Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock je opravdala odluku Berlina da ne zabrani uvoz ruske nafte kao odmazdu za invaziju na Ukrajinu, rekavši da bi to gurnulo Njemačku u haos, što bi prije bila pobjeda, nego poraz za Kremlj, javljaju agencije.
Da Njemačka vjeruje da bi zabrana uvoza okončala rat, to bi učinila. Ali ne vjeruje, rekla je.
Njemačka je ovisna o Rusiji za trećinu uvoza nafte, što je puno veća ovisnost od SAD-a koji je ranije objavio embargo na uvoze ruskih energenata.
“Kada bismo to odmah zabranili, sutra se više u Njemačkoj ne bismo mogli kretati”, rekla je.
Dodala je da ključni radnici poput učitelja ili medicinskih sestara ne bi mogli doći na posao, a problem bi bila i struja.
SAD je u utorak objavio da uvodi embargo na uvoz ruske nafte i plina, dok je Velika Britanija rekla kako će postupno ukidati uvoz ruskih energenata do kraja 2022., čime te dvije zemlje dodatno pojačavaju pritisak na Moskvu u znak odmazde za invaziju Ukrajine.
Sud za prekršaje u Budvi izrekao je kaznu zatvora od 20 dana državljaninu Albanije H.A (43) koji je fizički napao prevodioca za albanski jezik, P.P. u Opštoj bolnici Meljine.
Pripadnici Centra bezbjednosti Herceg Novi su H. A. prinudno doveli u Odjeljenje budvanskog Suda za prekršaje u jutarnjim satima 1. marta.
“Okrivljeni H.A. je dana 28.02.2022. godine, u večernjim časovima u Opštoj bolnici Meljine, na odjeljenju hirurgije, fizički napao oštećenog P.P, kome je zadao jedan udarac zatvorenom šakom u predjelu glave, da bi ga nakon toga, na parkingu prostoru ispred Stanice policije CB Herceg Novi, ponovo fizički napao, zadajući mu udarac nogom u predjelu stomaka”, navodi se u saopštenju Suda za prekršaje.
Okrivljenom H.A, dežurni sudija Andrija Vojvodić, nakon sprovedenog hitnog prekršajnog postupka, izrekao je kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) dana, te je određeno da se okrivljeni odmah uputi na izdržavanje izrečena kazne u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu.
Maslinarsko društvo „Boka“, jedan od partnera u projektu „Jačanje konkurentnosti proizvodnje maslinovog ulja u programskom području kroz prekograničnu saradnju Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore – COOPeR (Interreg – IPA CBC)“, kreiralo je sveobuhvatnu, zajedničku bazu podataka o maslinarskoj proizvodnji za sve tri partnerske zemlje.
Cilj ovog projekta je uspostavljena prekogranična saradnja zemalja regiona kroz osnivanje Centra za maslinarstvo, u kome će se sprovoditi zajednička istraživanja na polju razvoja maslinarstva i proizvodnje maslinovog ulja.
Izrada digitalne baze podataka o maslinarskoj proizvodnji, prilagođene cijelom projektnom području, osmišljene od strane priznatih regionalnih stručnjaka u ovoj oblasti, po metodologiji i Upitniku za stejkholdere i mapiranje maslinjaka koje je pripremio prof. dr Mirko Knežević, docent na Biotehničkom fakultetu Univerziteta Crne Gore u Podgorici, sa svojim timom, uspješno je završena.
Mapiranje je, na području Hrvatske sprovela Hrvatska gospodarska komora, na području Bosne i Hercegovine Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine, a u Crnoj Gori (Herceg Novi, Tivat i Kotor), Maslinarsko društvo Boka.
Nakon sprovedenog anketiranja, prikupljene su informacije o proizvođačima, zasadima masline, načinu uzgoja i održavanja, proizvodnji i plasmanu maslinovog ulja, o institucionalnoj i stručnoj podršci, planiranim aktivnostima u sektoru maslinarstva i uljarstva u narednom periodu, kao i potrebama maslinara za dalji razvoj i napredak ove djelatnosti.
