Na “Međunarodnom takmičenju talentovanih učenika iz informatike INFOS2022.” koje je održano u Boru, Srbija, učenik kotorske gimnazije Nikola Kovač, učenik I razreda osvojio je 1. mjesto. Ovim plasmanom je stekao uslov za dalje takmičenje na republičkom nivou koje će se održati 03.04.2022.
Nikolin mentor za “Međunarodno takmičenje talentovanih učenika iz informatike INFOS2022. je profesor Nenad Meštrović.
Nikola je, takođe, osvojio i 1. mjesto na okružnom nivou Međunarodnog takmičenja talentovanih učenika Bor „Nacionalna ekološka olimpijada“ NEO2022. održanom 13.03.2022. godine i stekao uslov za dalje takmičenje na republičkom nivou koje će se održati 10.04. 2022.
Nikolin mentor za takmičenje „Nacionalna ekološka olimpijada“ NEO2022. je profesorica Fikreta Adrović.
Na takmičenju su učestvovali osnovci i srednjoškolci iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije i drugih zemalja.
Ova takmičenja nalaze se u kalendaru takmičenja i smotri- Ministarstva prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Srbije, saopšteno je iz Gimnazije Kotor.
Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda opština Tivat i Kotor (PPOV) ove će godine preraditi ukupno 3 miliona kubika kanalizacionih voda iz ta dva grada, odnosno u prosjeku oko 250.000 kubika mjesečno.
Od prečišćavanja te količine otpadnih voda očekuje se da će se generisati oko 1.200 tona osušenog kanalizacionog mulja kao nusprodukta rada postrojenja. Kanalizacioni mulj iz PPOV se inače, već nekoliko godina preko firme „Montelea“ iz Podgorice izvozi i odlaže u Albaniji.
Da bi se preradilo očekivanih 3 miliona kubika kanalizacionih voda, PPOV će utrošiti 12 tona polimera za separaciju, odnonso 120 tona kreča za stabilizaciju mulja.
PPOV na čijem je čelu v.d. izvršnmi direktor Miljan Marković (DF), namjerava da ove godine uloži ukupono 80.000 eura u investiciono održavanje postrojenja i opreme, od čega će jedna od većih investicija vrijedna 26.000 eura biti prenamjena kamiona u vlasništvzu te firme iz autopodizača u fekalnu cisternu. Uz to, na postrojenju se već odvijaju i brojni drugi radovi održavanja i tehnižčkih intervencija koje prethodna DPS uprava ove firme nije izvršila u periodu od 2016. godine kada je PPOV kapaciteta 72.500 ekvivalent.stanovbnika, na lokaciji Klačina u Krtolima kod Tivta, pušteno u rad.
PPOV planira da ove godine ostvari ukupan prihod od 722.620 eura, što je za loko petinu više nego lani. Od toga će PPOV-u za prečišćavanje kanalizacionih voda koje u postrojenje pristižu sa područja Opštine Kotor, kotorsko preduzeće „Vodovod i kanalizacija“ platiti 355.620 eura, dok će za iste usluge za tivatske otpadne vode „Vodovod i kanalizacija“ Tivat PPOV-u platiti 287.000 eura. Ova firma očlkujue i dotacije od lokalnih uprava dvaju gradova koji su njeni osnivači i to od Opštine Kotor 48.000, a od Opštine Tivat 32.000 eura.
PPOV postrojenje na Klačini u Krtolima kod Tivta
Što se rashoda tiče, oni su planitrani na ukuopnban iznos od 722.620 eura, što znači da će PPOV poslovati bez ostatka dobiti. Ta firma koje trenutno ima osam zaposlenih, će za zarade i troškove naknada zarada svojih radnika utrošiti ukupno 197.958 eura što je za nepunu petinu više nego lani. Značajno će u odnosu na prošlu godinu, porasti troškovi proizvodnih usluga koje iznose 247.752 eura i više su nego duplo veći nego 2020. – prvenstveno zbog neoophodnih i neizbježnih remontata i servisiranja opreme koja nisu rađeni u proteklih pet godina.
