Aviolinija Rim-Podgorica-Rim na kojoj će letjeti mađarska aviokompanija Wizz Air, počeće da saobraća na ovoj liniji od 27.marta i to četiri puta nedjeljno – u ponedjeljak, sredu, petak i nedjelju. Ovaj ritam će držati do 5.juna nakon čega se mijenja raspored letenja tako da će od tog datuma do 29.oktobra Wizz letjeti po planu: utorak, četvrtak, subota, nedjelja.
Očekivana najniža cijena karte na pravcu Podgorica-Rim Fiumicino je oko 25 evra, dok je u povratku 5 evra i već ih možete naći u prodaji.
Iz Rima će avion Wizz-a kretati u 07.00h i biti u Podgorici oko 08.15h, nakon čega se isti avion vraća za polaskom iz Podgorice u 08.30h a u Rim stiže oko 10.10h.
Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović ne isključuje mogućnost dogovora u lokalnom parlamentu, jer je u politici sve moguće, kazao je on u emisiji Link na RTCG. Naglasio je da Opština Tivat nema dugova i da će uskoro u gradskoj kasi biti sedam miliona, a da je dolaskom na funkciju zatekao manjak od četiri miliona.
On je gostujući u emisiji Link potvrdio da je Vlada na jučerašnjoj sjednici usvojila odluku o upozorenju Opštine Tivat kojom je lokalnu upravu tog grada upozorila da je dužna da obezbijedi rad lokalnog parlamenta.
“Vlada je iz svoje nadležnosti donijela odluku da se sjednica održi u roku od 10 dana, ukoliko se to ne desi donijeće odluku o raspuštanju lokalnog parlamenta i imenovaće odbor povjerenika koji će voditi zakonodavnu vlast do izbora”, kazao je Komnenović.
Kad će biti izbori zavisiće od predsjednika države.
“Ono što ja očekujem od bilo kog odbora povjerenika da na prvoj sjednici usvoje budžet koji nije usvojen. Iako imamo pozitivan bilans, nemamo usvojen Budžet”, kazao je on.
On je podsjetio da lokalni parlament ne zasijeda od septembra zbog odluke lokalne opozicije kojoj se priključio odbornik SDP-a koji je davao manjinsku podršku da ne učestvuju u radu parlamenta.
“Da li je to legitimno ili ne, politika je vještina mogućeg. Ja sam svjestan toga. Međutim izvršna vlast je funkcionisala, kako je funkcionisala, to je vidljivo i matematički dokazivo da smo uspjeli da za godinu stabilizujemo finansije koje su bile u zaista teškoj situaciji”, rekao je Komnenović.
Ipak, ne isključuje mogućnost dogovora.
“Koalicija koja obavlja vlast u Tivtu je ponudila izlaz iz situacije i tražili smo izglasavanje budžeta da grad ne trpi. Međutim, njima ni to nije bilo dovoljno jer je njihova namjera da se iz fotelja ne dočekaju izbori. To je dosta naivna priča. Problem je u funkcionisanju zakonodavne vlasti, ne izvršne. Ostaću na funkciji do izbora ako ostane ovaj scenario, s tim što odbor povjerenika može da zamijeni skupštinu, može da zamijeni predsjednika skupštine, ali za to je potrebno određeno vrijeme. Iskrenno, to ne očekujem i male su šanse za to”, kazao je on.
Komnenović naglašava da ideologija ispred interesa grada i građana Tivta nema smisla.
Tvrdi da su zatekli manjak u gradskoj kasi od četiri miliona eura.
“Morali smo cijelu godinu da posvetimo sanacionom budžetu, da vraćamo dugove. Ja na današnji dan mogu reći da opština Tivat nema dugova i nema dužnika”, kazao je on.
Istakao je da u prvom dijelu godine nijesu mogli da se pozabave kapitalnim investicijama.
“To smo i rekli prije izbora da ćže prva godina biti teška. Prevazišli smo svoja očekivanja. Sada je u gradskoj kasi nešto oko šest miliona eura, tačnije, 5,8 prema podacima od jutros. Ovih dana očekujemo uplate komunalija od 400 hiljada, zatim poreza od 700 hiljada što znači da budžetska sredstva nijesu konačna i da ćemo uskoro u kasi imati preko sedam miliona”, kazao je Komnenović.
