Promocija reprinta “Judite” Marka Marulića održaće se u pres sali kotorskog Kulturnog centra u četvrtak u 19 sati. Na promociji će govoriti Dragan Popadić, Neven Staničić i Vladimir Lončarević, a moderator večeri je Ana Vuksanović.
Ovo kapitalno djelo hrvatske književnosti ponovo je štampano u čast 500 godina od prvog izdanja Marulićeve “Judite”, u izdanju Udruženja Hrvatsko zajedništvo, dok je saizdavač Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore, navodi se u saopštenju kotorskog Kulturnog centra.
“Izdanje obuhvata reprint ‘Judite’ iz 1521. godine, namijenjen nelaicima, koji je moderan i prilagođen potrebama školske lektire, a ne stručnjacima za istoriju književnosti Marulićevog doba. S obzirom na to da je Marulić inspiraciju za pisanje ‘Judite’ dobio čitanjem Starog zavjeta, izdavač je odlučio da štampa i biblijsku knjigu o Juditi iz Septuaginte na starogrčkom, iz Vulgate na latinskom i prevod Biblije iz izdanja Kršćanske sadašnjosti na hrvatskom jeziku”, poručuju organizatori.
Ovom prilikom biće predstavljeno i kapitalno djelo Iva Pilara “Borba za vrijednost svoga ja – pokus filozofije slavenskog individualizma”, u izdanju Udruženja Hrvatsko zajedništvo i uz saizdavače Boka Press PTY LTD, ogranak Matice hrvatske u Boki kotorskoj i Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore. Organizatori su Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore i JU Kulturni centar “Nikola Đurković”.
Ruske snage bombardirale su u srijedu pozorište u kojem su sklonište od napada potražili civili u Mariupolju, opkoljenom lučkom gradu jugoistočne Ukrajine, objavilo je gradsko vijeće. Broj žrtava nije poznat, navodi gradsko vijeće.
Agencija Reuters nije mogla neovisno provjeriti tu informaciju. Rusija odbacuje optužbe da su mete njezinih napada civili.
Zamjenik mariupoljskoga gradonačelnika Serhij Orlov rekao je za BBC da su ruske snage bombardirale kazalište u kojem je sklonište našlo između 1000 i 1200 civila.
Ruske snage opkoljavaju Mariupolj tjednima i procjenjuje se da je u gradu blokirano oko 300.000 njegovih stanovnika koji su danima bez pitke vode, bez struje i plina po hladnoći. Pri kraju su zalihe hrane i lijekova, a Rusija nije dopustila ulazak humanitarnog konvoja s pomoći opkoljenom stanovništvu.
Grad je pod neprestanim napadima ruskih oružanih snaga od početka rata 24. februara i čitave su četvrti sravnjene sa zemljom. Prošle sedmice u napadu na dječju bolnicu i rodilište pet je osoba poginulo.
Orlov je rekao da je Rusija napala konvoj civila koji je izlazio iz Mariupolja na putu do grada Zaporižje, pri čemu je ranjeno pet civila, među kojima jedno dijete.
Koktel festival organizuje se sa Udruženjem barmena a prijave su besplatne i otvorene do 18.marta
Festival barmena
Hotel The Chedi Luštica Bay biće domaćin takmičenja barmena koje će se pod nazivom „The Chedi Cocktail Festival“ održati u nedjelju, 20. marta na više hotelskih lokacija i u amfitetaru u Marina naselju.
Interesantna revija koktela i barmenskog umijeća organizuje se u saradnji sa Udruženjem barmena i predstavlja uvod u uzbudljivu gastro i hotelijersku sezonu koja gostima i posjetiocima treba da pruži nova nezaboravna iskustva i osjećaj pripadanja na jednom od najljepših djelova crnogorske obale.
Na programu koktel festivala u 12 časova u The Chedi lobi baru će biti barista masterclass, dva sata kasnije u baru restorana The Spot održaće se Monin masterclass a u 15 časova u amfiteatru će početi takmičenje u pripremanju koktela. Prijave su besplatne i otvorene za sve barmene do petka, 18. marta.