U Crnoj Gori je anketirano više od 30 maslinara i privrednih subjekata u maslinarskoj proizvodnji, zainteresovanih za učešće u ovakvim projektima, što je osnova za prikupljanje značajnih informacija i digitalizaciju istih, mogućnost aktivnog unosa novih i promjenu trenutnih podataka u Bokokotorskom podrejonu uzgoja masline, uključivanje drugih podrejona i primjenu na širem području Crne Gore.
Berba maslina- foto S.K
Baza, koja je operativna u sve tri zemlje od sredine decembra prošle godine, pruža mogućnost jednostavnog pregleda stanja u maslinjacima u projektnom području kao digitalni alat za lakše praćenje promjena na terenu i planiranje aktivnosti koje će biti od koristi, prije svega, maslinarima.
Projekat COOPeR započeo je 15.12.2020. godine i traje dvije godine. Ukupan budžet projekta iznosi 884.677,75 eura, dok je iznos sredstava opredijeljen za projektne aktivnosti u Crnoj Gori, 95.586,73 €.
Vodeći partner na projektu je Grad Mostar, dok su projektni partneri Hrvatska gospodarska komora, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hecegovine i Maslinarsko društvo „Boka“.
Projekat je finansiran sredstvima EFRR i IPA II fondova Evropske Unije, kroz prekogranični program IPA CBC Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora.
Rezultati ove aktivnosti biće predstavljeni javnosti na predstojećem okruglom stolu kada će biti distribuiran i liflet sa osnovnim podacima o ovoj aktivnosti.
Po završetku projekta, baza podataka ostaje u vlasništvu Maslinarskog društva „Boka“ i biće od koristi svim učesnicima i subjektima u oblasti maslinarstva i ruralnog razvoja (maslinarima, naučnim institucijama, resornom ministarstvu, lokalnim upravama, privrednicima, studentima…).
Izbeglice su važan izvor informacija, a sada iz Ukrajine u Nemacku dolaze desetine hiljada ljudi Foto: Hendrik Schmidt/dpa-Zentralbild/dpa
Karlsrue (dpa) – Njemačko savezno tužilaštvo je u hitnom postupku počelo da prikuplja podatke o mogućim ruskim ratnim zločinima u Ukrajini. Povod za istragu su izveštaji o napadima na stambene zgrade, bolnice i civilnu infrastrukturu, kao i o upotrebi kasetnih bombi, saznaje dpa.
Tužioci su pokrenuli takozvanu strukturnu istragu, rekao je ministar pravde Marko Bušman (Marco Buschmann) za Pasauer noje prese (Passauer Neue Presse).
Strukturnu istragu savezni tužioci su već pokretali, na primer slučajeva iz građanskog rata u Siriji i zločina terorističke grupe Islamska država. Procedura na početku podrazumeva prikupljanje što više dokaza bez sumnjičenja nekog konkretnog.
Pritom su izbeglice važan izvor informacija, a sada iz Ukrajine u Nemačku dolaze desetine hiljada ljudi. U najboljem slučaju ti podaci kasnije mogu da posluže za pokretanje krivične istrage protiv pojedinaca i za izvođenje odgovornih pred sud. Te informacije mogu da budu korisne međunarodnom pravosuđu.
Kada je o ratnim zločinima reč, primenjuje se, naime, princip univerzalne jurisdikcije – ratni zločinci ne smeju da nađu utočište nigde na svetu. A da bi savezno tužilaštvo moglo da postupa po nemačkom Zakonu o zločinima protiv međunarodnog prava, potrebno je da postoji veza sa Nemačkom.
U slučaju sukoba u Siriji to je stalno potencirano jer su utočište u Njemačkoj pronalazile ne samo žrtve, već i počinioci koji su dolazili kao izbeglice.
Kada je reč o agresiji Rusije na Ukrajinu, istraga u Njemačkoj ima konkretne indicije o već počinjenim ratnim zločinima, dok se strahuje od novih.
Pre svega, postoji sumnja o korišćenju zabranjenih metoda rata, o mogućim ratnim zločinima protiv humanitarnih operacija i ljudi. Nemačko savezno tužilaštvo od 2015. već vodi strukturnu istragu o zločinima u istočnoj Ukrajini.
