Ljudi koji su se sklonili u relativno sigurniju zapadnu Ukrajinu sada se pridružuju hiljadama izbjeglicama koje bježe u istočnu Europu nakon što je Rusija napala ukrajinsku vojnu bazu blizu granice s Poljskom, članicom NATO-a.
Ukrajina je objavila da je 35 ljudi poginulo u ruskom zračnom napadu na bazu u Javorivu u nedjelju, a Moskva je saopštila da je poginulo do 180 “stranih plaćenika” i da je uništen velik broj oružja.
Ukrajina je izvijestila i o obnovljenim zračnim napadima na zračnu luku na zapadu zemlje.
Broj izbjeglica iz Ukrajine od početka ruske invazije 24. februara prešao je 2,8 miliona, pokazuju podaci UN-a od ponedjeljka, u najvećoj izbjegličkoj krizi još od Drugog svjetskog rata.
Dužnosnici Europske unije procjenjuju da bi iz Ukrajine moglo pobjeći pet miliona ljudi. Milioni su raseljeni unutar Ukrajine, a brojni su evakuirani tek do mirnijih zapadnijih regija, u gradove poput Lavova.
Rotari zajednica Crne Gore, uz podršku UNICEF-a po prvi put organizuje nacionalnu inicijativu prikupljanja sredstava širom Crne Gore pod nazivom ‘Suviše mali da možemo sami’.
U okviru ove inicijative, Rotari klubovi širom Crne Gore organizuju humanitarne aktivnosti i sastanke sa predstavnicima privatnog sektora sa ciljem prikupljanja sredstava za obezbjeđivanje optimalnih uslova za zdrav razvoj svih prijevremeno rođenih beba u Crnoj Gori. Kako bi doprinijeli ovo akciji, članovi Rotari Kluba Kotor organizovali su u subotu, 12. marta, četvrti Donatorski bal pod maskama u poslovnom centru „Vukšić D-Event”.
Zahvaljujući učešću članova Rotary kluba Kotor, rotarijancima iz ostalih klubova i prijateljima Rotarija, prodaji lutrije i maski kao i pojedinačnim donacijama, prikupljena su sredstva u iznosu od 2.325 eura. Sva oprema kupljena od doniranih sredstava biće uručena Institutu za bolesti djece u Podgorici na 60. godišnjicu postojanja, koja će biti obilježena ove godine.
Događaj je organizovan u duhu karnevalske tradicije koja je predstavljena prijateljima Rotarija i gostima iz Rotary klubova Oklahoma City (SAD), Kaštela i Split Novi (Hrvatska), Skadarlija (Srbija) kao i rotari klubovima iz Crne Gore – Bar, Budva, Pljevlja i Ulcinj kroz program tokom kojeg su nastupili Gradska muzika Kotor 1842, „Teatar 303“ i muzička grupa „Muzički kolektiv Kino kultura“.
Prisutnima se ovom prilikom obratio gospodin Huan Santander, šef kancelarije UNICEF-a u Crnoj Gori.
Akciji kotorskih rotarijanaca su se odazvala brojna preduzeća i pojedinci koji su izdvojili sredstva za ovu namjenu ili nagrade za lutriju i to: frizerski salon ‘Happy M’, kozmeticki salon ‘Beauty’, kozmeticki salon ‘Nađa’, frizerski salon ‘Olja’, Samostan muzej Sv. Nikola Prčanj, AKVARIJUM BOKA – Institut za biologiju mora, hemijska čistionica ‘Limili’, konoba ‘Bokeljski gušti’, restoran bar ‘Teraca’, frizerski salon ‘Helena’, studio za masažu ‘Mia’, kozmetički salon ‘Žana’, poslastičarnica ‘Forza’, All – ing doo Kotor, restoran ‘As’, Poslastičarnica ‘Minjon’, frizerski salon ‘Fiko’, frizerski salon ‘Hair like a boss’, frizerski salon ‘Selfie look’, cvjećara ‘Đurđa’, restoran ‘Babi’, frizerski salon ‘Hermina’, A team doo Kotor, cafe restoran ”My city” doo Tržni centar Nikšić, poslastičarnica ‘Catarissimo’, Dom starih ‘Grabovac’ Risan, ENFORMA doo Kotor, Tujko doo, North spot doo, Đurović inžinjering doo, sportski klup ‘Champion’ Kotor, gospodin Ranko Bošković, gospođa Mileva Pejaković, gospođa Dijana Saveljić, gospodin Stanko Magud, aromaterapeut Sanja Batuta i gospođa Tatjana Ćalasan.