„Očekujemo da festival bude zanimljiv i učesnicima i posjetiocima, da pokaže umijeće crnogorskih koktel-majstora i moguće da preraste u tradicionalan događaj potencijalno sa učesnicima sa svih strana svijeta. Koktel pića se vezuju za boje, ukuse, ljeto i morski ambijent pa je ovo lijepa najava proljeća i predstojeće sezone“, saopštila je direktorica događaja The Chedi hotela, Bruna Aleksić.
Ponuda hotela ove godine obećava brojne događaje namijenjene gostima ali i svim posjetiocima Luštice Bay.
Jedna od najbržih i najmodernijih jednotrupnih tzv.supermaksijedrilica na svijetu, impresivni „Skorpios“, uplovio je jutros u Tivat gdje se vezao na mulu V marine Porto Montenegro.
Ovaj 43 metra dugi „bolid pod jedrima“ vlasništvo je ruskog oligarha Dimitrija Ribolovjeva, jednog od deset najbogatijih Rusa.
„Skorpios“ je sagrađen prošle godine u brodogradilištu Nautor`s Swan u Finskoj. Brod dizajniran uz primjenu najmodernije tehnologije i rješenja za unapređenje njegovih performansi u takmičarskom jedrenju, ima 180 bruto-tona, a cijeli je najpravljen o najsavremenijih lakih i ultračvrstih materijala poput karbonskih vlakana i nomeksa. „Skorpis“ je nazvan po istoimenom grčkom ostrvcetu koje je nekada pripadalo čuveno grčkom brodovlasničkom magnatu Aristotelu Onazisu, ali je i ono sada u vlasištvu Dmitrija Ribolovjeva. Brod je širok skoro 9 metara a njegova tzv. nagibna kobilica u potpuno izvučenom položaju daje ovoj jedrilici impresivno veliki gaz od čak 7,4 metara. Osim jedara ukupne površine od čak 1.961 mtar kvadratni na jarbolu visine 55 metara, a koja su mu glavni pogon, „Skorpios“ ima i jedan manji dizel motor snage 500 konja, a u svoje tankove može ukrcati do 1.000 litara goriva. Brod vije zastavu Kajmanskih ostrva, a u Tivat je prema podacima sa marinetraffic-a, stigao direktnmo iz luke Sent Džon u Karibima, nakon putovanja preko Atlantika i Mediterana koje je trajalo 17 dana.
SKORPIOS-James-TominsonRORC
„Skorpios“koji je težak samo 59 tona, važi za možda trenutno i najbržu jednotrupnu tzv.supermaksi regatnu jedrilicu na svijetu, a posebno je karakterističan po izuzetno visokoj brzini koju razvija čak i pri nepovoljnom, odnosno protivom vjetru.
Ova jedrilica čiji je skiper jedan od najboljih regatnih jedriličara na svijetu, Španac Fernando Ečevari, vrijedna je preko 20 miliona dolara. Brod koji je u more porinut u julu prošle godine je u proteklih devet mjeseci sa lakoćom osvojio dvije velike prestižne međunarodne regate na kojima je ovaj supermaksi-krstaš nastupio i to „RORC Caribbean 600“ i prije toga još čuveniju regatu „Rolex Fastnet 2021“ u Velikoj Britaniji. Koliko je „Skorpios“ brz jedrenjak, najbolje pokazuje podatak da je lani, prelazeći Atlanstkji okean iz Evrope prema Karibima da bi nastupio na regati RRC Car ibbean 600“, ovaj brod preplovio 3.210 milja za samo šest dana i sedam sati, krečući se impesivnom prosječnom brzinom od 20,6 čvorova.
SKORPIOS jutros na mulu V Porto Montenegra
Vlasnik „Skopriosa“ Dmitrij Ribolovjev odlučio je da, za razliku od drugih serijskih jedrilica koje Nautor`s Swan gradi, njegov brod bude jedinstven u svijetu, tako da su kalupi koji su korišteni za izlivanje „Skorpiosovog“ trupa od karbonskih vlakana, nakon toga namjerno uništeni da se ne bi mogao izgraditi blizanac ove posebne jedrilice.
