Menadžment Aerodroma Crne Gore (ACG) uspostavio je saradnju sa renomiranom avio kompanijom Flynas, koja je zainteresovana za direktne letove na relaciji Rijad – Tivat i Rijad – Podgorica.
Pregovore sa tom kompanijom iz Saudijske Arabije, u ime ACG vodio je član Odbora direktora Eldin Dobardžić, koji se sreo sa potpredsjednikom Flynasa za međunarodnu prodaju, Abdulillah Al Eidijem i regionalnim menadžerom te kompanije Mehmedom Caymazom. U delegaciji Flynasa koja je u posjeti ACG, je i izvršni direktor te kompanije Stefan Magiera.
– Veoma sam srećan jer nakon dva mjeseca intenzivnih pregovora prvi put u Crnu Goru dovodimo renomiranu aviokompaniju iz Saudijske Arabije, Flynas, a ujedno i otvaramo tržište od oko 35 miliona stanovnika za Crnu Goru. Ono što je kuriozitet, i što me posebno raduje, je činjenica da su turisti iz Saudijske Arabije zaintersovani za sjever naše države i naše prirodne ljepote. To je posebna šansa za dodatni razvoj turizma i privrede sjevera. Prema uvjeravanjima koje smo dobili tokom pregovora, ali i na sastanku u ACG, dio njihovih turista svakako će biti okrenut i ka našem jugu, pa će Flynas letjeti i za Tivat – kazao je Dobardžić.
Ističući da se dolaskom turista iz Saudijske Arabije dodatno širi turistička ponuda, naglasio je i da se ujedno i otvaraju vrata potencijalnim investitorima sa Bliskog istoka.
– Načelno smo, na naš prijedlog, dogovorili da Flynas već u martu, promotivnim letom doveze u Crnu Goru novinare i turističke radnike iz Saudijske Arabije, kojima ćemo prezentovati ljepote Crne Gore, a zaista imamo šta da im pokažemo. Oni će ljepote naše države predstaviti svojim sunarodnicima. Naravno, očekujemo direktnu podršku države, jer je veoma važno da se oni od kojih to zavisi uključe u pregovore o viznoj liberalizaciji za državljane Saudijske Arabije i da ćemo, na obostranu korist napraviti dogovor. Tim povodom organizovan je i sastanak sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem. Vjerujem da ćemo uskoro građane obradovati novim vijestima, sa preciznim datumima prvih letova, što je svakako značajno za ekonomiju naše države – poručio je Dobardžić.
Trojica speleologa zapela su u austrijskoj špilji nakon što je otopljena voda napunila tunelski sustav brže nego što su očekivali, blokirajući im izlaz, kažu spasilački timovi.
Špiljski sustav Lamprechtshöhle nalazi se u blizini njemačke granice. Proteže se oko 60 kilometara i jedan je od najdubljih na svijetu.
Neke od špilja sada su do vrha ispunjene vodom, što znači da je izgubljen kontakt s istraživačima koji su bili u špilji na 20-satnom obilasku kako bi skupljali kamenje.
– Optimistični smo jer su istraživači dobro opremljeni profesionalci koji se znaju nositi s takvom situacijom, rekla je Monika Feichtner, voditeljica lokalne organizacije za spašavanje iz špilja. Napomenula je da postoje sigurnosne niše i spremišta zaliha za takve situacije.
Spasioci rade na tome da sastave tim od četiri osobe koji će pronaći nestale istraživače, provjeriti njihovo stanje i pružiti im sve potrepštine. Ali nema razloga misliti da se išta dramatično dogodilo, rekao je voditelj tima Gernot Salzmann za televizijsku kuću oe24.
Vlasti kažu da poljski istraživači koji su desetljećima posjećivali Lamprechtshöhle spadaju među najbolje poznavatelje špilje.
Sljedećih dana očekuju se i niske temperature koje bi trebale uzrokovati pad vodostaja i osloboditi put do izlaza. Ali teško je reći koliko bi to moglo potrajati.
