Artists in Casa – društvena odgovornost imperativ hotelske grupacije Casa del Mare

0

Projekat kojim se promoviše umjetnost crnogorskih stvaralaca na temeljima timskog rada, dijaloga i prijateljstva


Ove godine je Casa del Mare, grupacija malih luksuznih hotela, premijerno lansirala svoj društveno odgovorni projekat “Artists in Casa” koji podrazumijeva boravak afirmisanih crnogorskih umjetnika u nekom od Casa del Mare hotela, te gdje – inspirisani Bokom – imaju priliku da stvaraju nova djela, kao i da njih i postojeća prikažu širokoj Casa del Mare zajednici tokom cijelog ljeta. Nakon završetka učešća umjetnika u ovom programu, njihova djela ostaju izložena za zainteresovane kupce-posjetioce Casa del Mare hotela.

Ovaj projekat sprovodiće se svake godine, a učesnice i učesnici ovogodišnjeg programa bile su slikarke Tijana Gordić i Dijana Lazović, kao i vajari Adin Rastoder i Marko Petrović Njegoš. Boravkom u ambijentu Casa del Mare, umjetnici su imali priliku da stvaraju nova umjetnička djela u inspirativnom okruženju pored mora, te obogate svoj portfolio novim radovima.

“Podrška projektima koji su usmjereni na stvaranje nove vrijednosti koja se pozitivno reflektuje na crnogorsko društvo, za nas je veliko zadovoljstvo i obaveza. Društveno odgovorno poslovanje suština je svega što kao brend predstavljamo, te je naš zadatak u tom smislu jasan – da promovišemo lokalno i dobro. Stavljajući na raspolaganje prepoznatljivost Casa del Mare brenda, ambijent i zajednicu koju njegujemo više od decenije, cilj ovog projekta je da kroz afirmisanje umjetnosti skrenemo pažnju na veliki talenat naših najkreativnijih, a čija umijeća nesumnjivo obogaćuju naše kulturno nasljeđe”, ističe Nikola Milić, vlasnik ove hotelske grupacije.

Učesnici ovogodišnje inicijative nose lijepe utiske iz Casa del Mare. “Nama, umjetnicima, inspiracije nikad ne fali. Sama promjena radne sredine, boravak na drugom mjestu, u ovom slučaju Boka koja je jedinstvena i jedna od ljepših lokacija na crnogorskom primorju, jeste podsticaj za neke nove elemente na radovima.

Artists in Casa – foto Casa del Mare

Posebno nas raduje što se turistički kapaciteti Casa del Mare koriste za ovakve programe, promociju i podršku kulturi i umjetnosti, čime zajedno doprinosimo opštem boljitku društva,” naveli su učesnici programa.

“Naši hotelski kapaciteti popunjeni su tokom cijele sezone, a među našim stalnim gostima su i neki od najvećih ljubitelja umjetnosti. Željeli smo da im, osim gastronomske ponude, pružimo i jedinstveno iskustvo uživanja u djelima crnogorskih umjetnika. Možda neki od njih požele i da jedno djelo ponesu sa sobom kući, time šireći glas o nevjerovatnom talentu najkreativnijih u našem društvu,” kazala je Milena Milić, direktorica marketinga i prodaje hotelske grupacije Casa del Mare.

Artists in Casa – foto Casa del Mare

Ovaj projekat krunisan je događajem na kojem su predstavljeni umjetnici i djela koja su stvarali u toku boravka, ali i njihovi drugi radovi. Veče provedeno sa umjetnicima, okupilo je veliki broj prijatelja i partnera brenda, koji su svojim prisustvom dali skromni doprinos afirmaciji umjetnosti i kulture naše zemlje.

Programom “Artists in Casa”, Casa del Mare ima ambiciju da ova aktivnost postane dio tradicije brenda i u narednim godinama. U tom smislu, ova hotelska grupacija ohrabruje kako mlade i perspektivne, tako i već afirmisane umjetnike da se prijave i budu dio ove incijative. Više informacija o programu svi zainteresovani mogu dobiti slanjem upita na info@casadelmare.me, ili prateći zvaničnu Casa del Mare website stranicu: www.casadelmare.me.

