Morsko dobro je ponovilo oglas za zakup zemljišta u državnoj svojini za postavljanje montažno demontažnih privremenih objekata-terasa u zoni morskog dobra u Opštinama Ulcinj, Bar, Budva, Kotor i Herceg Novi.
Početna cijena sezonskog zakupa u Ulcinju iznosi 920 EUR za oglašene terase površine od 20 m2.
U Ulcinju cijena se kreće od 1.638 do 4.689 EUR, dok se u Budvi izdaju dve terase od 2.760 i od 3.120 EUR.
U Kotoru se izdaju tri terase od 720 EUR, 954 EUR i od 1.755 EUR za terasu od 45 m2.
U Herceg Novom se izdaje najveći broj terasa čija se početna cijena kreće od 660 EUR do 3.573 EUR.
Davanje u zakup se vrši putem licitacije, a navedene cijene su bez PDV-a.
Ugovori se zaključuju za tekuću godinu računajući od dana zaključenja ugovora do 31.12.2022. uz mogućnost godišnjeg produženja za period od jedne godine, odnosno do 31.12.2023. godine.
Javno nadmetanje će se obaviti dana 01.11. u 13 sati u Sali na prvom spratu poslovne zgrade Javnog preduzeća.
Nešto više od 13.500 hiljada ruskih državljana ima odobren privremeni ili stalni boravak u Crnoj Gori, dok je u našoj državi oko 11.100 Ukrajinaca po osnovu privremene zaštite ili odobrenog boravka. To pokazuju podaci koje je Ministarstvo unutrašnjih poslova dostavilo Portalu RTCG. Od početka rata u Ukrajini, u februaru, za boravak do 90 dana prijavilo se 112.755 državljana Rusije i 50.614 Ukrajinaca.
MUP navodi da je od početka rata u Ukrajini 24. februara do 10. oktobra ove godine u Crnoj Gori, registrovan ulaz 119.619 državljana Ruske Federacije, dok je na izlazu registrovano 103.406.
“Za isti period boravak do 90 dana prijavilo je 112.755 državljana Ruske Federacije”, navodi MUP.
Ipak u Crnoj Gori, po osnovu odobrenog privremenog boravka, trenutno boravi 8.157 državljana Ruske Federacije, po osnovu odobrenog produženog privremenog boravka njih 4.269, dok po osnovu odobrenog stalnog boravaka u Crnoj Gori boravi 1.146 Rusa.
U istom periodu MUP je registrovao da je u Crnu Goru ušlo 73.558 državljana Ukrajine, dok je na izlazu registrovano 65.700.
“Za isti period boravak do 90 dana prijavilo je 50.614 državljana Ukrajine”, saopšteno nam je iz MUP-a.
Kako kažu, u Crnoj Gori po osnovu odobrenog privremenog boravka trenutno boravi 934 državljana Ukrajine, po osnovu produženog privremenog boravka 1.141 državljana Ukrajine dok, kako kažu u MUP-u, po osnovu odobrenog stalnog boravka u Crnoj Gori boravi 2.359 državljana Ukrajine.
“Zahtjev za odobrenje privremene zaštite podnijelo je 6.722 državljana Ukrajine, od ovog broja odobreno 5.833 zahtjeva dok se u radu nalazi još 889 zahtjeva za odobrenje privremene zaštite”, pokazuju podaci MUP-a.
Nakon relativno slaba tri mjeseca glavne ljetnje turističke sezone, aerodrom Tivat nastavio je sa lošim rezultatima u fizičkom obimu saobraćaja i u septembru, kada je kroz terminalnu zgradu te vazdušne luke prošlo ukupno samo 90.648 putnika.
To je tek 40,2% od broja putbnika koji je tivatski aerodrom imao u septembru rekordne 2019.godine.
Učinak tokom prošlog mjeseca bio je značajno manji čak i u odnosu na septembar prošle godine, kada je tivatski aerodrom imao 118.218 putnika tokom tog mjeseca. To znači da je ovogodišnji septembar u fizičkom obimu prometa bio za oko 30% lošiji od lanjskog.
Sve to rezultat je činjenice da je aerodrom Tivat ove godine zbog ratih dešavanja, političke krize i sankcija, izgubio najveći dio jednog od svojih najbitnijih tržišta – Istočne Evrope, jer ova godine nije uopšte bilo letova brojnih kompanija iz Ukrajine, dok su zbog sankcija letovi prema Tivtu iz Rusije izostali već treću, a Bjelorusije drugu godinu za redom.
Tokom prošlog mjeseca na Aerodromu Tivat zabilježene su 554 operacije vazduhoplova što je za 29,6 posto manje slijetanja i poljetanja u odnosu na isti mjesec lani kada je na pisti pored Tivatskog zaliva, bilo 718 operacija vazduhoplova.