U Crnoj Gori je, u posljednja 24 sata, registrovano 56 novih slučajeva infekcije koronavirusom.
U tom periodu nije zabilježen nijedan smrtni ishod od posljedica kovid infekcije.
Iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) saopšteno je da su njihove i druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije koronavirusa tokom nedjelje završile analizu i dostavile rezultate za 982 uzorka.
Novootkriveni slučajevi su iz Podgorice 22, Nikšića osam, Bara sedam, Pljevalja pet, Kotora četiri, Bijelog Polja tri, Berana i Budve po dva.
U Danilovgradu, Herceg Novom i Ulcinju je registrovan po jedan novi slučaj koronavirusa.
Kako je objavljeno na Tviter /Twitter/ nalogu IJZ-a, prijavljen je oporavak kod 55 pacijenta, a ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori je 673.
Napokon, poslije više od pola godine političke agonije koju je kreirala tivatska koalicija na vlasti, i za to vrijeme držala građane Tivta kao taoce svojih neuspješnih nauma, evo nas na čistom terenu – slijede izbori!
Raspala se vlast, koja nije ni bila stvorena na temelju istih vrijednosti već, sklepana po nalogu svojih mentora, bez ikakvih zajedničkih programa, ideja ili vizije, kaže se u saopštenju OO DPS Tivat.
Da je tivatska vlast uvažavala građane, ušla bi u proceduru skraćivanja mandata Skupštine opštine još u septembru prošle godine, nakon gubitka podrške od strane koalicionog partnera SDP-a. Međutim, izabrali su put optužbi, ucjena i napada na opoziciju koju su okrivili za svoj neuspješan rad.
Odlazeća Vlada Crne Gore, 10. marta 2022. godine formirala je petočlani Odbor povjerenika koji treba da omogući funkcionisanje Skupštine opštine. DPS Tivat očekuje da će imenovani Odbor, koji je izvjesno „tehnički“ i sa ograničenim ovlašćenjima, imati ulogu da donese nužne i urgentne odluke od posebno važnog značaja za građane. Nadamo se da Odbor povjerenika neće dozvoliti da bude politički manipulisan, te da neće pribjeći obesmišljavanju uloge Skupštine opštine što bi vodilo u suspenziju lokalne demokratije u punom smislu. Očekujemo transparentnost rada Odbora povjerenika u cilju pravovremene i potpune informisanosti građana Tivta. Takođe od Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija očekuje se da sprovodi upravni nadzor nad ovim privremenim institutom i ne dozvoli bilo kakve radnje koje bi išle ka realizaciji izborne kampanje koalicije na vlasti.
DPS Tivat kao najjača opoziciona partija usmjeriće pažnju na rad i postupanje ovog odbora koji predstavlja nužno, prelazno rješenje do konstituisanja novog skupštinskog saziva.
Osjetili smo u prethodnih godinu i po dana kako zvuči retorika tivatske vlasti obojena isključivošću, ucjenjivačka i unaprijed presuđujuća, te kako izgleda vlast koja nije uspjela da pokaže da ima kapacitet, ni politički ni stručni da razvija Tivat. Vidjeli smo i beskrupulozni revanšizam i otpuštanje zaposlenih u lokalnoj upravi bez ikakvih valjanih kriterijuma.
Zato, mi, u tivatskom DPS-u želimo vas uvjeriti, da Tivat ima budućnost, budućnost u koju želimo da zajedno uložimo i znanje i vrijeme i uz vašu pomoć unaprijeđujemo.
Uvažene sugrađanke i sugrađani, izbori su jedino mjerodavan sud i vaša odluka na prijevremenim izborima u Tivtu će, na kraju, to i pokazati, kaže se u saopštenju Opštinskog odbora DPS Tivat.
Da bahatosti i samovolji pojedinaca nema kraja potvrđuje novi primjer „uređenja“ plaže na Opatovu pored Tivta. Naime, koristeći mehanizaciju vlasnik preduzeća Gugi Comerc, Branislav Savić, danas je nasuo pijeskom dio obale, ispred ponte koju koristi za kupanje.
Izgleda da je mala bila ponta koju je izgradio i na koju osim njega i njegovih gostiju niko drugi ne može koristiti već je trebalo i napraviti malu plažu.
Osim neovlaštenog nasipanja kako bi formirao sprud-plažu, dio plaže je prekinuo, odnosno pijesak koji su valovi nanjeli je rasturio kako kupači ne bi dolazili na „njegov“ dio plaže.
