodjelu ovog prestižnog ekološkog obilježja za 38 plaža i jednu marinu u Crnoj Gori u jubilarnoj 35. godini postojanja.
Kako napominju u Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom, međunarodno priznanje Plava zastavica je ekskluzivno ekološko obilježje koje se godišnje dodjeljuje plažama i marinama čiji program promoviše visoke standarde iz četiri oblasti: kvalitet morske vode, usluga i sigurnosti na plažama, standarde iz oblasti zaštite životne sredine, kao i obrazovanja i informisanja o ekološkim vrijednostima.
Prvu Plavu zastavicu za 2022. godinu podigli su direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore Mladen Mikijelj i predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari.
“Ponosni smo na kvalitet naših plaža koje odgovaraju svjetskim standardima, a koje su značajne za Crnu Goru, kao atraktivnu turističku destinaciju. Ovim ekskluzivnim obijlježjem šaljemo poruku da Crna Gora kao ekološka i mediteranska zemlja zauzima prepoznatljivo mjesto na turističkim mapama svijeta i da smo spremni da svim turistima pružimo ugodan boravak na crnogorskoj obali”, kazao je Mikijelj.
Bajraktari je izjavio da je Ulcinj ponosan što ima 12 kupališta koji su nosioci Plave zastavice.
“Ulcinjske plaže su zaista brend ulcinjskog turizma, tako da će svi privrednici koji pokazuju ovakve rezultate imati podršku Opštine Ulcinj i Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore”, istakao je Bajraktari.
Kako je kazao, pored obaveznih kriterijuma koje zakupac Plave zastavice mora da ispuni, neophodno je i da se promijeni pristup svih korisnika da brinu o životnoj sredini.
“Ove godine ćemo akcenat staviti na smanjenje i nadam se vrlo brzo ukidanje jednokratne plastike koji je jedan od velikih ekološkuh problema, naveo je direktor NVO “EKOM” Saša Karajović.
Marina sa Plavom zastavicom u 2022. godini je Marina Bar, a plaže sa Plavom zastavicom u 2022. godini u opštini Tivat su “Plavi Horizonti” i Uvala Pržna i “Kalardovo”.
U opštini Budava ovo priznanje dobilo je 19 kupališta, što je polovina svih Plavih zastavica u Crnoj Gori.
To su kupališta “SBS”, “Blue Beach”, “Escallera”, “S and I beach life” i “Poseidon” na Jazu, “San Trope”, “Time out” na Slovenskoj plaži, “Moet & Shandon beach”, Guvance, “Dolcevita”, “Sveti Toma 2”, “Samsara Deluxe”, “Bella Vista”, “Olympic” u Bečićima, zatim “Kamenovo 17A”, “La Suerte 17B”, na Kamenovu, “Galija” – Crvena glavica, “Pura Vida” – Drobni pijesak, “Ponta” – Petrovac, “Lučice”, uvala Lučice.
Plava zastavica – Mcm-beach
U Opština Bar pet kupališta: “Vela beach”, Čanj, “Centar”, Sutomore, “Hotel Korali”, Sutomore, “Best Sunset”, Veliki pijesak, “Paradiso”, uvala Utjeha.
U Ulcinju 12 kupališta sva na Velikoj plaži: “Toni gril”, “Miami”, “Evropa beach”, “Mojito”, “Hills”, “Pearl beach”, “MCM beach”, “Cabo beach”, “Copacabana”, “As Saranda”, “Havana”, “White”.
Berlin (dpa)– Jedan muškarac je u sredu automobilom uleteo među pešake na trotoaru u Berlinu, navodno u planiranom napadu. Jedna žena je ubijena, šestoro ljudi je kritično, troje teško i nekolicina lakše povređeno. Osumnjičeni 29-godišnjak je uhapšen i, za sada nezvanično, pismom je objasnio motiv za napad.
Dnevnik Bild je citirao jednog istražitelja da “napad nije politički,” ali da se “nipošto ne radi o udesu, već o hladnokrvnom ubici.” Poruka o napadu je, prema istom izvoru, bila u automobilu.
Napadač je nešto pre 10:30 pokosio pešake na raskršću Kurfustendama i Rankeove ulice, zatim je skrenuo u šoping zonu ulice Tauencien i 200 metara dalje se zabio u izlog jedne parfimerije na ćošku sa Marburškom ulicom.