On kaže da su politički problemi u Opštini nastali zbog ideološke orjentacije Socijaldemokratske partije koja je dala manjinsku podršku sa razlozima koji, kako je rekao, nemaju veze sa Tivtom i Tivćanima.
“Mi smo prva centrala u kojo vlastr vrše građanske liste nezavisno od centrala u Podgorici. Mi smo i došli na vlast sa tezom da lokalna vlast treba da bude lokalna”, kazao je on.
Ministarstvo zdravlja raspisalo je javni poziv za Program podrške građanima za post Covid rehabilitaciju, kojom se pacijentima koji su imali teška stanja uzrokovana koronavirusom omogućava oporavak u Institutu “Dr Simo Milošević” u Igalu.
Iz Ministarstva su objasnili da su Javnim pozivom propisani uslovi i kriterijumi za ostvarivanje tog prava post Covid rehabilitacije.
U dokumentu, objavljenom na sajtu Ministarstva, navodi se da pravo učešća u programu rehabilitacije imaju građani koji su duže od mjesec bili na bolničkom liječenju, uz ventilatornu podršku ili na neinvazivnoj ventilaciji.
Kako je saopšteno, rehabilitacija traje 12 dana, odnosno deset terapijskih i dva dana vikenda.
“Zainteresovani građani su, uz kopiju otpusne liste nakon završenog bolničkog liječenja, dužni da dostave i kontakt podatke”, navodi se u dokumentu.
Rok za dostavljanje prijava sa potrebnom dokumentacijom je trideset dana od objavljivanja javnog poziva, nakon čega će građani biti kontaktirani od pružaoca usluge.
Prijave dostavljaju Ministarstvu zdravlja i Insitutu “Dr Simo Milošević”, putem pošte ili na imejl adrese rehabilitacija.mzd@mzd.gov.me i rehabilitacijapostcovid@igalospa.com.
Požar je izbio na brodu pod italijanskom zastavom u Jonskom moru sa 237 putnika i 51 članom posadom na relaciji između grčke luke Igumenica na sjeverozapadu i Brindizija na istoku Italije, prenijela je jutros grčka lučka policija.
Prema prvim informacijama, nema povrijeđenih.
“Kapetan broda Euroferi Olimpija (Euroferry Olympia) zamolio je putnike da napuste brod, a na lice mjesta su upućena tri patrolna čamca i tri tegljača obalske straže”, naveli su isti izvori.
Incident se dogodio kod sjeverne obale grčkog ostrva Krf, između Grčke i Albanije.
Uzroci požara još nisu poznati i istraga je otvorena, saopštila je grčka obalska straža.
Iako su ranije iz Ministarstva kapitalnih investcija (MKI) obećavali da će postupak za dodjelu koncesije za obavljenje brodskog prevoza putnika i vozila na jedinoj trajektnoj liniji u državi Lepetane –Kamenari preko tjesnaca Verige u Boki Kotorskoj, biti završen do kraja 2021. godine, najnoviji razvoj događaja u Vladi Crne Gore ne daje nadu da će se to u skorije vrijeme i desiti.
Naime, na pitanje „Vijesti“ što su konkretno MKI i Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore do sada preduzeli u vezi definisanja koncesionog akta i raspisivanja tendera za dodjelu koncesije za obaljanje trajektnog prevoza putnika i vozila na relaciji Kamenari-Lepetane, iz resora koji vodi ministar Mladen Bojanić su nam kazali da su u toku tek pripreme za preliminarne analize.
„Nakon preporuke Ministarstva finansija i socijalnog staranja da se, obzirom na predmet postupka uređenja prevoza trajektom između pristaništa, primjenjuje Zakon o javno-privatnom partnerstvu, kod Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama u toku je postupak formiranja Komisije za otvoreni postupak javne nabavke – Izrada Analize opravdanosti za prevoz trajektom Kamenari-Lepetani. Nakon izrade ove analize, i u zavisnosti od rezultata koji bude proizašao iz iste, preduzimaće se i dalji koraci u odnosu na rješavanje ovog pitanja.“- kazali su iz MKI.
