Australija je u ponedeljak dočekala prvi kruzer u Sidneju nakon dvogodišnje pauze uzrokovane zatvaranjem turističke industrije zbog koronavirusa.
Luksuzni brod za krstarenje “Pacific Eksplorer” stigao je s Kipra preko Singapura, objavio je Skaj njuz (Sky News).
Brod je stigao bez putnika, s više od 200 članova posade.
Vlada Australije zatvorila je turističku industriju u martu 2020. nakon izbijanja pandemije kovida-19.
Vlada Australije je u martu najavila otvaranje međunarodnih granica za turiste i dozvolu za ulazak međunarodnim kruzerima od 18. aprila.
Kruzeri su glavni dio turističke industrije zemlje. Australija je 2019. ugostila više od 600.000 putnika na kruzerima, odnosno 350 brodova.
Potpuno vakcinisani putnici u Australiji više ne treba da imaju negativan PCR test ukrcavanja na aviona, objavio je Skaj njuz pozivajući se na Ministarstvo zdravlja Australije.
Rusija isporučuje oko 40% prirodnog plina potrebnog EU-u, no zapadne sankcije zbog napada na Ukrajinu pogodile su njezin izvoz energije
Ruski predsjednik Vladimir Putin najavljuje da će Moskva preusmjeriti izvoz energenata na istok, a dok Evropa pokušava smanjiti energetski ruski oslonac Putin uzvraća da europske nacije neće moći odmah odustati od ruskog plina, no čini se da ipak otvara vrata plaćanju plina u eurima.
Rusija isporučuje oko 40% prirodnog plina potrebnog EU-u, no zapadne sankcije zbog napada na Ukrajinu pogodile su njezin izvoz energije komplicirajući financiranje i logistiku postojećih poslova.
Dok EU raspravlja hoće li uvesti sankcije na ruski plin i naftu, a države članice snalaze se kupujući energente po svijetu, Kremlj uspostavlja bliže veze s Kinom, najvećim svjetskim potrošačem energije, i drugim azijskim zemljama, piše Euractiv.
“Takozvani partneri iz neprijateljskih zemalja priznaju da se neće moći snaći bez ruskih energetskih resursa, uključujući, na primjer, prirodni plina”, rekao je Putin prošli tjedan na sjednici vlade i ocijenio da “u Europi trenutno nema racionalne zamjene” za ruski plin.
Putin je također rekao da Europa, najavljujući prekid isporuke energenata iz Rusije, diže cijene i destabilizira tržište. Dodao je da će Rusiji, koja proizvodi desetinu svjetske nafte i petinu plina, trebati nova infrastruktura za izvoz u Aziju.
Naložio je vladi da do 1. juna predstavi plan koji uključuje “širenje infrastrukture na zemlje Afrike, Latinske Amerike i Azijsko-pacifičke regije” te zatražio razmatranje uključivanja plinovoda Snaga Sibira i dalekoistočnog Sahalin-Habarovsk-Vladivostok, u ruski jedinstveni sustav opskrbe plinom.
Uključivanje tih ruta u širu mrežu moglo bi Rusiji teoretski omogućiti prebacivanje tokova plina iz Europe u Aziju i obrnuto.
Rusija je krajem 2019. godine pokrenula plinovode sustave za izvoz u Kinu, a u veljači je sklopila 30-godišnji ugovor za novi plinovod koji tek treba biti izgrađen.
Aludirajući na sankcije Zapada, Putin je također rekao da Rusija treba supstituirati uvoz opreme za proizvodnju nafte i plina.
Putin je također rekao da bi uloga nacionalnih valuta u izvoznim poslovima trebala porasti, usred planova Rusije da prijeđe na rubalj za isporuku plina, uglavnom u Europu.
Nastavak plaćanja u eurima?
Čini se, međutim, da je Rusija ipak otvorila vrata za nastavak plaćanja u eurima. Ta je zemlja, naime, doživjela nagli pad proizvodnje nafte, njezinog ključnog izvora prihoda, zbog poteškoća s plaćanjima. Vodeće svjetske trgovačke kuće planiraju smanjiti kupnju sirove nafte i goriva od ruskih naftnih kompanija pod kontrolom države već 15. svibnja, kako bi izbjegli kršenje sankcija EU -a Rusiji.
Stoga je Putin, prema pisanju austrijske novinske agencije APA-e, rekao austrijskom kancelaru kancelaru Karlu Nehammeru da Austrija može i dalje ruski plin plaćati u eurima.
