Potresna svjedočanstva ljudi koji su dva mjeseca proveli u tunelima čeličane

0
Potresna svjedočanstva ljudi koji su dva mjeseca proveli u tunelima čeličane
Pregovori o evakuaciji civila u više su navrata propadali posljednjih sedmica (Reuters)

Žestoke borbe u Ukrajini i danas se vode na istoku zemlje, u regiji Donbas, a Ukrajinci i dalje pokušavaju vratiti grad Herson na jugu, najveći koji su Rusi u dosadašnjem dijelu rata potpuno zauzeli. Nedaleko od toga grada, u blizini aerodroma koji je pod kontrolom ruskih snaga, dogodila se velika eksplozija. Ukrajinci su izvijestili i o višestrukim eksplozijama u Odesi. Nakon što su jučer izvučeni prvi civili iz čeličane Azovstalj u Mariupolju, danas je evakuacija usporena. Više ukrajinskih izvora tvrdi da su ruske snage žestoko bombardirale čim je završila jučerašnja evakuacija. Svjedočanstva ljudi koji su dva mjeseca proveli u podzemnim tunelima čeličane potresna su…

Za stotinjak civila agonija skrivanja u podzemnim tunelima industrijskog kompleksa Azovstalj napokon je završena.

Iz opkoljene čeličane žene i djeca jučer su evakuirani pod okriljem UN-a i Međunarodnog crvenog križa.

– Čekali smo ovdje dva mjeseca, rekla je jedna žena.

Izgladnjeli i iscrpljeni, autobusima su prevezeni u grad Zaporižja, koji je unatoč žestokim ruskim napadima i dalje pod ukrajinskom kontrolom.

– Mjesec dana četrdeset nas jelo je šest limenki hrane. Od njih bismo skuhali dva lonca juhe i to je sve što smo jeli tijekom dana, rekla je Jelena Ajtulova, stanovnica Mariupolja evakuirana iz čeličane Azovstalj.

– Živjeli smo u podrumu od 27. veljače. Nismo izlazili jer nam je kuća u neposrednoj blizini Azovstalja. Cijelo vrijeme bili smo izloženi napadima. Kuća nam je potpuno uništena. Imali smo dvokatnicu, više je nema, izgorjela je do temelja, rekla je stanovnica Mariupolja Natalija Cintomirska.

– Prvi put u svim danima rata proradio je ovaj vitalni koridor. Prvi put dogodio se dvodnevni prekid vatre na području Azovstalja, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Azovstalj i dalje utočište za više od 2000 ukrajinskih vojnika i civila

Evakuacija civila iz Mariupolja nastavljena je i danas, ali ne iz Azovstalja, koji je ponovno meta ruskih napada. Industrijski kompleks i dalje je utočište za više od 2000 ukrajinskih vojnika i civila.

– Nadamo se da će se evakuacija i spašavanje civila nastaviti. Nadamo se i da će našoj vladi u suradnji s međunarodnim organizacijama UN-om i Crvenim križem poći za rukom spasiti ranjene borce. Upozorili smo da ima i ljudi zarobljenih pod ruševinama Azovstalja, rekao je Sviatloslav Palamar, zamjenik zapovjednika bojne Azov.

Rusi nastavljaju ofenzivu u Donbasu. Prema tvrdnjama ukrajinske vojske, nastoje zauzeti istočni grad Rubižnje i pripremiti napad na Severodoneck.

– Ciljevi napada dokazuju da je za rusku vojsku rat protiv Ukrajine rat istrebljenja. Gađali su skladišta poljoprivrednih poduzeća. Uništeno je skladište žitarica, granatirano je i ono s gnojivima. Nastavili su granatirati stambene četvrti u regiji Harkiv, rekao je Zelenski.

U granatiranju je uništena škola u gradu Lisičansk, koji su ruske snage okružile s tri strane.

– Situacija je ekstremna i veoma opasna, rekao je jedan liječnik.