Inače, do kraja trećeg kvartala ove godine Aerodrom Tivat je ostvario promet od samo 564.913 putnika, što je za 10,2% slabiji reultat nego za devet mjeseci prošle gidine. Kada se ovaj učinak uporedi sa rezultatom Aerodroma Tivat za devet mjeseci rekordne 2019. godine kada je on bilježio promet od 1.232.795 putnika, slika je još i sumornija jer je ovogodišnji promet čak 118% slabiji nego prije tri godine. Ovo dokazuje da, iako je broj letova za zemlje Zapadne Evrope ovog ljeta bio pojačlan u odnosu na ranije, te iako je za Tivat redovan sezonski saobraćaj sa tri leta sedmično uspostavila i turska nacionalna aviokompanija Turkish Airlines, to nije ni izbliza bilo dovoljno da pokrije ogromnu “rupu” koju je u poslovanju tivatske vazdušne luke napravio prekid aviosaobraćaja Crne Gore sa Rusijom, Ukrajinom i Bjelorusijom.
Komisija za raspodjelu sredstava za održavanje i očuvanje tradicionalnih drvenih barki na teritoriji opštine Kotor je na sjednici održanoj 12.10.2022. godine donijela Odluku o raspodjeli sredstava.
Očekujemo da će podrška za održavanje i očuvanje tradicionalnih drvenih barki pomoći vlasnicima autentičnih plovila da se zaustavi smanjivanje fonda drvenih barki koje predstavljaju vrijednu kulturnu baštinu ovog podneblja, kao i da se unaprijedi i sam zanat izgradnje i održavanja istih.
Jedna od značajnih kulturnih dobara, po kojoj je prepoznatljiva Boka Kotorska i njeno stanovništvo je i DRVENA BARKA.
Poznato je da je barka bila važno i značajno sredstvo za život stanovništva Boke koje se ogledalo kako kroz prevozno sredstvo, tako i sredstvo za egzistenciju življenja.
Drvena barka Z. Nikolića
U prošlosti drvene barke su bile brojne i izrađivane su u stolarskim radionicama, a veći dio i u najvećem industrijskom preduzeću Arsenalu u Tivtu. One su imale i svoje mjesto u zalivu, u mandraćima, a za izvlačenje bili su napravljeni tiraduri, što znači da su ih stanovnici čuvali kao značajan elemenat njihovog življenja.
Nazivale su se „drvene pasere“ ili „arsenalke“, a radionice su se nazivale „čamčarske“. Svaka barka imala je svoj serijski broj ispisan na metalnoj pločici. Danas ovih lijepih, ali rijetkih drvenih barki u Boki Kotorskoj ima oko 50-tak, i svakim danom sve ih je manje. U tom pravcu potrebno ih zaštiti kao važno materijalno kulturno dobro čije odredište je bilo i ostalo Boka Kotorska.
Promocija knjige „Arhiv“ i sajta Srpskog pjevačkog društva „Jedinstvo“ biće održana danas, petak 14. oktobar od 19 i 30 u Riznici Srpske pravoslavne crkvene opštine Kotor.
„Pjesmom srcu-srcem rodu!“ – poručuju iz „Jedinstva“.
Švajcarska kompanija koja razvija projekte obnovljivih izvora Galileo i italijanska kompanija Hope Group ulaze u zajedničko ulaganje – gradnju plutajuće vjetroelektrane Lupiae Maris snage 525 MW. U sklopu projekta, javlja Galileo, predviđeno je postavljanje 35 plutajućih vjetroturbina na južnom Jadranu, između italijanskih gradova Brindizi i Leće. Očekivana snaga svakog vjetroagregata je 15 MW.
Vjetroenergetsko postrojenje biće smješteno nekoliko kilometara od obale, na većoj udaljenosti od konvencionalnih offshore vjetroelektrana.
VE Lupiae Maris je projektovana za proizvodnju otprilike 1,5 milijardi kW h električne energije godišnje. A to približno odgovara godišnjim potrebama u više od 500.000 domaćinstava.
– Ogroman napredak koji je posljednjih godina napravila tehnologija vjetroelektrana, posebno u sjevernoj Evropi, omogućiće značajan broj takvih projekata u italijanskim morima, generišući velike količine obnovljive energije za tu zemlju. Uvjereni smo da projekat Lupiae Maris predstavlja izvrsnu priliku za razvoj novih industrijskih kapaciteta i inovativnog lanca snabdijevanja, kako u Apulji, tako i u ostatku Italije – izjavio je Frančesko Dolcani, predsjednik novoosnovane zajedničke kompanije Lupiae Maris i direktor poslovnog razvoja Galilea u Italiji.