– Bez obzira na sve, ne mogu plivati jer za to morate biti apsolutni stručnjak, a s našeg stajališta za to trenutno nema potrebe, rekao je Wolfgang Gadermayr, spasilac i geolog.
Za skoro 18 godina postojanja, hercegnovska klasična knjižara, Knjižara So, sve je vrijeme komunicirala sa domaćim i sa fureštim čitaocima stvarnosti – i putem znalački poslaganih izloga.
„U početku niko na to nije obraćao pažnju“, kaže Nikola Malović, pisac i knjižarski pi-ar, „ali danas ima poprilično ljudi koji nam namignu kada pročitaju poruku koju šalje konstelacija iz izloga. Da knjige pričaju sa knjigama utvrdio je Umberto Eko u romanu Ime ruže, ali da se susjedstvom knjiga u izlogu može poslati sezonska, subverzivna ili pak angažovana poruka, manir je koji Knjižara So njeguje od 2004. godine.“
Izlog koji su iz Turističke organizacije Herceg Novi i krovne ustanove kulture „Hercegfest“ nagradili dvama ulaznicama za neku od manifestacija koje slijede, dakako je tematski, posvećen je Prazniku mimoze, te se otud i fotomonografija „Praznika mimoze – 50 godina“ (objavljena prije tri godine) nalazi u prvom planu. Oko te knjige je naslov nagrađen NIN-ovom nagradom, te mnoga libra sa morskom, pomorskom i bokokotorskom tematikom.
Na pitanje da li je lako napraviti prigodni, tematski i kakvi god izlog, direktorka Knjižare So, Viktorija Malović odgovara:
„Mimo koncepta, što je u aktuelnom slučaju 53. Praznik mimoze, najteže je u kaskadni poredak postaviti naslovnice na način da donja knjiga nikad ne sakriva naslov gornje knjige.“
Od danas, valja nam obratiti pažnju na izlog Knjižare So. Stalno se mijenja, i svake sedmice priča drugu priču.
Svečanim otvaranjem i koncertom Nede Ukraden večeras je na punom Trgu Nikole Đurkovića u Herceg Novom zvanično počeo 53. Praznik mimoze.
Otvaranju je prethodio defile Gradske muzike Herceg Novi, Mjesne muzike Đenović, mažoretki, trombonjera i klovnova od Igala do centralnog gradskog trga. Veseloj povorci su se pridružili i brojni posjetioci.
Praznik mimoze je otvorio predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić, koji je tom prilikom rekao da je ova manifestacija i tokom prošle godine održala kontinuitet, sačuvala autentičnost i vezu koja traje već pet decenija.
Neda Ukraden u HN – foto Mediabiro
“Lani smo sadili mimozu, da bismo je ovog februara ponovo brali sa vama, slaveći prijateljstvo, ljubav i ljepotu”, kazao je on i poručio: “Mimoza je pobijedila pandemiju”.
Katić je kazao da su, iako je epidemiloška situacija bila neizvjesna, 53. Praznik mimoze planirali sa optimizmom, što se pokazalo kao dobra odluka. Pripremljeno je više od 40 programa koji će trajati do polovine marta.
“Pred nama je mjesec dana zabave, plesa, druženja sa prijateljima koji nam dolaze iz regiona i Evrope. Herceg Novi će tokom 53. Praznika mimoze biti centar dobre energije našeg regiona. Dobrodošli na najveću novsku feštu”, poručio je Katić.
Stevan Katić
Praznik mimoze je manifestacija od značaja ne samo za Herceg Novi nego i za cijelu Crnu Goru, rekla je sekretarka za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi, Ana Zamelić Pištalo.
“Naša očekivanja za početak Praznika su ispunjena, dosta posjetilaca, dosta najava. Veliku posjetu očekujemo i sjutra na rivijeri. Sami početak praznika nam daje naznake da će ovaj festival biti uspješan”, kazala je ona.
