Slušajte nas | Boka News

Proljećno izdanje Filmskog festivala Herceg Novi

Boka News

-

06/05/2022 6:53

Proljećno izdanje Filmskog festivala Herceg Novi

Pobjednički filmovi Sarajevo Film Festivala (SFF), Zagreb Film Festivala (ZFF), Festivala autorskog filma (FAF) i Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala (FFHN-MFF), biće prikazani na Proljećnom izdanju ovih festivala online, na platformi Ondemand.kinomeetingpoint.ba.

Filmovi će biti dostupni od petka 6. juna do 15. maja na linku:

www. ondemand.kinomeetingpoint.ba/page

U programu Proljećnog izdanja Filmskog festivala Herceg Novi su filmovi nagrađivani na sva četiri festivala: “Konačna sloboda” Sebastiana Meisea (Njemačka, Austrija), “Oaza” Ivana Ikića (Srbija, Holandija, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Francuska), “107 majki” Petera Kerekesa (Slovačka, Češka, Ukrajina) i “Čuvar brata svoga” Ferita Karahana (Turska).

“Konačna sloboda” Sebastiana Meisea događa se u poslijeratnoj Njemačkoj. Hansa višestruko hapse i zatvaraju zato što je homoseksualac. Zbog člana 175. njegova želja za slobodom sistematski se osporava. Jedina stabilna veza u njegovom životu postaje veza koju ostvaruje s Viktorom, osuđenim ubicom s kojim dijeli zatvorsku ćeliju. Prvobitno gađenje prerasta u ljubav. Film je osvojio Srce Sarajeva za najbolji film Sarajevo film festivala, Zlatna kolica za najbolji film Zagreb film festivala i Specijalno priznanje Festivala autorskog filma. “Konačna sloboda” je bio austrijski kandidat za Oskara i dobitnik je Nagrade žirija u programu Izvjestan pogled festivala u Kanu.

Film “Oaza” prati Mariju, koja se po dolasku u instituciju za mlade sa posebnim potrebama ubrzo sprijatelji sa podjednako neustrašivom djevojkom Draganom. Kada postane jasno da su obje zaljubljene u povučenog mladića Roberta, njihov odnos je ugrožen i postepeno prerasta u opasnu igru žmurke sa ciljem da on bude osvojen. Osuđene na doživotno skrivanje od društva, tinejdžere obuzima čežnja za nezavisnošću i ljudskom konekcijom. Vođeni novootkrivenim osjećanjima želje i zavisti, njihovi impulsivni postupci ruše krhki balans uspostavljen strogim pravilima institucije i prelivaju se u konfrontaciju i očajnički bijeg u slobodu. Film je nagrađen Velikom zlatnom mimozom za najbolji film na Filmskom festivalu Herceg Novi i Zlatnim kolicima za najbolji film Zagreb film festivala. Bio je kandidat Srbije za Oskara u kategoriji najboljeg filma na stranom jeziku.

Film “107 majki” govori o Lesji – ona je počinila zločin iz strasti koji će joj donijeti sedmogodišnju kaznu u ženskom zatvoru u Odesi. Upravo je rodila svoje prvo dijete, a sada ulazi u svijet naseljen samo ženama: zatvorenicama, medicinskim sestrama i čuvaricama, ženama svake životne dobi, suprugama i udovicama, kćerima, sestrama, trudnicama, ženama s djecom. Da nema boje odežde, bilo bi ponekad teško reći ko je ko. Film je osvojio Specijalno priznanje na Festivalu autorskog filma u Beogradu. “107 majki” je bio slovački kandidat za Oskara u kategoriji najboljeg filma na stranom jeziku.