MKI je inače, samo nekoliko mjeseci ranije, pričalo sasvim drugu priču i obećavalo da će do kraja 2021. završiti postupak izbora novog koncesionara koji će dobiti višegodišnje pravo da obavlja trajeknti prevoz u Boki. Taj posao inače, već decenijama obavlja kompanija Pomorski saobraćaj iz Herceg Novog a koju je država pro dala i privatizovala 2005. Njeni novi vlasnici, podgorički biznismeni Dejan i Dušan Ban i njihovpartner Željko Mihailović tada su od države osim trajekata i nekretnina Pomorskog saobraćaja, praktično su kupili i važeći dugoročni ugovor koji je samo nekoliko mjesevi prije privatizacije, bivša državna uprava te kompanije napravila sa Morskim Dobrom na period od 15 godina, o zakupu trajektnih pristaništa u Lepetanima i Kamenarima.
Pomorski saobraćaj od 2004. kada je taj ugovor sklopljen, obavlja trajektni prevoz samo na osnovu toga što su mu u zakup data dva pristaništa u Kamenatrima i Lepetanima, ali ne i koncesija na održavanje trajektne linije kako se to inače, radi svugdje u svijetu. Važenje tog ugovora inače, isteklo je krajem 2018. a bivša DPS-om predvođena Vlada je onda odlučila da Pomorski sobarćaj i Morkso Dobro sklope aneks i da firma braće Ban i Mihajlovića nastavi da monopolitsički obavlja djelatnost trajektnog prevoza u Boki, sve dok ne bude sproveden postupak dodjele koncesije za tu liniju po Zakonu o koncesijama.
Iz MKI koje vodi ministar Bojanić u oktobru su na interesovanje medija kada će se konačno, raspisati tender za dodjelu konceisje, saopštili da „pripremaju dokumentaciju za koncesioni ugovor” i da je “u toku priprema tendera i očekivanja su da će biti raspisan do kraja ove (2021—prim.aut.) godine.”
I sam ministar Bojanić je odgovarajući na pitanje poslanice Danijele Đurović (SNP) u martu prošle godine u Skupštini Crne Gore, kazao da će tender za dodjelu koncesije biti završen do kraja 2021.
Odlazeća Vlada premijera Zdravka Krivokapića sada međutim, sudeći po odgovorima MKI na pitanja „Vijesti“ mijenja strategiju i više ne pominje Zakon o konceijama kao način za rješavanje ovog značajnog pitanja, već Zakon o privatno-javnom partnerstvu. Međutim, član 14 stav 3 Zakona o privatno-.javnom partnerstvu jasno propisuje da se on ne primjenjuje na „korišćenje prirodnih bogatstava u morskom dobru, radi obavljanja djelatnosti od javnog interesa”, a što jeste slučaj sa obavljam trajektnog prevoza u Boki. Naprotiv, članom 6 stav 4 Zakona o koncesijama, jasno je propisano da je “korišćenje prirodnih bogatstava u morskom dobru, radi obavljanja djelatnosti od javnog interesa” predmet dodjele koncesije, a ne aražmana o privatno-javnom partnerstvu.
Iz MKI nisu konkretno odgovorili na pitanje zbnog čega koncesioni akt za trajektnu liniju u Boki o kome su pričali mjesecima i obećavali ga za kraj prošle godine, još uvijek nije stavljen na javnu rasravu i kada će se to konačno desiti.
“Koje su ključne odredbe na kojima će država insistirati u smislu minimalne koncesione naknade (fiksne i varijabilne) te obaveza koncesionara u smislu unapređenja kvaliteta usluge i modernizacije brodova kojima će se obavljati trajektni prevoz u Boki ? Na koji vremenski period će biti data ova koncesija i kada se može očekivati raspisivanje tendera za njenu dodjelu ?“- još su neka od ptanja „Vijesti“ na koji iz MKI nismo dobili konkretne odgovore.
„Nezahvalno je u ovom trenutku davati proizvoljne i paušalne procjene vezano za finansijske prihode, upravo je cilj pomenute analize opravdanosti da dobijemo relevantne podatke na osnovu kojih je moguće iznositi zaključke.“- lakonski su saopštili iz Bojanićevog resora.
MORSKO DOBRO HOĆE DA RASKINE POSTOJEĆI UGOVOR
Upravni odbor JP Morsko dobro donio je prije nekoliko dana, odluku da pokrene postupak raskida ugovora sa kompanijom Pomorski saobraćaj Herceg Novi koja upravlja trajektnom linijom Lepetane-Kamenari, a povod za takvu odluku je navodno nepoštovanje ugovorom predviđenih obaveza.