Ribolovjev čije se bogatstvo procjenjuje na skoro 7 milijardi eura, trenutno se ne nalazi ni na jenoj listi sancionisanih ruskih zvaničnika ili oligarha, a koje je Zapad uveo zbog agresije Rusije na Ukrajinu.
Od jučerašnjeg presjeka u Crnoj Gori nije bilo smrtnih ishoda povezanih sa covid infekcijom. Registrovano je 97 novooboljelih, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ.
Tokom posjete Univerzitetu u Novom Sadu, predstavnici Pomorskog fakulteta Kotor i Univerziteta Crne Gore održali su veći broj sastanaka sa kolegama Univerziteta u Novom Sadu, Fondom za nauku Srbije i privrednim organizacijama.
Na Fakultetu tehničkih nauka iz Novog Sada, ispred delagacije iz Crne Gore govorio je prof. dr Špiro Ivošević, dekan Pomorskog fakulteta Kotor, i tom prilikom predstavio strateške pravce razvoja, tekuće nastavne i projekte aktivnosti, te iskazao potrebu za daljim uspostavljanjem saradnje sa domaćinima.
Gosti sa Pomorskog fakulteta Kotor informisani su od strane prof. dr Sebastiana Baloša, prodekana za investicije i saradnju sa privredom Fakulteta tehničkih nauka o djelatnostima pojedinih jedinica Univerziteta u Novom Sadu i detaljnije upoznati sa realizacijom brojnih projekata koje ova institucija realizuje na internacionalnom nivou.
Foto UCG
Najavljeno je zaključivanje ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji između ova dva fakulteta, koji bi obuhvatili različite aspekte mobilnosti i naučno – istraživačkih aktivnosti od obostranog interesa
Naš čitalac Đorđe Radonjić juče je sa obale na Luštici ulovio tunu tešku 59 kg.
Kako ističe ulov je ostvaren sa obale spinning tehnikom na površinsku varalicu poper. Borba je trajala oko jedan sat. Težina tune je 59 kg riba je ulovljena na lokaciji Luštica.
Od opreme sam koristio štap:
Zenaq Muthos Accura 100 h
Masinica : Shimano Stella 8000
Struna: Daiwa pe 4 ( 0.30mm)
Fc : Seaguar FXR 062mm
Među lutajućim i poludivljim govedima koja su uhvaćena na području Tivta u nekoliko lani organizovanih akcija koje su zajedno priredili Opština Tivat i Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove (UBH), bilo je i grla zaraženih bolešću plavog jezika (BPJ).
Zbog toga se u Tivtu, gdje problem krupne stoke koju nesavjesni vlasnici puštaju da slobodno luta podruljem optine uz padine brda Vrmac i dalje traje, sumnja da među tim životinjama ima još grla zaraženih BPJ-om.
Ove sumnje su posebno narasle proteklih dana kada su građani koji su pješačili Vrmcem na različitim lokacijama iu blizini gornjih djelova grada, našli ukupno četiri uginula goveda, a od kojih su neka bila u blizini jednog od lokalnih izvišita vode. Uginula goveda je odmah po nalogu Sekretarijata za isnmpkecijski i komunalni nadzor Opštine Tivat, uklonilo tivatsko Komunalno preduzeće. Iz Opštine su tada još jendom ukazali da je stanje sa problemom lutajuče stoke na ovom području stanje neodrživo, te da prijeti zdravlju, ali i bezbjednosti ljudi jer se krdo poludivjih goveda koja se slobodno kreću na ovom prostoru, u međuvremneu uvećalo, a životinje nastavile da upadaju na privatna imenja, izlaze na saobraćajnice i ugrožavaju imovinu i ličnu sigurnost građana.