Za četvrtinu veći nego lani biće i troškovi materijala koji će iznositi 209.200 eura, zbog većeg utroška vode prouzrokovanog remontima SBR bazena za prečišćavanje, većeg utroška električne energije, odnosno skupljih polimerab za sepraciju mulja. Zanimljivo je da je v.d. direktor PPOV-a Marković u svom progranmu rada za 2020. predvidio i da za četiri puta uveća troškove reprezentacije te firme koji će sa 600 eura iz prole godine, biti uvećani na 2.500 eura.
Avion kompanije China Eastern sa 132 ljudi na letu srušio se u ponedjeljak u planinama južne Kine, na letu iz Kunminga u Guangzhou, objavila je kineska avijacijska agencija CAAC.
U pitanju je Boeing 737, a precizan broj žrtava još se ne zna, prenosi kineska televizija CCTV, dodajući da je krenula operacija spašavanja.
Kineski medij nije izvijestio o uzroku pada tog šest godina starog aviona.
CAAC je objavio da se kontakt sa zrakoplovom izgubio kod grada Wuzhoua. Na letu je bilo 123 putnika i devet članova posade. Mediji su ranije izvijestili o 133 putnika na letu.
Avion je poletio iz Kunminga, grada u kineskoj pokrajini Yunan, oko 13:11 sati po lokalnom vremenu, a podaci o letu prestaju u 14:22, na visini od oko 1000 metara pri brzini od 376 čvorova.
Avion je u Guangzhou trebao sletjeti oko 15 sati po lokalnom vremenu.
Internetska stranica China Eastern Airlinesa kasnije je osvanula u crno-bijelim tonovima, što zrakoplovne tvrtke rade kao odgovor na nesreću u znak poštovanja prema pretpostavljenim žrtvama.
Mediji su citirali jednog od spasioca koji je rekao da se zrakoplov potpuno raspao. U požaru izazvanom padom aviona izgorio je bambus i drveće prije nego što je ugašen.
Na video snimci koja kruži internetom u Kini vidi se oblak dima koji se uzdiže iz planinskog područja. Ostale snimke prikazuju ostatke. Čini se da je sve snimljeno mobitelima. Njihova vjerodostojnost ne može se provjeriti.
Sigurnost kineskih aviokompanija je proteklo desetljeće bila među najboljima na svijetu. Posljednja nesreća dogodila se 2010. kad je 44 od ukupno 96 putnika zrakoplova Embraer E-190 poginulo u nesreći pri slijetanju na zračnoj luci Yichun, zbog slabe vidljivosti.
Odlazeća Vlada, odnosno resorno ministarstvo, očigledno ima različite kriterijume kada je u pitanju uvođenje prinudne uprave u opštinama, saopšteno je iz Opštinskog odbora DPS Tivat.
Dok je u Tivtu Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija dostavilo prijedlog a Vlada Crne Gore usvojila Odluku o raspuštanju Skupštine opštine Tivat i imenovanju Odbora povjerenika od pet članova, na drugoj strani, u Budvi, za Odbor povjerenika raspisuje Javni poziv. Kako su naveli, javni poziv raspisuju u cilju transparentnosti i dobrovoljnosti, te sa ciljem izbora “stručnih, motivisanih i uglednih kandidata”. Dakle, samo desetak dana ranije, to isto ministarstvo predlaže Vladi, Odbor povjerenika u Tivtu, na način koji u potpunosti odudara od primjera Budve. Svi ovakvi i brojni drugi potezi i odluke ove odlazeće vlade, prave zbunjujući efekat i upućuju na apsurdno, neobjašnjivo i neozbiljno poimanje državnih poslova.
DPS-Tivat
Uz to, jednom privremenom institutu kakav je petočlani Odbor povjerenika inputira ovlašćenja koja bi u potpunosti zamijenila ulogu odbornika u skupštini, ili narodski rečeno volju građana, što bi bio vid obesmišljavanja ovog zakonodavnog organa.
Dakle, ovaj politički bajpas odlazeće Vlade sa kojim manevriše u Tivtu, nažalost, na netransparentan način, već i prije započinjanja rada Odbora povjerenika, pokazuje namjere njegove zloupotrebe.