Inače, u savezno tužilaštvo stižu i brojne krivične prijave zbog rata u Ukrajini. Dve su podneli bivša ministarka pravde Sabine Lojthojser-Šnarenberger (Leutheusser-Schnarrenberger) i bivši ministar unutrašnjih poslova Gerhart Baum.
U mnogim prijavama zahteva se da odgovara ruski predsednik Vladimir Putin, što je u Nemačkoj praktično nemoguće. Putin kao šef države ima imunitet, iako Zakon o zločinima protiv međunarodnog prava pominje i “zločin agresije.” Krivično gonjenje je moguće samo ako Njemac vodi agresivni rat ili je Njemačka žrtva agresije.
Međunarodni krivični sud u Hagu prošle nedelje je pokrenuo zvaničnu istragu o ratnim zločinima u Ukrajini. Takođe, Ukrajina je u Međunarodnom sudu pravde, najvišem sudu Ujedinjenih nacija, protiv Rusije pokrenula proces zbog kršenja Konvencije o genocidu iz 1948.
Jedan od najboljih hotela u regionu, po mišljenju iskusnih putnika i međunarodnih medija, u svojim menadžment redovima ima upravo žene.
„Na većini menadžerskih pozicija u Upravi hotela su upravo žene. Njihovi poslovni rezultati u hotelu Regent su dokazani kroz više godina rada te su svoj profesionalni put vezale za razvoj poslovanja hotela.
Hotel Regent
Čast nam je predstaviti menadžerke hotela Regent: Tanja Čolaković je zadužena za besprekorno funkcionisanje Spa centra, Iva Bokan i Tijana Krtić vode Sektor recepcije, Marija Delibašić je direktorica sektora prodaje, Sanja Stojanović vodi tim za grupe i događaje, Elena Ljiljanić – PR & Marketing, Carmen Cristea, direktorica finansija na nivou regiona, Sanja Vujačić, šefica računovodstva a najzanimljivije je što zvanje konsijerž menadžer koje tipično u hotelskoj industriji pripada muškim kolegama uspješno nosi Tivćanka Jelena Slijepčević“ – navela je Žana Zeković, direktorica ljudskih resursa u intervju-u za časopis „Gracija“ i dodala:
„Tema ovogodišnjeg internacionalnog dana žena je Razbiti predrasude (#BreakTheBias) u smislu slanja poruke za kreiranja svijeta koji je raznolik, pravičan i inkluzivan i podrazumjeva ravnopravnost žena. Tim hotela Regent je već razbio predrasude.“
Kompanija Adriatic Marinas (Porto Montenegro) i ove godine će predstavljati luksuzno tivatsko nautičko naselje na 28. Sajmu nautike u Dubaiju (Dubai International Boat Show – DIBS). Sajam će biti održan u periodu od 9. marta do 13. marta u Dubai marini.
Ovaj sajam je odlična prilika da se Porto Montenegro još jednom nađe na najvećoj nautičkoj sceni Bliskog istoka i predstavi marinu od 450 vezova kao i projekat svog novog naselja Boka Place. Porto Montenegro i čuveno brodogradilište Gulf Craft će, tokom DIBS-a, ozvaničiti saradnju koja podrazumijeva posebno kreirane cijene vezova za nove vlasnike svih Gulf Craft plovila, a povodom tog događaja, i potpisivanja Memoranduma o saradnji, u petak, 11.marta u 19 sati štandu Gulf Crafta biće organizovan koktel prijem za klijente Porto Montenegra i kupce Gulf Craft jahti.
Tržište Ujedinjenih Arapskih Emirata je vrlo perspektivno tržište za saradnju sa Porto Montenegrom i Crnom Gorom, samim tim saradnja sa Gulf Craftom će biti jako značajna za Crnu Goru. Kompanija Gulf Craft ove godine obilježava 50 godina od osnivanja, a jedno od sedam najvećih svjetskih brodogradilišta. Zanimljivo je da je kompanija postepeno gradila svoj put kroz 50 godina svog postojanja, od proizvođača malih ribarskih brodova do lidera u inovacijama i tehnologiju u jahting industriji.