Iz Morskog Dobra su tro objasnili činjeniciom da je Pomorski saobraćaj naknadu za korišćenje obele u Lepetenima i Kamenarima za obračunski period od jula 2020. do kraja 2021.godine, izmirio po duplo umanjenoj uobičajenoj cijeni. Pomorski saobraćaj je to uradio na osn ovu odluke Vlade koja je lani, zbog posljedica pandemije koronavirusa, naložila Morskom Dobru da za 50% umanji redovne naknade koju naplaćuje svim svojim poskovnim partnerima – privrednim subjektima koji su korisnici morske obale. Stoga je umjesto ugovorom iz 2004.predviđene naknade od 4% od ostvarenog prihoda od obavljanja djelatnosti (prodatih trajektnih karata), Pomorski saobraćaj Morksom Dobru za posljednjih godinu ipo dana platio samo 2%.
Iz trajektne kompanije su negirali tvrdnje poslovodstva Morskog Dobra da oni ne poštuju ugovor i da ne plaćaju svoje obaveze, istakavši da su platili sve u skladu sa odlukom Vlade o mjerama pomoči privredi tokom pandemije.
Izvršni direktor Pomorskog saobraćaja Dejan Ban pozvao je menadžment Morskog Dobra da odluku o raskidu ugovora koju su najavili, ne šalje ministartvima u Vladi, već direktno toj kompaniji te najavio da će ona u tom slučaju “koliko sutra, sve zatvoriti i prestati sa obavljanjem trajektnog prevoza”, na što su iz Morskog dobra saopštili da je Pomorkski saobraćaj dužan da obavlja tu djelatnost do momenta završetka tendera za izbor koncesionara i dodjele trajektne linije u dugoročnu koncesiju.
Ban se založio za što hitnije sprovođenje postupka za dodjelu konceisje “ma ko da je dobije” jer kako je kazao, aneks kojim je privremeno toj firmi privremeno produženo važenje ugovora sa Morskim Dobrom iz 2004. kao osnova za obavljanje njene djelatnosti, ni njoj samoj ne odgovara.
“Svaka privremnost znači stagniranje, a svako stagniranje znači tiho umiranje. Taj aneks je nešto na što smo mi nerado pristali, što predstavlja i za nas veliki teret. Mi se slažemo s Morskim dobrom, ali iz različitih motiva, da bi ovu stvar trebalo što prije riješiti-”-podvukao je Ban.
Gradonačelnik Tivta Žaljko Komnenović kazao je da je lokalna uprava bezadovpoljna načinom na koji Pomorski saobraćaj radi i kako se odnosi prema lokalnim zajednicama u Boki i istakao da se pitanje trajektne linije u Boki mora riješiti dodjelom koncesije i sprovođenjem tendera za izbor koncesionara. On je naveo da opštine Tivat i Herceg Novi razmišljaju o formiranju zajednilkog javnog trajektnog preduzeća koje bi se bavilo tim poslom na osnovu dobijene koncesije.
Vlada Crne Gore je na jučerašnjoj sjednici usvojila Odluku o upozorenju Opštine Tivat kojom je lokalnu upravu tog grada upozorila da je ova dužna da vrši svoju zakonodavnu funkciju, odnosno da obezbjedi rad lokalnog parlamenta.
Prema nezvaničnim informacijama jer Odluka o upozorenju nije sinoć objevljena na sajtu Vlade zajedno sa ostalim materijalima koji su bili na dnevniom redu jučerašnje sjednice, Skupštini Opštine Tivat je dat posljendnji rok od 10 dana od dana objavljivanja ove odluke u Slušbenom listu Crne Gore, da održi sjednicu i obezbjedi vršenje svoje zakonom previđene funkcije. Ukoliko se to ne desi, Vlada će odmah potrom, po članu 185 Zakona o lokalnoj samoupravi, donijeti odluku o raspuštanju aktuelnog saziva So Tivat. Predsjednik države po članu 37 istog zakona, dužan je da narednog dana od dana stupanja na snagu odluke o raspuštanju SO, raspiše lokalne izbore u Tivtu. Ovakav redosljed poteza i vremenski rokovi iz jučerašnje odluke Vlade, obezbjeđuju da se vanredni lokalni izbori u Tivtu održe krajem maja mjesecu, zajedno sa redovnim lokalnim izborima koji će tada biti u više crnogorskih gradova.
