Gradska luka Škver – loše prognoze za nautičku sezonu

0
Gradska luka Škver – loše prognoze za nautičku sezonu
Herceg – Novi – foto Boka News

Politička kriza u svijetu već se reflektuje na ekonomiju, a odraziće se i na turističku privredu i naše zemlje, posebno kada se uzmu u obzir emitivna tržišta, kao što su Ukrajina, Rusija, Bjelorusija, odakle dolazi značajan dio gostiju.

Usluge Gradske luke Škver tradicionalno koriste nautičari, upravo iz tih zemalja. Ima ih koji i žive ovdje. U susret turističkoj sezoni, situacija je neizvjesna, a od daljih dešavanja zavisiće i oblikovanje ponude, kazao je  za RTHN direktor Gradske luke Škver Božo Ukropina:

– Nisam optimista,  jer ne očekujemo goste sa tih tržišta. Korona je obilježila protekle dvije godine. Očekivali smo bolju sezonu ove godine jer se pandemija stišava, ali  dešavanja u Ukrajini ne ulijevaju nadu. Tu je i poremećaj situacije sa energentima, dešava se globalna inflacija svuda i sve će to uticati na platežnu moć, pogotovo, malih sistema, kakva je Crna Gora  i države oko nas. Osim  gostiju iz ovih zemalja,  Evropske unije, većina ih je iz okruženja. Svi ćemo biti direktno pogođeni i to će imati negativni uticaj. Cjelokupnu situaciju moramo sagledati oprezno,ocijenio je Ukropina.

Luka Herceg Novi je, takođe, mali sistem. Loše najave sezone je ono što  zabrinjava:

– Kada nemate u februaru i martu, adekvatne najave za veća dešavanja, za dolazak  čarter plovila,  ta sezona ne može dati dobar rezultat. Prošle godine  u sezoni bili smo prijatno iznenađeni posjetom hotelima, objekatima sa gostima iz okruženja. Nama u Gradskoj luci nije dalo rezultata.  Čarter nije ni približno bio na tom nivou. U septembru, možda,  jeste , ali do tada vrlo loše. Dosta turističkih brodova nije ni plovilo. Brod „Budva“ nije radio, a prevoznik „Vesna“ je vozio goste jednim brodom, takođe „Lipovac“. Mnogi nisu ni funkcionisali, jer nisu imali klijentelu, koju bi dovozili u Herceg Novi.  Gosti na Lušticu dolazili  autobusima.  Bilo je sedam ili osam uplovljavnja turskih plovila tokom mjeseca, a toliko smo ih imali sedmično, podsjetio je Ukropina.

On dodaje da Gradska luka Škver za veća plovila i jahte nema adekvatne vezove. Gazduje samo sa pristaništem. Luka Herceg Novi, prema njegovim riječima, je još uvijek neuređeni sistem. Očekivali su da će Morsko dobro nakon što su riješili status Luke Budva, riješiti da i Herceg Novi dobije koncesiju nad  Gradskom lukom.

– Kolege su  i prije  aplicirali  za dobijanje  statusa i to nije riješeno, za mene iz neobjašnjivih razloga.  Sa bivšom Vladom i resornim  ministarstvom pomorstva, skoro da smo došli do rješenja i desila se pandemija. Potom se promijenio zakon , gdje je Uprava pomorske sigurnosti, trebalo da od Morskog dobra,  preuzme brigu o lukama  od lokalnog značaja, što nije zaživjelo. Dolaskom nove Vlade i promjenom u Morskom dobru, u  korektnoj komunikaciji sa Mladenom Mikijeljom, očekivao sam da ćemo brže riješavati to pitanje. Aktuelna Vlada i u tom segmentu je bila spora. Sa predsjednikom Opštine Stevanom Katićem išli smo u sjedište Morskog dobra i kasnije sa predsjednikom Skupštine Opštine Ivanom Otovićem i drugim predstavnicima lokalne uprave.  U novembru prošle godine, uputili smo inicijativu Morskom dobru, da kao pravno lice, u Vladi pokrene u naše ime pitanje koncesije o luci,  na duži rok. Sada je Vlada u tehničkom mandatu. Očekujemo da će Skupština opštine Herceg Novi uskoro da donese odluku i da proglasi javni interes u obalnom dijelu pojasa Gradske luke Škver, a od Morskog dobra  i nadležnih institucija, da definiše granice luke i  akvatorijum.  Imamo sistem,  koji je neodrživ, potvrdio je Ukropina.

Božo Ukropina – direktor Agencije za gazdovanje Gradskom lukom

On potvrđuje da je Herceg Novi  jedina luka u Crnoj Gori i okruženju, sa neriješenim statusom:

-Više je pravnih subjekata a nema ugovora sa Morskim dobrom,  koje gazduje obalom. Trebamo akt kojim se reguliše korišćenje,  uređenje  i ulaganje  u to područje.  Projektom  Reagal ports (Regal Ports)  dobili smo vrijednu opremu i 1. marta preuzeli brigu o bezbjednosti u luci, imamo malu meteorološku  stanicu da možemo da  apliciramo za mnoge projekte, ali pravni status nije riješen, konstatovao je Ukropina.

On dodaje da je veoma važno  pitanje investicija u luku.