Film “Čuvar brata svoga” osvojio je nagradu publike za najbolji film Mreže festivala Jadranske regije – Adriatic Audience Award – sabiranjem glasova publike na sva četiri festivala, kao i glasova publike koja su ovaj film gledali online putem. Jusuf i njegov najbolji prijatelj Memo pohađaju školu za kurdske dječake internatskog tipa, koja je smještena na osami u planinama istočne Anadolije. Kada Memo oboli od misteriozne bolesti, Jusuf je, da bi pomogao svom prijatelju, prisiljen da se suoči s birokratskim preprekama koje pred njega postavlja represivna školska uprava. Dok odgovorne odrasle osobe shvate ozbiljnost Memove zdravstvene situacije i pokušaju ga prebaciti u bolnicu, iznenadne guste snježne padavine zatrpavaju školu. Bez izlaza i očajni da prizovu pomoć, dok vrijeme neumitno prolazi i prijeti da istekne, nastavnici i učenici počinju igrati igru prebacivanja krivice, u kojoj na površinu izbijaju stare zamjerke i dobro čuvane tajne. Film je na Berlinaleu osvojio nagradu FIPRESCI.

Uz filmove će kao bonus sadržaj na platformi Ondemand.kinomeetingpoint.ba biti dostupni i razgovori s autorima.

Na inicijativu Sarajevo Film Festivala, po prvi put su se kao Mreža festivala Jadranske regije udružila četiri vodeća filmska festivala iz četiri zemlje, istog govornog područja: Sarajevo film festival (BiH), Zagreb film festival (Hrvatska), Festival autorskog filma (Srbija) i Filmski festival Herceg Novi (Crna Gora). Nakon zajedničkog programa koji su kreirali selektori ova četiri festivala, publika je izabrala najbolji film ovog programa. To je film “Čuvar brata svoga”, koji će zahvaljujući osvojenoj nagradi publike od 23. maja biti u bioskopima širom bivše Jugoslavije.

Proljetno izdanje Sarajevo Film Festivala / Prolećno izdanje Festivala autorskog filma / Proljećno izdanje Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala / Proljetno izdanje Zagreb Film Festivala, biće održano od 6. do 15. maja 2022. godine na platformi Ondemand.kinomeetingpoint.ba

Mreža festivala Jadranske regije podržana je iz programa Kreativna Evropa – MEDIA.

Kako gledati filmove na Ondemand.kinomeetingpoint.ba

Kada odete na Ondemand.kinomeetingpoint.ba i kliknete opciju “Create account”, unesite svoje podatke u ponuđena polja. Ponuđena polja uključuju vaše ime i prezime, e-mail adresu, kreiranje vaše lozinke i druge osnovne podatke. Kreiranjem accounta, bićete u mogućnosti da vidite sadržaj koji vam je dostupan zavisno od teritorije sa koje pristupate platformi. Izaberite film, kliknite opciju “Rent” i unesite detalje svoju bankovne kartice. Potom potvrdite opciju “Rent”. Nakon toga film koji ste iznajmili možete pronaći u sekciji “My Library”. Kada prvi put kliknete “Play”, odnosno nakon pokretanja filma, film ćete moći da gledate 48 sati koliko god puta želite. Uživajte u filmovima!

Ukrajina: Novi UN-ov konvoj za evakuaciju civila ide prema Azovstalu

Svijet

Boka News

-

06/05/2022 6:52

0

Ukrajina: Novi UN-ov konvoj za evakuaciju civila ide prema Azovstalu

Novi konvoj Ujedinjenih naroda očekuje se u petak kako bi se evakuirali zadnji civili iz čeličane Azovstal u Mariupolju, zadnjem uporištu ukrajinskoga otpora u strateški važnoj luci, bez ikakvoga jamstva o prekidu borbi. Pomoćnik glavnoga tajnika Ujedinjenih naroda zadužen za humanitarna pitanja Martin Griffiths najavio je u četvrtak da novi konvoj kreće prema gradu koji je postao simbol ruske invazije započete 24. veljače.

“Konvoj je na putu prema Azovstalu kamo će stići sutra ujutro, uz nadu da će pokupiti i zadnje civile iz toga pakla u kojemu žive toliko tjedana i mjeseci, i dovesti ih na sigurno”, rekao je Griffiths u Varšavi. Međunarodni odbor Crvenog križa potvrdio je da je uključen u operaciju.