„Uprava, uključujući i nadležne veterinarske inspektore i veterinare koji rade na području opštine Tivat, nemaju saznanja o, kako navodite: „više slučajeva uginuća te stoke“, te Vas molimo da dokaze ili informacije ko je i kada postavio „osnovanu sumnju na bolest plavog jezika kao uzrok tog pomora“ dostavite kako bi, kao nadležni, preduzeli sve mjere u cilju isključivanja/potvrđivanja sumnje na bolest plavog jezika na jedini ispravan način – pregled veterinara, uzorkovanje, laboratorijsko ispitivanje i sprovođenje svih drugih propisanih mjera. Nakon toga, u skladu sa rezultatima ispitivanja i procjenom rizika, preduzeće se sve neophodne mjere za praćenje, sprječavanje pojave, suzbijanje i iskorijenjivanje bolesti plavog jezika, ako je potrebno, u skladu sa propisima iz oblasti zdravlja životinja, uključujući humano hvatanje i postupanje shodno propisima koji uređuju zaštitu dobrobiti životinja i bezbjednosti hrane.“- odgovoreno je „Vijestima“ iz UBH na pitanje da li su upoznati sa ovim slučajevima pomora grla lutajučle stoke u Tivtu i uzrocima te pojave. Upravu na čijem je čelu v.d. direktor Vladimir Đaković smo pitali i što će UBH preduzeti da se spriječi širenje BPJ ako je ona uzrok uginuća ovih grla, odnosno da se eliminiše sva stoka na ovom području koja bi možda mogla biti izložena riziku zaražavanja i daljeg širenja BPJ-a.
„Mjere za kontrolu bolesti plavog jezika propisane su Zakonom o veterinarstvu i Pravilnikom o mjerama za sprječavanje pojave, otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje zarazne bolesti plavog jezika i nikako ne podrazumjevaju, kako navodite, “uništavanje kompletnog stada u kojem se zaraženo grlo zateklo kako to propisuju mjere borbe protiv ove stočne bolesti“. Naglašavamo da se u Crnoj Gori, ne samo za bolest plavog jezika, već i za ostale bolesti životinja primjenjuju mjere usaglašene sa mjerama i standardima Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE), Evropske komisije, Evropske agencije za bezbjednost hrane i drugih međunarodnih relevantih organizacija u oblasti zdravlja životinja.“- poručili su iz UBH.
Član 8 Pravilnika o mjerama za sprječavanje pojave, otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje zarazne bolesti plavog jezika propisuje da u slučaju potvrđivanja BPJ među životinjama na nekom gazdinstvu, službeni vetrerinar, „sprovodi epizootiološko ispitivanje i naređuje sprovođenje mjera“ od kojih je prva na spisku „klanje životinja po potrebi, radi spriječavanja širenja epizootije ili usmrćivanje životinja sa izraženim kliničkim simptomima“. Pored toga, veterinar mođe naložiti „neškodljivo uklanjanje leševa uginulih i usmrćenih životinja“, odnosno vakcinaciju, koja se inače, izvodi samo u hitnim slučajevima. Mjere borbe protiv ove stoočne bolesti vrlo su rigorozne podrazumijevaju i proglašavanje zaraženog i ugroženogh područja, kao i posebnog tzv. restriktivnog područja o kojem se mora obavijestiti čak i Evropska Komisija.
Iz UBH su potvrdili da je među ljetos u nekoliko akcija uhvaćenim grlima lutajuće krupne stoke u Tivtu, a koja su u skladu sa naredbom nadležnog veterinarskog inspektora odvedena u karantin na poljoprivrednm gazdinstvu Uprave za izvšenje krivičnih sankcija u Spužu, bilo jedno grlo zaraženo BPL-om.
