Stručnjaci tvrde da zbog rata u Ukrajini Hrvatskoj ne prijeti nestašica hrane, no proizvodnja je puno skuplja, piše u petak Jutarnji list.
Rat u Ukrajini i posljedične sankcije Rusiji zbog agresije na susjednu zemlju izazvali su goleme poremećaje na tržištu svih roba s obzirom na to da su i Ukrajina i Rusija veliki izvoznici i opskrbljivači europskog i svjetskog tržišta različitim robama, najviše žitaricama i uljaricama s jedne strane, odnosno energentima, aluminijem, čelikom… s druge strane.
U svijetu je, primjerice, 14 zemalja kojima je Ukrajina osnovni izvoznik pšenice, pa je kod njih već prilična panika. Hrvatska, srećom, nije među njima.
Ukrajina je zemlja s najvećom površinom poljoprivrednog zemljišta u Europi, a oko 30 posto ukupnog svjetskog izvoza pšenice odnosi se na Rusiju i Ukrajinu. Ukrajina je najveći europski proizvođač suncokreta i ulja od suncokreta.
Rusija je jedan od najvećih proizvođača šećera (na osmom mjestu) od šećerne repe u svijetu. Ukrajina je i velik proizvođač i izvoznik umjetnih gnojiva. Sve su to pokazatelji koji govore u prilog tomu da se mogu očekivati promjene u cijenama poljoprivrednih proizvoda, ali i hrane u cijeloj Europi, a vjerojatno i svijetu.
Stoga nema sumnje da će rat u Ukrajini utjecati i na hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju, ali naši stručnjaci smatraju da velikih problema ne bi trebalo biti.
“Mi trenutačno imamo zalihe, ali i sve pokazatelje da možemo proizvesti sve žitarice i uljarice koje su osnova većine osnovnih prehrambenih proizvoda pa i stočne hrane. To je jako bitno. Tu smo višestruko dostatni”, veli Zvjezdana Blažić, jedna od naših najupućenijih konzultantica za prehrambeni i poljoprivredni sektor.
Njene riječi potvrđuju i podaci HGK Županijske komore Osijek, a prema kojima smo lani na 145 tisuća hektara proizveli oko milijun tona pšenice, od čega je veći dio završio u inozemstvu (najviše u Italiji i BiH), s obzirom na to da je Hrvatskoj godišnje potrebno oko 400 tisuća tona te žitarice
Da razloga za brigu ne bi trebalo biti smatraju i u Belju, jednom od naših najvećih poljoprivrednih kombinata.
“Jesensku sjetvu u ratarstvu završili smo prema planu i u skladu s rokovima, a za ovogodišnju proljetnu sjetvu prije smo osigurali sjeme, gnojivo i zaštitu pa sve naše poslove izvršavamo prema planu, bez ikakvih zastoja”, kažu u Belju.
Izložba slika “Gravitacije budućnosti, veliki karneval i druge priče” Mileta Albijanića otvorena je u četvrtak u Gradskoj galeriji Kotor.
Izložbu je otvorio galerista Milenko Premović.
“Albijanića poznajem po nekim vedrijim slikama, po temama koje se tiču podmorja i riba. Za mene ova izložba, na neki način, predstavlja jedan iskorak. Kao što u naslov njegove izložbe kaže Gravitacije budućnosti, tako osjećam privlačnost, odnosno težinu koju nose njegove slike. Sam pojam težine je vezan za brutalnost” – kaže Premović.
Kako navodi, u istoriji umjetnosti postoji pokret “Art brut” čiji je osnivač Dibife koji je smatrao da se umjetnošću istinski mogu baviti samo djeca i ljudi sa mentalnim problemima, zato što je njihovo stvaralaštvo iskreno.
“I što se tiče sadržine Albijanićevih slika i što se tiče načina gradnje slike, tu postoje neke sličnosti, pogotovo vezano za dječiji pristup u načinu komponovanja. Ne postoji opterećenje, nego je upravo čist pristup, a tehnološki on daje mogućnost da dođe do izražaja njegov crtež koji je kvalitetan” – objašnjava Premović.
Albijanić, kaže Premović, slika ulje na platnu.