Automobilom je u najmanje dva navrata izletao na trotoar. Taj kvart, sa mnogo radnji, kafea i znamenitosti, omiljen je i među stanovnicima Berlina i među turistima.
Jedno telo pod čaršavom je ležalo na ulici dok su policija, hitna pomoć i vatrogasci zbrinjavali povređene.
Senatorka Berlina za unutrašnje poslove Iris Špranger (Spranger) je saopštila da je žrtva bila nastavnica koja se đacima bila u poseti glavnom gradu.
Nešto ranije, agencija dpa je javila da je napadom “pogođena” i jedna grupa učenika, odnosno da je otvorena info linija za zabrinute roditelje.
Malo dalje od mesta gde je Reno klio završio u izlogu, gradske službe su organizovale punkt za psihosocijalno zbrinjavanje svedoka, rekao je jedan vatrogasac reporteru agencije dpa.
Berlinska policija je na teren poslala nekoliko desetina policajaca da istražuje, a ukupno više od 130, ukljućujući i posadu u helikopteru, da obezbedi lokaciju. Iz predostrožnosti, policijoa je ispraznila tržni centar prekoputa slupanog automobila.
Policija za nije potvrdila navode o pismu i odbija da nagađa o povodu ili uzroku. “Sada ne znamo je li to bilo planirano ili saobraćajni udes,” rekao je portparol policije Tilo Kablic (Thilo Kablitz).
Berlinska policija je apelovala na svedoke koji su snimili incident i posledice da fotografije ne postavljaju na društvene mreže, nego da ih pošalju na njen portal za temeljniju istragu.
Nedaleko od mesta gde se automobil zaustavio, kod u Drugom svetskom ratu oštećenje Crkve sećanja, jedan islamistički ekstremista je u decembru 2016. uleteo među posetioce božićnog vašara i ubio 12, a povredio više od 70 ljudi.
S druge strane, pre dve godine isto u centralnom Berlinu jedan muškarac je džipom ubio četvoro pešaka – trogodišnjeg dečkića, njegovu babu i dvojicu muškaraca. Ispostavilo se da je patio od epilepsije i da je mesec dana pre udesa imao operaciju na mozgu.
Gradonačelnica Berlina Franciska Gifi (Franziska Giffey) je posetila mesto incidenta, i obećala da će vlasti rasvetliti šta se desilo, a povređenima i njihovim porodicama pomoć.
Saučešće su izrazili nemačka vlada, predsednik Frank-Valter Štajnmajer (Walter Steinmeier) i Evropski parlament.
Ne tako rijetko na sjednicama Skupštine opštine Herceg Novi uvjerili smo se da Klub odbornika Demokratske Crne Gore doživi fenomen naknadne pameti a prouzrokovan kritikom iz podgoričke centrale.
Da stvar bude još zanimljivija nekada su potrebne i godine da se desi taj fenomen naknadne pameti, kao recimo sada, saopšteno je danas iz Kluba odbornika Evropski tim za Herceg Novi (DPS, SD).
Koalicija na vlasti koju je činila Građanska lista Izbor i DPS od 2014. do 2016. godine, pokušala je prinudnom naplatom duga za porez dovesti kompleks Meljine u stečaj što bi stvorilo uslove za odgovorno rješavanje ovog pitanja, a od strane današnjeg predsjednika Opštine gospodina Katića, tada je taj pokušaj prokomentarisan ovako:
„Takav maćehinski odnos nijesmo mogli očekivati ni od DPS-a, a posebno od navodnih lokal patriota iz Izbora, kojima je stečaj u bolnici jedino rješenje, ne znajući da, ukoliko bolnica ode u stečaj i zatvori kapije, više je nikad neće otvoriti i da će na taj način završiti zadatak onima kojima je to i bio cilj od samog početka.” (Izvor: Dan on-line)
Ovih dana, od gospodina Katića, uobičajeni obrt. Citiramo:
“Opština Herceg Novi inicirala je stečaj zbog duga kompanije Duška Kneževića, za porez na nepokretnosti od 720 hiljada eura, od 2014. do 2020. godine, dok će iznos biti uvećan i za ostala potraživanja. Zvanično rješenje Privrednog suda još nije stiglo u Opštinu, objašnjava predsjednik Stevan Katić.” (Izvor: RT Herceg Novi)
Takođe gospodin Katić dodaje:
“Vjerujem da će se na ovaj način ubrzati rješavanje problema jer je poznato da imamo kompleksnu situaciju kada je u pitanju funkcionisanje bolnice.” (Izvor: RT Herceg Novi)
Ranija ocjena o maćehinskom odnosu postaje mudrost i briga za bolnicu Meljine.