Nakon koncerta domaćeg benda “Trio mare”, nastupila je i zvijezda večeri Neda Ukraden.“Ja se nekako i osjećam kao Novljanka,ovdje sam toliko puta nastupala i pjevala tako da Herceg Novi doživljavam kao svoj grad “, kazala je ona.
Mažoretnkinje – foto Mediabiro
Ukradenova je istakla da je ranije često nastupala i na Kanli kuli, te da se izuzetno radovala večerašnjem koncertu.
“Nisam zaista dugo ovdje nastupala, pogotovo na ovom lijepom festivalu. Ovo je izuzetno veče i ja ću se potruditi da ovo bude prava fešta”, kazala je ona.
Gradska muzika Herceg Novi
Generalni pokrovitelj 53. Praznika mimoze je Opština Herceg Novi, organizator Javna ustanova kulture „Herceg-fest“, a pokrovitelj Turistička organizacija Herceg Novi.
Četrdeset izlagača iz regiona i Evrope predstavlja se na 3. Salonu vina u hotelu Lazure, koji je danas otvoren u okviru programa 53. Praznika mimoze i trajaće dva dana.
Smotra izabranih vinarija privukla je pažnju poznavalaca i ljubitelja vina, kao i kompanija iz oblasti hotelijerstva i ugostiteljstva. Salon je otvorio predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić.
„Drago mi je što se ovaj Salon treći put održava u prelijepom ambijentu hotela Lazure. Imali smo u toku prethodne 53 godine na Prazniku mimoze salone vina i drago mi je što su gospodin Uljarević i ovaj hotel prepoznali značaj ovakve manifestacije. Nadamo se da se Salon više nikada neće prekidati i da će postati tradicija u okviru Praznika mimoze“, poručio je Katić. On se zahvalio izlagačima, proizvođačima vina, privrednicima i posjetiocima Salona, poželio im je ugodan boravak u Herceg Novom i uživanje u Prazniku mimoze.
Organizatori Salona vina su hotel Lazure i „Compania de Vinos Mne“, u saradnji sa Opštinom Herceg Novi, a predstavljaju se renomirani izlagači iz Francuske, Italije, Hrvatske, Srbije, BIH, Makedonije i Crne Gore.
Prisutnima je u ime hotela Lazure dobrodošlicu poželio generalni menadžer Branko Putnik. Kako je kazao, pandemija je prošle godine omela održavanje ove manifestacije, ali to je samo povećalo iščekivanja i želju sa kojom ove godine otvaraju treće izdanje Salona.
Salon vina, Lazure
„Pred nama su dva dana čistog uživanja gdje ćete probati najbolja vina iz regije i mnogih zemalja Evrope. Citiraću Remarka i otkriti vam tajnu da su ova vina cijeđeno sunce, koje ne ide direktno u želudac već se skuplja iza očiju i mijenja pogled na svijet“, kazao je Putnik.
U ime „Compania de Vinos Mne“ obratio se direktor Željko Uljarević, ističući da su vinari jedva čekali da se odazovu pozivu, kao i posjetioci. On se zahvalio hotelu Lazure na partnerstvu, a Opštini Herceg Novi što je prepoznala značaj ovog događaja.
„Salon privuče mnogo ljudi, mnogo gostiju iz regiona i svijeta, da prepozaju Praznik mimoze sa dobrom čašom vina. Sve se uklopilo i danas otvaramo i ovaj festival vina i Praznik“, rekao je Uljarević i poželio prisutnima da uživaju u vinu i Mimozi.
Sajam vina će biti otvoren danas i sjutra od 13 do 20 časova, a poseban vinski meni pripremljen je za Vinsko veče 19. Februara.
Crnogorsko društvo za borbu protiv raka obilježava pedeset pet godina od osnivanja. Tim povodom prenosimo saopštenje koje su nam proslijedili.
“Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) obilježava 55 godina od osnivanja Društva Crne Gore za borbu protiv raka koje je osnovano u Titogradu, današnjoj Podgorici 18. februara 1967. godine, što znači naravno i pedeset pet godina od prvih aktivnosti u borbi protiv raka kod nas.
Samo obilježavanje ovog dana osim podsjećanja na pedeset pet godina starog Društva i aktivnosti u borbi protiv raka, ima zadatak i da opomene i pozove građane da pored naše stalne borbe protiv raka, treba zajedno da učestvujemo u tome i pobijedimo opaku bolest koliko je to moguće.
Prvi predsjednik Društva bio je akademik Ljubomir Rašović, potpredsjednici dr Nikola Ivović i Milo Kralj, a sekretar dr Petar Martinović. Upravni odbor su sačinjavali ugledni intelektualci i javne ličnosti toga vremena (ljekari, pravnici, ekonomisti, pisci, političari, kulturnjaci …, među kojima dr Bato Pešić, Čedo Šćepović, dr Bećko Lakić i mnogi drugi).
Radiološki institut koji je postao specijalizovana ustanova za liječenje oboljelih od raka počeo je da se radi te iste, 1967. godine. Danas je to nova, savremena i odlično opremljena ustanova – Klinika za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore, koja opslužuje pacijente kako iz cijele Crne Gore, tako prema potrebi i one iz regiona. Ono što izdvajamo i jako je interesantno za javnost je sljedeće, a to je da je Društvo Crne Gore za borbu protiv raka još prije 51 godinu, tj od 1 do 8. marta 1971. godine, u Crnoj Gori po prvi put organizovalo i Nedjelju borbe protiv raka zajedno sa društvima za borbu protiv raka republika bivše SFRJ. Takođe treba naglasitida je Nedjelja borbe protiv raka 1973. godine bila posvećena problemu pušenja i raku pluća po prvi put na ovim prostorima. U to vrijeme Nedjelja borbe protiv raka je postala tradicionalna, a Društvo je u ono vrijeme imalo odličnu saradnju sa Crvenim krstom Crne Gore i Jugoslavije.
Početkom devedesetih godina dvadesetog stoljeća Društvo Crne Gore za borbu protiv raka je smrću velikog broja kadrova – entuzijasta, ratnim okruženjem, kao i raspadom bivše domovine – SFRJ prestalo da postoji.
Nastavak tradicije i aktivnosti u borbi protiv raka u Crnoj Gori vezuje se za Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR), koje je osnovano 5. novembra 2001. godine. U ostvarivanju sveobuhvatne borbe protiv raka zadatak CDPR-a je da podstiče i koordinira aktivnost članova i aktivista u borbi za smanjivanje broja novooboljelih od ove opake bolesti. Istovremeno CDPR je kao cilj postavilo i smanjenje stope smrtnosti od raka u Crnoj Gori, kao i podizanje kvaliteta života oboljelih. Borba protiv pušenja (jedan od glavnih, ako ne i glavni uzročnik vezan za nastanak ove opake bolesti) i poštovanje Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda, koji je donesen na našu inicijativu prije osamnaest godina, je takođe jedan od ciljeva CDPR-a.
Ovaj tekst ima svrhu da podsjeti javnost na 18. februar 1967. godine i početak aktivnosti, kao i pionire u borbi protiv raka u Crnoj Gori. Istovremeno sa nastankom tadašnjeg Društva Crne Gore za borbu protiv raka, ali i 2001. godine nasljednikom CDPR-a, se nadamo da se svih proteklih pedeset pet godina Crnom Gorom širi ideja humanosti sa jedinim mogućim ciljem, a to je pomoći oboljelima od ove opake, ali danas ipak izlječive bolesti” .- navodi se u saopštenju Crnogorskog društva za borbu protiv raka.
Ovogodišnje kotorske zimske karnevalske svečanosti održaće se u periodu od četvrtka 24. februara, do ponedeljka 28. februara.