Zato, iz DPS Tivta ponavljamo da je dosadašnja praksa funkcionisanja Odbora povjerenika u opštinama u Crnoj Gori, upućivala na njegova ograničena ovlašćenja, usmjerena na donošenje urgentnih odluka bitnih za građane. Jasno je da bi sve drugo bilo u službi izborne kampanje odlazeće tivatske vlasti., kaže se u saopštenju Opštinskog odbora DPS Tivat.
Filip Moris u Crnoj Gori počinje distribuciju lil Solid 2.0, uređaja podržanog od strane IQOS-a
Philip Morris International (PMI) u Crnoj Gori počinje distribuciju bezdimne alternative kompanije KT&G, lil Solid 2.0, podržane od strane IQOS-a. Ova saradnja rezultat je ugovora potpisanog u januaru 2020. između kompanije PMI i KT&G-a, vodećeg južnokorejskog proizvođača duvanskih i nikotinskih proizvoda.
lil Solid 2.0 je savremeno dizajniran, kompaktan uređaj koji ne sagorijeva, već zagrijava duvan i korisniku omogućava tri uzastopne konzumacije, kao i upotrebu 25 patrona bez dodatnog punjenja baterije.
Namijenjen punoljetnim pušačima koji ne ostave cigarete, uređaj lil Solid 2.0, uz popularni IQOS, sada je dio portfolija sistema za zagrijavanje duvana kompanije Filip Moris u Crnoj Gori. lil Solid 2.0 distribuiraće se istim kanalima kao i IQOS, najprodavaniji sistem za zagrijavanje duvana u svijetu.
„Ambicija kompanije Filip Moris je da svim pušačima, koji bi u protivnom nastavili da koriste cigarete, ponudimo bolje alternative i na taj način pozitivno utičemo na njihovo i javno zdravlje uopšte. Uvođenje uređaja lil Solid 2.0 na domaće tržište predstavlja dodatni korak ka ostvarenju tog cilja, jer punoljetnim pušačima pruža veći izbor kada su u pitanju tehnologija, ukus i cijena“, rekao je Srđan Lazović, generalni direktor kompanije Filip Moris za Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu.
lil Solid je prije komercijalizacije prošao sva neophodna ispitivanja kako bi zadovoljio regulatorne i opšte uslove bezbjednosti tržišta na kojima će se pojaviti, kao i visoke naučne standarde koje Filip Moris zagovara, a koji podrazumijevaju da upotrebom ovog uređaja ne dolazi do sagorijevanja duvana, te da se, u poređenju sa cigaretama, emisija štetnih materija značajno smanjuje.
Ovaj važan korak ka ostvarenju budućnosti bez duvanskog dima jedan je u nizu događaja koji se odnose na postojeći portfolio alternativnih proizvoda bez duvanskog dima kompanije Filip Moris. Od 31. decembra, 2021, Philip Morris International procjenjuje da je oko 21,2 miliona pušača počelo da koristi IQOS, od kojih je oko 15,3 miliona u potpunosti prešlo na IQOS, i ostavilo cigarete. U julu 2020. godine Američka agencija za hranu i ljekove svrstala je IQOS u proizvode „modifikovanog rizika“, pojašnjavajući da naučne studije pokazuju da potpuni prelazak sa cigareta na IQOS sistem „smanjuje izloženost organizma štetnim i potencijalno štetnim materijama“ te da je njegova upotreba u skladu sa principima javnog zdravlja.
Philip Morris International: Na putu ka budućnosti bez duvanskog dima
Philip Morris International (PMI) je vodeća međunarodna duvanska kompanija koja se zalaže za budućnost bez duvanskog dima i dugoročno razvija svoj portfolio proizvoda kako bi u njega uključila proizvode i van duvanskog i nikotinskog sektora. Trenutni portfolio proizvoda kompanije prvenstveno se zasniva na cigaretama i proizvodima bez dima, kao i proizvodima koji ne sagorijevaju već zagrijavaju duvan, nikotinskim proizvodima na paru i oralnim nikotinskim proizvodima, koji se prodaju na tržištima izvan SAD-a. Od 2008, kompanija PMI je investirala više od 9 milijardi dolara u razvoj, naučno istraživanje i komercijalizaciju inovativnih proizvoda bez dima za punoljetne pušače koji bi inače nastavili da puše, s ciljem potpunog okončanja prodaje cigareta.