Kompanija u svom portfoliu posjeduje 5 brendova i široku lepezu brodova od 10 do preko 50 metara dužine.
Na Sajmu će se predstaviti čak 850 kompanija i brendova iz više od 50 zemalja. Regionalno plemstvo i bogati kupci iz Bahreina, Kuvajta, Katara, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata pridružiće se hiljadama posjetilaca iz Afrike, Azije i velikom broju kapetena, vlasnika brodova i ljubitelja nautike koji dolaze iz Evrope i Amerike. Ovaj podatak potvrđuje porast značaja Ujedinjenih Arapskih Emirata u internacionalnoj industriji luksuza, a samim tim predstavlja zanimljivo tržište za Porto Montenegro.
Prednost pozicioniranja Crne Gore kao destinacije za UAE jeste dobra avio povezanost ljeti, kao i činjenica da građanima Emirata nije potrebna viza za ulazak u Crnu Goru.
U Crnoj Gori su, u posljednja 24 sata, preminule tri osobe od posljedica koronavirusa, a registrovano je 104 novopozitivna slučaja infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje Crne gore (IJZCG).
Kako se navodi u najnovijem presjeku, oporavilo se 156 kovid pacijenata.
Broj aktivnih slučajeva Kovida-19 u Crnoj Gori iznosi 851.
Zbog nesloge i nemogućnosti dogovora unutar vladajuće većine, rad parlamenta blokiran je od avgusta prošle godine, a Kotor doveden u poziciju tivatskog scenarija, odnosno raspuštanja lokalnog parlamenta.
U Kotoru, gdje vladajuću većinu čine Demokratska Crna Gora, Koalicija “Za budućnost Kotora” (ZBK) i Građanski pokret URA, Skupština opštine je tokom 2021. godini održala svega tri sjednice. Parlament ne zasijeda jer nema kvorum od 17 potrebnih odbornika, a zbog bojkota dva odbornika koalicije ZBK-a koja traži da se Javnoj ustanovi Kulturni centar (KC) “Nikola Đurković” povjeri organizacija kulturnih dešavanja u gradu. Da su predstavnici ZBK i Demokrata na ovu temu razgovarali na dva sastanka održana 26. februara i 1. marta, za “Dan” je potvrdio Vladimir Potpara, predsjednik Opštinskog odbora Nove srpske demokratije (NSD) koja je dio Koalicije Za budućnost Kotora.
Potpara kaže da sastanku nijesu prisustvovali predsjednik Opštine Vladimir Jokić,(Demokrate) kao ni potpredsjednik Opštine Siniša Kovačević iz Ujedinjene Crne Gora (dio koalicije ZBK).
– Razgovarali smo na temu Kulturnog centra. Mi insistiramo da ova ustanova preuzme organizaciju manifestacija Kotorski festival pozorišta za djecu i festival KotorArt. Naš stav je da Kulturni centar postane krovna institucija koja će organizovati kulturna dešavanja u Kotoru, a ne da to organizuju DOO – privredna društva ili nevladine organizacije. Budzetom Opštine za 2022. godinu je, prema njihovom planu, za to predviđeno skoro 630.000 eura. Prema troškovniku koji je uradio Kulturni centar to je duplo manje ili 280.000 eura – kaže Potpara.
Upitan da li su u koaliciji ZBK razmišljali da koriguju svoj stav po pitanju KC-a, poručuje da “nema tu korigovaranja”.