“Slika u uljanom mediju glazurnim tonovima kroz koje fosforestira bijela pozadina platna. To s jedne strane daje lakoću jer podsjeća na vitraž kada gledamo intezitet obojenosti koji probija kroz neke djelove, a s druge strane nosi i jasnoću i težinu” – ističe Premović.
Sa otvaranja izložbe – foto Radio Kotor
On podsjeća da je ovo 28. Albijanićeva izložba, dok je kolektivnih imao preko 30.
“Sadržaj koji nose ove slike na neki način može biti uznemirujući. Na neke osjećamo čak i proročke detalje. Vjerovatno je u ovom vremenu u kome živimo previše proroka, ali je malo istinskih posvećenika svome poslu, a Mile je zasigurno takav” – zaključuje Premović.
Autor izložbe se osvrnuo na težak položaj umjetnika u našoj zemlji. Kako kaže, do ove izložbe ne bi došlo da nije imao veliku pomoć svojih prijatelja. Bez te pomoći, kaže on, umjetnik ne može normalno da živi, radi i stvara.
“Država ne ulaže u kulturu. Mislim da je nekih 0,08 posto ukupnog budžeta države Crne Gore opredjeljeno za cjelokupno kulturno stvaralašstvo. U protekle dvije godine u pandemiji koronavirusa umjetnici nisu imali od čega da žive. Toliko država vodi računa o nama” – poručuje Albijanić.
Izložbu slika “Gravitacije budućnosti, veliki karneval i druge priče” Mileta Albijanića u Gradskoj galeriji Kotor svi zainteresovani mogu pogledati do 21. marta.
Vazdušni prostor Crne Gore zatvoren je za sve ruske avione odlukom Agencije za civilno vazduhoplovstvo, a na prijedlog Ministarstva kapitalnih investicija.
Tom odlukom Crna Gora se pridružila državama članicama Evropske unije (EU) koje su svoj vazdušni prostor zatvorile za avio saobraćaj sa Rusijom 27. februara, kao odgovor na rusku vojnu invaziju na Ukrajinu.
Crna Gora se, nakon napada na Ukrajinu, pridružila svim restriktivnim mjerama, među kojima je osam paketa individualnih i ekonomskih sankcija koje je EU usvojila protiv Rusije.
Izdavanjem NOTAM-a od strane kontrole letenja Crna Gora je i zvanično zatvorila vazdušni prostor za ruske aviokompanije.
Ovim zvaničnim obavještenjem je crnogorski vazdušni prostor zatvoren za letove svih aviokompanija Ruske federacije – Aeroflot, Rossiya, Pobeda, Sibir, Ural Airlines, AZUR air, North Wind, Icarus, ROYAL FLIGHT, Smartavia i Red Wings, ali i druge vazduhoplove registrovane u ovoj zemlji.
U informaciji se navodi da je zabranjen ulaz, izlaz ili prelet, svim operaterima koji su registrovani u Ruskoj federaciji, kad je u pitanju vazdušni prostor Crne Gore (koja je u sastavu FIR Beograd). Dozvoljavaju se samo humanitarni, letovi traganja i spašavanja ili drugi letovi uz odobrenje vazduhoplovnih vlasti Crne Gore.
Izdavanjem NOTAM-a od strane kontrole letenja Crna Gora je i zvanično zatvorila vazdušni prostor za ruske aviokompanije.
Ovim zvaničnim obavještenjem je crnogorski vazdušni prostor zatvoren za letove svih aviokompanija Ruske federacije – Aeroflot, Rossiya, Pobeda, Sibir, Ural Airlines, AZUR air, North Wind, Icarus, ROYAL FLIGHT, Smartavia i Red Wings, ali i druge vazduhoplove registrovane u ovoj zemlji.
U informaciji se navodi da je zabranjen ulaz, izlaz ili prelet, svim operaterima koji su registrovani u Ruskoj federaciji, kad je u pitanju vazdušni prostor Crne Gore (koja je u sastavu FIR Beograd). Dozvoljavaju se samo humanitarni, letovi traganja i spašavanja ili drugi letovi uz odobrenje vazduhoplovnih vlasti Crne Gore.