/Gordan Žvanović HRT/

U blizini Mamule ulovio tunu tešku 50 kg

Donosimo kratku priču o ulovu tune teške 50 kilograma koju je u petak 29. aprila u popodnevnim satima ulovio Jovan Peričić.

“Borba sa tunom je trajala oko dva sata. Tuna od 50 kg je uhvacena u blizini  Mamule na dubini od oko 40 metara. Glavni izazov je bio izvući toliku tunu sa opremom namenjenom za daleko manje ribe” – kazao je za naš portal Jovan Peričić.

Ukinuta COVID ograničenja za ulazak u Hrvatsku i Srbiju

0
Ukinuta COVID ograničenja za ulazak u Hrvatsku i Srbiju
Granični prelaz Karasović foto Boka News

Ukinuta su sva COVID ograničenja za ulazak u Hrvatsku i Srbiju.

Odluka o privremenom ograničavanju prelaska preko graničnih prelaza, koja je bila važeća do 30. aprila, nije produžena, što znači da su ukinuta ograničenja za ulazak u Hrvatsku, potvrdilo je Ministarstvo unutarnjih poslova Hrvatske.

“Ulazak u Republiku Hrvatsku dozvoljen je uz uvažavanje uvjeta ulaska koji su bili važeći prije epidemije COVID-19, odnosno uz uvjete propisane Zakonom o schengenskim granicama, Zakonom o strancima i dr. (bez udovoljavanja epidemiološkim uvjetima)”, izvijestio je MUP, prenosi Hina.

Posljednja odluka o privremenom ograničavanju prelaska preko graničnih prelaza bila je na snazi od 9. aprila. Prema njoj putnicima iz EU za ulazak u Hrvatsku više nije bilo potrebna COVID potvrda, dok su državljani trećih zemalja morali ispunjavati epidemiološke uvjete.

Slobodan ulazak u Srbiju

Vlada Srbije saopštila je da od utorka, 3. maja prestaju važiti sve mjere kontrole i ograničenja za ulazak u Srbiju, u vezi sa virusom korona, kako za strane, tako i za domaće državljane.

Od ponoći, državljani Srbije, kao i strani državljani, pri ulasku u zemlju neće biti u obavezi da imaju negativan PCR test, brzi antigenski test, dokaz o preležanoj bolesti, niti potvrdu o vakcinaciji, bez obzira na to iz koje zemlje svijeta dolaze u Srbiju, prenosi FoNet.

Odluka o slobodnom ulasku građana Srbije i stranih državljana u zemlju donesena je na osnovu trenutne epidemiološke situacije u zemlji i u skladu je sa odlukama većine zemalja Evrope i regiona.

Iz Vlade poručuju da će nadležne institucije nastaviti da prate razvoj epidemijske situacije u Srbiji iz sata u sat i da će blagovremeno obavještavati javnost o tome.

Korona presjek: 46 novopozitivnih, bez preminulih

0
Korona presjek: 46 novopozitivnih, bez preminulih
Vaccine, Delta soj ,Covid19,

U posljednja 24 sata registrovano je 46 novih slučajeva koronavirusa, a smrtnih ishoda povezanih sa covid 19 nije bilo, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ.

Oporavilo se još 49 osoba.

Broj trenutno oboljelih u CG iznosi 643.

 

Kotor – Koncert Marka Simovića na violini i Nikole Vučkovića na klaviru

0
Kotor – Koncert Marka Simovića na violini i Nikole Vučkovića na klaviru
Nikola i Marko

U organizaciji ŠOSMO “Vida Matjan” Kotor, u utorak 03.05. u 20 sati u Koncertnoj dvorani –Crkva sv. Duha, održaće se koncert dva crnogorska umjetnika.

Kotorskoj publici predstaviće se Marko Simović na violini i Nikola Vučković na klaviru.

Na programu su djela Schnittkea, Prokofieva i Ravela.