“Zamislite taj pakao! Tamo ima djece!”

Prošlog vikenda Azovstal je napustilo stotinjak civila u evakuaciji koju su organizirali UN i Crveni križ. Informacije o situaciji u mariupoljskoj čeličani u kojoj se nalaze civili i branitelji i dalje su proturječne.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je u četvrtak u video poruci da ruske snage nastavljaju napadati čeličanu, unatoč ruskome obećanju o trodnevnom prekidu paljbe koji je trebao početi u četvrtak ujutro.

Ruska bombardiranja i dalje traju, “a još se trebaju evakuirati civili, žene, djeca”, rekao je u poruci objavljenoj na njegovom profilu na Facebooku. “Zamislite taj pakao! Tamo ima djece! Više od dva mjeseca neprestanog bombardiranja, smrt je stalno blizu”, dodao je.

Putin se oglasio o Azovstalu

Ruski predsjednik Vladimir Putin potvrdio je u četvrtak navečer da je “ruska vojska i dalje spremna osigurati evakuaciju civila” iz Azovstala, kojih bi moglo biti još dvjestotinjak, zarobljenih u kompleksu s ukrajinskim borcima. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov ustvrdio je da ruska vojska poštuje prekid vatre oko tvornice te da humanitarni koridori oko Azovstala “funkcioniraju”.

To su demantirali ukrajinski branitelji, a zamjenik zapovjednika pukovnije Azov, koja brani pogone, Svjatoslav Palamar rekao je u video snimci da se unutar same čeličane vode “krvave borbe” i da se Rusi ne drže obećanja o primirju.

Razina mora na Novom Zelandu raste dvostruko brže od očekivanog – studija

Prst u more

Boka News

-

06/05/2022 0:12

0

Razina mora na Novom Zelandu raste dvostruko brže od očekivanog – studija

Razina mora u dijelovima Novog Zelanda raste dvostruko brže nego što se očekivalo, posebno ugrožavajući dva najveća grada u zemlji, rezultati su studije objavljeni u ponedjeljak.

Podaci prikupljeni duž obala Novog Zelanda ukazuju na to da neka područja već tonu za tri do četiri milimetra godišnje.

Projekcije, koje je jedan stručnjak nazvao “pomalo zastrašujućima”, rezultat su opsežnog petogodišnjeg istraživačkog programa koji se provodio pod nazivom NZ SeaRise. U njemu sudjeluje više desetaka domaćih i međunarodnih znanstvenika, a financira ga vlada.

Prema njihovim prognozama vlasti imaju manje vremena od očekivanog da bi isplanirale na koji se način prilagoditi posljedicama klimatskih promjena, posebice preseljenju stanovnika koji žive uz obalu.

Premijerka Jacinda Ardern je kazala da je planiranje u tijeku. Ono obuhvaća predviđanje troškova i budžeta za preseljenje stanovnika iz potencijalno ugroženih područja i za izgradnju potrebne infrastrukture.

Tim Naish, profesor na Sveučilištu Wellington u Viktoriji i jedan od članova programa NZSeaRise kaže da bi, ako do 2100. godine globalno razina mora poraste za oko pola metra, ona mogla dosegnuti gotovo metar u velikom dijelu arhipelaga, s obzirom na to da istodobno tone i kopno.

Takav bi scenarij bio posebno poguban za stanovništvo glavnoga grada Wellingtona, kod kojega bi do 2040. porast razine mora mogao iznositi i 30 cm, a to se očekivalo tek 2060. godine.

Stoga bi njegovi stanovnici svake godine mogli biti izloženi velikim poplavama s nesagledivom štetom.

“Imamo manje vremena za djelovanje nego što smo ranije predviđali”, rekao je Naish. “Pomalo je zastrašujuće, no ipak imamo još vremena za djelovanje”.