Pružalac usluga u vazdušnoj plovidbi SMATSA doo i tehnički je ozvaničio ovu zabranu kroz vazduhoplovno informisanje.
Kontrola letenja Srbije i Crne Gore SMATSA doo je kompanija koju su osnovale Vlade Srbije i Crne Gore u cilju pružanja usluga vazdušne plovidbe civilnim i vojnim korisnicima u vazdušnom prostoru Srbije, Crne Gore i dijelu neba iznad Jadranskog mora. Odnos u vlasništvu kompanije je 92% Srbija, a 8% Crna Gora.
Očekivano je da Ruska federacija uskoro uvede recipročne mjere.
Berlin (dpa) – Nemački kancelar Olaf Šolc (Scholz) je od predsednika Rusije Vladimira Putina u telefonskom razgovoru zahtjevao trenutan prekid svih borbenih dejstava u Ukrajini. Šolc, koji je ranije ponovio da Nemačka insistira na mirnom riješenju, od Putina je tražio i da omogući dostavu humanitarne pomoći u sva područja gde su sukobi.
Putin je Šolca u jednočasovnom razgovoru obavijestio da Rusija za vikend planira treću rundu pregovora sa Ukrajinom.
Njemački kancelar i ruski predsednik su takođe dogovorili da uskoro ponovo razgovaraju, rekao je u petak portparol nemačke vlade Štefen Hebeštrajt (Steffen Hebestreit).
Šolc je u četvrtak uveče za televiziju ZDF rekao da bi ulazak NATO u sukob u Ukrajini “dramatično pogoršao već tešku situaciju.” To je preveliki rizik, rekao je. “Stoga to ne bi bila odgovorna politika.”
NATO, prema njegovim riječima, mora da izbegne direktnu konfrontaciju sa Rusijom. “Zato sada neće biti odluke koja će NATO uvući u taj sukob,” zaključio je Šolc.
U međuvremenu, generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg je izjavio da alijansa ne može da prihvati zahtev Ukrajine za uvođenje zone zabrane leta nad tom državom. NATO države imaju jedinstven stav da njihovi avioni ne treba da idu u ukrajinski vazdušni prostor.
“Kao NATO saveznici imamo odgovornost da spriječimo eskalaciju rata u Ukrajini, jer bi to bilo još opasnije, destruktivnije i vodilo još većim stradanjima,” rekao je Stoltenberg.
Sa otvaranja legata admirala Branka Mamule - foto S.L.
1 od 6
Sa otvaranja legata admirala Branka Mamule
Sa otvaranja legata admirala Branka Mamule
Sa otvaranja legata admirala Branka Mamule
Sa otvaranja legata admirala Branka Mamule
Sa otvaranja legata admirala Branka Mamule
Sa otvaranja legata admirala Branka Mamule
flote Jugoslovenske Narodne Armije Branka Mamule, svečano je otvoren danas u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru.
Otvaranaju posebne postavke koja sadrži preko 70 eksponata iz života jedne od najmarkantnijih vojnih i političkih ličnosti nekadašnje SFRJ, admirala flote Branka Mamule, osim članova njegove porodice i brojni poštovalaca, prisustvovali su i potpredsjednik Opštine Kotor Nebojša Ševaljević, v.d. komandant Mornarice VCG, kapetan fregate Milan Jevtović, predsjednik UBNOR.a Tivta kapetan bojnog broda Darko Vuković i predsjendik Udruženja „Podmorničar“ iz Tivta, kapetan fregate u penziji Rajko Bulatović.
Direktor Pomorskog muzeja Andro Radulovič kazao je da je krajem septembra prošle godine delegacija te ustanove boravila kod admirala Mamule u njegoviom stanu u Tivtu i upoznala se sa njegovom i namjerom Mamuline supruge Mirjane da ovu bogatu zbirku doniraju tom muzeju.