Farma na Luštici nezaobilazna destinacija turista iz svih krajeva svijeta

0
Ilija Moric- Foto Mediabiro

U primorskom selu Tići, na Luštici, na šest hektara prostire se hiljadu stabala maslina, koje su dio gazdinstva Moric Olive Farm.

Ilija Moric, vlasnik ove organski sertifikovane farme na kojoj se uzgajaju masline i proizvodi ekstra djevičansko maslinovo ulje, više od 10ak godina kroz organizovane izlete upoznaje turiste sa ljepotama maslinjaka i specifičnostima maslinovog ulja.

„Uzgajamo i ovce, koze magarce, kokoške itd. Da bismo obezbijedili kvalitetnu degustaciju domaćih proizvoda uzgajamo i povrće i sve ono što je neophodno za jedan kvalitetan ručak, a ako bismo probali sve one namirnice koje se uspješno uparuju sa dobrim ekstra djevičanskim maslinovim uljem. Osim tih konvencionalnih stvari, mi dodajemo i našu priču o maslinovom ulju, te turu krećemo iz maslinjaka, tamo je tzv. piće dobrodošlice, a zatim nastavljamo prema selu u kojem posjećujemo novi mlin – moderna linija za preradu, i tu se upoznajemo sa opremom za preradu i berbu. Tu i degustiramo maslinovo ulje kroz senzorsku analizu, a tahnika je slična kao kod degustacije vina i vrlo je atraktivna. Nakon toga produžavamo do stare konobe gdje obilazimo stari mlin i dalje nastavaljamo sa degustacijom maslinovog ulja uz prigodnu zakusku“, kazao je Moric.

Farma na Luštici nezaobilazna destinacija turista iz svih krajeva svijeta
Masile, ulazak u maslinjak- Foto Mediabiro

Rekacije posjetilaca su, kako navodi, izuzetno pozitivne, te se mnogi od njih često i vraćaju posjetama ovih maslinjaka, što je, kako ocjenjuje, i najbolji pokazatelj uspješnog rada.

„Interesovanje je stabilno, i može se reći čak i u porastu. Važno je konstantno unapređivati proizvod, i u tome smo u posljednjih 10ak godina priično odmakli. Suština je da se nauči o maslinovom ulju, te da se kroz edukaciju i posjetu odnese lijepo sjećanje o Boki Kotorskoj i Crnoj Gori“, navodi Moric.

Luštica – Maslinjak-Morica

Posjetioci koje smo zatekli na gazdinstvu, oduševljeni su maslinjacima i edukativnim pričama o maslinovom ulju.

Evropska brodogradilišta: Do 2027. porinut će 72 nova kruzera!

0
Evropska brodogradilišta: Do 2027. porinut će 72 nova kruzera!
Kruzer – foto Unsplash

Kako je potvrđeno iz Cruise Lines International Association, u petogodišnjem razdoblju, odnosno do 2027. godine, isporučit će se čak 78 novih brodova za kružna putovanja. Od spomenutih 78 brodova, 72 nova kruzera bit će izgrađena na europskom tlu i to uz direktno ulaganje od 47 milijardi eura. Opći ekonomski učinak ovog brodograditeljskog poduhvata procjenjuje se na 200 milijardi eura i tisućama novih radnih mjesta u europskoj brodogradnji koja će putem izgradnje brodova za kružna putovanja pokušati parirati brodograditeljskim tigrovima sa Istoka.

Uz to, valja istaknuti da će 24 nova kruzera biti pogonjena na ukapljeni prirodni plin, premda se Europa još uvijek nije jasno definirala oko dekarbonizacije brodarstva, točnije nisu donijete stroge strategije po kojima bi se trebali svi ravnati. Uz strategije, potrebna je i nova infrastruktura te poticaj za zelena goriva – ističu iz Cruise Lines International Association.