Opatovo nasipanje plaže – foto Boka News
Bager koji je korišćen za radove oštetio je stepenište prilaz obali, a razočarani mještani ogorčeni postupkom o problemu su obavijestili Komunalnu policiju Tivat, koja je izašla na teren.
Na prijevremenim lokalnim izborima koji će se održati 5. juna u Tivtu, pravo glasa imaće 11.937 osoba, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova.
Kako su kazali, broj birača u biračkom spisku u opštini Tivat 30. avgusta 2020. godine bio je 11.808.
-Uvid u birački spisak, birač može ostvariti lično, na šalterima Filijale za upravne poslove, državljanstvo i strance Tivat, svakim radnim danom (od ponedjeljka do petka) u terminu od 08 do 14 h, uz važeću ličnu kartu ili putnu ispravu (pasoš). Prilikom neposrednog uvida, birač može zatražiti promjenu podataka upisanih u birački spisak- navode iz MUP-a.
Dodaju i da birač može izvršiti uvid u birački spisak direktno i preko internet portala www.biraci.me.
-Na tom portalu, građanin unosom broja lične karte ili putne isprave može provjeriti da li je u biračkom spisku i na kojem biračkom mjestu glasa. Obzirom na to da je tačnost adrese na kojoj građanin živi važna za tačnost biračkog spiska, na portalu je ostavljena mogućnost podnošenja elektronskog zahtjeva za promjenu adrese u okviru opštine u kojoj ima prijavljeno prebivalište. Takođe, građanin zahtjev za promjenu adrese može podnijeti i lično, na šalterima Područne jedinice/ Filijale za upravne poslove, državljanstvo i strance Ministarstva unutrašnjih poslova, u opštini u kojoj ima prijavljeno prebivalište- navode u saopštenju.
JK “Lahor” iz Kotora Vas poziva da uzmete učešće u akciji prikupljanja donacija za kupovinu gumenjaka.
„Naime, klub je uslijed havarije na starom gumenjaku ostao bez adekvatnog plovila neophodnog za održavanje treninga i odlazak na regate. U Puli smo pronašli gumenjak koji bi bio dovoljan za naše potrebe i prva rata u iznosu od 3.000 eura je već uplaćena. Da bi se kupovina okončala potrebno je još 7.000 eura.
U tom pogledu, potrebne su nam donacije u bilo kom iznosu. Uplatom donacije omogućavate uspostavljanje normalnih uslova za rad kluba i pomažete razvoj jedrenja. Uplate se mogu izvršiti na žiro račun kluba broj 520-386700-95 kod Hipotekarne banke sa naznakom “Donacija za gumenjak”.
Za sve uplate preko 50,00 eura obezbjeđeni su pokloni i to:
Uplata preko 50,00 eura – dobijate majicu povodom obilježavanja 75 godina kluba. ● Uplata preko 100,00 eura – dobijate trening jedrenje sa “MM sailing” timom. ● Uplata preko 200,00 eura – dobijate uvodnu obuku jedrenja na brodu po želji. ● Uplata preko 500,00 eura – dobijate odlazak na regatu Barcolana kao član posade broda “Maxi Jena”- saopšteno je iz Uprave JK „Lahor“.
Još stotinjak ukrajinskih izbjeglica stiglo je u katoličko hodočasničko mjesto Međugorje, a sljedećeg tjedna očekuje se dolazak još dva autobusa žena s djecom u bijegu od rata, izvijestila je u nedjelju udruga hotelijera koji udomljuju Ukrajince.
“Trebala su ove sedmice stići dva autobusa, no kasne. Doći će u srijedu ili četvrtak. Trenutačno je u Međugorju između 250 i 300 izbjeglica iz Ukrajine, žena i djece”, rekao je za HINA-u predsjednik Udruženja turizma, hotelijerstva i iznajmljivača iz Međugorja Davor Ljubić.
Zadnjih dana stotinjak izbjeglica u Međugorje je uglavnom pristiglo kombijima i osobnim vozilima.
Ljubi očekuje da će se dodatno povećati broj izbjeglica pošto su počeli sukobi i na zapadu Ukrajine, gdje živi najveća katolička zajednica. No, istaknuo je da u Međugorju udomljuju sve ljude neovisno o tome jesu li vjernici.
“U Međugorje ne dolaze samo rimokatolici, najviše su grkokatolici. No poziv koji smo uputili organizatorima hodočašća iz Ukrajine prije 20-tak dana kada je počeo sukob nije bio ograničen na katolike, nego na sve ljude u potrebi. Bez obzira je li netko vjernik ili ne”, dodao je.