Podaci programa NZ SeaRise pokazuju da je porastu mora najizloženija jugoistočna obala naseljenijega Sjevernog otoka, a opasnosti je osobito izložen Auckland, koji je sa 1,7 milijuna stanovnika najveći grad u zemlji.

Predviđa se da će razina mora rasti 50 posto brže u priobalnom području u središtu grada i u nekoliko predgrađa, što bi moglo imati golem utjecaj na cijene kuća i premije osiguranja.

NZ SeaRise je razvio i online alate namijenjene stanovnicima i vlastima, zahvaljujući kojima će se moći provjeriti predviđanja za područja u kojemu pojedinci žive te će se moći procijeniti rizik od poplava i erozije.

“Dakle, još uvijek imamo vremena, ali više ne možemo sjediti prekriženih ruku”, rekao je Naish, pozvavši izabrane dužnosnike i promotore da razmisle o tome na koji se način najučinkovitije prilagoditi porastu razine mora.

Premijerka Ardern je pozvala svoje sugrađane da naprave sve što mogu kako bi se smanjila emisija štetnih stakleničkih plinova i ograničile posljedice klimatskih promjena. Podsjetila je da je porast razine mora posljedica globalnog zatopljenja i otapanja ledenjaka.

Split očekuje 295 kruzera s 300 hljada putnika

Region

Boka News

-

06/05/2022 0:07

0

Split očekuje 295 kruzera s 300 hljada putnika

Ove godine u splitskoj luci očekuje se uplovljavanje 295 kruzera s oko 300 hiljada putnika iz brojnih zemalja, doznaje Hina u Lučkoj upravi Split.

Rukovoditelj operative Vicko Vrgoč kaže da je od početka godine do danas u Split stiglo 37 kruzera, koji su doveli oko 20 hiljada putnika.

Ukupno su do kraja godine najavljena 323 uplova, jer će neki od 295 kruzera u grad pod Marjanom uplovljavati više puta. Uglavnom plove pod zastavom Malte, Italije, Paname, Bahama, Norveške, Bermuda, Nizozemske, Belgije, Maršalskih otoka, Francuske i Sv. Vincenta, no na njihovim su palubama putnici iz cijelog svijeta.

– Ostvare li se svi najavljeni dolasci, to će biti rekord s obzirom da je do sada rekordna bila 2016. godina kada smo imali 286 kruzera. To je što se tiče dolazaka kruzera, a što se putnika tiče rekordna nam je godina bila 2019. godina, kada smo imali više od 357 tisuća putnika koji su u Split stigli s 282 kruzera, rekao je Vrgoč.

Prema najavama, najduži kruzer koji će ove godine uploviti u Split je kruzer koji plovi pod panamskom zastavom – MSC Fantasia, dug 333,33 metra, a dolazi 9. svibnja. Odmah nakon njega po dužini su MEIN SCHIFF 5 dug 295,30 metara pod zastavom Malte, potom talijanska Costa luminosa dug 294,50 metara, te još jedan malteški kruzer, TBC Marella Explor od 263,9 metara.

Direktorica gradske Turističke zajednice Alijana Vukšić podsjeća kako kruzing turizam u svijetu ima puno prednosti i nedostataka. Najveća je prednost što se gosti koji dolaze kruzerima vraćaju kao stacionarni gosti i to je, smatra, izvrsna promocija destinacije, najviše troše na suvenire, a u zadnje je vrijeme Split prepoznat kao shopping destinacija jer turisti s kruzera u posljednje vrijeme žele odlaziti u shoping centre.

– Oni organiziranim prijevozom idu i na Klis, Kaštela i u Trogir. Jedini problem je gužva u destinaciji, ali to se pokušava riješiti koordiniranim rasporedom s Lučkom upravom tako da nikada u gradu nije više od dva manja ili jedan veći kruzer. S Udrugom turističkih vodiča se dogovaraju koridori o kretanju grupa, a sve kako se ne bi stvarale veće gužve u gradu, istaknula je Vukšić.