Tvrtke koje se bave proizvodnjom brodskih motora ulažu iznimne napore na otkrivanje novih tehnologija koje bi kao pogonsko gorivo koristile metanol, biogoriva, vodik i nove oblike sintetičkih goriva. No, sve je i dalje u fazama eksperimentiranja, stoga je uz znanja potrebna, kao i uvijek, velika financijska pomoć kako bi se došlo do pronalaska novih rješenja.

Kruzerskoj industriji se smiješi lijepa godina – za sada je potvrđeno 12,7 milijuna putnika na brodovima za kružna putovanja samo u Italiji, dok će ih u ostatku europskog dijela Mediterana biti 48,6 milijuna. Ako sve bude išlo po planu, Italija će ostvariti bolje rezultate nego 2019. godine, dok ostatku sjevernih obala Sredozemlja još uvijek nedostaje oko 5 milijuna putnika.

Na CLIA European Summit iznesen je i podatak koji govori kako će 2027. godine svaki peti kruzer biti s pogonom na ukapljeni prirodni plin, a dvije trećine kruzera bit će opremljene sustavom elektrifikacije na obali. Da bi se zadovoljile takve norme, bit će potrebna ulaganja u kruzerska pristaništa. No, sve će to imati jedan viši cilj – oporavak europskog turizma nakon pandemije i stavljanje naglaska na održivost. Industrija kružnih putovanja tako bi postala ključni igrač u prelasku na nove ekološke norme koje dostižu visoko postavljenu ekološku nišu za 21. stoljeće. Već danas, 81% brodova za kružna putovanja su opremljeni sofisticiranim sustavima za obradu otpadnih voda i ispušnih plinova, a impresivnih 100% otpada sa kruzera se ili prerađuje ili pretvara u energiju!

Ako se ostvare svi zacrtani koraci, za 15 godina će cijela flota CLIA-e, koja čini 90% svjetske flote kruzera, biti pogonjena plinom, uz nultu emisiju sumpora i 85% manje emisije dušikovog oksida te gotovo potpunu eliminaciju emisije sitnih čestica. Usprkos svemu, ispuštanje stakleničkih plinova trebalo bi se smanjiti za svega 20%. Da bi se staklenički plinovi potpuno prestali emitirati u atmosferu, bit će potrebno još 13 godina, pa će tako potpuno „zeleni“ kruzeri zaploviti tek 2050. godine.

Za naglasiti je da je ekonomski učinak industrije za kružna putovanja gotovo 60 milijardi eura te da u njoj svoj kruh zarađuje 400.000 ljudi. Određeni dio novca iz te ogromne sume ulaže se u detekciju novih načina borbe sa štetnim djelovanjem na okoliš. Jedan od najzanimljivijih takvih primjera je Costa Cruises, koja je među prvima u svoju flotu uvela brod na ukapljeni prirodni plin, Costa Smeralda, a danas radi na eksperimentalnom projektu „hvatanja ugljika“ kako bi reducirali emisiju ugljikovih oksida u atmosferu. Riječ je o velikim tehnološkim ispitivanjima koje Costa Cruises radi u kooperaciji sa talijanskom tvrtkom Ecospray.

Izgleda da nas svega tridesetak godina dijeli od scenarija kakav je nekada bio zamisliv samo u futurističkim filmovima. Dokaz je to da civilizacija nikad brže nije napredovala te da se tehnologije unapređuju doslovce iz dana u dan. Imamo veliku sreću živjeti u vremenu kada smo u mogućnosti gledati promjene i osjetiti ih na vlastitoj koži, pa će tako neki vjerojatno doživjeti u svome životu i enormnu potrošnju fosilnih goriva i vrijeme sa minimalnom potrošnjom istih. Oni koraci za koje su nekada bila potrebna čitava povijesna razdoblja, danas se čine, praktički, u svega nekoliko desetljeća.