Zimski kotorski Karneval jedinstvena je tradicionalna manifestacija koja zbog svoje viševjekovne tradicije ima poseban značaj.
Program Tradicionalnog kotorskog Karnevala započeće u četvrtak, 24.02. Abrumom “Za nas Kotorane”, a okupljanje će biti u 18 sati ispred Glavnih gradskih vrata.
Program će se nastaviti velikim dječijim maskenbalom koji će se održati u organizaciji ŠC Kamelija u petak, 25.02. sa početkom u 17.30 sati.
U subotu, 26.02. biće organizovan maškarani đir “Štorija o kotorskome Krnevalu” autorke Dolores Bonić Fabian Gašler, dok je karnevalski Abrum planiran za 11 sati. Na terasi Gradske kafane “Dojmi” održaće se humanitarna karnevalska tombola sa početkom u 11.30 sati.
Nedjelja 27. februar je posvećena najvećoj fešti. Predvođena kapom karnevala, karnevalska povorka će krenuti u 14 sati od otvorenog bazena do Macea, nakon čega će se spaliti krivac za sve nevolje Kotora, kao što tradicija nalaže.
Po završetku karnevalske povorke na Trgu od oružja pripremili smo raznovrstan muzički program. Od 16.00 sati nastupiće grupa “Tri kvarta”, nakon njih od 17.30 sati bend “The grupa”, od 19.00 sati bend “Nitro” a od 20.30 sati ansambl “Toć”.
Program zatvaramo karnevalskim takmičenjem u pravljenju njoka pod nazivom “Oli ti ga njokada” u organizaciji ŠC Kamelija u ponedjeljak, 28.02 sa početkom u 19.00 sati.
Drugog dana karnevala tradicionalno iz štampe izaći će humoristično-satirični list „Karampana“. Kutija predviđena za dostavljanje tekstova koji čine sadržaj ovog lista može se naći na Informativnom kiosku Turističke organizacije, ispred glavnih gradskih vrata.
Organizator manifestacije je Turistička organizacija Opštine, NVU “Karampana” i NVO „Fešta“ uz pokroviteljstvo Opštine Kotor.
Pozivamo sve karnevalske grupe, škole, vrtiće, sve ljubitelje dobre zabave da maskirani svojim prisustvom uveličaju karnevalske svečanosti, poručuju organizatori.
Kotorski karneval
Program manifestacije:
24.02.2022.g. (četvrtak) ABRUM ZA NAS KOTORANE- 18:00H ISPRED GLAVNIH GRADSKIH VRATA
25.02.2022.g. ( petak ) VELIKI DJEČIJI MASKENBAL – ŠC KAMELIJA SA POČETKOM U 17:30h
26.02.2022.g. ( subota ) – MAŠKARANI ĐIR 10:00h
ŠTORIA O KOTORSKOME KRNEVALU
– ABRUM 11:00h
– HUMANITARNA KARNEVALSKA TOMBOLA ( TERASA GRADSKE KAFANE DOJMI) SA POČETKOM U 11:30h
Kompanija Pomorski saobraćaj iz Herceg Novog koja obavlja trajektni prevoz u Boki Kotorskoj, saopštila je da je i za nju potpuna novina da Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), u postupku dodjele prava na linijski trajektni prevoz u Bokokotorskom zalivu, preko tjesnaca Verige, umjesto Zakona o koncesijama, ima namjeru primijeniti Zakon o javno privatnom partnerstvu (ZOJPP).