– Upitno je koliko je lukobran u luci  stabilan. Brzo bi se vratilo ulaganje u sanaciju lukobrana. Lukobran je najviše na udaru, kada su visoki talasi  a ove zime na sreću, nije bilo većeg nevremena. Morsko dobro je  odredilo oko 30 000 eura,  za ispitavanje stanja lukobrana. Sredstva se moraju naći. Veoma je važna bezbjednost plovila u luci.  Dobićemo i gliser za naše potrebe u luci, najavio je Ukropina.

Očekuje više informacija narednih dana. Sa  predstavnicima Opštine posjetiće  Morsko dobro u Budvi, kako bi napokon riješili pat  poziciju, što se tiče Gradske luke Škver Herceg Novi.

Iz Morskog dobra ukazuju  na pitanje obezbjeđenja sidrišta u Zelenici  za prihvat kruzera. Luka Zelenika ne bi bila samo rezervna varijanta za kruzere, odakle bi se i putnici dalje prebacili manjim brodovima do Škvera i drugih luka, ili da autobusima organizuju obilaske.  Agencija, kao što je Adriatik, na usluzi je da posreduje u prihvatu  kruzera, koji bi dolazili u Luku Zelenika, već od marta. Tada je, kako se ocjenjuje, bezbjednije  da se usidre u Zeleniku na ulazu u Boku Kotorsku.

Jedan od najvećih bojnih brodova u povijesti potopljen je 1944. godine, ali do 2015. niko nije znao gdje leži

0
Jedan od najvećih bojnih brodova u povijesti potopljen je 1944. godine, ali do 2015. niko nije znao gdje leži
MUSASHI JE UZ YAMATA (NA SLICI) BIO NAJVEĆI BOJNI BROD U POVIJESTI
SHUTTERSTOCK

Japanski Musashi je bio jedan od najvećih bojnih brodova u povijesti. Amerikanci su 24. oktobra 1944. godine, tijekom pomorske bitke kod zaljeva Leyte, jedne od najvećih u Drugom svjetskom ratu, potopili japansku grdosiju dugu 263 i široku 36,9 m. Međutim, nitko dugo vremena nije znao gdje ona leži.

Pronašao ju je tek u ožujku 2015. američki milijarder i tragač za potonulim brodovima Paul Allen (1953.-2018.), a mnogi smatraju da je otkriće olupine Musashija jedno od najvećih u pomorskoj arheologiji i može se usporediti s otkrićem slavnog Titanica.

Nakon nekoliko neuspješnih ekspedicija u kojima ni uz pomoć sonara nije uspio locirati Musashija u modrim dubinama Sibuyan mora kod Filipina, Allen on je u novu potragu krenuo u veljači 2015. isplovivši iz australske luke Cairns. Trud mu se ovog puta isplatio jer su sonari ipak vidjeli nešto na dnu, a ROV robot provjerio i potvrdio da se radi o nekadašnjem ponosu japanske carske mornarice.

Musashi je uz Yamata bio najveći bojni brod u povijesti. No, unatoč veličini i vatrenoj moći, oba su neslavno završila na dnu mora. Musashi je od 1938. do 1940. godine građen u Mitsubishi škveru u Nagasakiju, ali je u sastav carske mornarice ušao u 5. kolovoza 1942. godine.

Orijaša s istisninom od 72.800 tona i gazom od 10,86 m pokretale su uz pomoć 4 propelera 4 parne turbine ukupne snage 150.000 KS. Imao je dva katapulta za hidro-zrakoplove Mitsubishi F1M i Aichi E13A1, devet Type 94 topova od 46 cm i teški oklop od 410 mm, dok mu je maksimalna brzina mu bila 27,46 čvorova.

Devetnaest godina od atentata na srpskog premijera Zorana Đinđića

0
Devetnaest godina od atentata na srpskog premijera Zorana Đinđića
Đinđić spmen ploča – Ilustracija – foto AA

Prvi demokratski premijer Srbije Zoran Đinđić ubijen je na današnji dan pre 19 godina u dvorištu zgrade Vlade Srbije mecima iz snajperske puške, a kao razlozi za ubistvo najčešće se navode namera da se zaustavi proces demokratizacije i modernizacije, korenite ekonomske i socijalne reforme i obračun sa organizovanim kriminalom, dok deo srbijanske javnosti i dalje insistira na utvrđivanju političke odgovornosti za ubistvo.

Na Đindića je 12. marta 2003. godine u 12.25 časova dva puta pucao pripadnik Jedinice za specijalne operacije (JSO) Zvezdan Jovanović, nakon čega je Đinđić prebačen na Urgentni centar Kliničkog centra Srbije gde je umro nakon operacije.

Grupu koja je je organizovala atentat predvodili su nekadašnji komandant JSO Milorad Ulemek Legija i vođe takozvanog “zemunskog klana” Dušan Spasojević Šiptar i Mile Luković Kum.

Ulemek i Jovanović osuđeni su pred Specijalnim sudom u Beogradu na 40 godina zatvora, a presudu je potvrdio i Vrhovni sud Srbije krajem 2008. godine.

Jedinica za specijalne operacije (JSO), često nazivana “elitnom”, bila je deo Resora državne bezbednosti srbijanske policije, a začetak jedinice se vezuje za sukobe u Hrvatskoj 1991. godine.

Praktično je nastala fuzijom takozvnanih “knindži”, predvođenih osuđenim ratnim zločincem Draganom Vasiljkovićem zvanim Kapetan Dragan, i Srpske dobrovoljačke garde ubijenog ratnog profitera Željka Ražnatovića Arkana.