Skupština usvojila: Lokalni izbori odloženi za jesen

Boka News

-

05/05/2022 22:11

0

Skupština usvojila: Lokalni izbori odloženi za jesen

Skupština Crne Gore je usvojila dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, kojima se odlažu izbori u više crnogorskih opština.

Za razlog hitnosti stupanja na snagu Zakona danom objavljivanja u Službenom listu, glasalo je 45 poslanika, a 16 ih je bilo protiv.

Amandman Miloša Konatara (URA) postao je sastavni dio Zakona, a njime je predviđeno da se izbori održe najkasnije do 30. oktobra, umjesto, kako je ranije definisano, da se održi 30. oktobra.

Dopunama predloga Zakona traži se odlaganje izbora u Pljevljima, Rožajama, Plavu, Tivtu, Budvi, Plužinama, Žabljaku, Bijelom Polju, Šavniku, Baru, Danilovgradu, Kolašinu, Glavnom gradu Podgorici i u Skupštini Opštine Golubovci – opštine u okviru Glavnog grada.

Poslanik Demokratske Crne Gore Momo Koprivica kazao je da je ovaj predlog “akt bez presedana”.

“Ovim antizakonom se definiše i datum održavanja izbore, dakle opštomm pravnom normom iz zakona se supstituiše, zamjenjuje Odluka o raspisivanju izbora koju donosi nadležni organ po Ustavu”, kazao je Koprivica.

On je dodao da se ovaj “antizakon” odnosi na sasvim drugačiji društveni ambijent, zato što danas u CG imamo dvije opštine: Budvu i Tivat, gdje su Odlikom vlade raspisani izbori.

Sa strane predlagača obratio se poslanik URE Miloš Konatar koji je kazao da ovakav predlog nije novina.

„Ovaj isti ovaj zakon, s istom namjerom da se izbori odlože, predlagan je u novembru. Traženo je odlaganje u Petnjici, Cetinju i Mojkovcu. I u januaru smo imali inicijativu da se izbori u Ulcinju i Beranama odlože i održe sa izborima u grupi opština“, rekao je Konatar.

Tokom sezone uredne isporuke ugovorenih količine vode za Tivat

Boka News

-

05/05/2022 21:04

0

Tokom sezone uredne isporuke ugovorenih količine vode za Tivat

Predstavnici lokalne uprave grada Tivta, gradonačelnik, Željko Komnenović, potpredsjednik Vladimir Arsić, sekretar sekretarijata za privredu Vedran Božinović i Alen Krivokapić, izvršni direktor D.O.O. Vodovod i kanalizacija Tivat, su, u susret predstojećoj ljetnjoj sezoni, inicirali sastanak sa Josipom Đuraškovićem, izvršnim direktorom D.O.O. Regionalni vodovod Crnogorsko primorje i Ivanom Špadijerom, tehničkim direktorom ovog Društva, i iskazali zabrinutost zbog nedavnih medijskih natpisa u vezi sa nedostatkom vode iz regionalnog vodovodnog sistema (RVS), tj. sa vodoizvorišta Bolje Sestre, za uredno vodosnabdijevanje opština Crnogorskog primorja tokom narednih ljetnjih mjeseci.

Gradonačenik Opštine Tivat je istakao da na teritoriji opštine već boravi veliki broj gostiju, a da se u narednim nedjeljama očekuje veliki priliv turista i uspješna ljetnja sezona, zbog čega je od ključnog značaja obezbijediti uredno vodosnabdijevanje i izbjeći neprijatna iznenađenja tokom sezone.