Epohalna prilika
– Država treba da postigne veoma zahtjevne ciljeve energetske tranzicije i to predstavlja za Apulju i južnu Italiju zahtjevan poduhvat i epohalnu priliku. Offshore vjetroelektrane i zeleni vodonik predstavljaju osnovnu djelatnost naše grupe te su temelji uspjeha u ovom izazovu, u kojem će angažman lokalnih zajednica, njihovih predstavnika i građana koje uključujemo od nastanka naših projekata, biti važni i odlučujući – objašnjava Mikele Skopio, izvršni direktor Hopea.
– Italija je za Galileo ključna zemlja za razvoj novih projekata obnovljivih izvora u Evropi. Ta država s pravom diverzifikuje svoj energetski miks novim tehnologijama obnovljivih izvora, kao što su plutajuće pučinske vjetroelektrane. Ta tehnologija će imati velik potencijal u budućnosti jer udvostručuje vodenu površinu pogodnu za razvoj projekata pučinske vjetroenergije u Evropi, stvarajući temelj za proizvodnju zelenog vodonika te će presudno doprinositi većoj energetskoj nezavisnosti našeg kontinenta – kaže Ingmar Vilhelm, izvršni direktor Galilea.
Neke su europske vlade u razgovorima oko unajmljivanja plutajućih elektrana kako bi se što lakše energetski prebrodila ova zima.
Kako javlja Bloomberg Adria, riječ je o brodovima koji proizvode električnu energiju koristeći ukapljeni prirodni plin, LSFO ili biodizel, a mogli bi biti usidreni u blizini europskih luka već u prosincu, navodi turska tvrtka Karpowership koja posjeduje flotu takvih brodova.
“U pregovorima smo sa četiri države koje su među vodećim gospodarstvima u Europskoj uniji. Ako uspijemo svladati birokratske zapreke i pripremiti potrebnu dokumentaciju, mogli bismo proizvoditi struju po vrlo niskoj cijeni i u skladu s europskim normama za zaštitu okoliša”, rekao je direktor za komercijalne operacije u tvrtki Karpowership Zevnep Harezi.
Takvi se brodovi koriste za proizvodnju struje u Africi i niz drugih zemalja u razvoju. Zaokret Europe prema brodovima na fosilna goriva još je jedan znak hitne potrebe za iskorištavanjem dodatnih izvora energije ove zime, budući da se Europa suočava s brojnim problemima vezanima uz energetsku sigurnost nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Po riječima Harezija, europske vlade tek trebaju odlučiti žele li da se koristi plin ili LSFO.
Uporaba takvih brodova za neke je ipak kontroverzna, pa tako njemačka ekološka udruga BUND tvrdi da ne postoji dovoljno dobra argumentacija za uporabu takvih brodova koji koriste fosilna goriva.
Karpowership na raspolaganju ima osam brodova koji mogu proizvesti do dva gigavata električne energije i time opskrbiti oko pet milijuna kućanstava. Najveći brod ima kapacitet od 500 megavata.
Turska tvrtka navodi da može proizvoditi struju po cijeni od 20 do 25 centi za kilovat-sat što je oko pola sadašnje tržišne cijene terminskog ugovora za iduću godinu.
Naoružani devetnaestogodišnjak ubio je u srijedu navečer u Bratislavi dvojicu muškaraca i teško ozlijedio konobaricu u popularnom LGBT pubu u središtu grada, objavila je policija.
Istraga je identificirala počinitelja koji je također mrtav, objavila je policija na Facebooku.
Dvojica muškaraca ubijena su ispred puba koji je popularno odredište za pripadnike LGBT zajednice u središtu Bratislave.
Počinitelj zločina priznao je zločin na mreži prije nego što je, kako se pretpostavlja, počinio samoubojstvo, navodi portal Sme.sk.
Devetnaestogodišnjak je objavljivao poruke mržnje o seksualnim manjinama u obliku manifesta s homofobnim sadržajem i neonacističkim osjećajima na Twiterru i još jednoj mreži, navodi se u izvješću.
Obezbijeđen prevoz sa Škvera, u subotu i nedjelju, počev od 10 sati a sa ostrva od 12.30 časova. Pozivamo zainteresovane posjetioce da se uzdrže od dolaska privatnim prevozom, jer dolazak dodatnih plovila trenutno nije moguć
Prvi Mamula Island vikend otvorenih vrata biće upriličen u subotu i nedjelju, 15. i 16. oktobra na ostrvu Lastavica i u tvrđavi Mamula u Herceg Novom.
Tokom dva dana, u periodu od 10.30 do 17.30 časova, svi zainteresovani moći će da posjete ostrvo sa tvrđavom iz 19. vijeka koja je nakon četiri godine pažljive rekonstrukcije i konzervatorskih radova transformisana u hotel sa istorijsko-memorijalnom galerijom. Ukoliko vremenske prilike dozvole, Mamula Island će vikende otvorenih vrata održavati do kraja oktobra – 22. i 23. odnosno 29. i 30. oktobra.