“Vijesti” su u četvrtak objavile tekst o tome da pripema koncvesionog aranžmana i raspisivanje tendera za dodjelu dugoročne koncesije na brodskii prevoz putnika i vozila na jedinoj trajektnoj liniji u državi, dratsično kasni u odnosu na ranije najave čelnika MKI. Ministar Mladen Bojanić i njegovi saradnici ranije su čvrsto obećavali da će Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore koja je pod nadležnožču MKI, do kraja prošle godine sprovesti tenderski postupak i odrediti novog koncesionara koji će ubuduće obavljati djelatnost trajektnog prevoza na ovoj liniji. To se međutim, ni do danas nije desilo, a kako su “Vijestima” rekli iz MKI, sada je umjesto Zakona o koncesijama, namjera države da ovo pitanje reguliše preko Zakona o privatno-javnom partnerstvu, te da su tek započele preliminarne aktiovnosti oko izrade “Analize opravdanosti za prevoz trajektom Kamenari-Lepetani“.
Reagujući na ove navode, iz kompanije Pomorkski saobraćaj koja trenutno vrši ovu djelatnost, juče su saopštili da “iz objavljenog teksta, povodom kojeg reagujemo, ukazujemo da je Pomorski saobraćaj prvi put saznao da MKI, u postupku dodjele prava na linijski trajektni prevoz u Bokokotorskom zalivu, preko tjesnaca Verige, ima namjeru primijeniti Zakon o javno privatnom partnerstvu v(ZOJPP).”
“Ukazujemo da je postupak shodno ZOJPP daleko složeniji i zahtjevniji od koncesionog postupka i da, shodno našoj procjeni, a držimo da smo temeljno istražili stvari, taj postupak može da traje od dvije do četiri godine. Valja ukazati i to da upravo zbog kompleksnosti i složenosti primjene ZOJPP ovo bi bio prvi projekat u Crnoj Gori koji bi se, prema našim saznanjima, realizovao kao javno-privatno partnerstvo, tako da je upitna opravdanost da se ovako jedno važno pitanje rešava u postupku pilot projekta.”- saopštili su “Vijestima” iz ove kompanije koja trenutno djelatnost tprevoza na jedinoj trajektnoj liniji u državi, obavlja na osnovu aneksima produžavanog ugovora o zakupu djelova morske obale u Lepetenima, odnosno Kamenarima, a koji je sklopila 2004. sa preduzećem Morskom Dobro, dok je Pomorski saobtraćaj još bio u državnom vlasnišptvu.
Kompanija je privatizovana već naredne godine kada su paket akcija koje su državni fondovi imali u Pomorskom saobraćaju, na berzi kupili podgoričlki biznismeni, braća Dejan i Dušan Ban i njihov poslovni partner Željko Mihailović.
Važenje ugovora sa Morskim Dobrom iz 2004. isteklo je krajem 2018. od kada Pomorski saobracaj svoju osnovnu djelatnost u Boki obavlja na osnovu aneksa ovog ugovora kojima je po odluci prethodne, DPS-om predvođene Vlade Crne Gore, kompaniji dato da nastavi sa vršenjem trajektnog prevoza preko tjesnaca Verige do sprovođenja tendera i dodjele koncesije na tu liniju, a što država ni do danas nije odradila.
Iz Pomorskog saobraća na čijem je čelu izvršni direktor Dejan Ban, “Vijestima” su juče kazali da su u rješevanju pitanja trajektnog prevoza u Boki “nejasni razlozi zašto se ne priđe primjeni Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe, kojim je propisano da se “pravo na obavljanje djelatnosti prevoza trajektom između pristaništa i pravo na izgradnju, korišćenje i održavanje pristaništa i privezišta, stiče dodjelom koncesije”, te da se “dodjela koncesije vrši u skladu sa zakonom kojim se uređuju koncesije”.
Trajekt – Foto Pomorski saobraćaj
“Na sve ovo ukazujemo iz razloga jer je koncesioni postupak manje složen, kraći , efikasniji, a i državna administracija već ima pozamašno iskustvo u primjeni ove vrste postupka, što nije slučaj sa ZOJPP.”- poručili su iz te kompanije istučići da “kada je Pomorski saobraćaj potpisivao aneks postojećeg ugovora sa obavezom da obavljamo ovaj posao do dodjele koncesije, nije bilo ni riječi da ćemo u “zamagljenim horizontu i bez kormilara ” šest ili više godina obavljati ovu vrstu posla -od isteka ugovora tri godine i još tri godine u najboljem slučaju.”