Hrvatska: Poskupljuju goriva na autocestama

0
Hrvatska: Poskupljuju goriva na autocestama
Autoput

Vlada Republike Hrvatske najavila je kako će od utorka cijene eurosupera i eurodizela porasti na benzinskim pumpama na hrvatskim autocestama, dok će cijene ostati iste na ostalim pumpama.

Hrvatski premijer Andrej Plenković u Banskim dvorima u Zagrebu predstavio je nove 14-dnevne mjere Vlade Hrvatske kojima će se ograničiti rast cijena baznih goriva, eurodizela i eurosupera te plavog dizela, na svim benzinskim pumpama, osim na autocestama, dok će se cijene premium goriva slobodno tržišno formirati.

Od utorka će na autocestama cijena za dizelsko gorivo biti 14,57 kuna (1,94 eura), a za benzin 14,06 kuna (1,87 eura).

Na ostalim benzinskim pumpama cijene će biti 13,08 kuna (1,74 eura) za eurodizel, a benzin 13,50 kuna (1,8 eura). Plavi dizel, koji se ne može nabaviti na autocestama, koštat će 10,93 kune (1,45 eura).

Plenković je također dodao da bi, u slučaju da nije bilo Vladinih mjera, cijena običnog dizela bila 16,64 kune (2,21 eura), benzina 15,95 kuna (2,12 eura), a plavog dizela 11,83 kune (1,57 eura).

Premijer je podsjetio kako je Vlada Hrvatske dosadašnjim mjerama smanjivala marže distributera i trošarine, ukinula naknade za biogoriva te uvela 14-dnevni period za obračun cijene naftnih derivata.

“Turistička sezona je počela, promet na autocestama je visokog intenziteta, Hrvatska je posebno atraktivna turistička autodestinacija”, naveo je Plenković.

Istaknuo je kako je do sada u Hrvatskoj, u dosadašnjem dijelu godine, ostvareno 4,6 milijuna dolazaka i 18 milijuna noćenja, što je oko 94 posto noćenja rekordne 2019. godine. Poručio je kako se ne radi o diskriminirajućoj mjeri jer se odnosi na sve građane, bili oni iz Hrvatske, Europske unije ili trećih zemalja ako koriste hrvatske autoceste.

“Hrvatska očekuje bolju turističku sezone od rekordne 2019. godine, a bilježi se i porast broja vozila na autocestama u odnosu na pretkriznu 2019, koji ove godine za dva milijuna veći, kao i prihodi od cestarina“, naveo je Plenković.

Ova mjera odnosi se samo za naftne derivate bez aditiva, a cijena za premium goriva se formira slobodno. Prodaja premium i baznih benzina do sada je bila u donosu 50:50, a dizela 70:30, s tim da je bazni dizel više kupovan.

U Britaniji najveći štrajk željeznica u 30 godina, zemlja u blokadi

0
U Britaniji najveći štrajk željeznica u 30 godina, zemlja u blokadi
London – metro

Najveći štrajk željeznica u posljednjih 30 godina u Velikoj Britaniji počeo je u utorak kada su deseci tisuća radnika napustili radna mjesta zbog spora oko plaća, uvjeta rada i radnih mjesta.

Ovaj bi štrajk mogao biti početak daljnjih akcija u industriji, ali i cjelokupnom gospodarstvu u narednim mjesecima.

Štrajk je započeo rano ujutro, a očekuje se da će u njemu sudjelovati više od 40.000 radnika koji bi, kako je najavljeno, trebali štrajkati u utorak, četvrtak i subotu, što će dovesti do zastoja željezničke mreže.

Zbog štrajka je zatvorena i londonska podzemna željeznica.

Premijer Boris Johnson, koji je pod pritiskom da učini što više kako bi pomogao građanima u suočavanju s najtežom gospodarskom krizom posljednjih desetljeća, rekao je da će industrijska akcija dodatno usporiti opravak poduzeća od krize uzrokovane pandemijom.