Iako je služila režimu Slobodana Miloševića, JSO se 5. oktobra 2000. godine tokom svrgavanja Miloševića svrstala na stranu novoizabranih demokratskih vlasti, a 1. aprila 2001. godine učestvovala je u Miloševićevom hapšenju.

U novembru 2001. godine JSO je otkazala poslušnost i novim vlastima, i uz upotrebu borbenih vozila i naoružanja, naočigled preplašene i nemoćne javnosti, blokirala autoput u Beogradu, tražeći hitnu smenu ministra unutrašnjih poslova, načelnika Resora državne bezbednosti i njegovog zamenika.

Navodni povod za ovakav “protest”, zapravo pobunu, bilo je hapšenje i izručivanje dvojice optuženih pred Haškim tribunalom koje je, između ostalog, “uznemirilo” članove JSO koji su se uplašili da bi i sami uskoro mogli da se nađu u Hagu.

Zbog toga su pored pomenutih smena zatražili i donošenje Zakona o saradnji sa Haškim tribunalom, što je bio i zahtev tadašnjeg predsednika Jugoslavije i Đinđićevog političkog oponenta Vojislava Koštunice koji je uniforme u kojima su “protestovali” pripadnici JSO poistovetio sa lekarskim mantilima:

“Mislim da je jedan ovakav revolt sasvim opravdan i normalan. Znači, recimo, protestuju lekari, oni izađu u belim mantilima… Protestuju pripadnici JSO, oni izađu u svojoj opremi i svojim vozilima… Mislim da je to sasvim u redu i da je to njihov način kako oni to ispoljavaju.”

Atentatu na Đinđića prethodila je i njegova izjava data krajem 2001. godine da će 2002. biti godina borbe protiv organizovanog kriminala u Srbiji što je rezultirao i usvajanjem Zakona o borbi protiv organizovanog kriminala.

Tim zakonom, između ostalog, uvedena je i institucija svedoka-saradnika, a prvi svedok-saradnik Ljubiša Buha Čume javno je optužio “zemunski klan” za mnogobrojna krivična dela.

Takozvani “zemunski klan” bio je organizovana kriminalna grupa stvorena 2000. godine koja se bavila iznudama, odnosno reketom, prodajom narkotika, krađom automobila i otmicama.

Klan je brzo sticao moć jer je imao dobre veze u policiji, a poznanstvo Spasojevića i Lukovića sa Ulemekom obezbedio je klanu veliki “autoritet”.

Budući da su shvatili da je najbolji način zarade bila otmica, članovi “zemunskog klana” su se specijalizovali za otmice imućnih i uticajnih građana, i članova njihovih porodica.

Dokumentovano je najmanje 12 otmica od kojih je “zemunski klan”, prema procenama, dobio više od 15 miliona evra, a javnosti je vereovatno najpoznatija otmica srbijanskog biznismena Miroslava Miškovića.

Spasojević i Luković ubijeni su 27. marta 2003. godine, 15 dana nakon atentata, u sukobu sa srbijanskim policajcima tokom vanrednog stanja i policijske akcije “Sablja”, koji su bili odgovor države na Đinđićevo ubistvo.

Iako njegova politička zaostavština svedoči da je bio demokrata, Đinđića su u najmanje jednom slučaju poredili sa doživotnim predsednikom Jugoslavije maršalom Josipom Brozom Tito.

Đinđić je sredinom februara 2003. povredio levu nogu dok je igrao mali fudbal u meču između timova Vlade Srbije i Žandarmerije, zbog čega je operisan, a na nogu mu je stavljen gips za koji se ispostavilo da će ga nositi do kraja života.

Na mitingu Srpske radikalne stranke održanom 23. februara 2003. godine, prilikom njegovog svečanog ispraćaja u Hag, gde je kasnije osuđen na 10 godina zatvora zbog podsticanja progona i progona Hrvata u selu Hrtkovci u Vojvodini 1992. godine, predsednik te stranke Vojislav Šešelj se od svojih sledbenika oprostio rečima:

“Ološ ne može dugo da vlada Srbijom, ološ će morati na dno duboke i mutne reke, gde mu je mesto.[…]Misli Zoran Đinđić da može 12 godina, da intenzivno posluje sa mafijom, da učestvuje u svim mafijaškim delatnostima, a sad po nalogu Amerikanaca tako jednostavno da otpiše mafiju. E, ne može.”

Tadašnji Šešeljev zamenik Tomislav Nikolić na istom mitingu je izgovorio:

“Ako neko od vas u idućih mesec ili dva vidi negde Zorana Đinđića – recite mu i da je Tito pred smrt imao problema sa nogom.”

Đinđić je ubijen za manje od 20 dana, a Nikolić je devet godina nakon toga u drugom krugu izbora pobedio Borisa Tadića i postao predsednik Srbije.

Velika povorka građana oprostila se od Đinđića 15. marta 2003. godine, kada je sahranjen u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.

Godišnjice ubistva Zorana Đinđića obeležavaju se polaganjem venaca predstavnika vlasti na mestu ubistva, odnosno takozvanom “šetnjom za Zorana” članova opozicije.

Zelenskij: Ukrajina na prekretnici; ruske snage pregrupiraju se blizu Kijeva

0
Zelenskij: Ukrajina na prekretnici; ruske snage pregrupiraju se blizu Kijeva
Zelenski

Sirene za zračne napade oglasile su se u subotu ujutro u većini ukrajinskih gradova pozivajući ljude da idu u skloništa, izvijestili su lokalni mediji, nakon što je predsjednik Volodimir Zelenskij rekao da je rat dosegao “stratešku prekretnicu”.
Čini se da se ruske snage pregrupiraju, vjerojatno za novu ofenzivu kojoj bi cilj mogao biti glavni grad Kijev, priopćili su ukrajinska vojska i britansko ministarstvo obrane.