„Sva goveda koja su nakon hvatanja smještena u karantin su klinički pregledana, obilježena ušnim markicama i izvršena su propisana dijagnostička ispitivanja u cilju utvrđivanja zdravstvenog statusa, na određeni broj bolesti čije je sprečavanje od javnog interesa, uključujući i bolest plavog jezika. Tačno je da je kod jedne životinje sa teritorije opštine Tivat laboratorijskim ispitivanjem potvrđeno prisustvo bolesti plavog jezika. Naglašavamo da ni u jednom trenutku od dopreme goveda i tokom boravka u karantinu nije bilo kliničkih simptoma bolesti, a životinja je dodatno izolovana i tretirana u skladu s rješenjem o mjerama u karantinu. Od strane nadležne veterinarske ambulante u kontinuitetu je pojačano praćeno zdravstveno stanje ove životinje i vršena su dalja laboratorijska ispitivanja. Ovo nije neuobičajeno, s obzirom na prirodu virusa, koji se određeni period zadržava u životinji i ne izaziva značajne, a često i potpuno izostaju zdravstvene problemi, nakon čega životinja bude slobodna od virusa (“ozdravi”), a pri tom je stekla imunološku zaštitu.“- objasnili su iz UBH, ne odgovorivši međutim, zašto kompletno stado u kojem se zatekla zaražena životinja, nije uništeno nakon njegovog dopremanja u Spuž i potvrde prisustva u tom krdu ozbiljne zarazne bolesti životinja. U međuvremenu, to „uhapešno“ stado poludivjih gioveda u Spužu kojih je iz Tivta ljetos dovedeno ukupno 34 grla, se i uvećalo jer je nasvijet došlo i još 11 teladi.
„Vijesti“ posjeduju dokumentaciju o izvršenim pregledima i zdravstveom stanju goveda dovedenih na gazdinstvo u Spužu, a koju je po rješenju Veterinastcvke inspekcije o karantinu tiih grla ljetios napravila ovlašćena veterinasrka ustanova „Prima-Vet“ iz Danilovgrada. Kod 17 grla je serološki utvrđeno prisustvo antitijela na bolest plavog jezika ali su ona bila negativna na samu bolest, a od njih je kod jednog grla PCR testom potvrđeno obolijevanje. „Prima –Vet“ je o tome obavijestilo UBH od kojih je zatražila i „donošenje odluke za PCR pozitivnu životinju“.
Iz UBH nisu konkretno odgovorili na pitanje „Vijesti“ kao taj nadležni državni organ namjerava da riješi problem krda poludivlje lutajuće krupne stoke na području Tivta koji predstavlja opasnost za ljude, imovinu, ali i rizik za zdravlje drugih domaćih životina koje ovdašnji farmeri propisno drže na svojim imanjima, Nisu odgovorili ni hoće li konačno, dozvoliti sanitarni odstrel ovih poludivljih životinja, a za što su sve glasniji pozivi mještana Gradiošnice, Dumidrana, Peana, Gornje Lastve i drugih djelova Tivta koji godinama trpe pravi teror od te stoke.
„Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove očekuje potpunu kooperativnost, kao i izvršavanje svih poslova i zadataka koji su u nadležnosti lokalne uprave Tivat, kako bi smo zajednički eliminisali ovu negativnu pojavu.“- lakonski su odgovorili iz UBH, iako je upravo Opštiaa Tivat jedina institucija koje je proteklom periodu pokušala da riješi ili umanji ovaj problem, organizujuči nekoliko akcija hvatanja ovih poludivljih goveda. Opština Tivat ivat inače, jedina i snosi troškove čuvanja te uhvaćene stoke u Spužu jer joj uprava UIKS-a i zaračunava naknadu za njihov smještaj, čuvanje i ishranu a koja u prosjeku, iznosi po 3,42 eura po grlu dnevno. Stoga je lokalnu kasu Tivta čuvanje „ničijih“ goveda u Spužu, iako su neka od njih bila zaražena BPL-om, do sada koštalo ukupno više od 10.000 eutra.
HVALE SE RANIJIM OBAVJEŠTAVANJIMA
“Sve informacije kao i do sada preduzete mjere za kontrolu bolesti plavog jezika na teritoriji Crne Gore u poslednjih desetak godina Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove je uvijek činila dostupnim preko svog sajta, putem medija, na sastancima sa držaocima životinja i zainteresovanim stranama (uvoznici, klaničari, lokalne uprave …).”- rečeno je iz UBH, ali nisu precizorali zašto javnost nije obaviještena o posljednjem slučaju BPL-om zaraženog “uhapšenog” lutajućeg goveda iz Tivta.