Sindikati su najavili da bi štrajkovi željezničara mogli označiti početak “ljeta nezadovoljstva” kojem će se pridružiti i nastavnici, medicinari, komunalni radnici, pa čak odvjetnici koji se uključuju u industrijske akcije. Sve to događa se u svjetlu velikih poskupljenja hrane i goriva koja guraju inflaciju prema stopi od 10%.

“Naša će kampanja trajati koliko god to bude potrebno”, rekao je glavni tajnik sindikata radnika u željezničkom, pomorskom i transportnom prometu RMT Mick Lynch u ponedjeljak novinarima, kako prenosi Reuters.

Premijer Johnson pak proziva sindikate da štete ljudima za koje su tvrdili da im pomažu.

“Time što nastavljaju ovaj štrajk, željezničari tjeraju putnike, ljude koji se voze na posao, koji u konačnici podržavaju poslove željezničkih radnika, a utječu i na tvrtke i društvene zajednice diljem zemlje”, reći će Johnson svom kabinetu kasnije u utorak, priopćio je njegov ured.

Tisuće ljudi sudjelovale su u prosvjedu koji se održao u subotu u središtu Londona u organizaciji sindikata.

Štrajkovi se održavaju u vrijeme dok se putnici u britanskim zračnim lukama suočavaju s kaosom zbog kašnjenja i otkazivanja letova u posljednjem trenutku uslijed nedostatka osoblja, a mnogi Britanci moraju mjesecima čekati na nove putovnice zbog kašnjenja u obradi.

Iako je britansko gospodarstvo u početku pokazivalo snažan oporavak od pandemijske krize, kombinacija nedostatka radne snage, poremećaja u lancima opskrbe, inflacije i trgovinskih problema nakon Brexita dovela je do rizika od recesije.

Vlada poručuje da daje dodatnu potporu milijunima najsiromašnijih kućanstava, ali navodi kako bi povećanje plaća iznad stope inflacije uvelike uzdrmalo gospodarstvo.

Prčanj – Zbor građana 24. juna zbog prekategorizacije plaže na Markovom rtu

0
Prčanj – Zbor građana 24. juna zbog prekategorizacije plaže na Markovom rtu
Markov rt plaža – foto Boka News

Plaža Markov rt bila je „Javno porodično kupalište“, ove godine Morsko dobro, postupajući po zahtjevu hotela, promijenilo je režim korištenja plaže iz „javnog“ u „hotelsko kupalište“.

Zbog građana, povodom razmatranja zahtjeva grupe mještana da se plaži vrati status “javni” biće održan u petak 24. juna sa početkom u 19 sati u Domu slobode na Prčanju.

Iz MZ Prčanj pozvali su predstavnike Opštine Kotor, Javnog preduzeća Morsko Dobro i zainteresovane mještane/ke da uzmu učešće”.

Markov rt

Podsjetimo građani su nedavno organizovali on line potpisivanje peticije pod nazivom Sačuvajmo plažu Markov rt koja do danas ima blizu 600 potpisnika.

Markov rt plaža – foto Boka News prihrana plaže

Plaža Markov rt do ove godine bila je “Javno porodično kupalište” dostupno svima. Po zakonu su svi imali pravo da koriste 50 odsto plaže, oslobođene od plažnog mobilijara, ležaljki, suncobrana i baldahina. Ove godine Morsko dobro, postupajući po zahtjevu hotela, promijenilo je režim korištenja plaže iz “javnog” u “hotelsko kupalište”. To podrazumjeva da je građanima i turistima onemogućen pristup plaži, izričito djeci, jer je ovo hotel 18+. Smatramo da je ova odluka MD nezakonita i da je treba osporiti, poručuju mještani Prčanja.

Odbor direktora protiv prodaje Hotelske grupe Budvanska rivijera

0
Odbor direktora protiv prodaje Hotelske grupe Budvanska rivijera
Budvanska rivijera

Odbor direktora Hotelske grupe “Budvanska rivijera” AD Budva (Društvo) jednoglasno je protiv prodaje Hotelske grupe “Budvanska rivijera”.