Znamo da Demokratska Crna Gora uveliko računa na kratko pamćenje građana i da veoma lako prelazi preko svega što izjavljuje ali, na njihovu žalost, postoji neko ko će na to da ukaže i podsjeti.
Koliko će se još puta ponavljati naknadna pamet predsjednika opštine i koliko će to koštati građane Herceg Novog vidjećemo u vremenu koje dolazi a naročito na primjeru džentlmenskog dogovora sa firmom Vuka Hamovića oko otkupa koncesije za put na relaciji Meljine – Petijevići koji je zaključila po BOT aranžmanu Opština Herceg Novi, poručuju iz Kluba odbornika Evropski tim za Herceg Novi (DPS, SD) .
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (utorak, 07.06.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 786 uzoraka na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovan 54 novopozitivni[1] slučaj infekcije SARS-CoV-2.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
18
Kotor
7
Nikšić
7
Budva
6
Herceg Novi
4
Bar
3
Cetinje
3
Tivat
2
Berane
1
Bijelo Polje
1
Pljevlja
1
Ulcinj
1
UKUPNO
54
Udio pozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih dana 07.06.2022. godine iznosio je 6,87%.
Tokom jučerašnjeg dana IJZCG nije prijavljen nijedan smrtni ishod povezan sa SARS-CoV-2 infekcijom.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2 720.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 62 pacijenta.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 470.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 237 688.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
Porto Montenegro i ove godine biće mjesto održavanja preko 60 događaja, od početka juna pa do kraja septembra, pružajući gostima iz regiona i čitavog svijeta mogućnost da biraju temu koja im najviše odgovara, bilo da je to uživanje u nekim od najboljih restorana na Jadranu, opuštanje na nedavno otvorenom Buddha Bar Beach-u (Porto Montenegro Jaht klub), ili provod na koncertima i modnim revijama.
Spektakularno ljeto u Porto Montenegru počelo je već 04.juna održavanjem najuticajnije konferencije u jugoistočnoj Evropi, Spark.me na kojoj su predstavljene inovacije i tehnologije digitalnog poslovanja. Ove godine, kalendar događaja broji preko 60 najraznovrsnijih dešavanja pružajući gostima iz regiona i čitavog svijeta mogućnost da biraju temu koja im najviše odgovara.
“Profilacija i tematika događaja koje smo pripremili za ovo ljeto je raznovrsna te smo sigurni da će kako domaći tako i gosti sa svih meridijana svijeta izabrati Porto Montenegro trenutak blizak sopstvenom senzibilitetu. Takođe, raznolikost i izuzetnost restorana u koje se neki broje u najbolje na Jadranu, nedavno otvoren Buddha-Bar Beach-u na lokaciji Porto Montenegro jahting klupa našeg naselja garantuju pravu pozornicu za ljetnji hedonizam”, izjavio je Danilo Kalezić, visi menadžer za PR i događaje u Porto Montenegru.
Dva izdanja Made in New York Jazz festival realizovaće se u okviru sedam dana najboljeg svjetskog džeza; koncerti filigranski brušenih tonova ovog vanvremenskog žanra muzike zakazani su za 17. I 24. jun na sceni Sinhro. Mjesec jun obilježiće i izložbe: “Oznake Zaštite”, čije je otvaranje planirano za 18.jun u Muzeju pomorskog nasljeđa, na kojoj će biti otkrivene tajne slovenskog tetoviranja, njihova simbolika i metode koje su imale poseban značaj u borbiv protiv trgovine ljudima. U galeriji Kris Kontini 20.juna biće otvorena izložba “Luminescence”, umjetnika Gioni David Parra-e, koji se proslavio proučavanjem igre materije i svjetlosti.
Deveto izdanje najpopularnijeg festivala vina u regionu, SuperWine, održava se 02.jula na bazenu Porto Montenegro Jaht kluba (ovogodišnji Buddha-Bar Beach), okupiti najrenomiranije proizvođače, a ugostiti preko 300 posjetilaca iz svih krajeva svijeta. “Lucky 7” ime je velike Buddha – Bar Beach zabave koja će biti organizovana 07.jula, kao omaž broju sedam – srećnom broju u mnogim kulturama Istoka.