Napori za gospodarsku izolaciju Rusije pojačali su se, a Sjedinjene Američke Države uvele su nove sankcije visokim dužnosnicima Kremlja i ruskim oligarsima. Europska unija će u subotu Rusiji ukinuti povlašteni trgovinski status.

Ruski napad traje treći tjedan, a Zelenskij je rekao da je Ukrajina “već dosegla stratešku prekretnicu”. “Nemoguće je reći koliko dana još imamo (pred sobom) da oslobodimo ukrajinsku zemlju. Ali možemo reći da ćemo to učiniti”, rekao je. “Već se krećemo prema našem cilju, našoj pobjedi.”

Sjedinjene Države uvele su u petak sankcije ruskom milijarderu Viktoru Vekselbergu, trojici članova obitelji glasnogovornika predsjednika Vladimira Putina i zastupnicima u najnovijoj kazni za rusku invaziju od 24. veljače.

“Ministarstvo financija i dalje drži ruske dužnosnike odgovornima za omogućavanje Putinova neopravdanog i ničim izazvanog rata”, rekla je ministrica financija Janet Yellen.

Ruske snage nastavile su s bombardiranjem gradova širom zemlje u petak u najvećem napadu na jednu europsku zemlju od Drugoga svjetskog rata. Satelitske snimke pokazuju kako pucaju iz topništva dok napreduju prema Kijevu.

Zbog borbi već je više od 2 milijuna izbjeglica, a tisuće Ukrajinaca zarobljene su u opkoljenim gradovima.

Stotine ljudi sklonile su se u postajama podzemne željeznice u Harkivu. Nastja, mlada djevojka koja leži na improviziranom krevetu na podu vagona rekla je da je tu više od tjedan dana, da se ne može puno kretati. “Bojim se za svoj dom, za domove svojih prijatelja, jako se bojim za cijelu zemlju i naravno za sebe”, rekla je.

Putin naziva invaziju “specijalnom operacijom” za razoružavanje Ukrajine i svrgavanje čelnika koje naziva neonacistima. Ukrajina i zapadni saveznici to nazivaju neutemeljenim izgovorom za namjerni napad koji izaziva strah od šireg sukoba u Europi.

Psihijatrijska bolnica

Guverner regije Harkiv na ruskoj granici rekao je da je pogođena psihijatrijska bolnica, a gradonačelnik grada Harkiva rekao je da je uništeno oko 50 škola.

U opkoljenome južnom gradu Mariupolju, gradsko vijeće je priopćilo da su najmanje 1582 civila ubijena u ruskom granatiranju i 12-dnevnoj blokadi zbog koje su stotine tisuća ljudi zarobljene bez hrane, vode, grijanja i struje.

Moskva opovrgava da napada civile.

Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da je crnomorska luka opkoljena, dok su ukrajinski dužnosnici optužili Rusiju da namjerno sprečava civile da iziđu i uđu humanitarni konvoji.

Čini se da je novi pokušaj evakuacije civila humanitarnim koridorom iz Mariupolja propao, jer je potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk rekla da ih je rusko granatiranje spriječilo da odu.

“Situacija je kritična”, rekao je savjetnik ukrajinskog ministarstva unutarnjih poslova Vadim Denišenko.

Za subotu je planirano više humanitarnih koridora, uključujući regiju Sumi na sjeveroistoku Ukrajine, rekao je regionalni guverner Dmitro Živickij.

Kako bi spasili ljudske živote, svaki dan i svaku noć stotine ljudi rade na mogućnosti organiziranja ‘Zelenih koridora’, poručio je na Facebooku. “Ovo je prilika da iz naselja odu onima kojima je to najpotrebnije”, napisao je.

Zapadne zemlje su u međuvremenu poduzele više ekonomskih koraka kako bi pokušale natjerati Putina da prekine svoj napad.

Predsjednik Joe Biden, koji je ovog tjedna zabranio američki uvoz ruske nafte, rekao je da će industrijske sile G7 Rusiji ukinuti trgovinski status “najpovlaštenije države”.

Biden je zabranio američki uvoz ruskih morskih plodova, alkohola i dijamanata. Washington je sankcionirao još oligarha i pripadnika elite, uključujući članove odbora ruskih banaka, i desetak zastupnika.

Čelnici Europske unije rekli su da su spremni uvesti strože sankcije Rusiji i da bi Ukrajini mogli dati više sredstava za oružje. Ali odbili su ukrajinski zahtjev za pridruživanje bloku.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da će EU u subotu suspendirati privilegirani trgovinski i ekonomski tretman Moskve, suzbiti njezinu upotrebu kripto imovine i zabraniti uvoz robe od željeza i čelika iz Rusije, kao i izvoz luksuzne robe u drugom smjeru.

Priprema za novu ofenzivu

Glavne ruske snage zaustavljene su sjeverno od Kijeva, budući da nisu uspjele u onome što zapadni analitičari kažu da je bio početni plan za munjevit napad.

No, britansko ministarstvo obrane priopćilo je kako se čini da se Rusija priprema za novu ofenzivu idućih dana koja će vjerojatno uključiti Kijev.