Putin je rekao “da je opskrba plinom osigurana, da će Rusija isporučiti ugovorene količine i da se plaćanja mogu nastaviti u eurima”, rekao je Nehammer u intervjuu za njemačku novinsku agenciju DPA, a prenosi APA.
Europska komisija pak ističe da se treba držati ugovora u kojima su kao valute plaćanja navedeni euro ili dolar.
“Školjke Boke” uzgajalište školjki- Otpremni centar MNE 68, Orahovac-Kotor, kao svih proteklih 19 godina, obilježava Dan planete Zemlje pod nazivom ”Domaćinski i ekološki na našoj plavoj njivi”, ove godine u saradnji sa: Gimnazijom Kotor, Osnovnom školom Savo Ilić, Institutom za biologiju mora i Turističkom organizacijom Kotor.
U toku ove sedmice (od 20.04 do 24.04.2022god.) planete Zemlje, uz poštovanje mjera zaštite, zajednički sprovode niz ekoloških aktivnosti:
čišćenje i košenje obalnog dijela lokacije od mosta rijeke Ljute do vodovoda Orahovac,
selektiranje otpada i uređenje reciklaznog dvorista,
čišćenje „pametne eko ribarske kuće“ i OC-a MNE68,
čišćenje solarnog sistema za snadbijevanje el.energijom,
čišćenje i podmazivanje vjetrogeneratora,
čišćenje filtera za vodosnadbijevanje,
prekopavanju kompostane,
čišćenje suvozidanog bazena za ostrige,
uredjenje dvorista hotela”Buba Miki
postavljanje hranicica za šumske ptice
ekološki čas i uručenje zahvalnica (21.04.2022g.u 12h i 30m)
degustacija organskih čistih i ispitanih školjki uz osvježenje
Školjke Boke – foto Boka News
“Cilj obilježavanja i sprovođenja aktivnosti je da ukažemo da je neophodno da svi dajemo svoj doprinos, kod sebe, u svom dvorištu, u svom gradu, u svojoj državi a da to bude domaćinski, ekološki, održivo te da nama ne pripada planeta Zemlja nego da svi mi pripadamo njoj i samo u skladu sa prirodom i životinjama možemo da opstanemo i spasimo sadašnjost radi naše i vase budućnosti. Priroda nas moli i godinama upozorava da shvatimo da samo u skladu i harmoniji sa njom mozemo opstati” – pručio je ekolog-uzgajivač Nevres Đerić
Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović juče je prisustvovao svečanoj uskršnjoj misi u crkvi Svetog Roka u Donjoj Lastvi, na poziv sveštenika Kotorske biskupije don Nikole Majića.
Nakon mise župnik don Nikola Majić, pozvao je presjednika Opštine i predstavnike hrvatskih udruga da zajednički prisustvuju blagoslovu prostorija Doma kulture u Donjoj Lastvi koji je već duže vrijeme predmet spora o načinu korištenja.
“Idemo sada posle svete mise blagosoviti ovu zgradu da uđe mir Božji u ovaj dom. Na Uskrs kada se prisjećamo Isusovih čudesa nije toliko važno tko je vlasnik zgrade, važno je tko je korisnik a to je hrvatska zajednica. Radostan sam što se sve ovo desilo danas na dan Uskrsa” – poručio je između ostalog don Nikola Majić.
Polaganjem vijenaca na gradskom groblju na Savini u nedjelju 17. aprila, obilježena je 81. godišnjica pogibije narodnih heroja Milana Spasića i Sergeja Mašere.
Vijence su položili predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi Ivan Otović sa Slobom Novakovićem, Đokom Zlokovićem i Božom Šerovićem ispred Hercegnovskog Saveza boraca Narodne Republike Hrvatske 1941-1945.
Kada je u aprilu 1941. izbio rat, Spasić i Mašera su služili u Boki Kotorskoj, na jugoslovenskom razaraču “Zagreb”. Italijani su u zaliv ušli 17. aprila, a potom je naređeno da se brodovi napuste. Spasić i Mašera odlučuju se na herojski čin prkosa i protesta protiv fašističke okupacije i raspada Jugoslavije – izazivajući eksploziju koja je uništila brod i odvela ih u smrt.
Uspomenu na Spasića i Mašeru evocirao je dr Đuro Musić, član Upravnog odbora opštinske organizacije Saveza boraca, dok je Otović posebno ukazao na prkos heroja koji nisu htjeli da „Zagreb udari na svoje ljudi i sugrađana.”
– Bili su spremni da ginu za ideju za šta su položili svoje mlade živote i zato uvijek treba da se sjećamo tog veličanstvenog primjera hrabrosti i herojstva, rekao je Otović.