U Budvi trenutno oko 16.000 turista

0
Budva – turisti

U Budvi je ovih dana primjetan veliki broj turista iz regiona ali i šire, koji su prvomajske praznike odlučili da provedu u ovom gradu.

Iva Bajković iz Turističke organizacije opštine Budva, kazala je da u Budvi trenutno boravi oko 16.000. turista.

„Riječ je o gostima u hotelskom smještaju koji su pretežno iz Njemačke, Francuske, Italije, Albanije i Grčke, dok je u privatnom smještaju najveći broj gostiju iz Rusije i Ukrajine“, navela je Bajković.

Dodala je da dostupni podaci pokazuju da je posjećenost u predsezoni bolja nego u proteklim godinama, te da očekuju i uspješnu sezonu.

„Očekujemo da će rezultati tokom sezone biti još značajniji i bolji“, poručila je Bajković.

Bilo da su po prvi put u Budvi, ili već dugogodišnji posjetioci, turisti većinom imaju pozitivne utiske, te su oduševljeni morem, prirodom, Starim gradom, kao i provodom.

„Ovo je odlična destinacija, svima bih preporučio da posjete ovo mjesto“, kazao je Laris iz Letonije.

Sa njim je saglasan i Tom iz Engleske.

„Ovo je divno mjesto. Prethodno smo bili u sjevernom dijelu Crne Gore, na Durmitoru, a zatim smo željeli da vidimo i ovaj dio zemlje. Prelijepo je“, kazao je Tom.

U Budvi trenutno oko 16.000 turista
Budva – turisti

U Budvi je prisutan i veliki broj turista iz regiona.

„Dugo nijesam bio u Budvi van sezone. Veoma mi je prijatno. Pozvao bih sve koji su u prilici da dođu u Budvu, jer je to jedno od najljepših mjesta na crnogorskom primorju“, kazao je Marko iz Pančeva.

Nataša iz Skoplja takođe je oduševljena Budvom.

„Prelijepo je, svake godine sve bolje i bolje. Mislim da je najljepše posjetiti Budvu u maju i junu“, poručila je Nataša.

Publika u Tivtu uživala u koncertu grupe Who see

0
Publika u Tivtu uživala u koncertu grupe Who see
Whoo see u Tivtu

Prve noći maja, na Gradskoj rivi Pine u Tivtu brojni posjetioci i sugrađani Tivta uživali su u Koncertu grupe Who see, koji je organizovala Turistička organizacija grada Tivta u saradnji sa Opštinom Tivat. Događaj je ozvaničio početak ljetnje turističke sezone, a Tivćani najavljuju ljeto za pamćenje.

Član sastava Who see, Dejan Dedović – Dedduh  kazao je agenciji Mediabiro da mu je čast što ovim nastupom otvaraju ljetnju sezonu, i dodao da se nada da će ovo ljeto ispuniti sva očekivanja.

“Mislim da je naše primorje lijepo, imamo dosta dobrih sadržaja, festivala a i jeftinijii smo dosta od drugi destinacija. Ovom prilikom pozivam sve da dođu kod nas, da se kupamo i uživamo zajedno”, poručio je on.

Nakon pauze od pet godina, kada je posrijedi kreativno stvaranje ovog sastava, Dedduh kaže da pripremaju novi album, po njegovom mišljenju najbolji do sad.

Whoo see u Tivtu

“U ovom period pandemije trudili smo se da stvaramo, budemo kreativni i pravimo nove pjesme. Nadam se da će se publici svidjeti naš novi album”, kazao je on.

Mario Đorđević Nojz, kaže da se raduje što se polako stvari vraćaju u normalu, te da vjeruje da će predstojeća ljetnja sezona biti baš onakva  na kakvu su posjetioci Tivta i Boke navikli godinama unazad.

Nakon predgrupe Milky Wave, publika je do kasnih časova uživale uz zvuke Who see – a, a sudeći po atmosferi sa tivatske rive, Tivćani pripremaju nezaboravno ljeto.