Prevoz za zainteresovane posjetioce biće obezbijeđen oba dana sa Škvera u Herceg Novom, i to u 10, 12.30 i 15 časova. Povratak sa Mamule Island je organizovan u 12.30, 15 časova i 17.30 sati. Dolazak u posjetu je moguć jedino organizovanim prevozom Mamule Island. Pozivamo zainteresovane posjetioce da se uzdrže od dolaska privatnim prevozom, jer prihvat dodatnih plovila trenutno nije moguć kako zbog čestih rotacija transporta koji organizuje Mamula Island, tako i zbog činjenice da ne postoji privezište.
Vikend otvorenih vrata dio je faze postepenog otvaranja ostrva i hotela tokom koje će, kako je ranije najavljeno, kroz kulturne događaje, organizovane ture i obilaske, Mamula Island predstaviti ljepotu i ponudu destinacije najprije Novljanima, stanovnicima Bokokotorskog zaliva i uopšte Crne Gore. Ističemo da je ovo i faza u kojoj se na ostrvu i u utvrđenju i dalje odvijaju određeni radovi, neke oblasti nisu bezbjedne i stoga su zatvorene za posjete.
Mamula Island je butik hotel sa pet zvijezdica, nastao restauracijom tvrđave iz 19. vijeka u sofisticirani hotel & spa sa 32 sobe i apartmana, holistički spa centar, restorane i barove.
Ostrvo–hotel Mamula Island – Foto PR Centar
Posebno mjesto je rezervisano za istorijsko-memorijalnu galeriju koja će pružati osvrt na bogatu ali i herojsku istoriju ovog lokaliteta. Prostor za istorijsko-memorijalnu galeriju je obezbijeđen, a faza formiranja građe – dokumenata, artefakata, svjedočenja je u toku.
Posvećeni smo uspostavljanju kontinuiranog sjećanja na tešku istoriju mjesta te zbog toga stvaramo istorijsko-memorijalnu galeriju u kojoj možemo primiti posjetioce – domaće stanovništvo i internacionalne goste – da razumiju, pamte i odaju poštu prošlosti zidova tvrđave – ali i poštovanje njenoj nevjerovatnoj graditeljskoj izuzetnosti i prirodnoj ljepoti ovog mjesta.
Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović u četvrtak je u kabinetu, zajedno sa predsjednikom opštine Kotor Vladimirom Jokićem, održao sastanak sa glavnim imamom za Boku Kotorsku i Budvu Mehom ef. Martinovićem i predsjednikom opštinskog odbora islamske zajednice u Tivtu Sejadom Redžepajem, a centralna tema razgovora bila je pronalaženje adekvatne lokacije za izgradnju groblja za pripadnike islamske vjeroispovijesti u Boki Kotorskoj.
“Zadovoljstvo je primiti u posjetu predstavnike islamske zajednice, sa kojima imamo veoma uspješnu saradnju, a na dobrobit svih građana Tivta i Boke” pozdravio je goste predsjednik Željko Komnenović, poručivši da će Opština Tivat podržati inicijativu islamske zajednice i zajedno sa Opštinom Kotor raditi na rješavanju dugogodišnjeg problema.
“Cilj je da svi naši stanovnici budu građani prvog reda. U toku su izmjene Prostorno urbanističkog plana za opštinu Tivat i siguran sam da ćemo naći lokaciju koja će odgovarati potrebama i riješiti krucijalni problem vaše zajednice”- kazao je Komnenović.
Predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić istakao je da je sada dobar trenutak za djelovanje, jer bi svaki proces izmjene plana Kotora zahtjevao višegodišnju proceduru.
“Pronalaskom lokacije na teritoriji opštine Tivat i finansijskom podrškom Opštine Kotor zajedno riješavamo važno pitanje”- kazao je Jokić.
Sastanak sa glavnim imamom za Boku Kotorsku
Glavni imam Meho Martinović zahvalio je čelnicima Tivta i Kotora na razumjevanju i želji da se riješi problem na koji godinama ukazuju. “Drago nam je da se stvari mijenjaju na bolje. Mi se sastajemo kako bismo zajedno rješavali pitanja i bili korisni ljudima” – poručio je ef. Martinović, izrazivši zadovoljstvo odnosom dvije opštine prema islamskoj zajednici.
Sastanku u kabinetu prisustvovala je i sekretarka za uređenje prostora Milica Manojlović, a nakon analize prostornih kapaciteta, Opština Tivat će u skladu sa današnjim zaključcima, inicijativu za rješavanje ovog važnog pitanja uputiti Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, gdje je trenutno u toku izrada izmjena i dopuna PUP-a Tivta.