Legenda regionalne pop scene, Dino Merlin, će drugo ljeto za redom izvesti svoje najnovije i vanvremenske hitove, ovog puta na posebnoj lokaciji, na sceni Sinhro, u srcu Porto Montenegra 16. jula od 21 sat. Karte za ovaj koncert već su u prodaji, putem platforme Gig Stix.
Dino Merlin
Drugu polovinu jula obilježiće Međunarodni modni festival, godišnja proslava mode i glamura, koja se 22.i 23.jula vraća na scenu Sinhro, uz još dužu modnu pistu i uzbudljivije prateće programe. U saradnji sa organizacijom Kotor Art, u Auditorijumu Doma vojske 20.jula, biće izveden koncert Berlin Visiting, uz najeminentnije muzičare Berlinske filharmonije.
Vrhunac ove ljetnje sezone biće jedinstveni sportski dogadjaj Polo u Portu, od 11.do14. avgusta na popularnoj Areni, uz više od četrdeset konja, nekoliko svjetskih polo timova, i fenomenalnim partnerima poput Rolex-a, hotela Regent, UCB banke, Beluga votke, Azimut jahti i brojnih drugih.
Minhen (dpa) – Ekonomisti vodećih nemačkih univerziteta predlažu Evropskoj uniji da počne carinjenje energenata iz Rusije i tako, preko tržišta, obori uvoz bez lomova u snabdijevanju.
Institut za tržišna istraživanja Ifo i dnevnik Frankfurter algemajne cajtung (Allgemeine Zeitung) su anketirali 158 profesora ekonomije, a njih 70 odsto se zalaže za carinjenje ruskih energenata.
Profesori uopšteno smatraju da je carina bolji instrument kažnjavanja od zabrane uvoza, povoljniji uvoznicima a efikasan kao mera protiv izvoznika.
Carinsko poskupljenje, naime, obeshrabruje potrošnju ali ne limitira uvoz. Istovremeno, slabija tražnja na tržištu izvoznika primorava da da obori cenu.
“To može da bude efikasan mehanizam pritiska na Rusiju”, ocenila je šefica centra Ifo za spoljne ekonomske odnose Lisandra Flah (Flach).
S druge strane, skoro četvrtina – 23 odsto – anketiranih ekonomista je iskazalo skepsu, jer nova carinska dažbina donosi novo poskupljenje koje se pšreliva na potrošače.
Skeptici ocenjuju da Rusija ima preveliki manevarski prostor u pregovorima i da će, u slučaju carinjenja, to na kraju platiti sama EU.
Pojedini profesori su odbacili sve osim trenutnog prekida uvoza i svakog plaćanja Rusiji.
Skoro tri petine ispitanika je ocenilo da Nemačka treba da ograniči spoljnotrgovinske odnose sa autokratskim zemljam, jer pokazalo se da autokratije često nisu pouzdani partneri. Osim toga, rekli su, Nemačka je suodgovorna za ljudska prava u zemljama sa kojima trguje.
Budući da nadležne državne inspekcije nisu uradile ama baš ništa da ga u tome spriječe i sankcionišu, zakupac plaže „5C“ u blizini hotela „San“ na Donjem Seljanovu u Tivtu juče rano ujutro nastavio je da ovdje zatrpava more dovozeći nove desetine kubika pijeska koje je bager na očigled prolaznika, raširio po već dobrano narasloj vještački napravljenoj plaži.
Zakupac je nešto slično u mnogo većim količnama dovezenogh i u more nasutog materijala uradio za vrijeme državnih praznika pred i oko Dana nezavinsosti 21.maja kada inspekcije i drugi nadležni organi uopšte ne rade, ili je njihov angažman drastično redukovan. Na zgražavanje javnosti Tivta ispod obalnog zida i trotoara na ovom dijelu obale Seljanova gdje nhikada nije bilo takve plaže, tada je nasuto više stotina kubika šljunka i pijeska da bi se nakon toga, nasipanje nastavilo u nekoliko navrata i sledećih dana manjim količinama pijeska finije granulacije, koje je odmah širen po cijeloj površini nove vještački napravljne plaže. Najnoviji takav postupak urađen je juče rano ujutrro pri čemu je materijal za nelegalno nasipanje plaže čak privremeno bio prosut i po javnoj površini – pješačkjoj stazi uz to kupalište.