Snimke nastale u petak koje je objavila privatna američka satelitska tvrtka Maxar pokazuju da se ruske snage i dalje raspoređuju bliže Kijevu i pucaju iz topništva prema stambenim područjima, prema analizi tvrtke.

Više kuća i zgrada je zapaljeno, a velika šteta zabilježena je u cijelom gradu Mošunu, sjeverozapadno od Kijeva, navodi Maxar. Reuters nije mogao neovisno provjeriti snimke.

No, prema britanskim obavještajnim informacijama ruske kopnene snage još uvijek postižu samo ograničen napredak, te ih usporavaju logistički problemi i ukrajinski otpor.

Ukrajinski glavni stožer rekao je da se ruske snage pregrupiraju nakon velikih gubitaka. Ukrajinske snage potisnule su dio ruskih snaga na “nepovoljni položaj” u blizini bjeloruske granice, navodi se.

Gradonačelnik Kijeva, bivši boksački prvak u teškoj kategoriji Vitalij Kličko rekao je da glavni grad ima dovoljno osnovnih zaliha za nekoliko tjedana. Linije za opskrbu su ostale otvorene.

Na sastanku s bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom, Putin je rekao da je bilo “određenih pozitivnih pomaka” u razgovorima s Kijevom, ali nije precizirao.

Moskva možda neće imati dovoljno vojnika za postizanje svojih ciljeva, rekao je Mathieu Boulegue, stručnjak u londonskom think tanku Chatham House. “Ne možete izvršiti invaziju na zemlju u odnosu vojnika jedan na jedan”, rekao je Boulegue za Reuters. “Nitko to nije učinio, što znači da ili nešto nije u redu ili da su imali vrlo pogrešne pretpostavke.”

Tivatski gradonačelnik dopunio krivičnu prijavu protiv bivšeg rukovodstva FK Arsenal

0
Tivatski gradonačelnik dopunio krivičnu prijavu protiv bivšeg rukovodstva FK Arsenal
Tivat – FK Arsenal

Gradonačelnik Tivta Željko Komnenović podnio je Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru “dopunu obavještenja sa elementima krivične prijave”, koja se odnosi na poslovanje fudbalskog kluba Arsenal iz Tivta u vrijeme dok je na njegovom čelu nekoliko mjeseci bio istaknuti funkcioner tivatskog SDP-a i nekadašnji potpredsjednik tivatske Opštine Krsto Bošković.

On je na čelu Arsenala koji je u vlasništvu Opštine bio od sredine decembra 2020. do sredine aprila 2021. kada je lokalna uprava Tivta imenovala novi saziv Skupštine kluba i promijenila njegovo rukovodstvo, izabravši novi Upravni odbor FK Arsenal na čijem je čelu Dejan Kandić. Prethodno, gradska uprava pokrenula je proces interne revizuje poslovanja FK Arsenal u vrijeme bivše DPS-SD-HGI uprave Tivta, kada je na čelu kluba kao predsjednik UO bio DPS-u bliski tivatski biznismen Rado Gago Arsić. Taj postupak koji je obavila Služba unutrašnje revizije Opštine na čelu sa Jelom Mrdak, pokazao je brojne nepravilnosti i nezakonitosti u poslovanju kluba, ali i postupanju bivšeg gradonačelnika Siniše Kusovca (DPS) i nekadašnje opštinske sekretarke za mlade, sport i socijalna pitanja Darke Ognjenović (DPS).

Nalazima interne revizije u vezi nezakonitog poslovanja Arsenala i mogućeg za interese Opštine kao vlasnika kluba, štetnog postupanja bivše klupske, ali i uprave grada, od prije nekoliko mjeseci bavi se i Specijalno državno tužilaštvo koje je otvorilo izviđaj. SDT istražuje poslovanje FK Arsenal za period 2018-2020. godina, a vezano za moguće bespravno raspolaganje imovinom Opštine od rukovodstva kluba, eventualno sklapanje štetnih ugovora o izdavanju te opštinske imovine sa trećim licem, te sa mogućim nezakonitim finansiranjem FK Arsenal iz budžeta Opštine, mimo za tu svrhu, Odlukom o budžetu predviđenih sredstva, a što je sve rezultiralo štetom za Opštinu koja se mjeri sa više stotina hiljada eura.

Komnenović (NP) je prije desetak dana ODT-u u Kotoru, na osnovu dopunskih nalaza opštinske Službe interne revizije, poslao dopunu krivične prijave i za više kontroverznih stvari koje su se u poslovanju FK Arsenal desile u periodu kada je nakon Arsićeve iznenadne ostavke na mjesto predsjednika kluba sredinom decembra 2020. došao Krsto Bošković.

U dopisu ODT-u Komnenović navodi da on time ispunjava svoju obavezu iz Zakona o krivičnom postupku jer je “obaviješten da postoji sumnja da je počinjeno više krivičnih djela u finansijskom poslovanju FK Arsenal”, te dostavlja Tužilaštvu dodatnje dokaze u vidu najnovijeg izvještaja Službe unutrašnje revizije i dvije kontroverzne odluke Boškovića o “pozajmicama” Arsenalu u vrijeme kada je on bio na čelu kluba. Komnenović u dopisu ODT-u navodi da je izvještaj o reviziji poslovanja Arsenala “urađen vrlo profesionalno, po pravilima struke i nauke i iz njega proizilazi sumnja da su počinjena krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti”.