Milan Spasić je rođen 1909. godine u Beogradu, a Sergej Mašera 1912. godine u Gorici. Spasić je sahranjen na Savini, a Mašera u Sloveniji. Za narodne heroje proglašeni su 1973. godine i jedini su proglašeni nacionalnim herojima socijalističke Jugoslavije zbog djela počinjenog u Vojsci Kraljevine Jugoslavije. U našem gradu, na Savini, jedna ulica nosi njihovo ime.
Predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović i predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević danas su svečano otvorili objekat Kuća maslina u Starom Baru.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede su naveli kako je Krivokapić ukazao na značaj koje maslinarstvo ima u crnogorskoj tradiciji.
Krivokapić je, kako je saopšteno, istakao da je maslina oduvijek bili simbol mira, suživota i prijateljstva u Baru i Crnoj Gori.
On je kazao da Crna Gora ima mogućnosti da potrošnja i kvalitet maslinovog ulja po glavi stanovnika dostigne evropsku, dodajući da se prirodni potencijali u toj oblasti moraju dodatno njegovati i iskoristiti.
Stijović je istakao je da su Crna Gora i Bar danas zvanično dobili centar maslinarstva.
“Po tome smo jedinstveni u regionu i svijetu”, dodao je Stijović.
Prema riječima Stijovića, razumjevanje Ministarstva i predusretljivost arhitekte, rezultirali su time da objekat posjeduje sve sadržaje koje su maslinari predložili i koji su im potrebni za razvoj maslinarstva, ali i turističke ponude Bara i Crne Gore.
“U Kući maslina će se prerađivati i proizvoditi ulje, isključivo po standardima Evropske unije (EU), pakovaće se i etiketirati ulje, održavaće se radionice, seminari, obuke za maslinare ali i potrošače o organoleptičkoj ocjeni ulja”, rekao je Stijović.
On je kazao da objekat posjeduje prodajni i izložbeni prostor, dodajući da će se na taj način promovisati crnogrski proizvodi.
“Ne samo od masline, već i domaćeg meda, vina, voća, i svega onog što naši vrijedni proizvođači imaju da ponude”, kazao je Stijović.
Predstavnik Udruženja maslinara iz Bara Ćazim Alković je naveo da je to Udruženje spremno da pomogne u svim daljim aktivnostima i valorizaciji projekta.
Poštanska marka na kojoj je prikazan ukrajinski vojnik kako pokazuje srednji prst Moskvi, ruskoj raketnoj krstarici koja je u četvrtak potonula u Crnom moru, razgrabljena je u poštanskim ekspoziturama širom zemlje, a za tim simbolom “pobede” dali su se u potragu i kolekcionari.
U glavnoj pošti u Kijevu stotine Ukrajinaca različitog uzrasta satima su stajale u redu da nabave prvu marku koja će biti štampana u milion primjeraka.
„Bio je to njihov najveći brod, vredan oko 750 miliona dolara, bio im je glavni adut, a mi smo ga uništili“, rekao je uzbuđeni Jurij Kolešan (22), koji je čekao dva i po sata da kupi komplet od 30 maraka.
„Ovo je nova faza rata, faza pobede“, rekao je on.
U prvim danima rata, u radio poruci koja se munjevitom brzinom proširila internetom, ukrajinski graničar na malom Zmijskom ostrvu odgovorio je ruskom brodu sa kojeg su pozvani da se predaju: „j … se! “
Snimak tog razgovora obišao je svet, pojavio se na transparentima na protestnim skupovima u inostranstvu, a sada i na poštanskoj marki.
Ukrajinska pošta raspisala je tender početkom marta u znak sećanja na taj događaj.
Na konkurs je pristiglo više od 500 predloga, a izabran je onaj umetnika iz Lavova Borisa Groha u kojem ukrajinski vojnik leđima okrenut pješčanoj obali pokazuje srednji prst ruskom brodu na plavoj pozadini.
„Kada smo radili na marki, još nismo znali kako će se ovaj događaj završiti, ali sada smo srećni zbog toga“, rekao je za AFP Igor Smeljanski, generalni direktor ukrajinske pošte.
Glavni ukrajinski vojni štab je intervenisao „da uniforma vojnika bude što sličnija pravoj stvari”.
Zalihe su rasprodate u petak popodne u Kijevu, javili su izveštači Frans presa.
„Hteli smo da ih štampamo više, ali je bombardovanje Kijeva poremetilo rad fabrike i nismo uspeli da ostvarimo planirani iznos“, rekao je generalni direktor pošte.