Sekretarka za komunhalni i inspekecijski nadzor Opštine Tivat Jelena Šćekić je juče kazala da su po prijavi građana komunalni inspektori ponovno izašli na lice mjesta i napravili zapisnik, te da je o svemu odmah opet obaviještena nadležna, državna Ekološka inspekcija kojoj je dužnost da spriječi devastaciju životne sredine nelegalnim nasipanjem i zatrpavanjem mora.
Ovoj praksi koju nazivaju „sezonjsko prihranjivanje polađža“ pribjegavaju kako JP Morsko Dobro, tako i brojni zakupci kojima je ta firma izdala djelove obale zaliva Boke, pri čemu niko od njih nema saglasnost Instituta za biologiju mora iz K0otora, odnosno formalnu dozvolu Agencije za zaštitu životne sredine da vrše ovakve zahvate koji su izuzetno štetni za morsku floru i faunu. Uprkos tome, pred početak šica glavne ljetnje turističke sezone zakupci obale u Tivtu na više lokacija su i ove godinje u more sasuli na stotine kubika šljunka i pijeska, na taj način praveći pravu pustinju pod vodom i žive zatrapavajući brojne morske biljne i životinjske organizme.
JP Morsko Dobro koje bi prekidom ugovora koje ima sa takvim nesavjesnim zakupcima trebalo da ih sankcioniuše, samo njijemo gleda ovu ekološku katastrofu i pravi službene zabilješke koje proslijeđuje nenadležnoj optinksoj Komunalnoj inspkeciji, odnosno nadležnoj državnoj Ekološkoj inspkeciji, koja međutim, ne preduzima bukvalno ništa da spriječi ovaj organizovani ekološki zločin. Koliko se nadleženima u državi Crbnoj Gori „fućka“ za ovaj problem, pokazzuje i činjenica da se predstavnici Agencija za zaštitu životne sredine koje je jedina ovlašćena da dozvoli ili zabrani nasipanje mora, kao i Ekološke inpkecije, uopšte nisu ni pojavili na sastanku koji je na ovu temu krajem aprila organizovalo JP Morsko Dobro. Tada su pored presstvnika tog preduzeća, došli još samo naučnici iz Instituta za biologiju mora iz Kotora koji se poslovilno, protive ovakvim štetnim intervencijama u moru, ali se njihovo stručno mišljenje uopšte ne smatra obavezujućim kod Agencije za zaštitu životne sredine, iako ta agencija uopšte nema vlastitu službu specijalizovanu za pitanja zaštite morskog ekosistema.
Nasipanje plaža u Tivtu – foto S.L.
Po dokumentaciji dostupnoj na sajtu Morskog Dobra, zakupac kupališta “5C” na Seljanovu od 2019. je firma “Mediativa” iz Tivta, mada se prema nezvaničnim podacima kao novi njen korisnik pojavljuje preduzetnik Petar-Stefan Žurić iz Tivta koji je na društvenim mrežama i preuzeo odgovornost za najnovija nasipanja te plaže. Po zvaničnoj dokumentaciji, kupalište “5C” je dužine 70 metara sa ukupnom površinom od 350 kvadrata što znači da bi prosječna širina pješčanog žala na ovom kupalištu mogla biti maksimalno 5 metara. Međutim, na plažu je proteklih dana uključujući i najnovije količine dovežene juče, nasuto mnogo više materijala pa je ona saada na pojedinim mjestima i više nego duplo šira i veća od one koju je u Atlasu plaza predvidjelo Morsko Dobro.
Slične stvari su se prethodnih dana događale na još nekoliko kupališta duž Tivatske rivijere – na Kalardovu, plaži Waikiki na Seljanovu, na Opatovu i kod Plavde jer se niko od nadležnih u državi ne bavi svojim poslom na pravi način. MInistarska ekologije, prostpornog planiranja i urbanizma Ana Novaković Đurović koja dolazi iz zvanično “zelene” partije URA se umjesto rješavanja ovog i drugih krupnih problema, populistički bavi kupljenjem smeća oko kanala ulcinjske solane, Agemcija za zaštitu priorode čiji je direktor dr šumarstva Milan Gazdić dijeli sadnice začinskog i ukradsnog bilja građanima koji joj donesu nekoliko plastičnih boca, a Ekološka inspekcija koju godinama vodi Veselinka Zarubica se ni ne osvrće na prijave i zapisnike koje od terena dobija od kolega iz Komunalne inspekcije Tivta.