Smatraju da “ovako usmjeravati stvari, nije ni u javnom interesu, niti je u interesu kompanije.”
“Naime, ova vrsta posla traži planiranje i traži investicije, a preduslov investicija je izvjesnost i dugoročnost poslovanja. Od uvođenja u privremeno stanje, pa do okončanja postupka, svjesno smo stopirali planirane višemilionske investicije u razvoj flote i djelatnosti. Neupitna posledica neizvjesnog ambijenta i odsustva investicija je pad kvaliteta usluge.”- istuču iz menadžmenta Pomorskog saobraćaja naglašavajući da je “trebalo velikog napora, vremena i investicija, a da se kvalitet usluge dovede do nivoa da ovaj trajektni prelaz nije zapreka na cesti i da korisnik usluge može sa sigurnošću računati vrijeme prelaska zaliva.”
Ta kompanija je u proteklom periodu obnovila četiri stara trajekta koja su bila u floti kada je Pomorski saobraćaj privatizovan, a sagradila je i dva potpuno nova trajekta većeg kapaciteta i uredila i proširila pristaništa u Lepoetanima i Kamenarima. Zbog neizvjesnosti oko toga da li će se i kako rješavati pitanje dodjele koncesije na dalje obavljanje ove djelatnosti, Pomorski saobraćaj je u proteklih nekoliko godina značajno smanjio investicije i nije realizovao neke od svojih ranijih planova a koji su podrazumijevali i uvođenje u flotu dodatnih novih brodova sa ekološki mnogo prihvatljivijim pogonom i tehničkim karakteristikama.
“Plašimo se da ćemo na ovaj način, kako se postupak usmjerava i odugovlači, svi mi jako brzo osvježiti sjećanja na kvalitet usluge trajektnog prelaza u peridu 2005. pa do 2010. godine. JP Morsko dobro, jedan dan raskida ugovor sa Pomorskim saobraćajem, drugi dan podsjeća da je “Pomorski saobraćaj dužan da obavlja djelatnost do završetka tendera i dodjele trajektne linije”. Ono u šta smo sigurni je da ovo, jedno sa drugim ne ide”- poručuju iz trajektne kompanije naglašavajući da “u svakom slučaju, Pomorski saobraćaj nije pristao da u nedogled bude dio privremenog rješenja.”
“Ukoliko je MKI usmjerilo postupak kako je navedeno u tekstu u Vijestima, biće potrebno redefinisati odnose sa Pomorskim saobraćajem, u koliko se na nas računa, pa ćemo povodom ovog inicirati i sastanak sa predstavnicima ministarstva i Vlade.”- ističu iz mendžmenta ove kompanije.
Komentariušući stavove predsjednika Opštine Tivat Željka Komnenovića (NP) koji je istakao da je lokalna uprava zainteresovana da u saradnji sa opštinom Herceg Novi formira novo zajedničko JP koje bi na tenderu za dodjelu koncesije možda preuzelo posao trajektnog prevoza u Boki, iz Pomorskog saobraćaja su istakli da će Komnenović, “koliko u ponedjeljak, imati dokument od Pomorskog saobraćaja”, temeljen na iskazanoj inicijativi, a o tome ce svakako i javnost biti upoznata.”
Povodom aktuelne situacije u našem gradu u kojem su izvjesni prijevremeni lokalni izbori, pozivamo građane da ne dopuste da sitnim činjenjem ili nekim ustupkom, dozvole obmanu od strane lokalne vlasti koja je otpustila preko četrdeset naših sugrađana zaposlenih u lokalnoj upravi samo zbog političke pripadnosti ili opredjeljenja. Lokalna vlast ovaj grad nije unaprijedila ni po jednom segmentu, niti je pokazala neku potencijalnu mogućnost za uspješno vođenje Tivta od samog početka svog mandata, poručio je Anton Cankar, član Izvršnog odbora DPS Tivat i potpredsjednik Savjeta mladih DPS Crne Gore.