– Pitanje je da li smo za to da Kulturni centar postane krovna institucija ili nismo. Ako nismo onda ga treba zatvoriti, jer to je ustanova koju je osnovala Opština Kotor. Inače, Jokić je potpisao sporazum sa DOO “KotorArt” na 5 godina. Znači želi da u tih pet godina oko četir miliona eura novca građana Kotora, a možda i više, to zavisi kako će se kretati planovi tog društva, ubaci u ovo DOO da ono organizuje kulturu. Mi kažemo da to što ono organizuje Kulturni centar može organizovati za duplo manje novca – za dva miliona eura. Taj sporazum je potpisao bez znanja i svog opštinskog odbora, jer oni tvrde da niko nije znao kada je otišao da to potpiše. Pitao sam ih na sastanku da li iko od njih zna o ovome; niko nije znao, čak ni sekretarka za sport i kulturu (Tatjana Kriještorac) koja je bila prisutna na prvom sastanku – tvrdi Potpara i poručuje da će DF održati obećanje dato u svojoj predizbornoj kampanji da neće imati nikakvu saradnju sa DPS – om.
– Po cijenu toga da pođemo u opoziciju. Bili smo opozicija ranije, bićemo i ubuduće ako treba, ali ćemo se držati date riječi. Njima srećno bilo, neka prave većinu sa kim hoće, mi ćemo ono što smo obećali građanima i da ispunimo – zaključuje Potpara.
Pokušali smo da od šefa kotorskih Demokrata i prvog čovjeka Opštine Kotor Vladimira Jokića dobijemo komentar na tvrdnje Vladimira Potpare, ali on nije odgovarao na više telefonskih poziva novinara “Dana”, ni na SMS poruku.
Potpara: Demokrate pregovarali sa DPS-om
Vladimir Potpara je ocijenio da je na sastanku sa predstavnicima Demokratama u vezi Kulturnog centra “bilo pomaka”, navodeći da ovih dana očekuju nastavak razgovora.
– Mada su oni razgovarali i sa DPS-om oko održavanja sjednice Skupštine, tako da se neke igre igraju. Na sastanku sam pitao predstavnike Demokrata da li su pregovarali sa DPS-om što su potvrdili, ali mi niko nije dao odgovor je li to stvaranje neke nove koalicije. Mi smo, i pored toga što smo ranije dobili tu informaciju, pošli na sastanak. Očigledno je da su ti pregovori propali, pa su oni nakon toga opet došli sa nama da pregovaraju oko nastavka koalicije. Kooperativni smo i za sve smo opcije da se DPS ne bi vratio na vlast – podvlači Vladimir Potpara.
U samom srcu Bokokotorskog zaliva, ispred baroknog Perasta nalazi se Gospa od Škrpjela, zavjetno svetilište bokeljskih pomoraca.
Gospa od Škrpjela predstavlja jedinstven primjer, ne samo po svom nastanku i razvoju, vec i kao zanimljiv arhitektonski kompleks, koji svjedoči o svim promjenama vezanim za istoriju Boke Kotorske.
Donosimo snimak zimske idile Gospe od Škrpjela i Svetog Đorđa koje je prvog martovskog dana zabilježio Beautiful Montenegro.
Estonski teretni brod M/V Helt potonuo je danas poslijepodne oko 14 Nm od ukrajinske luke Odessa nakon eksplozije, potvrdio je upravitelj broda za Reuters, a prenosi gCaptain.
Dva člana posade nalazila su se na splavi za spašavanje, dok su četiri ostala člana posade nestala, rekao je za Reuters Igor Ilves, izvršni direktor agencije Vista Shipping Agency sa sjedištem u Tallinnu koja upravlja brodom.
Iz agencije kažu da je brod možda udario u minu, piše FleetMon.
Estonija je članica NATO-a, a mnogi su zabrinuti da bi napad i potonuće ovog broda mogli izazvati daljnju eskalaciju sukoba u istočnoj Europi.
Ukrajinska mornarica je rabuhe dabas optužila je rusku Crnomorsku flotu da koristi trgovačke brodove kao štit. Naime, Ukrajinci tvrde da su ruske snage prisilile teretni brod Helt u vlasništvu Estonije, članice NATO-a, da uplovi u opasnu zonu Crnog mora “kako bi mogli koristiti ovaj civilni brod kao živi štit”. Ukrajinska mornarica tvrdi da su ruske snage posadi zaprijetile napadom na brod ukoliko ne poslušaju naredbu. Ukrajinska ratna mornarica nazvala je navedeni incident činom piratstva.