Ovo uključuje izgradnju vještina naučne procjene na svjetskom nivou, posebno u oblastima pretkliničke sistemske toksikologije, kliničkih i bihevioralnih istraživanja, kao i postmarketinških studija. Američka agencija za hranu i ljekove (FDA) odobrila je stavljanje u promet verzije PMI IQOS Platforma 1 uređaja i potrošnog materijala kao duvanskog proizvoda s modifikovanim rizikom (MRTP), utvrdivši da je nalog za modifikaciju izloženosti za ove proizvode u skladu sa promocijom javnog zdravlja.
Od 31. decembra 2021. PMI proizvodi bez dima dostupni su na 71 tržištu, dok kompanija PMI procjenjuje da je oko 15,3 miliona punoljetnih građana širom svijeta već prešlo na IQOS i prestalo da puši. Sa snažnom osnovom i značajnom ekspertizom u prirodnim naukama, PMI je u februaru 2021. najavio svoju ambiciju da se proširi na područja zdravlja i zdravstvene zaštite i isporuči inovativne proizvode i rješenja koja imaju za cilj da odgovore na nezadovoljene potrebe pacijenata i potrošača. Za više informacija posjetite www.pmi.com i www.pmiscience.com.
Neobični posetioci prekinuli su mirno jutro u crnogorskom bokokotorskom zalivu.
Vjekoslav Barić, domar Instituta za biologiju mora u Kotoru, krenuo je u redovni obilazak terena.
Nije mogao ni da zamisli da će tada početi njegova spasilačka misija.
„Ponosan sam što sam spasio jedno biće, koje me je zadužilo, i kao ribara i kao pomorca”, priča Barić za BBC na srpskom.
Porodica delfina pokušavala je da spasi najmlađeg člana koji se zapleo u ribarsku mrežu.
Delfini su česti gosti jadranske obale jer ih u ovom moru živi nekoliko stotina, a od 1995. godine su pod zakonskom zaštitom u hrvatskom priobalju, navodi Plavi svetski institut (Blue World Institute).
Kako je tekla operacija spasavanja?
Vjekoslav Barić godinu dana radi kao domar u ovoj istraživačkoj ustanovi.
Voli da posmatra more jer je i ribolovac i primorac.
„Vidim dva velika delfina, a onda uočavam i mladunče koje se bori za život.
„Veliki delfin se kreće ka nama, izranja iz vode – shvatam da traži pomoć.”
Iskusni ribolovac shvata da, uprkos tome što je to zabranjeno, postavio ribarsku mrežu na 200 metara od obale.
U pomoć je pozvao baštovana i kapetan broda, pa su zajedno došli do uznemirene porodice delfina.
„Majka je mladunče držala na leđima, dok je veliki delfin dizao mrežu sa 17 metara dubine, kako bi malenom delfinu olakšali udisanje vazduha.
„Uspeli smo da priđemo, ocepio sam deo mreže i video da nije povređen.”
Kada su oslobodili malog delfina, njegovi roditelji su „bukvalno grlili mladunče”, opisuje Barić.
„Motali su se još malo, tata je odigrao neki njihov ples, ispustio krik ‘zahvalnosti’ i nastavili su svojim putem”, dodaje domar.
‘Vitezovi našeg vremena’
Ovo nije prvi put da se jedan delfin uplete u ribarsku mrežu.
Vjekoslav Barić kaže da je bilo i nekih opasnijih situacija.
„Jesenas se jedan delfin takođe upleo u mrežu, ali smo ga nažalost pronašli mrtvog”, priseća se Kotoranin.
Zato je kontakt čoveka sa prirodom važan, smatra Aleksandar Joksimović, direktor Instituta za biologiju mora.
„Ovo je dokaz da sva bića na neki način daju signale i traže pomoć jedni od drugih”, kaže on.
Telefoni Instituta ne prestaju da zvone, kaže direktor.
„Ljudi se kroz plač zahvaljuju što smo im poklonili nešto divno ove godine”, ističe Joksimović.