Tvrde da je “u kontinuitetu je sprovođena vakcinacija goveda i ovaca protiv ove bolesti tako da je imunološki zaštićeno preko 80% populacije goveda i ovaca (2017-do kraja 2019).”
“Naime, na teritoriji Crne Gore, 11. avgusta 2016. godine dijagnostikovana je pojava bolesti plavog jezika većeg obima i utvrđeno je da se radi o serotipu 4 virusa plavog jezika. Iz tog razloga, već od marta 2017. godine sprovedena je vakcinacija goveda i ovaca protiv bolesti plavog jezika. Poslije maja 2017. godine pa do kraja 2021.godine bolest se pojavljivala sporadično odnosno bolest plavog jezika je utvrđena kod 1 ovce i 3 goveda. Takođe, sprovodi se i entomološki nadzor – kontrola vektora – prenosioca bolesti plavog jezika (insekti iz roda Culicoides), radi utvrđivanja njihovog prisustva i utvrđivanja prisustva/odsustva virusa bolesti plavog jezika.”- naveli su iz UBH naglašavajuči da bolest plavog jezika “nije zoonoza – ne prenosi se sa životinja na ljude, odnosno ljudi ne obolijevaju od ove bolesti.”
Mještani grbaljskih sela Višnjeva i Krimovice i dalje se protive da na lokaciji Platac u Grblju bude kamenolom. Oni su upozorili Vladu da neće dozvoliti da se odobri koncesija za naredne tri decenije.
Resor na čijem se čelu nalazi ministar Mladen Bojanić proteklih mjeseci, od kada je javnosti predstavljen koncesioni akt, našao se na udaru optužbi mještana, Opštine Kotor, ali i NVO MANS, da je cijeli postupak navodno namješten da kamenolomom, kao i u proteklih 15 godina, gazduje kompanija “Carinvest” gradonačelnika Budve Marka Carevića. Toj kompanji je ugovor istekao posljednjeg dana prošle godine.
”Ministarstvo kapitalnih investicija na čijem je čelu zalutali ministar Bojanić brani ovu koncesiju svim snagama i pored svih nepravilnosti u samoj pripremi koncesionog akta. Navešćemo nekoliko nepravilnosti. Komisija koja je sačinila i potpisala zapisnik o uticaju na zaštićeno područje Platamuni između ostalog konstatuje da se u blizini kamenoloma nalazi potok Nerin kojim se povremeno atmosferske vode slivaju se u Trsteno. To nije tačno, jer je potok Nerin zatrpan nelegalnom deponijom ‘Carinvesta’. Takođe, Komisija konstatuje i slikovito prikazuje udaljenost kamenoloma od zaštićene zone Platamuni koja je 2,7 kilometara udaljena I koja je najdalja udaljena početna tačka, ali zaboravlja da se zaštićena zona prema selu Krimovica u pravcu upravo farme Carevića smanjuje duplo manje”, navode mještani u dopisu.
Kako ističu, predviđeni kamenolom se nalazi u bafer zoni, odnosno zaštićenoj zoni kulturnih dobara opštine Kotor.
”Crkva Svetog Stefan koja je takođe pod zaštitom kulturnih dobara je na 150 metara od kamenoloma. Prve kuće su udaljene na 60 metara, a prvo naselje na 300 metara od kamenoloma. Udaljenost plaže Trsteno je oko 1000 metara od kamenoloma. Inspektor rudarske inspekcije je u januaru ove godine konstatovao da kamenolom ne radi, odnosno da su mašine parkirane, a da se samo vrši sanacija kamenoloma. Međutim, prava istina je da kamioni, drobilica i asfaltna baza rade punom parom, a to najbolje vidi slobodan, objektivan i nekorumpiran čovjek koji bi došao i pogledao svakodnevnicu rada kamenoloma”, ističu mještani u dopisu.
Kako navode, divlja i nelegalna deponija upravo je potok Nerin sa pogledom na more i plažu Trsteno.