Izvršni direktor ViK Tivat, Alen Krivokapić, je naglasio da ovo Društvo ima dugogodišnju uspješnu saradnju sa Regionalnim vodovodom i aktivan Ugovor o isporuci nedostajućih količina vode od 24. septembra 2020. godine, u skladu sa kojim je Regionalni vodovod, uprkos izazovima sa kojima se suočava u vidu smanjenja izdašnosti izvorišta Bolje Sestre, uredno isporučivao ugovorene količine, kao i količine preko ugovorenih i do sada nije dolazilo do prekida ili poremećaja u isporukama nedostajućih količina vode opštini Tivat. Direktor Krivokapić je, međutim, izrazio zabrinutost povodom nedavnih medijskih natpisa u kojima se predviđa mogućnost da Regionalni vodovod ne bude u stanju da isporuči potrebne količine vode Primorju tokom ovogodišnje ljetnje turističke sezone, što je i bio osnovni povod da se inicira sastanak i razmjene precizne informacije i planovi u vezi sa vodosnabdijevanjem tokom predstojećih mjeseci.

Tehnički direktor Regionalnog vodovoda, Ivan Špadijer, je pojasnio da su, kao i svake godine, sve aktivnosti na pripremi RVS za održiv rad u toku ljetnje turističke sezone 2022. godine obavljene planiranom dinamikom i da je pogonska spremnost RVS u kontinuitetu na veoma dobrom nivou u odnosu na količine vode koje se isporučuju. Tehnička služba Regionalnog vodovoda će obezbijediti sve uslove za maksimalni režim rada tokom ljetnjih mjeseci i za urednu isporuku svih ugovorenih količina vode opštinama na Primorju, i ne očekuje se značajan nedostatak vode u odnosu na prošlogodišnju sezonu, bez obzira na stanje izvorišta Bolje Sestre, koje je i dalje ugroženo.

Direktor Regionalnog vodovoda, Josip Đurašković je dodao da je svima poznato stanje vodoizvorišta Bolje Sestre koje je velikim dijelom rezultat ekocida koji se decenijama odvija na rijeci Morači i Cijevni, tj. u drugoj zoni sanitarne zaštite vodoizvorišta i da Regionalni vodovod u kontinuitetu nastoji da, u saradnji sa nadležnim državnim organima, obezbjedi zaštitu ovog izvorišta koje je od strateškog značaja za turističku privredu Crne Gore.

Uprkos svim izazovima, direktor Đurašković je izrazio uvjerenje, a na osnovu trenutnih parametara u vezi sa izdašnošću izvorišta Bolje Sestre, da tokom predstojeće ljetnje sezone Opština Tivat i ViK Tivat mogu da računaju na urednu isporuku ugovorenih količina vode iz RVS, kao i da je Regionalni vodovod preduzeo sve aktivnosti na smanjenju rizika od nedostatka vode u špicu sezone. Regionalni vodovod će, kao i prethodne godine, voditi dnevnu kontrolu raspoloživih količina vode, planirati rad pumpnih agregata na način da se zahvate maksimalne raspoložive količine vode iz vodozahvata kako bi obezbijedio potrebne količine vode i spriječio zastoj u urednom vodosnabdijevanju Crnogorskog primorja.

DPS: Kulturna mafija preuzima kulturu u Kotoru?

Boka News

-

05/05/2022 15:42

0

DPS: Kulturna mafija preuzima kulturu u Kotoru?

Otvoreno pitanje za sve: Da li već duže od godinu dana u kulturi našeg grada vlada diletantizam, neznanje, partiokratija? U čije ime se sprovodi mobing, progon zaposlenih, zloupotreba finansijskih sredstava, nepoštovanje zakona, saopšteno je iz Opštinskog odbora DPS Kotora.

Kako su naveli, kultura i kulturni sadržaji su samo gomila nekih događaja, bez jasne sadržine i cilja. Novac se ne žali i ne manjka za podobne, koje po pravilu prati atribut – nesposoban. I svi ćute, svakojaki NVO i mediji koji su nekad naricali nad kulturnom baštinom našeg drevnog grada.