Prihodi Sueskog kanala u travnju dosegli najvišu razinu svih vremena

0
Prihodi Sueskog kanala u travnju dosegli najvišu razinu svih vremena
Suecki kanal – Foto: gCaptain

Uprava egipatskog Sueskog kanala priopćila je u nedjelju da su njeni mjesečni prihodi u travnju dosegnuli najvišu razinu u povijesti, izvještava Anadolu Agency, a prenosi Geopolitika.news.

U priopćenju, uprava Sueskog kanala navodi da je međunarodni plovni put u travnju ostvario prihod od 629 milijuna dolara, što je povećanje od 13,6% u odnosu na 553,6 milijuna dolara prošle godine. Strateški plovni put povisio je tranzitne naknade za brodove od prošle godine djelomično zbog procvata globalne trgovine. Godine 2021. Sueski kanal zabilježio je svoje najveće prihode od 6,3 milijarde dolara.

Ukupan broj brodova koji su prošli 193 kilometara dugim plovnim putem koji povezuje Crveno i Sredozemno more porastao je za 6,3 posto u odnosu na godinu dana ranije na 1 929 plovila. Prevozili su teret ukupne težine 114,5 milijuna tona, što je najveća mjesečna neto količina tereta prevezena kanalom, rekao je. Broj tankera za naftu, tankera za ukapljeni prirodni plin i kontejnerskih tankera u travnju je porastao za 25,8 posto, 12 posto i 9 posto u odnosu na prethodnu godinu, navodi Al Arabiya.

Prošle je godine prekinuta plovidba Sueskim kanalom kada se divovski brod Ever Given nasukao i blokirao plovni put na gotovo šest dana.

Brodovi svakodnevno uplovljavaju u Luku Kotor – Plan o posjeti 240 kruzera biće premašen

Brodovi svakodnevno uplovljavaju u Luku Kotor – Plan o posjeti 240 kruzera biće premašen
Kruzer MSC FANTASIA na sidru pored Ljutom – foto S. L

U Luku Kotor je za prva četiri mjeseca već uplovio 41 kruzer sa 22.579 turista, dok će plan o posjeti 240 kruzera biti premašen.

Predsjednica Odbora direktora Luke Kotor, Ljiljana Popović Moškov, kazala je da je menadžment luke planirao dolazak 240 kruzera do kraja ove godine, ali prema trenutnim trendovima, može se očekivati uplovljavanje 350 brodova za kružna putovanja, prenosi portal RTCG.

Popović Moškov je za Radio Crne Gore kazala da, nakon dvije pandemijske godine od početka ove godine, u kotorsku luku svakodnevno uplovljavaju manji i velelepni megakruzeri.

Drevni grad u Boki samo danas je posjetilo više od hiljadu turista koji su doputovali kruzerima Norwegian star i La Belle de L’Adriatique.

– Sa zadovoljstvom mogu da vam kažem da je od početka godine u našu luku do danas uplovio 41 brod, to je mimo naših očekivanja. Možemo reći da je Crnu Goru posjetilo 22.579 putnika, a za čitavu prošlu godinu taj broj je iznosio 9.139. To je još jedan pokazatelj da možemo očekivati uspješnu turističku sezonu kada su kruzeri u pitanju – kazala je Popović Moškov.

Kruzer u Kotoru 2022. – Foto Z. Nikolić Boka News
Ona je rekla da, ako je suditi po početku, plan menadžmenta, da će do kraja tekuće godine u Luku Kotor uploviti 240 kruzera, biti premašen.
– Ako bismo pogledali kako smo dinamički planirali ovaj početak godine mogu da kažem da smo do kraja aprila predvidjeli da će u Luku Kotor uploviti 30-ak brodova, što znači da mi sada imamo realizaciju koja je veća od planirane. Ako se taj trend nastavi možemo da očekujemo do 350 uplovljavanja do kraja godine, nadam se da se ništa u svijetu neće desiti što bi to poremetilo – dodala je Popović Moškov.
Popović Moškov je navela da Luka Kotor ima odličnu saradnju sa Pomorskim fakultetom Kotor i Institutom za biologiju mora, koji prikupljaju i analiziraju brojne podatke o uticaju uplovljavanja kruzera na morski ekosistem i vazduh u Bokokotorskom zalivu.