To je dio Mišljenja koje je Odbor direktora, kao organ upravljanja, danas objavio povodom dostavljenog Prospekta MKG Properties za preuzimanje akcija Hotelske grupe “Budvanska rivijera” AD Budva.

Odbor direktora je stava da Hotelska grupa „Budvanska rivijera“ treba da ostane u većinskom državnom vlasništvu.

U Mišljenju se navodi da u uslovima postkovid poslovanja, geopolitičke situacije i kretanja na turističkom tržištu MKG Properties neće u bitnom unaprijediti poslovanje “Budvanske rivijere”, budući da je u normalnim poslovnim okolnostima HG „Budvanska rivijera“ najuspješnija hotelska grupa u Crnoj Gori, sa tendencijom da u narednim godinama, uz postojeća i planirana investiciona ulaganja, odgovorno korporativno upravljanje i rast profitabilnosti to i ostane, kao prepoznatljiv crnogorski turistički brend.

“Takođe, Odbor direktora je stava da MKG Properties neće u bitnom unaprijediti politiku zapošljavanja i radnopravni status zaposlenih budući da HG „Budvanska rivijera“, kao privredno društvo u većinskom vlasništvu Države, kvalitetno i odgovorno vodi politiku zapošljavanja sa tendencijom da nastavi da se na upražnjena radna mjesta zapošljavaju najstručniji kadrovi, uz postojanje kvalitetne socijalne politike za zaposlene i njihov radnopravni status”, navodi se u saopštenju.

Protiv prodaje HG “Budvanska rivijera” su predsjednik Odbora direktora Mijomir Pejović i članice Ivana Đurović i Sonja Kuljača.

U saopštenju se navodi da članovi Odbora Jovan Purar i Vladimir Sekulić nisu imali pravo učestvovanja u sačinjavanju Mišljenja jer se smatraju direktnim učesnicima u smislu čl. 29 stav 2 i 3 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava.

U aprilu su odlukom Skupštine akcionara Društva, u novi Odbor direktora imenovani Mijomir Pejović, Ivana Đurović i Sonja Kuljača, kao predstavnici državnog kapitala, Vladimir Sekulić, ispred AIK banke i Jovan Purar kao predstavnik Tandexon limited.

Boričić iz KSR „Igalo“ odbranio prošlogodišnje zlato

0
Boričić iz KSR „Igalo“ odbranio prošlogodišnje zlato
Juniori pojednici 2022.

Pojedinačno državno prvenstvo u udičarenju iz barke za juniore U21U održano je u nedjelju 19. jun 2022. u Ulcinju  u  veoma dobroj tehničkoj organizaciji, KSR „BOJANA“.

U drugom krugu na kojem je učestvovao 21 takmičar najbolji je bio mladi perspektivni takmičar iz KSR  „Igalo“ , Slobodan Vučurević, drugi je bio Goran Boričić KSR „Igalo“, a trećem mjestu se našao Vaso Terzić KSR „ Bokeška Jedra 1999“ Đenovići.

Nakon sumiranja rezultata iz oba kruga državnog prvenstva došlo se do rezultata najboljih u državi. Tako da je bronzana medalja otišla u ruke Bojana Matijaševića iz KSR „Jugole Grakalić„  srebrnom medaljom se okitio Vaso Terzić iz Kluba „Bokeška jedra 1999“ iz Đenovića, dok je najveći uspjeh  pokazao i  GORAN BORIČIĆ iz KSR „ Igalo“  i na svom poprsju okačio zlatno odličje , i sačuvao titulu najboljeg od prošle godine.

Medalje najboljima uručio je  član Upravnog Odbora  Saveza Muzafer Čauši.

JK Delfin iz Tivta pobjednik 16. Kupa jedriličara sa Škvera

0
16.-Kup-jedrilicara-sa-Skvera-jun-2022

U organizaciji JK “Jugole Grakalić” iz Herceg Novog proteklog vikenda u hercegnovskom akvatoriju održan je 16. Kup jedriličara sa Škvera.