Rusko ministarstvo obrane je u nedjelju objavilo da su, po njihovim saznanjima, opkoljeni ukrajinski branitelji, među kojima je i 400 “stranih plaćenika”, dobili naredbu da pucaju na svakoga među njima tko želi odustati
Ukrajina – foto EPA
Čini se da ukrajinski vojnici prkose ruskome ultimatumu da u nedjelju polože oružje i predaju se u mariupoljskoj luci, za koju Moskva tvrdi da su je njezine vojne snage gotovo u potpunosti zauzele, što bi za njih bila najveća nagrada u gotovo dvomjesečnom ratu.
Nekoliko sati nakon zadanog roka, ukrajinski borci koji se skrivaju u čeličani Azovstal koja gleda na Azovsko more, nisu pokazivali nikakve znakove predaje.
Rusko ministarstvo obrane je u nedjelju objavilo da su, po njihovim saznanjima, opkoljeni ukrajinski branitelji, među kojima je i 400 “stranih plaćenika”, dobili naredbu da pucaju na svakoga među njima tko želi odustati.
Ukrajinska vlada o tomu nije objavila nikakvu informaciju.
Istovremeno, najmanje pet osoba je ubijeno, a 13 ih je ranjeno u nedjelju u nizu napada na Harkiv na sjeveroistoku Ukrajine. Napadi su izazvali nekoliko požara u samome središtu grada.
Novinari AFP-a kažu da su čuli dva rafala i da su vidjeli pet požara kako se šire u stambenim dijelovima u središtu Harkiva.
U trenucima koji su uslijedili nakon napada na ulicama se osjećala panika, svi koji su se zatekli ondje bježali su u skloništa, a automobili su se udaljavali od opasnih dijelova grada, prenosi AFP.
Harkiv, drugi ukrajinski grad po veličini, u kojemu je prije rata živjelo gotovo milijun i pol stanovnika, na početku ruske ofenzive nekoliko je dana zaredom bio meta teških borbi, no i dalje je pod kontrolom ukrajinskih vojnih snaga.
Turistička organizacija Opštine Tivat pripremila je bogat program manifestacija za predstojeću sezonu, kazala je direktorica TO Tivta Danica Banjević.
„Mi već pripremamo bogat program za ovu godinu, a tu je i program i naših strateških partnera Porto Montenegra i Luštice Bay, tako da ćemo ubrzo izaći sa cijelim kalendarom manifestacija za ovu godinu“, najavila je Banjević.
Ona je istakla da se trenutno održava „Festival vjetra“ u Titvu, koji će trajati devet dana, a prvi koncert u organizaciji TO Opštine Tivat biće organizovan prvog maja. Tom prilikom, goste će zabavljati Who See klapa.
„Pozivamo sve gledaoce da budu u Tivtu prvog maja, a već od juna mjeseca pripremamo po jedan koncert regionalnih muzičkih izvođača u našoj Opštini. Ove godine ćemo imati i čak tri „Ribarske svečanosti“ u organizaciji mjesnih zajednica Lepetani, Centar i Krašići, a tu su i tradicionalne fešte poput „Žućenica fest“, „Lastovske fešte“, Međunarodni festival mode u Porto Montenegru, Polo, kao i neke nove manifestacije. Tako da, kada je riječ o manifestacijama, očekuje nas izuzetno zanimljivo ljeto“, poručila je Bnjević.
Ona je navela da TO Opštine Tivat već duže vrijeme organizuje promotivne aktivnosti na emitivnim tržištima.
Tivat / foto Boka News
„To su sajamski nastupi, direktne promocije, digitalne kampanje, organizacija studijskih posjeta influensera i medija sa bitnih tržišta, a tokom početka ovog mjeseca smo ugostili čak i influensere sa tržišta Turske u saradnji sa avio-kompanijom Air Montenergo i hotelom Regent Porto Montenegro. Fokus nam je i da promovišemo i sve direktne letove sa emitivnih tržišta prema našoj opštini“, kazala je Banjević.
Kada je riječ o trenutnoj posjećenosti Tivtu, u tom gradu trenutno boravi oko 2.350 turista, što je oko tri i po puta više u odnosu na isti period prošle godine.
„Ipak, prošle godine usljed epidemiološke situacije popunjenost tokom predsezone nije bila dobra, ali ako upoređujemo sa istim periodom tokom 2019. godine, to je 37 odsto više turista. Stoga smo izuzetno zadovoljni popunjenošću i naših hotelskih kapacieteta, kao i kapaciteta u privatnom smještaju u ovom periodu. Očekujemo da će ta popunjenost biti dobra i u narednom periodu, a upravo to su i najave naše turističke privrede“, zaključila je Banjević.