Bogati Ukrajinci i Rusi podižu cijene najma nekretnina u Crnoj Gori

0
Bogati Ukrajinci i Rusi podižu cijene najma nekretnina u Crnoj Gori
Boka Kotorska panorama

Siromašni Ukrajinci idu u Nemačku, jer tamo od države dobijaju novac i smeštaj, a bogati dolaze kod nas, u Crnu Goru, i iznajmljuju ili kupuju luksuzne stanove, vile sa pogledom na more i na godinu dana.

To je cenu kvadrata podiglo i do 50 odsto u nekim mestima, pričaju za Nova.rs zaposleni u agencijama za nekretnine na crnogorskom primorju. Naseljavanje bogatih Ukrajinaca, ali i velikog broja Rusa, u protekla tri meseca, uticalo je na skok cena nekretnina, ali i na način života i poslovanja lokalnog stanovništva, koje se sad prilagođava novim komšijama i kriznoj situaciji u svetu.

Pripreme za letnju sezonu u priobalnim mestima u Crnoj Gori, ove godine izgledaće nešto drugačije u odnosu na prethodne.

“Od sredine marta, sve je više Ukrajinaca i Rusa u gradovima na primorju. Najviše ih je u Budvi, Baru, Kotoru i Tivtu. Cene kvadrata za kupovinu stanova i kuća drastično su skočile. Tamo gde je kvadrat bio 1.700, sad je oko 2.400, a negde i više. Ukrajinci retko kupuju nekretnine, uglavnom iznajmljuju stanove i kuće na godinu dana. Kod nas su došli oni koji imaju para, sa leksusima i mercedesima, koji su navikli na život na visokoj nozi. Sad će ovde živeti pored mora, na obali, na čistom vazduhu, na suncu, celo leto, a verovatno i duže. Sigurno da neće da idu na Cetinje, u Nikšić ili Berane, normalno je da dođu na more. Vlasnici stanova i kuća svakako uzimaju novac minimum šest meseci unapred, kako bi se osigurali. Oni Ukrajinci koji nisu imali para, otišli su u Nemačku. Kolega koji tamo radi, rekao mi je da Ukrajinci od Nemaca, od države, dobijaju pomoć, 950 evra mesečno, a imaju obezbeđen i smeštaj. Poznato je da naša država ni nama ne može da pomogne, a još manje Ukrajincima ili bilo kome drugom, tako da ovamo dolaze samo oni kojima finansijska pomoć nije neophodna“ priča za Nova.rs Nikola Kotlaja, menadžer u jednoj agenciji za nekretnine na crnogorskom primorju.

Osim Ukrajinaca, naglašava, uprkos sankcijama i nepostojećim direktnim letovima, ima i sve više Rusa.

„Ljudi iz Rusije dolaze u Crnu Goru, uglavnom preko Srbije, a dolaze na primorje i beže od političke situacije u njihovoj državi, koja im ne ide na ruku zbog poslovanja. Masovno iznajmljuju stanove i kuće. Bogati Rusi i Ukrajinci su međutim doveli naše lokalno stanovništvo, ali i sezonske radnike i naše stalne goste, turiste, koji dolaze svakog leta, u nezgodan položaj. Sada su cene toliko skočile da ‚obični smrtnici‘ ne mogu da priušte to da plate. Radnici iz regiona, koji godinama dolaze na primorje i rade u sezoni, iznajmljivali su apartmane za 400 evra, a sada teško da i za 1000 evra mogu da nađu pristojan smeštaj. To su nenormalni skokovi cena“ kaže Kotlaja.

Nekretnine, međutim, kupuju najvše Crnogorci.