„Na žalost, admiral Mamula nije sa nama, ali ovom postavkom koja je vidljiva svima, mi danas odajemo počast njemu, ali i jednom sretnom periodu za sve nas. Pred nama je pola vijeka pomorske, mornaričke, vojne i političke istorije Jugoslavije, Evrope, ali i cijelog svijeta. Veoma je važno da se u muzejima Crne Gore sačuva sjećanje na emancipatorsku ideju kakva je bila socijalistička Jugoslavija. Putem legata admirala flote Mamule, možemo da pratimo razvoj Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata, kako u vojnom, tako i u diplomatskom smislu. Otvaranjem legata samo smo zagrebali površinu u istraživanju nevjerovatnog života i djela admirala Mamule ali i istraživanju bogate zaostavštine bivše države“- kazao je Radulović, zahvaljujuči se na izuzetno kulturološki, istorijski ali i materijalno vrijednoj donaciji porodici Mamula.
O životu i djelu admirala flote Branka Mamule govorio je istoričar Dražen Jovanović, posebno naglasivši da je Mamula kao iskreni i ubijeđeni Jugosloven, čitav svoj život i djelo posvetio afirmaciji i dobrobiti zajedničke države svih južnoslovenskih naroda i građenju njenog velikog međunarodnog ugleda, odnosno zalaganju za slobodu, mir i jednakost svijetu.
Sa otvaranja legata admirala Branka Mamule
„Njegov bogati život i impresivna karijera najbolje će biti prezentovani upravo ovako i ovdje – legatom u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru gdje će generacije koje budu dolazile mćči da saznaju barem osnovne informacije iz prebogate karijere i djela tog velikog čovjeka. Mamulina karijera nije bila vezana samo za Jugoslaviju jer je on bio akter i učesnik mnogih međunafrodnih dešavanja u drugoj polovini 20.vijeka i time ovaj legat još i više dobija na značaju“-istakao je Jovanović dodajuči da je očuvanje uspomene na život i djelo Mamule i vrijednostti koje je on promicao, obaveza i za generacije koje dolaze. Istakao je da neki od predmeta koje je familija pokojnog admirala poklonila Pomorksom muzeju izuzetno vrijedni i rijetki i da se takvim eksponatima može pohvaliti rijetko koji muzej u svijetu.
Legat admirala Mamule čini oko 70 predmeta, od izuzetbno vrijendnh Mamulinih odlikovanja, preko militarija i memorabilija- umjetničlkih premdeta kojima su ga darivali brojni ugledni svjetski državnici, kraljevi ili kolege iz stranih Ratnih mornarica, do čak i jednog lovačkog šešira koji je pripadao bivšem došivotnom predsjedniku SFRJ Josipu Brozu Tivtu, a kojeg je ovaj svojevremeno lično poklonio Mamuli. Tu su i brojni protokolarni pokloni koje je Mamula kao nekadašnji načelnik Generalštaba JNA i savezni sekretar za narodnu odbranu SFRJ, dobijao od visokih stranih državnih i vojnih zvaničnika, među kojima je i posebno za Mamulu izrađen navigacioni sat – hronometar koji mu je svojevremeno poklonio lično komandant sovjetske Ratne Mornarice i dvostruki heroj SSSR-a, čuveni admiral flote Sergej Gorškov.
O poklonjenim predmetima koji su se pridružili već bogatoj biblioteci sa knjigama iz pomorske tematike, što su je Branko i Mirajana Mamula već prije nekoliko godina poklonili kotorskom muzeju, prisutnima je detaljno govorila kustos etnografske zbirke Pomorskog muzeja Kotor Jelena Karadžić, dok se u ime porodice obratio admiralov sin, Vlado Mamula.
Jedan od najznačajnijih vojno-političkih rukovodilaca bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, admiral flote Jugoslovenske Ratne Mornarice u penziji Branko Mamula, preminuo je 19.oktobra u sviom stanu u Tivtu, u 101.godini života. Mamula je bio jedna od najmarkantnijih ličnosti koje su učestvovale u formiranju i razvoju nekadašnje „Titove Jugoslavije“, od Drugog svjetskog rata do krvavog raspada SFRJ u građanskim ratovima početkom devedesetih.Učesnik je Narodnooslobodilačkog rata i nosilac Partizanske spomenice 1941. Prošao je mnoge bitke od početka ustanka u Hrvatskoj 1941. do konačnog oslobođenja Jugoslavije u maju 1945.