STRUKA: NI KAMEN DA SE NE BACI U MORE, U BOKI NISU PRIRODNE PJEŠČANE PLAŽE
Struka oličlena u Institutu za biologiju mora upozorava da geomorfologija Boke ne predbiđa nasipanje obale hiljadama kubika pijeska radi “setzonskog prihranjivanja” plaža, te da su promjene koje nastaju u priobalnom dijelu izuzetno štetne za biljni i životinjski svijet ovog područja.
“Svake godine na plaže se dosipaju hiljade kubika pjeska i šljunka, a obala Boke je takva da je prirodno da budu sačuvane kamenite obale i ponte”- upozorava dr Aleksandar Joksimović, direktor Instituta za biologiju mora.
Dr Aleksandar Joksimović – foto Boka News
“Geomorfologija Boke ne predviđa plaže kakve mi želimo i kakve su sada. Tradicionalni oblici su nešto što treba sačuvati i što ima svoju ljepotu, kao što su ponte, kamenite plaže… Kao biolozi, kao struka, naravno da smo protiv toga da se priobalni dio nasipa pjeskom jer u tom litoralnom dijelu se odvijaju zaista važni procesi i fotosinteze i života biljaka i životinja. U Portorožu sam, na primjer, vidio drvene platforme na šipovima, koji ne ometaju ništa, a dobro su rješenje. U Boki postoji izreka koju su stari stalno ponavljali mlađima „Ne bacaj kamen u more!“, zar nam to nije dovoljna lekcija da trebamo da poštujemo stare principe i očuvamo naš lijepi Bokokotorski zaliv.”- kazao je lokalnim medijima u Boki dr Joksimović. Oni ističe da zaliv nije isto što i otvoreno more gdje se odvijaju sasvim drugačiji procesi.
“Tamo (na obali otvorenog mora- prim.aut.) postoje pješčane plaže i treba da postoje, ali moj apel svima je da Boka ostane onakva kakva jeste jer upravo zbog toga i zaštićeno područje, prirodno-kulturna baština koju je svijet prepoznao kao vrijedno dobro.”- istakao je Joksimović.
Naglašava da su nasipanjem plaž ugroženi važni pritrodni procesi koji se odvijaju u priobalnom dijelu.
“Šta se dešava kada se nešto zatrpa? U tom litoralnom dijelu, u zoni morskih talasa, postoji život i određeni organizmi, a nakon dužeg vremena razvijaju se i sesilni organizmi koji se ne mogu pomjerati. Kada izručite pjesak na njih, određene vrste će pobjeći, ali određene neće moći i taj nasuti dio postaje biološki mrtav. Ako ostavite kamenu pontu, na njoj će organizmi naći stanište. Postoji elaborat i više studija koje se bave ovim problemom, a njihovo usaglašavanje i ponašanje u skladu sa tim, moglo bi predstavljati sistemsko rješenje.”- naglašava Joksimović.
“Ovo je biološki stav, a svako ima svoje interese, ali bi trebalo zajedno da sjednemo, da se usklade prostorni planovi, UT uslovi, da postoje komisije koje će sa svih aspekata pogledati određeni elaborat i uz naučna mišljenja ispoštovati makar dio preporuka struke. Institut izdaje stručno mišljenje i ono je preporuka, ali ne i obaveza zakupaca ili investitora. Do sada nam se još nije obratio nijedan zakupac plaža za mišljenje.”- kazao je direktor Instituta. Objašnjava da Institut uvijek izađe u susret i da svoje mišljenje i dozvolu za određene manje popravke oštećenja na onbali, ali se “uvijek zalaže da poslovi u priobalnom i morskom dijelu budu strogo kontrolisani.”
“Mora da ima neko ko kontroliše koliko je pjeska nasuto u priobalnom dijelu, da li je nasuto onoliko prostora za koliko je propisano elaboratom. Onda nećemo imati problem da smo odjednom osvane nasuta plaža, a niti je ko koga pitao, niti ga ko obavezuje da ne smije tako. Ovaj problem moramo sagledati ozbiljnije, šire i dublje, ako želimo ići u pravcu koji je dobar za život. “ -zaključio je dr Joksimović.