„Kupci su najčešće naši, ljudi iz Crne Gore. Preživeli smo devedesete, sećamo se šta nam je inflacija uradila i sada nam se smeši još jedna, možda i gora. Ljudi su u panici, pa su svi pokupili novac ‚iz slamarica‘ i troše na nekretnine, jer im uskoro sam novac, kao takav, neće ništa značiti. Pitanje je šta će sa njim moći da kupe, a kad imaju nekretninu to ipak nešto vredi. Takođe kad kupe, odmah iznajme Ukrajincima ili Rusima, vide da je to sada unosan biznis, pa se većina okrenula poslu sa nekretninama” priča naš sagovornik iz Crne Gore.

Cene kvadrata su toliko skočile da su donedavni zakupci morali urgentno da napuste stanove u kojima su živeli kao podstanari, jer su vlasnici naprasno prodali nekretninu Ukrajincu ili Rusu.

„Komšinica je živela u stanu, pet godina kao podstanar, u brdima iznad Budve, što je dosta daleko od grada. Pre dve nedelje je vlasnik prodao taj stan Ukrajincima za 3.000 evra po kvadratu, a do ove godine je tamo kvadrat bio duplo jeftiniji. Rekao joj je bukvalno preko noći da mora da se iseli. Takođe, prijatelj iz Tivta je iznajmio stan porodici iz Ukrajine na godinu dana i uzeo je blizu 10.000 evra unapred. Svi jure da prodaju ili izdaju nekretninu sad dok su cene visoke“ kaže Jasmina Ćirković, pravnica iz Budve.

Osim što su skočile cene stanova, lokalno stanovništvo na primorju, posebno trgovci i ugostitelji, prilagođavaju se ljudima iz Ukrajine, pa su tako mnogi imali probleme jer su navikli na Ruse, a teško ih razlikuju.

„Otkud ja znam da li mi je u radnju ušao Rus ili Ukrajinac, kad svi govore ruski. Ako pogrešim, odmah viču i jedni i drugi. Tako mi se desilo da su skoro bili turisti sa kruzera, iz Zapadne Evrope, ušli su u radnju, potrpali suvenire u kesu, i taman kad su hteli da plate, videli su na zidu okačenu majicu sa Putinovim likom, i sve su vratili. Još su vikali na mene da širim rusku propagandu. Do juče su ovde bili masovno Rusi i njima je odgovaralo što prodajemo babuške, šolje i majice sa Putinom i ruskom zastavom, ali sad je to problem, pa smo sve rusko morali da sklonimo“ priča Đuro Popović, radnik u suvenirnici u Kotoru.

Njegova koleginica iz Budve, međutim, neće ništa da sklanja, ali krije.

„Nisam imala neprijatnih situacija, ali činjenica je da je sad mnogo više Ukrajinaca nego Rusa, a ima i turista sa Zapada koji preferiraju Ukrajinu i ježe se od priča o Rusiji i Putinu. Kod nas dolaze turisti sa svih strana da kupuju suvenire, a trudim se da ništa ne govorim, neću da se svađam, hoću samo da prođe ovo ludilo i da nekako preživimo i prehranimo porodice. Imamo majice sa Putinovom slikom. Nisam ih bacila, ali sam ih stavila iza kase da se ne vide, samo se naziru, pa će ih videti baš onaj ko zagleda. Možda neko i to još hoće da kupi, što da sklanjam“ kaže Danijela, radnica u suvenirnici u Starom gradu.

Zbog Ukrajinaca i Rusa, koji su naselili crnogorsko primorje u velikom broju, što pokazuju registarske tablice vozila u saobraćaju i ruski jezik koji se čuje na ulicama više nego ijedan drugi, lokalno stanovništvo, zaposleni u prodavnicama, apotekama, buticima, ali i u kafićima i restoranima, pozdravljaju vas na ruskom, dok ne progovorite srpski i ne uvere se da ste – „naši“.