”Kako Opština Tivat nema resurse i kadrove koji bi mogli kvalitetno da kvalifukuju moguća krivična djela, a na koje osnovano ukazuje Služba za unutrašnju reviziju, to je donijeta odluka da se u skladu sa članom 254 Zakona o krivičnom postupku, obavijesti nadležno Tužilaštvo. Od nadležnog Tužilaštva se očekuje da utvrdi i koja odgovorna lica iz FK Arsenal treba procesuirati”, piše u dopisu gradonačelnika kotorskom ODT-u.

Služba interne revizije je pregledajući poslovanje FK Arsenal za period od kraja novembra 2020. do kraja marta 2021. kada je na njegovom čelu bio Bošković (postavljen od iste Skupštine Arsenala u kojem su sjedjeli većinom predstavnici tivatske DPS, a koja je prethodno na čelo kluba dovela Arsića), konstatovala da je Bošković nastavio kontroverzno postupanje svog prethodnika i da je klub vođen i poslovao mimo propisa koji regulišu tu oblast. Tako je, pored ostalog, revizija utvrdila da prilikom primopredaje dužnosti predsjednika kluba između Arsića i Boškovića nije predat nikakav finansijski izvještaj sa bilansom stanja i bilansom uspjeha, kao i da Bošković nikada, zbog toga što nije ispunjavao zakonom predviđene uslove, nije u Ministarstvu prosvjete, kulture, nauke i sporta registrovan kao novi zakonski zastupnik FK Arsenal.

Uprkos tome i činjenici da Skupština kluba na kojoj je izabran za novog predsjednika nije održana u skladu sa Statutom FK Arsenal, on je u ime kluba, potpisivao određena akta i odluke – među njima su i dvije “odluke o izvršenoj pozajmici” donešene 22. marta 2021. Jedna je na iznos od 2.088 eura “za redovno finansiranje prijateljskih i prvenstvenih utakmica”, ali nije jasno da li je riječ o pozajmljenim sredstvima i od koga su ona pozajmljena, jer se u istoj toj “odluci o izvršenoj pozajmici” navodi da su ta stredstva “donirana”. U drugoj odluci koju je donio i potpisao Bošković kao predsjednik kluba, stoji da zbog toga što osnivač (Opština) “od oktobra 2020. ne vrši finansiranje kluba – i pored nekoliko naših zahtjeva za prenos namjenskih sredstava nismo ostvarili prihod po tom osnovu”, “privrednik Rado Arsić” je Arsenalu navodno pozajmio ukupno 20.470 eura “za redovno finansiranje plata igrača i njihovo premiranje za 2020. i 2021. godinu”.

U izvještaju Službe interne revizije stoji da ove odluke “nisu pravno valjane” i da “ukazuju na sumnje u prevarne radnje”, o čemu su odmah obavijestili u međuvremenu imenovano novo rukovodstvo Arsenala na čelu sa Kandićem, kao i gradonačelnika Komnenovića. Sve vrijeme dok je Bošković formalno bio na čelu Arsenala, po nalazu intervne revizije, sve naloge za podizanje novca sa žiro računa kluba u banci i dalje je potpisivao bivši predsjednik Arsić “jer Bošković nije mogao imati deponovan potpis, niti je mogao biti registrovan kao predsjednik UO kluba”.

Službi revizije su dostavljeni izvodi banaka, ali ne i dokumentacija koja potvrđuje i opravdava utrošak sa računa podignutog novca. Tu dokumnetaciju, kako je revizija konstatovala, nije koristio ni nadležni opštinski sekretarijat, niti komisije koje su se bavile raspodjelom sredstava soprtskim organizacijama i kontrolom potrošnje tog novca.

”U izvještaju o radu Komsiije za pregledanje finansijskih izvještaja sportskih organizacija za 2020. koju čine predsjednica Kristina Petrović i članovi Dragana Francesković i Aleksandar Daković, navodi se da je FK Arsenal odobreno 120.000 eura što je klub i opravdao. Dokumentacija po kojoj su to zaključili je, po navodima predsjednice Komisije, izvodi banke sa kojih su sabrali iznos od 120.000 eura, tako da nam nisu imali dostaviti dokumentaciju na osnovu koje to potvrđuju. Nije nam jasan način rada Komsije i stanje koje su konstatovali bez validne prateće dokumentacije”, piše u izvještaju revizije.

Napominju i da je druga, Komisija za raspodjelu sredstva sportskim organizacijama za 2021. na čijem je čelu tada takođe bila Kristina Petrović (DPS) donijela odluku da se FK Arsenal “zbog visokih troškova takmičenja” dodijeli dodatnih 60.000 eura, ali u odbrazloženju te odluke Komisija uopšte ne navodi da FK Arsenal ne ispunjava uslove tog konkursa jer je u momentu konkurisanja, klub imao skoro 13 hiljada eura neizmirenih poreskih dugovanja. Zanimljivo je da se i pored ovakvih postupanja bivše uprave Arsenala, jedini odbornik SDP u SO Tivat Aleksandar Đurović oštro protivio donošenju Odluke o imenovanju nove Skupštine FK Arsenal na sjednici lokalnog pralamenta 19. marta prošle godine. Tom odlukom smijenjen je dotadašnji skoro isključivio DPS-sastav Skupštine kluba koji je par mjeseci ranije, na kako se sada pokazuje, nestatutarno održanoj sjednici, imenovao Đurovićevog stranačkog kolegu Boškovića za predsjednika kluba. Ovaj je potom, kako pokazuju nalazi revizije, nastavio sa nezakonitim i za Opštinu Tivat štetnim načinom vođenja FK Arsenal kojim se već bave tužilačko-istražni organi.