Trenutačno su ukrajinske izbjeglice smještaj našle u 20-tak objekata u Međugorju neovisno radi li se o hotelima ili drugim smještajnim objektima, a 40-tak privatnih iznajmljivača soba javilo se također spremno udomiti ljude koji bježe od rata.
Ljubić je rekao da udruga hotelijera ima dobru suradnju s vlastima te da je svim izbjeglicama uz smještaj i hranu osigurana i zdravstvena zaštita.
Upozorio je da vlasti BiH nisu još omogućile izbjeglicama iz Ukrajine boravak u BiH duži od 30 dana koliko im traje turistička viza iako je inicijativa o produženju na 120 dana upućena prije desetak dana.
Tijekom dana nakon svete mise malim Ukrajincima u Međugorju njihovi vršnjaci iz Širokog Brijega uručili su humanitarnu pomoć koju su skupljali zajedno s roditeljima.
Zamjenik guvernera Krima koji je Rusija anektirala 2014., rekao je da je poluotok sada povezan kopnenim koridorom s područjima separatističke regije Donbas u istočnoj Ukrajini, prenosi ruska novinska agencija RIA u ponedjeljak.
RIA citira Georgija Muradova koji je rekao da su ruske snage zauzele cestu od Krima do Mariupolja.
Ukrajinska strana nije potvrdila ove navode.
To bi moglo pomoći dopremi humanitarne pomoći za narod Donbasa, ustvrdio je Muradov, kako prenosi RIA.
Istodobno, službeni Kijev kaže da su ruske postrojbe blokirale konvoj s humanitarnom pomoći za opkoljenu luku Mariupolj koja danima krvavi pod ruskim napadima, svi pokušaji evakuacije stanovnika do sada su propali, a do grada ne uspijeva stići ni konvoj humanitarne pomoći.
“Već sada moramo razmišljati o suradnji u prijevozu robe kroz morske luke Krima i ključne luke Azovskog mora – Mariupolj i Berdjansk”, citira RIA objavu Muradova.
Promatrači ocjenjuju da je jedan od ciljeva ruskog napada na Ukrajinu uspostaviti kopneni koridor od separatistički regija Doneck i Luhansk u istočnoj Ukrajini prema poluotoku Krimu koji je Rusija anektirala 2014.
O sankcijama Rusima bliskim Putionovu režimu u RTL-u Danas govorio je državni tajnik Ministarstva financija Stjepan Čuraj. Kako kaže Čuraj, od ukupno 950 oligarha na listi pod sankcijama Europske unije, njih 680 je još 23. februar detektirano kao oni koji imaju direktne ili indirektne veze s Hrvatskom.
O procijenjenoj vrijednosti njihove imovine, tvrdi, teško je govoriti, a po pitanju pokretnina kaže da je šest potencijalno sumnjivih jahti detektirano i postupak je u toku.
Naveo je i slučaj jahte u Betini na otoku Murteru, a Čuraj kaže da ne zna konkretno je li u vlasništvu. Osim Murtera, govori, tu su i druge luke. Kako Čuraj pojašnjava, kada se utvrdi da je u vlasništvu, u posjedu ili pod kontrolom osobe stavljene na listu, onda se ista zamrzava pa izlazi lučka kapetanija i zabranjuje se isplovljavanje. Pretpostavlja da će tako biti slučaj i u Betini.
Upitan oko zvučnih imena, govori da je najzvučniji Abramovič. Što se tiče tajkuna Vekselberga koji posluje u Dubrovniku i čiju imovinu blokira SAD, Čuraj tvrdi da se našao na listi SAD-a, ali na ovoj od jučer, nije.
Što se tiče posljedica za biznise tih ljudi, a samim time i za zaposlenike, državni tajnik govori da postoji postupak i jasne smjernice. “Moramo jasno odvojiti tvrtku od vlasnika da je ne može ekonomski koristiti i imati financijske koristi, a njoj omogućiti da radi jer je to nama u cilju”, kaže.
Naposljetku, odgovorio je i na pitanje što s oduzetom imovinom i idejama koje dolaze iz Britanije dolaze da se ta imovina stavi u funkciju za prihvat i zbrinjavanje izbjeglica. Čuraj govori kako su sankcije Rusiji propisane odredbom iz 2014. godine i ona utvrđuje da se imovina zamrzava i ni za što se drugo ne koristi. Da odluče koristiti na drugi način, kaže kako bi se odredba trebala mijenjati.