Ponosan je na tim ljudi koji su pomogli u ovoj „humanoj i plemenitoj akciji”.
„Prozvao sam ih junacima našeg vremena, vitezovima, jer oni to i jesu”, ponosno kaže direktor ove institucije.
Institut za biologiju mora
Osnovan 1961. godine u Kotoru, danas je dio Univerziteta Crne Gore i jedina naučno-istraživačka ustanova u Crnoj Gori koja se bavi zaštitom i izučavanjem Jadranskog mora.
U sklopu Instituta radi pet laboratorija i jedan centar.
Institut objavljuje i specijalizovani časopis Studia marina.
LAVOV, 21. mart 2022. (Hina/AFP) – Kolodvor u Lavovu vrvi putnicima koji se bore za mjesta u vlakovima koji napuštaju Ukrajinu. U jednom udaljenom kutku, suprotna je slika.
Na pustom peronu, daleko od glavne dvorane, iz vagona izlaze male skupine izbjeglica koje se vraćaju kući unatoč sukobu s Rusijom koji i dalje bjesni.
Iako su zahvalni na dobrodošlici u Evropi, mnogi ne mogu započeti novi život u inozemstvu.
Brišući suzu unukova oka, Svitlana Nataluha (60) kaže da je njezina obitelj putovala ukupno pet dana, prvo pobjegla iz Ukrajine, a zatim se vratila.
Baka, njezina 28-godišnja kći Galina i dva unuka napustili su dom u Harkivu i sigurno stigli u Poljsku, ali su ovaj tjedan vratili u Lavov.
Obitelj je pohvalila poljsko gostoprimstvo, ali ih je paralizirala tjeskoba od života u inozemstvu bez svojih korijena.
“Volonteri su puno pomogli, ali samo na mjestu gdje se nalaze”, rekla je Kanuka, zgurena na hladnom peronu, pored gomile putnih torbi.
“Govorili su nam da nastavimo u druge gradove i tamo nađemo druge volontere.”
Kao što jedan razlog za povratak obitelj je navela i jezičnu barijeru koja je komplicirala liječenje bolesti jednog sina.
Povratak u opasnost
Tri milijuna ljudi je pobjeglo iz Ukrajine od početka ruske invazije prije tri tjedna, prema podacima Ujedinjenih naroda.
Nema službenih podataka o tome koliko ih se već odlučilo vratiti.
AFP je svjedočio trima vlakovima koji su ovaj tjedan prevozili između 100 i 250 putnika iz poljskog grada Przemysla za Lavov.
Neki među njima bili strani borci koji su se odazvali ukrajinskom pozivu, drugi su prenosili zalihe pomoći, ali većina su bile žene i djeca s ukrajinskim putovnicama.
Na kolodvoru u Lavovu rukom je ispisani natpis iznad stubišta na kojem se maše putnicima u vlakovima prema granici: “Vratite se kući, domovina vas čeka.”
Kondukter Oleksandr, koji je odbio reći svoje prezime, rekao je da ponekad u vlakovima ima i do 300 povratnika.
Rekao je da “prvo nije bilo takvih slučajeva”, ali “u posljednje vrijeme počelo se vraćati mnogo žena s djecom”.
Iako su mnoge nacije, osobito u EU, donijele posebne odredbe za dobrodošlicu onima koji napuštaju ratnu zonu, teško je ublažiti strah izbjeglica od početka novog života.
“Osjećaju kao da se o njima neće dugoročno brinuti”, rekao je Oleksandr.
“Jedna žena je rekla da se osjećala kao beskućnica i da joj je bolje vratiti se u Ukrajinu.”
Na Trgu nezavisnosti u Podgorici, glavnom gradu Crne Gore, postavljena je galerija ratnih fotografija pod nazivom „Posljedice ruskog rata u Ukrajini“ koje svjedoče o strahotama ruske agresije na ovu zemlju, javlja Anadolu Agency (AA).
Postavka sa fotografijama nalazi se u samom centru grada. Na fotografijama se vide porušene zgrade, spasioci kako izvlače povrijeđene civile, zapaljena vozila, srušene škole i bolnice.