Prodrmana EU namjerava da pojača odbranu

0
Prodrmana EU namjerava da pojača odbranu
Samita Evropske unije u Versaju Foto: Kay Nietfeld/dpa

Evropska unija se u politici bezbjednosti dugo, uljuljkano oslanjala na SAD, pa samit lidera EU u Versaju ukazuje da je ruska invazija Ukrajine bila poput neočekivanog šamara. Kijev od razbuđene Evrope sada može da očekuje više oružja.

Predlog podrške Ukrajini u Versaju je potekao od šefa evropske diplomatije Žozepa Borela, koji je u petak ocenio da će ga šefovi država i vlada EU prihvatiti.

Plan je hitan i prvi paket oružja i opreme vredan 500 miliona evra odobren je još krajem februara. Nemački kancelar Olaf Šolc (Scholz) i evropski partneri su u četvrtak do kasno u noć raspravljali o daljoj navigaciji kroz ukrajinsku krizu.

U petak, drugog dana samita, trebalo je da odluče o mehanizmu odvraćanja Rusije. “Mislim das u svi složni da su se stvari od 24. februara promjenile”, izjavila je u petak estonska premijerka Kaja Kalas (Kallas).

Ona je naglasila da se raspravlja o planovima zajedničkih vojnih kapaciteta EU kakve ni jedna od država članica pojedinačno ne može da finansira.

Holandskki premijer Mark Rute (Rutte) rekao je se razgovaralo o prekoj potrebi za većim davanjima na odbranu uz “bolju koordinaciju” članica Unije. Njegov kolega iz Belgije, Aleksander De Kro (Alexander De Croo) se “apsolutno slaže sa većim ulaganjem u odbranu”.

Nacrt deklaracije sa samita najavljuje veće i preciznije ulaganje u kapacitete odbrane i inovativnu tehnologiju, u interesu bolje zaštite. EU je do sada, posebno u značajnijim vojnim misijama, uveliko zavisila od SAD.

Nemačka je kao odogovor na rat u Ukrajini i pretnje ruskog predsednika Vladimira Putina zapadu još krajem februara najavila formiranje fonda od 100 milijardi evra za modernizaciju vojske i povećanje budžeta za odbranu na namanje dva odsto BDP.

U raspravi lidera 27 članica EU u četvrtak o zauzimanju kursa prema Rusiji i Ukrajini, pod najveći pritisak je dospeo Šolc, koji se protivi embargu na uvoz ruskih energenata i drži inicijativu o ubrzanom prijemu Ukrajine pod kočnicu. To nije bilo po volji Estonije, Litvanije i Slovenije, koje se zalažu brzi prijem Kijeva.

Izjavom u petak rano ujutro, evropski lideri Ukrajini pre svega obećavaju moralnu podršku i perspektivu članstva u dugom roku. Ukrajina je deo evropske porodice i EU će raditi na jačanju veza i produbljenju partnerstva, navodi dokument.

Šolc ponovio da se protivi embargu na energente, naglasivši da sankcije Moskvi treba što manje da koštaju samu EU, kao i da u slučaju zabrane ne vidi garancije da će Nemačka energentima moći da se snebdeva iz drugih izvora.

“To je svesna, obrazložena i razumna odluka, jer mi u Evropi ne možemo da stopiramo postojeći uvoz energenata,” rekao je Šolc u petak popodne.

Nemački kancelar je dodao da evropske države neuporedivo više od pojedinih saveznika, na primer SAD i Kanade, zavise od ruskih energenata. “Znate da Evropa ne može da uradi stvari koje oni mogu,” rekao je.

Sličan stav zastupa austrijski kancelar Karl Nehamer (Nehammer), koji je rekao da “ni Austrija ne želi da se odrekne ruskog gasa, jer joj je potreban”.

Trgovina energentima je na meti zagovarača takvog širenja sankcija jer Rusija izvozom gasa, nafte i uglja zarađuje milijarde evra koje može da upotrebi za rat u Ukrajini.

U đardinu peraške tradicije

0
U đardinu peraške tradicije
U đardinu peraške tradicije

Klapski koncerti, već 20 festivala, almanasi LIRICA i čuvena knjiga o Ludviku Kubi, uz preko 700 klapskih partitura pjesama iz Boke, su već poznata zaostavština MFK Perast. Ove godine, u planovima za  XXI MFK Perast, pripremaju nekoliko vrijednih projekata a prvi  je uspješno realizovan  6. marta u  restoranu Đardin u Perastu, kao donatorsko veče prijatelja festivala. Očekivano – u duhu čuvanja kulturne baštine.

Za 50 zvanica, pripremljen je poseban jelovnik bokeških delicija po sačuvanom dokumentu iz 1881. god. Tada je, na svom briku „Pjerino“ kapetan Vlado Ivelić iz Risna za zvanice iz luke Santa Cruz na Kubi, priredio prijem dostojan probirljivih gurmana.

Povodom Dana žena, u peraškom Đardinu je , između klasičnih bokeških jela, bilo i luštičkog pršuta, ribljih pašteta, školjaka i priloga, bokuna lešo i gradelane ribe, oriza i biža sa parmezanom, pa jagnjetine sa salatom, bokeški zeleni prilozi i miješani sir… Na kraju voće i peraška torta, a sve uz izvanredan Chardonnay iz vinarije Savina- Herceg Novi. Šef kuhinje je uz pohvale ipak priznao da „nije mogao naći tatarski majonez, kremonski senf i tivatski Marzamin“ ali mu niko nije zamjerio.