“A plate nikad više i koeficijenti bolji, kao nagrade za samovolju i iživljavanje nad svima. Al’ pošto nijesmo životinje, kao crni peraški kokot, nema ko dva slova napisati od zavisnih i nezavisnih, privatnih i javnih medija i servisa”, navode u saopštenju.

A oni koji nam danas rukovode kulturom grada, dodaju iz DPS Kotor-a, iznose pred iste te medije „milione i kamione“, koje oni drugi “dadoše” onim privatnima, a ovi opet nekim NVO-ima i firmama i tako lanac podebeo. Milioni se nabrajaju, ali nikako do kraja da saznamo ko koga kupuje i kome puni džepove. Valja podsjetiti da su obje strane politički partneri, a pritom i trenutna vlast.

Prije toga obavezno prethodi čuvena floskula borbe i brige za kulturu Kotora, želja da joj se vrati stari sjaj. Ovo posljednje, njima samima zvuči dobro i rado se poštapaju tom krilaticom, jedino nijesu definisali što to zapravo znači i koliko unazad treba da se vratimo.

“Zato pitanje iz naslova: Je li to novi organizovani kriminal urniše kulturu u Kotoru? Ovaj to radi nevidljivo, tiho, sa scenskim osmjehom i lažnom ljubaznošću u maniru čuvenog filmskog ostvarenja režisera Fransisa Kopole”, piše u saopštenju.

Kako su naveli, zajedničko je da ćute i nadležni i nenadležni, jedino se uzdamo da je čuvena trojka u ime naroda spasila grad od nazadovanja. Usvojili smo budžet, pa sad možemo, još jače, da zaoremo po dubini. Od daljeg propadanja smo se zaustavili u devedesete, pa nam popovi otvaraju izložbe, a karnevali su poskupjeli kao gremi nagrade ili zlatne palme.

“To što smo ove godine umjesto tradicionalne karnevalske povorke gledali štrace, izuzev časnih pojedinaca i prekrasne djece iz vrtića, ne brine dežurne kritičare i spin majstore. Toliko jadno, da ni kapo od karnevala nije htio stati na čelo ovakve povorke. Primjetiste li to tradicionalisti i zaljubljenici Kotora”, kazalu su iz Opštinskog odbora DPS Kotora.

Ocijenjuju kako se izložbeni depoi se pretvaraju u kafe prostor i jeftine suvenirnice, predstavljajući dostignuća novog doba i pionire “slobode“.

Iz DPS Kotora su kazali da bi Vicko Bujović, skinuo kapu današnjim preduzetnim menadžerima njegove palate. Dopala bi mu se onako u kompletu. Od boje zidova pa do rigipsanih zidova, koji kriju rane ove palate i vlažne fleke, kojih je na pretek. No, malo štuka i piture i sve je riješeno. Kafić na samom ulasku, kao i brendirana suvenirnica.

“Za pohvalu je i poslušnost divnih gospođa koje su se školovale da budu etnolozi, istoričari umjetnosti, bibliotekari, profesori jezika, nerjetko magistri. Zavezale su travese i prodaju kafe, sokiće i u nijemoj tišini osluškuju, hoće li biti još strašnije”, zaključuju u saopštenju.

IJZ: Preminula jedna osoba, 65 novooboljelih, Kotor 6, H. Novi 4, Tivat 1

Boka News

-

05/05/2022 15:35

0

IJZ: Preminula jedna osoba, 65 novooboljelih, Kotor 6, H. Novi 4, Tivat 1

U posljednja 24 sata od posljedica koronavirusa preminula je jedna osoba, a registrovano je 65 novooboljelih, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ.

Oporavila su se 102 pacijenta, a trenutno oboljelih je 551.

COVID-19, dnevni izvještaj#ijzcg pic.twitter.com/uodthCAcz9

— Institut za javno zdravlje Crne Gore (@ijzcg) May 5, 2022

“Frenki i Džoni” u Tivtu

Art

Boka News

-

05/05/2022 15:02

0

U Velikoj sali CZK Tivat u petak, 6. maja u 20 sati biće odigrana pozorišna predstava “FRENKI I DŽONI”, produkcija BeoArt 2015, Beograd. Romantičnu komediju po tekstu Terensa Maknelija (Terrence McNally) režirala je Tea Puharić, a igraju Sloboda Mićalović i Igor Đorđević.