Galerija fotografija izazvala je pažnju građana Podgorice.
U Podgorici je 2. marta organizovana humanitarna akcija za pomoć stanovništvu Ukrajine. Humanitarnoj akciji odazvao se veliki broj građana, koji su donosili kese sa igračkama, garderobu, pelene, kao i osnovne životne namirnice.
Takođe, u Podgorici, Kotoru i na Cetinju održani su skupovi podrške Ukrajini.
Rat Rusije i Ukrajine, koji je počeo 24. februara, izazvao je međunarodnu osudu, doveo je do finansijskih ograničenja Moskvi i podstakao egzodus globalnih kompanija iz Rusije.
Najmanje 816 civila je ubijeno, a 1.333 ranjeno u Ukrajini od početka rata, podaci su UN-a.
Više od 3,27 miliona ljudi takođe je izbjeglo u susjedne zemlje.
Pomorska trgovina s Rusijom pala je za 58% otkako je prije 22 dana započela invazija na Ukrajinu, otkrivaju novi financijski podaci tvrtke Refinitiv. Dok se zapadnim medijima istovremeno šire fotografije praznih polica trgovina u brojnim gradovima najveće zemlje na svijetu, mnogi već likuju da sankcije djeluju.
Opasnosti približavanja ratnoj zoni – do sada je napadnuto već pet trgovačkih brodova – osigurale su da Rusija posljednjih tjedana postane gotovo odsječena od globalne pomorske trgovine, piše Splash 247.
Pad pristajanja brodova osjeti se i daleko od samog mjesta sukoba. Prema izračunima investicijske banke UBS, kroz luke poput Sankt Peterburga u Baltičkom moru prolazi trećina ruske pomorske trgovine, a broj brodova koji pristaju u te luke pao je za 65% u posljednjih nekoliko tjedana. U lukama na Pacifiku, kao što je Vladivostok, broj brodova je od 24. veljače pao za 52%.
Podaci s izraelske platforme Windward jasno ukazuju na smanjenje broja tankera za prijevoz sirove nafte koji pristižu u luku u Rusiji, a prema podacima iste platforme, tankeri koji polaze iz Rusije više ne pristaju u luke u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi.
Raste jedino broj tankera s naznakom “nepoznatog” odredišta, koja predstavljaju plovila koja još nisu stigla na svoje odredište (prikazano u grafikonu u nastavku). To ukazuje na to da je oko 46 milijuna ruskih barela nafte na putu iz Rusije do svojih odredišta, navodi Windward.
Novo izvješće britanske konzultantske kuće Drewry predviđa da će ruska invazija na Ukrajinu utjecati na dostupnost pomoraca, posebno na časnike kojih ionako fali, što dovodi do povećanja plaća, ali i inflacije i viših operativnih troškova plovila. Ruski i ukrajinski pomorci predstavljaju oko 13% ukupnog broja časnika prema Drewryju, dok je za tzv. ‘ratings’ ta brojka na 8%.
Vjerojatni pad raspoloživosti ruskih i ukrajinskih pomoraca najviše će utjecati na trgovinu energentima poput nafte i plina, što će zajedno s rastućim premijama osiguranja povećati operativne troškove plovila, upozorava Drewry.
Brodovi sa šećerom pohrlili u Rusiju
Kako prenosi gCaptain, najmanje pet brodova na putu je za Rusiju s gotovo 200.000 tona šećera iz Brazila, što je otprilike dvostruko više od uobičajenog godišnjeg uvoza, prema podacima koje donosi Reuters.
Sankcije nakon ruske invazije na Ukrajinu povećale su potražnju za šećerom i drugim osnovnim namirnicama, a police trgovina prazne se zbog gomilanja zaliha hrane. Količina šećera koji se uvozi je neuobičajeno velika, kažu analitičari, napominjući da Rusija obično uvozi otprilike 100.000 tona šećera godišnje.
Dok prodaja šećera nije obuhvaćena sankcijama, financijske transakcije jesu, što bi moglo otežati ili potpuno onemogućiti plaćanje. Uz to, analitičari napominju da bi opasnosti u Crnom moru mogle otežati uvoz.