DPS Tivat pozdravlja mentalitet različitosti ovog grada i stavlja se potpuno na stranu svih nezadovoljnih građana koju su i emanacijom istog doveli do trenutnog stanja skraćenja mandata Skupštine opštine, što i uliva nadu i mogućnost za vraćanje dostojanstvene slike naše opštine.
Dužnost je svakog građanina da nikad ne zaboravi sliku grada u prethodnih godinu i po dana i da shvati da nije glasao za takvu promjenu, oličenu u revanšizmu i nefunkcionalnosti lokalne samouprave, pa koliko god da je ta promjena čak i bila dijelom opravdana, jer evidentno da je nastupilo gore razdoblje koje niko nije želio. Nastupio je period etnocentrizma, koreografije i ikonografije kojoj smo svjedoci ovdje u biseru Boke i jednom od najrazvijenijih turističkih destinacija Mediterana.
Našem gradu je potrebna promjena, racionalna na građanskom osnovu, kako od ovog sada stanja, tako i unapređivanje onog što je preteča nove vlasti nakon 30-og avgusta 2020. Godine gdje je naša partija vršila vlast. Ne izbjegavajući samokritičnost, jasno govoreći o reformama partije, stvarima koje treba unaprijediti, koje nijesu bile dovoljno dobre sa ove distance, spremni smo da sa novim licima, pružimo ruku svim političkim subjektima koji baštine jednake vrijednosti i ideale za dalji napredak i razvoj našeg grada.
Mladi ljudi prije svega žele da ustanu i jasno kažu da budućnost Tivata pripada svima podjednako, jer sebe vide ravnopravno sa svim svojim sugrađanima. Jer nije važno ničije opredjeljenje po bilo kom osnovu sem ono “ljudsko” koje znači međusobno poštovanje svakog stava koje ne ugrožava slobodu drugog. Podjele su neosnovane, to je svima jasno, jer za mlade, po tom osnovu, benefita i satisfakcije nema, zato one pripadaju prošlosti a nama budućnost sa boljom egzistencijom, više solidarnosti, i razumijevanja.
Zato, mi iz DPS Tivat poručujemo, Tivat je grad svih njegovih građana, svih vjerskih opredjeljenja i etničkih pripadnosti, zbog toga jednostavno vratimo Tivat Tivtu! – poručio je Cankar.
Brod kontjner – Foto: AurelioaPhoto / Shutterstock
Teretni brod koji je prevozio vozila Volkswagen grupe iz Njemačke u SAD zapalio se blizu obale Azora, kazao je u petak glasnogovornik Volkswagena.
Portugalska mornarica javila je da su evakuirana 22 člana posade te da nitko nije ozlijeđen. Incident se dogodio u srijedu navečer.
Brod je prevozio oko 1100 Porscheovih vozila, rekao je glasnogovornik Porschea. Brod je prevozio i Audijeva vozila, no njihov je broj nepoznat.
U internom e-mailu Volkswagena SAD navodi se da je brod prevozio 3965 vozila Volkswagena, Porschea, Audija i Lamborghinija, prenose njemačke novine Handelsblatt.
Volkswagen nije potvrdio broj vozila na brodu te je kazao kako čeka daljnje informacije.
Portugalske pomorska uprava objavila je u srijedu fotografiju koja prikazuje brod u oblaku dima.
Brod Felicity Ace plovio je iz Emdena u Njemačkoj, gdje se nalazi Volkswagenova tvornica, do Davisvillea u američkoj saveznoj državi Rhode Island, prenosi portal Marine Traffic.
– Vatra i dalje gori, no stavljena je pod kontrolu, kazao je u četvrtak portugalskoj novinskoj agenciji Lusa kapetan luke Horta na otoku Faial u Azorima.