Nakon rata, obavljao je visoke dužnosti u JRM I JNA, kao i u saveznom sekretarijatu za narodnu odbranmu SFRJ, a čak je početkom šezdesetih, tri godine je službovao u Sudanu na dužnosti vojnog savjetnika (u suštini nezvaničnog načelnika Generalštaba) u vojsci tek oslobođene te republike u istočnoj Africi. Ostavio je neizbrisiv trag u izgranji JNA kao jedne od najjačih i najmodernmijih armija Evropi, te izgradnji impresivnog vojno-industrijskog privrednog kompleksa u nekadašnkjoj državi. Stručno se usavrašavao u Velikoj Britaniji, a napisao je ukupno osam knjiga među kojima i više stručnih knjiga iz oblasti vođenja rata na moru. Objavljivao je naučne radove u brojnim domaćim i stranim publikacijama, a američki stručni mornarički časopis „US Navy Proceedings“ dodijelio mu je godišnju nagradu za 1973. godinu.
Branko Mamula bio nosilac je 11 jugoslovenskih visokih odlikovanja, te još deset drugih visokih ordena kojima su ga odlikovale Poljska, Sudan, Italija, Francuska, Indonezija, Nepal, Tunis, Grčka, Austrija i Jordan. Dobitnik je i više spomen-medalja u SFRJ, SSSR, Ruskoj Federaciji i Crnoj Gori.
*Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija
U posljednja 24 sata u Crnoj Gori su od posljedica koronavirusa preminule dvije osobe – iz Nikšića i Pljevalja, od kojih je mlađa imala 51, a starija 76 godina. Registrovana je 128 novooboljelih, a prijavljen je oporavak kod 205 pacijenata. Trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 1086.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (četvrtak 03.03.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 1439 uzorka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 128 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2”, naveli su iz IJZ.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
39
Nikšić
15
Bar
14
Ulcinj
12
Rožaje
8
Pljevlja
7
Bijelo Polje
6
Tivat
6
Herceg Novi
5
Budva
4
Kotor
4
Cetinje
3
Berane
2
Andrijevica
1
Kolašin
1
Plav
1
UKUPNO
128
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 03.03.2022. godine je iznosio 8,55 odsto.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2684.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 230759.
U planu je rekonstrukcija hotelskog kompleksa Splendido kategorije četiri zvjezdice, koji se nalazi na samoj obali mora u mjestu Prčanj u Bokokotorskom zalivu. To se može vidjeti u idejnom rješenju objekta na koje je zeleno svjetlo dao i glavni državni arhitekta, a za čiju izradu je bio zadužen AIM Studio iz Podgorice.
Kao investitor projekta navodi se Grigorenko Valerij Evgeny.
Na samoj lokaciji, na parceli površine 3261 m2 već postoji hotelski kompleks koji se sastoji iz više objekata i bazena od 86 m2. Od ukpno sedam objekata na parceli, glavna zgrada hotelskog kompleksa i depandans hotela tretiraju se kao primarni, dok su ostali objekti namijenjeni tehničkim sadržajima.
U dokumentu koji je objavljen na sajtu Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma može se vidjeti da je projektom planirano da se radovi sprovode u tri faze. Prva faza podrazumijeva rekonstrukciju objekta A – glavne zgrade hotela kao i dogradnju objekta glavnog ulaza formirajući tople veze sa objektom B, odnosno depandansom na obje etaže, u suterenu i prizemlju. U okviru ove faze predviđeno je i uređenje pripadajućeg terena.
Druga faza predstavlja rekonstrukciju objekta B, rušenje postojećeg i izgradnju novog bazena i platoa oko bazena sa svim pristupima ostalim nivoima uređenog terena. U okviru ove faze je planirano i uređenje zelenog pojasa Maslinova bašta.
U okviru treće faze predviđena je rekonstrukcija objekta C nastalog spajanjem nekadašnjih objekata 6 i 6a, njegovo povezivanje sa objektom B, dogradnja u zaleđu ukopanog dijela objekta C, kao i uređivanje parkinga na krovu objekta i izgradnja nadstrešnice – pergole.