”Hiljade i hiljade istovarenog raznog šuta i materijala su takođe pod kontrolom ‘Carinvesta’. Pozivom na javnu raspravu koncesionog akta je bila predviđena površina na oko 360.000 kvadrata i žalbom Opštine Kotor i mještana Višnjeve I Krimovica ona je smanjena na oko 130.000 kvadrata. U svemu tome nelogično i interesantno da je kapacitet kamenoloma kao i svake godine zakupa ostao isti, a površina smanjena za 230 hiljada kvadrata. Sve to ukazuje da se nije ništa pitala struka nego nalogodavac koji po svaku cijenu hoće ono što je zamislio. Protiv kamenoloma je blizu 200 potpisnika peticije koji su mještani ili vlasnici imanja i kuća u selu Višnjeva i Krimovice, Opština Kotor, Mjesna zajednica ‘Savina’, kao i sve mjesne zajednice na teritoriji Grblja, te Mitropolija crnogorsko primorska “, ističu mještani.
Prema njhovim riječima prašina, buka i neprijatni mirisi od asfaltne baze su svakodnevica njihovih sela.
”Gospodine predsjedniče Vlade, potpredsjednici Vlade, predsjedniče Skupštine i svi nadležni organi, sve ovo što smo napisali je živa istina, a vi dođite, napravite komisiju koja će izaći na lice mjesta i sve ovo navedeno vidjeti i konstatovati. Ukoliko sve ovo nije istina mi smo spremni svi do jednog da se svima izvinimo. Gospodo, mi nećemo odustati od naših zahtjeva da očuvamo đedovinu i da umjesto prašine, buke, neprijatnih mirisa i mina na pjeni od mora, hoćemo turizam, etno sela, sportske terene, poljoprivredna gazdinstva, da slušamo žagor djece i cvrkut ptica. To je potrebno našem prelijepom kraju, a ne kamenolomi, asfaltne baze I deponije”, zaključuju mještani.
Umjesto na modernom školskom brodu »Kraljica mora«, maturanti Pomorske škole Bakar jučer su započeli svoju obaveznu plovidbenu praksu na vlastitom školskom brodu »Vila Velebita ll« koji datira još iz 1956. godine. Za bakarsku Pomorsku školu bilo je to jedino rješenje kako bi svojim maturantima osigurala važeće svjedodžbe na kraju srednjoškolskog obrazovanja, a sudeći prema trenutnoj situaciji, više od šest desetljeća stari školski brod mogao bi biti mjesto ovogodišnje plovidbene prakse i za učenike ostalih pomorskih škola, piše Novi list.
Ostala dva mjeseca
Naime, »Kraljica mora« još nije napustila brodogradilište, a kraj školske godine sve je bliže. Hrvatskim pomorskim srednjim školama ostala su tek dva mjeseca za odraditi praksu koja im je prema STCW konvenciji uvjet za završetak srednjoškolskog obrazovanja. S obzirom na to da Hrvatska ima sedam srednjih škola koje obrazuju buduće pomorce te svake godine petstotinjak učenika završava srednjoškolsko obrazovanje, sasvim je izvjesno da »Kraljica mora« ove godine svoju ulogu ne može odraditi.
Štoviše, školski brod u ovoj školskoj godini još nije prešao ni jednu milju, a razlog tome nasukavanje je u moru birokracije i istek ranije zaključenog Okvirnog sporazuma za usluge upravljanja školskim brodom, zbog čega je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture kao obveznik provedbe postupaka javne nabave bilo dužno pokrenuti postupak odabira novog upravitelja broda radi zaključenja novog četverogodišnjeg okvirnog sporazuma za usluge upravljanja školskim brodom »Kraljica mora«. U tom je postupku u konačnosti odabran novi upravitelj broda, trgovačko društvo Solsticij, a u međuvremenu je bilo potrebno provesti i novi postupak javne nabave u svrhu osiguravanja odlaska broda na redovni servis u brodogradilište i pripremu broda za nastavak korištenja, gdje se brod i sada nalazi.