U klasi Optimist najbolji je bio Vasilij Ašnjin, član JK Delfin iz Tivta, koji je kao najmlađi takmičar dobio Memorijalnu nagradu „Perica Mirković“.

Ovo priznanje dobili su i Valentina Đorđević, članica JK “Jugole Grakalić” i Vanja Strahinja, šampion Optimista uopšte, član kotorskog Lahorea.

Memorijalnu nagradu “Đorđe Đona Budeč” osvojio je Andrija Marković, pobednik u ilki 4.

Memorijal “Goran Mirjačić” osvojio je Vanja Strahinja, član JK Lahor Kotor.

U klasi Ilke 7 najbolji je bio Ilija Marković JK Delfin Tivat, drugi je bio Nikila Golubović Jk Delfin Tivat, dok je treći bio Milivoje Dukić, član JK “Jugole Grakalić” Herceg Novi.

Memorijal “Jugole Grakalić” pripao je najboljem klubu na ovogodišnjem Kupu jedriličara iz Škvera, a to je JK Delfin iz Tivta.

Nikčević: Slab učinak tivatske vlasti

0
Dubravka Nikčević

Kad nešto možete – to i učinite, a kad ne možete – tražite opravdanje. To bi bila sentenca, osnovni siže i rekapitulacija učinka aktuelne izvršne vlasti, kaže se u saopštenju predsjednice Opštinskog odbora DPS Tivat Dubravke Nikčević.

“Kako drugačije objasniti obrazloženja za neuspjeh i nerealizaciju investicionih projekata, gotovo pa svakog. Na bilo koju stranu se okrenuli, radovi stagniraju i nakon više od godinu i osam mjeseci od preuzimanja vlasti, (saobraćajnica MR-2 i kružni tok, saobraćajnica Cacovo, sportsko igralište D. Lastva, Lungo mare Belane,…) a krivci za neuspjeh se i dalje traže u prethodnicima. Ako već ne ide sa nastavkom započetih projekata, gdje je zapelo sa novim?

Ne likujemo, niti se radujemo što planirane investicije stoje, jer prije svega, kao dobronamjerni građani zainteresovani smo za prosperitet našeg grada, ali isto tako i veoma zabrinuti kako će Tivat, dočekati glavnu turističku sezonu koja je na pragu. Od turizma, direktno i indirektno svi imaju benefite. Osim što se kroz turizam ostvaruju prihodi, nameću se i velike obaveze, Opštini i javnim službama, da se grad pripremi i u najboljem svijetlu dočeka turiste, koji su sve više zahtjevniji i traže sofisticiraniji pristup njihovim očekivanjima.

Da li je saobraćaj odgovorio izazovu – NIJE; da li grad odiše čistoćom, uređenošću, atraktivnim detaljima, novom ponudom – NE. Da li sve javne službe odgovaraju pravovremeno i u potpunosti u skladu sa svojim nadležnostima – NE. Šta reći za lokaciju i uslove u kojima se našla Služba zaštite. Da li je struka konsultovana i prethodno rekla svoju riječ, i saobraćajna i protivpožarna (Direktorat za zaštitu i spašavanje) i svaka druga, reklo bi se NIJE. Vlada je još 1. decembra prošle godine ustupila Opštini Tivat na privremeno korišćenje lokaciju bivšeg vojnog skladišta “Opatovo” a za potrebe Službe zaštite. Nije nam poznato šta piše u Sporazumu kojeg je shodno Zaključku Vlade (br:04-6310/2) trebalo da zaključi Opština Tivat i Ministarstvo odbrane u cilju regulisanja međusobnih prava i obaveza u vezi sa lokacijom za Službu zaštite.

I upravo sljedeća izreka ima svoje mjesto i preneseni smisao a koja karakteriše učinak aktuelne vlasti: “Politika je toliko suptilna stvar da se ne vidi golim okom”, poručuje Dubravka Nikčević, predsjednica Opštinskog odbora DPS Tivat.