U idejnom rješenju naznačeno je da je poseban dio u okviru prve faze uređenje urušenog mandraća i prihrana pješčane plaže.
Kada je riječ o intervencijamau prostornoj organizaciji i oblikovanju, one su svedene na minimalni nivo. Prevashodno se vodilo računa da se jasno odvoje autentične pozicije i strukture objekata od najznačajnije istorijske vrijednosti.
Važnu intervenciju u predstavlja fomiranje nove veze između glavne zgrade hotela i depandansa, odnosno između objekata A i B.
Ukupno ostvareni kapaciteti hotela su 42 smještajne jedinice, od kojih je devet apartmana što čini ukupno 102 ležaja u hotelu.
Dubrovački biolozi proveli su 25-godišnje istraživanje meduza u južnom Jadranu i rezultate ocijenili povoljnim u odnosu na Sredozemno more i u skladu s ciljevima Okvirne direktive za postizanje “dobrog ekološkog statusa” mora, ali su naglasili i prijetnje koje dolaze od sve brojnijih stranih vrsta.
Biolozi sa Sveučilišta u Dubrovniku Ivana Violić, Davor Lučić, Barbara Gangai Zovko, Ivona Onofri i Marijana Hure; uz Branku Pestorić sa Sveučilišta Crne Gore i Nataliu Bojanić s Instituta oceanografije i ribarstva iz Splita, proveli su od 1996. do 2020. istraživanje o pojavnosti i brojnosti meduza u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i rezultate objavili u novom broju časopisa Naše more.
Najbrojnije meduze južnoga Jadrana
Zapazili su 15 svojti meduza, među kojima su tri su najbrojnije. Zvonolika skifomeduza Pelagia noctiluca najčešća je meduza na južnom Jadranu i trećinu zapažanja otpada na tu vrstu. Neugodna je za kupače i zna uzrokovati zdravstvene poteškoće. Sve veće zakiseljavanje mora uvelike doprinosi njezinu rasprostranjenju. Ta meduza potiče “cvjetanje mora”, a posebno velike mase zabilježene su od 2003. do 2007. godine.
Drugi po brojnosti je rebraš Venerin pojas (Cestus veneris) i na nj otpada petinu zapažanja. Vrlo je nježne građe i može narasti do jedan metar duljine.
Treća je skifomeduza Cotylorhiza tuberculata, čija pojavnost iznosi 17 posto, a koja se najčešće javlja u masama. Njezino cvjetanje na južnom Jadranu nije bilo ni blizu opsegu cvjetanja na sjevernom Jadranu, ističe se.
Strane meduze
U tekstu se ističe pojava tri vrste meduza koje nisu porijeklom iz europskih voda. To je slatkovodna hidromeduze Craspedacusta sowerbii, čija je izolirana masovna pojava zabilježena u jezeru Kuti blizu ušća rijeke Neretve.
Pored nje u istraživanju dugom četvrt stoljeća zabilježene su strane vrste Aurelia cf. solida, koja je znatno prisutnija na sjevernom Jadranu, i Mnemiopsis leidyi, jedne od najinvazivnijih morskih vrsta, koja je u nekoliko navrata zapažena u luci Ploče.
Smatramo da je unošenje M. leidyi u ovo područje uzrokovano ispuštanjem balastnih voda s brodova koji dolaze s teretom iz sjevernog Jadrana. Dapače, od ljeta 2016. ta je invazivna vrsta stalno prisutna u sjevernom Jadranu tijekom tople sezone, često u iznimno velikim masama i sada s prepoznatljivim posljedicama na biokemijske cikluse i prehrambenu mrežu, ističu autori.
U Sredozemnom moru otkriven je velik broj stranih vrsta meduza, do kojih šest vrsta naseljava Jadransko more. Neke od imaju veliki potencijal naseliti Jadransko more, ističe se.
Stanje za sada dobro, prijetnje vidljive
Primjer negativnog utjecaja na ekološki sustav i biološku raznolikost jest trajno nastanjivanje plavog raka (Callinectes sapidus) u delti Neretve, što je rezultat ispuštanja balastnih voda napominju autori.