Stavljanje broda u funkciju plovidbene prakse već je tri puta ove školske godine odgađano. Iako je bilo planirano da će brod jučer s učenicima isploviti iz bakarske luke, to se ponovo nije dogodilo te je Pomorska škola Bakar u dogovoru s Ministarstvom krenula s alternativnim rješenjem problema i odrađivanjem plovidbene prakse. Međutim, bakarska je Pomorska škola jedina u Hrvatskoj koja posjeduje vlastiti školski brod pa tu alternativnu opciju ostale škole nemaju. Stoga ravnatelj doc. dr. Igor Kegalj kaže da je škola spremna »Vilu Velebita ll« ustupiti i drugim učilištima.
– Prema planu naši su učenici ovaj tjedan trebali koristiti »Kraljicu mora«, no kako je brod još u brodogradilištu, dogovoreno je korištenje »Vile Velebita ll«. Ta praksa nije ista kao na »Kraljici mora«, jer »Vila velebita ll« nema mogućnost pripreme toplih obroka za učenike, a nemamo ni zaposlenog kuhara. Također nema mogućnosti spavanja. Stoga će se učenici svaki dan vraćati u Bakar. Idući tjedan je na rasporedu trebala biti Srednja škola dr. Ambroza Haračića Mali Lošinj. Ukoliko se dogodi da »Kraljica mora« do tada ne bude bila spremna za plovidbu, ustupit ćemo tim učenicima naš brod, a oni će biti smješteni u našem Učeničkom domu, kaže ravnatelj.
Uvijek isti princip
Po istom principu, dodaje, ukoliko se postigne takav dogovor i »Kraljica mora« još uvijek ne napusti brodogradilište, plovidbenu praksu mogu odraditi i učenici ostalih hrvatskih pomorskih škola.
– Ovaj tjedan sedamdesetak naših maturanata smjera Pomorski nautičar i Tehničar za brodostrojarstvo imat će odrađenu plovidbenu praksu u cijelosti i u skladu s STCW konvencijom i svim pravilnicima na školskom brodu »Vila Velebita II«, te će na taj način učenicima biti omogućeno uspješno savladavanje predmetnih sadržaja i dobivanja svjedodžbe u skladu s Pravilnikom o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca, zaključuje ravnatelj.
Ministarstvo: Kraj radova iduće sedmice
Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture jučer su poručili da bi radovi na »Kraljici mora« prema najavama trebali biti gotovi u ponedjeljak, 21. ožujka te da bi Pomorska škola Zadar trebala početi koristiti brod 24. ožujka sukladno izrađenom planu korištenja.
– Od navedenog datuma brod će kontinuirano koristiti srednje pomorske škole i pomorski fakulteti, do 8. srpnja. S obzirom na novonastalu promjenu u terminu završetka radova, zatražili smo i dobili suglasnost Pomorske škole Bakar te Srednje škole Ambroza Haračića Mali Lošinj, čiji učenici su u navedenom razdoblju bili planirani za ukrcaj na školski brod »Kraljica mora«, na čemu zahvaljujemo ravnateljima škola, navode u Ministarstvu.
Dodaju i da su s obzirom na cjelokupnu situaciju oko školskog broda, od provedbe javnog natječaja za odabir upravitelja broda do potrebe za odlaskom u brodogradilište kako bi bio spreman za korištenje, u stalnoj koordinaciji sa srednjim pomorskim školama i pomorskim fakultetima iznalazili odgovarajuća rješenja koja će biti na korist svim korisnicima broda.
– Očekivali smo da će radovi u brodogradilištu biti ranije završeni pa smo, u koordinaciji s ravnateljima srednjih pomorskih škola, usuglasili plan korištenja broda, a uzimajući u obzir i mogućnost da bi radovi mogli i kasniti koji dan od planiranog, predviđeno je traženje koordinacije i suglasnosti Pomorske škole Bakar, kao vlasnika broda Vila Velebita II, za mogućnost obavljanja plovidbene prakse učenika na tom brodu do završetka radova u brodogradilištu, zaključuju u Ministarstvu za Novi list.