Ni da su je ciljano naručili, organizatori nove tivatske manifestacije posvećene moru, umjetnosti i kulturnoj baštini – „Festivala vjetra“, nisu mogli očekivati atmosferu primjereniju imenu ove fešte, sinoć prilikom njenog otvaranja na gradskoj rivi Pine u Tivtu.
Olujna, tzv. škura bura zapuhala je baš pred otvaranje Festivala, ali nije zasmetala odličnoj atmosferi koju je na gradskoj rivi napravio nastup poznatog hrvatskog kantautora Darka Rundeka i njegovog muzičkog sastava „Ekipa“.
Prvi „festival održivog razvoja“ kako su ga nazvali organiatori iz Sekcije krstaša Jedriličarskog kluba „Delfin“ iz Tivta, tokom devet dana trajanja, publici će pružiti niz zanimljivih nautičkih, sportskih, umjetničkih, muzičkih i naučno-popularnih programa.
„Prije 71.godinu je neko „zapalio vatru“ i osnovao jedriličlarski kub u Tivtu. Ljudi su se skupili oko te plemenite ideje, prenosili jedni drugim znanja o jedrenju i pomorstvu i postali su „ljudi od mora“. Taj se specifični duh održao i ostao vitalan, a mi se pripremamo da ga prenesemo i na generacije koje dolaze. Jedrenje i more je za nas način života, a ovim festivalom želimo da ove dobre vibracije i prave vrijendosti podijelimo sa najširom zajednicom i napravimo jednu inkluzivnu, lijepu priču u susret početku glavne nautičke i turističke sezone u Boki“ – kazao je obračajući se publici na Pinima, predsjednik JK „Delfin“ dr Frano Tripović.
Rundek – foto D. Redžo Radio Tivat
Prusutne je pozdravio i predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović istakavši da je „Festival vjetra“ ambiciozno zamišljen projekat „i evo već večeras po ovoj jakoj buri, vidimo da nam je dobio dobar vjetar“.
„Za devet dana 40 različitih prigrama, jedrenje uvezano sa održivim razvojem, sa edukativnim radionicama, izložbama, sa raznim drugim lijepim i korisnim stvarima koje odavno priželjkujemo u našem gradu. Sve to inicirala je jedna mlada, urbana ekipa kojoj se iskreno zahvaljujem i čestitam na poduhvatu da naprave manifestaciju koja će uvezati jedrenje i život sa morem, da budemo pravi morski, a ne samo grad pored mora“- kazao je Komnenović dodajući da će lokalna uprava Tiuvta uvijek podržavati ovako dobre inicijative.
„Zadovoljstvo nam je da budemo dio ove lijepe pričle koja na najbolji način oslikava identitet grada Tivta. Želim vam da budete istrajni i da ovaj lijepi događaj pretvorite u tradiciju“- istakla je direktorica Turističke organizacije Tivat Danica Banjević dodajući da im je zadovoljstvo da podrže jednu ovakvu maštovitu i kvalitetnu multimedijalnu manifestaciju koja promoviše sportski turizam i aktivni odmor.
Festival vjetra Tivat – Rundek – foto D. Redžo Radio Tivat
Nakon sinoćnje izložbe „Boka Surf Event“ na kojoj su prezentirani oprema i novi načini tzv. adrenalinskog jedrenja poput kite surfinga i wind foila, „Festival vjetra“ se nastavlja u ponedjeljak 18. aprila, koncertom „Sax Kvarteta“ kojeg čine učenici Srednje muzičke škole Tivat.
Na programu koncerta koji počenje u 19.30 sati u Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra, su djela, Mozzarta, Brauna, Gershvina, Brahmsa, Brucea, Elingtona. U Muzeju i galeriji Tivat u 20.30 sati biće upriličena ceremonija proglašenja pobjednika ovogodišnjeg foto konkursa „Okom Tivćana“ koji je za temu imao „Tivat od vjetra“, dok će u 21 sat u atrijumu srednjevjekovnog ljetnjikovca Buća-Luković biti održana projekcija kratkog filma „U po bande“ posvećenog bokeljskim jedriličarima, autorke mlade rediteljke Jane Radan iz Herceg Novog. Program festivala završava se na istom mjestu koncertom tivatske klape „Jadran“ koji počinje u 21.30 sati.