Naše istraživanje pokazuje da je istočna obala južnog Jadrana naseljena relativno stabilnom faunom meduza, čiji se sastav i brojnost nisu bitno promijenili posljednjih desetljeća, kažu autori u zaključku i ocjenjuju da su rezultati u skladu s ciljevima Okvirne direktive o morskoj strategiji EU-a (MSFD) za postizanje “dobrog ekološkog statusa”.
Želatinozni, mesožderni plankton krupnije veličine, čije se vrste obično nazivaju “meduzama”, može formirati masivno cvjetanje koje ima različite negativne ekološke utjecaje na usluge ekosistema, zdravlje ljudi i gospodarske djelatnosti, posebice ribarstvo i akvakultura, kaže se u tekstu i zaključuje da njihovo cvjetanje potiču pretjerani ribolov, izmjene staništa i globalne klimatske promjene.
Protest Ukrajinaca protiv invazije Vladimira Putina na njihovu domovinu
Pedesetak povjesničara iz zemlja članica bivše Jugoslavije potpisalo je Deklaracije “#obranimo povijest” u kojoj su osudili falsificiranje povijesti i njenu zloupotrebu za opravdavanje ratne politike i agresije prema suverenoj i međunarodno priznatoj državi Ukrajini.
Zloupotreba povijesti u političke svrhe dovela je prije nekoliko desetljeća do tragičnih ratova na prostoru bivše Jugoslavije i zato upozoravamo na opasnost manipuliranja prošlošću radi raspirivanja mržnje, proizvodnje rata, dehumanizacije neprijatelja i opravdavanja ratnih zločina, kaže se u deklaraciji koja je u srijedu navečer objavljena na portalu historiografija.hr, a prije toga na nekoliko mrežnih stranica u zemljama potpisnika.
Historija je slobodna i autonomna znanstvena disciplina koja služi istraživanju i razumijevanju procesa iz prošlosti. Historija ne smije služiti legitimiranju bilo čijih partikularnih nacionalnih aspiracija i teritorijalnih pretenzija, ističu povjesničari iz Zagreba, Podgorice, Beograda, Pule, Sarajeva, Splita – Mostara, Koprivnice, Ljubljane, Novog Sada, Tuzle, Skoplja i Nikšića.
“Ustajemo u obranu naše discipline! Zahtijevamo od svih političara, kako u našim zemljama, tako i relevantnih političara na međunarodnoj sceni, da vode odgovorne politike sjećanja i nastave povijesti, da prestanu sa zloupotrebom prošlosti i da se ne oslanjaju na historičare, intelektualce i interesne grupe koji potpiruju nacionalističke strasti i šire govor mržnje da bi ostvarili vlastite interese.”
U deklaraciji se zaključuje: “Dižemo glas u obranu svoje profesije i neometanog prava na život i afirmaciju svih individualnih i kolektivnih identiteta, a u ovom trenutku, naročito ukrajinskog identiteta i slobode građanki i građana Ukrajine.”
Dvjesto dva migranta spašena su u četvrtak u Doverskom prolazu dok su pokušavali preploviti La Manšu ne bi li se domogli Engleske, priopćile su francuske mjesne vlasti.
U noći sa srijede na četvrtak i tijekom dana u četvrtak operativno regionalno središte za nadzor i spašavanje (CROSS) Griz-Nez identificiralo je “nekoliko plovila u Doverskom prolazu kojima je trebala pomoć”, saopštila je pomorska prefektura za La Manche i Sjeverno more.
Jedan je tegljač prvo preuzeo 43 brodolomca.
Poslije je u drugim dvjema operacijama izvukao iz mora 56 ljudi.
Spasilačka služba je pritekla u pomoć 41 osobi, ophodni brod ratne mornarice spasio je 16 migranata, a carinska služba 46.
Od kraja 2018. sve su brojniji pokušaji migranata da ilegalno prijeđu La Manche i domognu se Velike Britanije, unatoč opetovanim upozorenjima vlasti da je put opasan zbog gustog prometa, jakih struja i ledenog mora.
Na tom putu poginulo je najmanje 30 ljudi, a četvero je nestalo u 2021., pokazuju podatci pomorske policije.
U januaru je u moru izgubio život azilant kojemu je prijetila deportacija.