Nakon raspuštanja SO, po zakonu, ulogu lokalnog parlamenta do održavanja izbora i konstutiusanja novog saziova Skupštine Opštine, obavljaće tročlani Odbor povjerenika kojeg će imenovati Vlada. To znači da povjerenici vrše zakonodavnu funkciju i donose sve odluke iz nadleđžnosti lokalnog pralamneta, dok izvšna lokalna vlast administracije gradonačelnika Željka Komnenovića (NP) nastavlja da nesmetano funkcioniše do izbora.
SO Tivat inače, posljednju sjednicu održala je još krajem juna prošle godine, a od septembra do prije nekoliko dana bilo je ukupno još šest neuspjelih pokušaja predsjednika SO Andrije Petkovića (BF) da sazove i održi 11. redovnu sjendicu lokalnog pralamenta. On i manjinska lokalna vlast koalicije građanskih listi Narod Pobjeđuje, Bokeški Forum i „Goran Božović-časno i odgovorno za bolji Tivat“ u tome nisu uspjeli jer su ih opozicione partije DPS, SD i HGI, kao i SDP koja je u spetembru povukla parlamentarnu podršku koju je do tada davala manjinskoj vlasti građanskih listi, bojkotom rada parlameneta, ostavljali bez kvoruma i mogućnosti da SO održava sjednice.
Iako je koalicija NP-BF-GB predložila da se na posljednjem pokušaju održavanja 11. sjednice SžO Tivat 10.februara usvoji odluka o skračenju mandata aktuelnom sazivu kao uvod u vanredne lokalne izbore, njenih 16 odbornika to nije moglo da uradi, jer 16 odbornika opozicije i SDP-a opet nije došlo na sjednicu i ponovno je ostavilo lokalni parlamnet bez kvoruma za rad.
Istoku Evrope i dalje prijeti eskalacija sukoba. Stanje je sve napetije jer Rusiji, koja je objavila da povlači dio vojnika, nitko ne vjeruje, a Zapad, na čelu sa SAD-om, tvrdi da umjesto povlačenja Rusija dovodi sve više vojnika, i to sve bliže granici. Tvrde i da Rusija priprema dodatne zalihe krvi i jača prisutnost na Crnome moru.
Jutro na Krimu, snimke pokazuju ruske vojnike s Južnog vojnog područja kako se vraćaju u svoje vojarne u Dagestanu, stotinama kilometara udaljenom od kriznog područja. Vojne vježbe su završene pa se vojska povlači, logičan je odgovor koji Moskva nudi.
– Druge vojne vježbe na sjeveru završavaju 20. veljače te se povlači vojska i oprema, kako je i bilo najavljeno. Nije to deeskalacija jer mi nismo ni doveli do eskalacije sukoba, izjavio je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
No, odjednom nova vijest iz Minska, predsjednik ima neke svoje informacije, koje ne pridonose smirivanju napetosti.
– O tome kada će se ruska vojska povući – odlučit ćemo Putin i ja na sutrašnjem susretu. Ako kažemo sutra, bit će to sutra, ako kažemo za mjesec dana – bit će tako. Ostat će ovdje koliko mi to želimo, poručio je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko.
Iz Bruxellessa stiže odgovor. Ondje zasjedaju ministri obrane članica NATO-a, i nimalo im se ne sviđaju vijesti koje su čuli.
– Unatoč svim tvrdnjama Moskve o povlačenju i deeskalaciji, mi dobivamo ovakve odgovore. Čini se da Rusija samo skuplja nove snage na granici. A ako doista dođe do povlačenja, to je pravi korak prema mirnom rješavanju sukoba, kazao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.
Tokom sastanka ministara obrane u Bruxellesu hrvatski ministar Mario Banožić ponovio je dva temeljna načela koja zastupa Hrvatska – da je rješavanje sukoba silom neprihvatljivo i da svaka nacija ima pravo sama birati svoj put.
Na istok Evrope stiže sve veći broj aviona
No ipak, osim diplomacije zapadni saveznici spremaju se i za druga rješenja. Nakon slanja vojnika, tenkova, protutenkovskih projektila, na istok Evrope stiže i sve veći broj aviona. Ovo su pripadnici eskadrila španjolskog i bugarskog ratnog zrakoplovstva.