Riječ rediteljke: “Frenki i Džoni je aktuelan i neophodan komad koji govori o skidanju oklopa i gardova. O dozvoljavanju mogućnosti da budemo voljeni. O dozvoljavanju mogućnosti da budemo povređeni. Svi tražimo ljubav, ali da li smo sposobni da volimo? Ova partija šaha dvoje inteligentnih i atraktivnih, ali emocionalno osakaćenih ljudi, ipak je dirljiva jer oni pristaju da daju šansu vezi koja od starta izgleda osuđena na propast i osvajaju nas idejom da i „autsajderi“ mogu jednostavno uploviti u luku ljubavi. Kao što Džoni kaže: Nikada ne biraš ljubav. Ona bira tebe.”

Bokeški Forum predao listu za izbore u Tivtu

Boka News

-

05/05/2022 14:49

0

Bokeški Forum predao listu za izbore u Tivtu

Bokeški Forum predao je danas OIK Tivat listu od 32 kandidata za odbornice i odbornike za izbore koji bi trebali 5.juna da se održe u Tivtu.

Sam naziv liste, na kojoj su od prva četiri kandidata tri dame, a koji glasi “Ajmo za Tivat, Ajmo za Boku” dovoljno govori o našem izbornom programu.

Ne želeći da se upuštamo ni u kakve kalkulacije onih kojima je do Tivta i Boke stalo koliko do lanjskog snijega, ispunili smo na vrijeme našu zakonsku obavezu i spremni dočekujemo predstojeće izbore. Sama pomisao da neko želi silom na sramotu da odloži izbore u Tivtu i Budvi, gradovima u kojima je prinudna uprava, nas sablažnjava i ukazuje na političku snagu aktera te farse. Mi u njoj ne želimo da učestvujemo na taj način, već smo sve propisane rokove i procedure ispoštovali na vrijeme.

Izuzetno smo zadovoljni načinom na koji su naši kadrovi odgovorili obavezama. Zbog toga smo se i pored ponuda za koalicije odlučili za samostalan nastup na izborima, ponosni na ono što jesmo. Sa osnovnim ciljem u kojem zagovaramo program maksimalne decentralizacije u Boki i Tivtu, u kojem će svako dobronamjeran biti rado viđen gost. U kojem Boka i njen status za nas nemaju alternativu.

Crna Gora je naša država! Boka je naš Dom.

IZBORNA LISTA BOKEŠKI FORUM – AJMO ZA TIVAT, AJMO ZA BOKU

dr Andrija Petković doktor političkih nauka
Marija Maja Giljača pravnik
Ivana Aranđus pravnik
Sandra Sindik turizmolog
Damir Nikolić profesor
Dijana Petović Brguljan pravnik
Branislav Banjo Matijević menadžer
Nenad Kostić radnik
Slobodan Marić ugostitelj
Ivan Vuksanović privatnik
Mirela Štilet ekonomista
Jasna Kijac ekonomista
Jelena Kvaščev frizer
Kathrine Crvelin radnik
Marinka Perović frizer
Andrej Pavlović student
Janko Vučić penzioner
Ivan Bošković elektrotehničar
Nemanja Dubravčević elektroničar
Staša Ćeranić student
Saša Marković tehničar
Mirko Vulević penzioner
Danijel Vuković sportista
Jelkica Petrović turizmolog
Olga Uskoković radnik
Gordana Goca Marković frizer
Dolores Pivić kuvar
Andrija Bulajić privatnik
mr Dijana Sindik magistar muzike
Predrag Kovačević menadžer
Vedran Božinović ekonomista
Igor Radošević menadžer