U đardinu peraške tradicije

Goste je pozdravila predsjednica NVO MFK Perast, Tina Braić-Ugrinić, a Biserka Milić je u nekoliko odlomaka ispričala „Pustinjaka“ – priču o Kati Kalfić i Antu Sloviću. Mladi glumci Radovan Vujović i Klara Milošević su čitali pisma tragično zaljubljenih, nakon čega je klapa Incanto otpjevala i „Molitva Gospi“.

Uz klapske pjesme, pa zatim interpretacije Dua Sanja i Mija, gostima je predočen plan aktivnosti   XXI MFK Perast koji će se održati 9-11. septembra. Kao poseban uspjeh festivala, izvršni direktor Milan Kovačević je istakao inicijativu, započetu krajem 2020.god. o formiranju dječjih sastava u 13 muzičkih škola širom Crne Gore.

„Sa radošću Vam mogu saopštiti da je naš projekat „Fašinada“ zaživio, da se  već u 10 muzičkih škola formiraju „klapice“ i započinju probe po 36 partitura koje smo pripremili za djecu i poslali im u našoj LIRICI br.9. Sredstva koja smo prikupili Vašim donacijama pomoći će i taj program.  Zaista cijenimo Vašu podršku koja nam puno znači   u ovoj godini  pune neizvjesnosti. “- kazao je Kovačević.

Za vikend Kotorska Skalinada i Kotor Vertical Extreme

0
Za vikend Kotorska Skalinada i Kotor Vertical Extreme
Kotorska skalinada

Multisport akademija Mayer ovog vikenda organizuje sportske događaje Kotorska Skalinada i Kotor Vertical Extreme.

Kotorska Skalinada je trka, će se održati 12.03.2022. i čiji se start nalazi u blizini Sjevernih gradskih vrata, odnosno kod crkve Blažene Ozane. Nakon 1.280 metara, koliko je staza dugačka, i 1.367 stepenica cilj se nalazi na 272 mnv na vrhu brda Sv. Ivan.

Kotor Vertical Extreme je trka, koja će se održati 13.03.2022. i  koja startuje ispred glavnih gradskih vrata i čija dužina iznosi 2.8 km sa visinskom razlikom od 1007 m, gdje takmičari startuju na nivou mora a završava se na Pestingradu.

Kotorska skalinada

Ove trke imaju važan promotivni karakter, i kao takve obogaćuju ponudu sportskog turizma, te ovim putem želimo da Vas obavjestimo o njihovom održavanju.

Izložba ikona “Agios” Petre Kosnić

0
Izložba ikona “Agios” Petre Kosnić
Centar za kulturu Kotor foto Boka News

“Agios”- naziv je izložbe ikona mlade umjetnice  Petre Kosnić koja će u Staklenoj galeriji kotorskog Kuturnog centra biti otvorena u ponedjeljak, 14. marta 2022.g. u 19 sati.

Petra Kosnić je završila Accademia de lLusso Milano, a nakon toga i Akademiju SPC za umetnosti konzervaciju. Paralelno je studirala Pravoslavni bogoslovski fakultet Univerzitet u Beogradu gdje je završila osnovne i master studije. Trenutno je na doktorskim studijama Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta Univerziteta u Beogradu na katedri za liturgiku.
Do sada je naslikala preko šezdeset radova koji se nalaze u crkvama i manastirima SPC kao i u domovima vjernog naroda. Pored trajno izloženih ikona u mnogim hramovima imala je dvije samostalne izložbe. Učestvovala je na preko dvadeset grupnih izložbi ikona.

Izložbu, koja će trajati do 27. marta 2022.g.  otvoriće direktor JU Kulturni centar “Nikola Đurković” g. Vladimir Bujišić.

Opštini Tivat 40.728 eura za obnovu rukometnog igrališta OŠ “Drago Milović”

0
Opštini Tivat 40.728 eura za obnovu rukometnog igrališta OŠ “Drago Milović”
OŠ Drago Milović

Opština Tivat dobila je 40.728 eura iz budžeta države preko Uprave za sport i mlade, za projekat rekonstrukcije i obnove rukometnog igrališta Osnovne škole “Drago Milović”.

Time je uspješno završen prvi u nizu projekata za sufinansiranje obnove i razvoja lokalne sportske infratsrukture, a koji vodi menadžerka Opštine Tivat Patricia Pobrić.

Uprava za sport i mlade potpisala je u četvrtak ugovor sa predstavnicima 11 crnogorskih opština o finansiranju i sufinansiranju rekonstrukcije 13 sportskih objekata. Ukupna vrijednost ugovora koji su prva faza realizacije planiranih projekata sportske infrastrukture u državi za 2022., iznosi 325 hiljada eura, a među njima je i projekat obnove i uređenja rukometnog terena tivatske OŠ “Drago Milović”.

Druga faza ovog programa koji realizuje državna Uprava za sport i mlade biće vrijedna oko 600 hiljada eura, a Opština Tivat je pored ostaloga, za nju kandidovala i neophodne intervencvije na sanaciji Sporstke dvorane “Župa”, kao i zamjenu parketa u velikoj fiskulturnoj sali OŠ “Drago Milović”.