– Hvala zemljama partnerima, Bugarskoj i Španjolskoj, što pokazuju snagu i zajedništvo NATO-a u osiguranju i zaštiti ovoga dijela Europe, poručio je zamjenik NATO-ova zapovjednika za zračnu obranu Athanasios Sexstos.
Nepovjerenje je ključna riječ u ovoj krizi. Obje strane iznose svoja stajališta koja druga strana ne prihvaća i smatra neiskrenima. U takovj atmosferi teško je postići mirno i diplomatsko rješenje. A Ukrajina bi mogla u tom sukobu velikih – ispasti najveća žrtva.
Biden kaže da je prijetnja ruske invazije “vrlo visoka”
Američki predsjednik Joe Biden izjavio je u četvrtak da je prijetnja ruske invazije na Ukrajinu “vrlo visoka”, ali da su vrata za diplomatsko rješenje još uvijek otvorena.
Govoreći novinarima na izlasku iz Bijele kuće, Biden je rekao da “sve indikacije koje imamo pokazuju da su spremni napasti Ukrajinu”.
– Imam osjećaj da će se to dogoditi u idućih nekoliko dana, dodao je.
Biden je ponovio da Rusija nije povukla svoje snage s ukrajinske granice i da SAD vjeruje da je upletena u akcije kojima je cilj opravdati invaziju.No, istaknuo je da je diplomatsko rješenje još uvijek moguće, pa je zatražio od državnog tajnika Antonya Blinkena da u četvrtak ode u
Ujedinjene narode i ondje da izjavu.
– On će iznijeti plan. Još uvijek postoji izlaz iz ovoga, naglasio je Biden. Dodao je da se zasad ne planira čuti s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Neposredno prije Bidenove izjave, visoki dužnosnik State Departmenta je rekao da je stigao ruski odgovor na američke sigurnosne prijedloge, no predsjednik je izjavio da ih još nije pročitao.
Rusija je također protjerala drugog po rangu američkog diplomata iz Moskve.
Pozivamo sve da budu kreativni, okupe društvo, naprave ili nabave maske i dođu 19. februara u Institut Igalo, na veliki Mimozin maskenbal.
„Ljudi, dođite, maškarajte se, fešta je od mimoze. U Herceg Novom, u cijeloj Boki najljepši maskenbal. Biće velikih nagrada za sve maske učesnike. Znači, makaze u ruke, pravite maske, iznajmite, šta god…Vidimo se na najvećem maskenbalu u Crnoj Gori“, poručuju iz novske NVO „Maškare“.
Početak Maskenbala zakazan je za 20 časova, a nastupiće Goran Karan, Lapsus bend i novski sastav Exodusi. Defile maski predvodiće Gradska muzika Herceg Novi i mažoretke.
Ukupan nagradni fond Maskenbala iznosi 3.700 eura: za najbolje grupne maske previđene su novčane nagrade od 1000 za prvo, 700 za drugo i 500 eura za treće mjesto, za najbolje pojedinačne maske nagrade iznose 700, 500 i 300 eura.
Ulaznice na maskenbal po cijeni od 20 eura možete kupiti na biletarnici Dvorane Park u terminu 09-12 i 18-20 časova. Više informacija na broj telefona 068 851 031.
Za ulaz na Maskenbal obavezno je posjedovanje covid-potvrde. Praznik mimoze u Herceg Novom biće svečano otvoren 18. februara i trajaće do 05. marta, a pripremljeno je preko 40 zabavnih, kulturnih i sportskih programa. Kompletan program 53. Praznika mimoze možete preuzeti ovdje: https://hercegnovi.me/downloads/Mimoza53.pdf
Poštovani građani Tivta i predsjedniče Opštine, koristimo priliku da Vam čestitamo imenovanje novog direktora d.o.o “Komunalno” Tivat, saopšteno je iz SD Tivat
Ujedno želimo da istaknemo, da je Predsjednik iskoristio samovolju i zloupotrijebio svoj položaj kada je donio odluku o imenovanju na period od 4 godine, mimo saglasnosti Skupštine što je propisano članom 33 stav 4 Statuta DOO “Komunalno” Tivat u kojem se kaže da “Izvršnog direktora imenuje Skupština opštine, na predlog Predsjednika opštine, nakon sprovedenog postupka javnog oglašavanja”. Dakle, Predsjednik opštine je mogao samo da predloži odluku o imenovanju direktora, a ne nikako da daje sebi prava koja mu po Zakonu ne pripadaju, te grubo prekrši Statut Društva, što može rezultirati i podnošenjem krivične prijave za zloupotrebu svog položaja.
Čudi činjenica da pored gomile pravnika, a i onih koji to nijesu ali se samoprozivaju da jesu bolji nego pojedini pravnici, nijeste konsultovali Zakon o lokalnoj samoupravi, kojim je propisano način postavljanja visokog rukovodnog kadra i u pogledu javnih službi u koje spada i DOO “Komunalno” Tivat. Na osnovu istog Zakona, konkretno članom 124 je propisano da u slučaju prestanka mandata licu koje koje vrši poslove visokog rukovodnog kadra, može se odrediti vršilac dužnosti do imenovanja, odnosno postavljenja u skladu sa ovim zakonom, a najduže do šest mjeseci, a isti član se odnosi na rukovodice javnih službi.
Gospodine Komnenoviću, jedino što ste mogli iskoristiti kao svoje pravo u pogledu imenovanja gospodina Stanišića za direktora jeste njegovo imenovanje kao v.d. direktora na 6 mjeseci jer Vam Zakon o lokalnoj samoupravi to dopušta, dok vam Statut Društva nikako nije dao ovlašćenje za donošenje odluke o imenovanju na period od 4 godine, mimo odluke Skupštine.
SD Tivat
Razumijemo da ste htjeli “čvrstom vojničkom rukom” i vojnim bekgraundom kako “nezavisni novinar” reče u saopštenju da uvedete disciplinu i efikasnost u obavljenju zadataka iz nadležnosti preduzeća, posebno imajući u vidu da DOO “Komunalno”, prema pisanju medija sada broji 160 zaposlenih. Nesumnjivo je da će vojnički metodi uroditi plodom kada ste uspjeli za godinu ipo dana zaposliti skoro 60 radnika više, ako je suditi po Izvještaju za 2020. godinu kada se iz tabelarnog prikaza može vidjeti da je 2020. godine preduzeće brojalo 105 zaposlenih. Da zaključimo, u junu 2021. godine kada je podnijet izvještaj za 2020. godinu, DOO “Komunalno” je brojalo 105 zaposlenih, da bi od 28.09.2020. godine, od kada ste konstituisali vlast broj zaposlenih porastao na 160. Sigurni smo da poluge vlasti i odlučivanja u pogledu zapošljavanja nijesu mogle biti u rukama sada već bivšeg direktora,ali tom temom ćemo se posebno baviti kada dođe vrijeme za prebrojavanje broja zaposlenih i uslova u pogledu zapošljavanja, od momenta konstitisanja vlasti.
Sigurni smo da će novoimenovani direktor imati vojnu diktaturu i poslušnost da nastavi partijska zapošljavanja, a one neposlušne, nedisciplinovane i neodgovorne, kako se može zaključiti iz saopštenja dovesti u red. U suprotnom ne vidimo svrhu njegovog imenovanja mimo zakonske procedure, na period od 4 godine, kaže se u saopštenju OO SD Tivat
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (srijeda 16.02.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 2 102 uzorka na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovano 386 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
123
Bar
48
Nikšić
35
Herceg Novi
29
Ulcinj
29
Budva
27
Rožaje
14
Tivat
12
Bijelo Polje
11
Pljevlja
11
Cetinje
10
Kotor
8
Danilovgrad
6
Berane
5
Petnjica
3
Plužine
3
Tuzi
3
Kolašin
2
Mojkovac
2
Plav
2
Andrijevica
1
Gusinje
1
Šavnik
1
UKUPNO
386
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 16.02.2022. godine je iznosio 18,36%.
Tokom jučerašnjeg dana IJZCG su prijavljena dva smrtna ishoda povezana sa SARS-CoV-2 infekcijom iz opština Pljevlja (1) i Bijelo Polje (1). Mlađi preminuli pacijent je imao 83 a stariji 86 godina starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2646.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 456 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 2 826.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 227 859.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
