Prihvlatilište za životinje od 5.000 hektara u Južnoafričkoj Republici moglo bi da bude krajnje odredište za lava, koji je nedavno uhvaćen u Budvi, kazala je za TVCG Milena Bataković, iz Agencije za zaštitu životne sredine. Ona je saopštila da se lav sada osjeća dobro i da je nakon vakcinacije i koktela vitamina živnuo. Lav je i dalje u privremenom prihvatilištu u Podgorici.
Agencija za zaštitu životne sredine podnijela je juče Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv NN lica zbog osnova sumnje da su počinjena krivična djela za koje se goni po službenoj dužnosti, a u vezi sa slučajem krijumčarenja lava.
Bataković kaže da lav ne bi imao adekvatne uslove u Crnoj Gori, pa kako dodaje, nijesu ni razmišljali o tome da mladunče ostave u našoj državi.
Kako navodi Bataković, organizacija “Četiri šape” dala je inicijativu da se lav nakon, što stekne imunitet u Crnoj Gori, privremeno prebaci u Holandiju u njivovo prihvatilište, koje nije zoo vrt.
Krajnja destinacija za budvanskog lava, kako kaže Bataković, bila bi Južnoafrička Republika, koja ima prihvlatilište na 5.000 hektara i uslove koji su najprihvatljivi za takvu životinju.
“Ova jedinka konkretno neće znati i ne zna da lovi, ali biće u mogućnosti da u nekim najpribližnijim uslovima za njega, nastavi dalje svoj život i mi radimo na tome. Mi smo već ušli u proces pribavljanja papirologije. Sve ovo što do sad radimo biće obezbijeđeno iz donacija”, navela jeBataković.
Ona je saopštila i da se već javljaju ljudi koji su spremni da doniraju hranu za lava, koji je još uvijek u Crnoj Gori.
Aerodromi Crne Gore (ACG) zaposlili su za stalno na mjestu dispečera u Operativnom centru Aerodroma Tivat, Sašu Jovovića iz Herceg Novog, sina člana Odbora direktra te državne firme Ognjena Jovovića (DF).
Odluku o primanju na stalno radno mjesto na neodređno vrijeme mlađegt Jovovića, donio je nedavno izvršni direktor ACG Goran Jandreoski.
Time se ostvario scenario koji su ljetos najavili izvori „Vijesti“ kada je Saša Jovović prvo sezonski zaplosnen na aerodromu Tivat kao zemaljski stjuard, što je bilo samo prva stapenica jer se već tada u tivatskoj vazdušnoj luci znalo da će za njega uskoro biti obezbijeđeno i stalno radno mjesto.
Kako su „Vijesti“ pisale krajem jula, Saša Jovović je sezonski posao kao zemaljski stjuard na aerodromu Tivat dobio na javnom konkursu koji su ACG prošle godine sa velikim kašnjenjem u odnosu na uobičajenu dinamiku, raspisali za angažovanje sezonske radne snage. Prema tvrdnjama dobro upućenog izvora „Vijesti“, sin tadašnjeg v.d. izvršnog direktora ACG-a Ognjena Jovovića je posao zemaljskog stjuarda koji vodi putnike iz aviona na platformi do terminalne zgrade i obratno, dobio i počeo ga raditi a da pri tome nije uopšte imao položeni osnovni kurs za njegovo obavljanje – tzv. Modul 1 (Svijest o sigurnosti u air side zoni aerodroma / Safety Awareness). Ovaj sertifikat koji potvrđuje da je njegov nosilac upoznat i obučen da se na siguran način kreće po aerodromskoj platformi i da se pritom ne izloži riziku da ga npr. udari neko od specijalnih vozila za opsluživanje vazduhoplova koja se tuda stalno kreću ili da ga ne usisa i „proguta“ mlazni avionski motor u radu, nužan je preduslov da bilo ko od aerodromskog osoblja koje radi uatzv. air side zoni aerodroma, uopšte i zađe u taj dio vazdušne luke.
Iz menadžmenta ACG tada nisu željeli da odgovore ni na pitanje da li je tačno da je mlađi Jovović posao zemaljskog stjuarda u Tivtu obavljao bez završenog osnovnog sertifikata sigurnosti kojeg je naknadno, u međuvremenu stekao nakon završene obuke.
ACG nisu ni sada precizno odgovorili na pitanje zbog čega je izvršni direktor Goran Jandreoski odlučio da posao dispečara u Operativnom centru aerodroma Tivat dodijeli baš Saši Jovoviću između ukupno pet prijavljenih kandidata koji su ispunjavali tražene uslove na konkursu za zapošljavanje na ovom radnom mjestu, a koji su ACG raspisali 12.januara. PR služba ACG nije odgovorila ni na pitanje upućeno Jandeoskom, što ga je to konkretno opredijelilo da na stalno radno mjesto dispečara saobraćaja u Operativnom centru Aerodroma Tivat zaposli Jovovića, tim prije što ovaj nema nikakvo radno iskustvo za obavljanje tog posla jer je do sada kada je u pitanju vazdušni saobraćaj, Jovović radio samo sezonski i to na radnom mjestu zemaljskog stjuarda.
„Uslovi za zapošljavanje za predmetni oglas, oglašeni su u skladu sa uslovima koji su propisani Aktom o unutrašnjoj organizacijom i sistematizaciji radnih mjesta a to su : visoko obrazovanje u obimu od 180 CSPK-a, šesti stepen stručne spreme, najmanje jedna godina radnog iskustva, znanje engleskog jezika. Kandidati su bili dužni da uz prijavu na oglas dostave uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti kao i uvjerenje da se protiv njih ne vodi krivični postupak. Pristigle prijave ocjenila je Komisija, koja je sačinila i Zapisnik”- rekli su iz PR službe ACG.
Na konkurs za zapošljavanje u stalni radni odnos na upražnjenom mjestu dispečara u Operativnom centru Aerodroma Tivat koji je raspisan 12.januara, prijavilo se šest kandidata od kojih je pet ispunjavalo tražene uslove. Jandreoski je, ne pozivajući kandidate koji su ispunjavali uslove na razgovior, niti sprovodeći postupak provjere njjihovih radnih sposobnosti, već 25.januara donio odluku da to radno mjesto pripadne sinu člana Odnora direktora firme čiji je on izvršni menadžer.
Iz ACG nisu odgovorili na pitanja da li je i ako ne, zašto nije sprovedena provjera radnih sposobnosti kandidata prijavljenih na ovom oglasu, ni da li je pri izboru Saše Jovovića za zapošljavanje, uticala činjenica da je on sin jednog od članova Odbora direktora ACG. Odćutali su i pitanje zašto su ACG u ovom slučaju, prekinuli svoju dugogodišnju nezvaničnu praksu da u slučaju jednakih stručnih kvalifikativa kandidata, prednost u dobijanju posla imaju kandidati koji su potomci ili članovi porodice bivših dugogodišnjih radnika aerodroma. Takvih je bilo među ostalim učesnicima konkursa na kojem je za stalno primljen mlađi Jovović, a uz to, ti kandidati žive u Tivtu, dok Jovović na posao na tivatski aerpodroma treba da dolazi iz Herceg Novog.
„Ističemo da svako ima pravo na rad, na slobodan izbor zanimanja i zapošljavanja, te su s toga svi kandidati ravnopravni, nezavisno od bilo kog svojstva, pa i ovog koje pominjete u pitanjima. Direktor ima pravo da izabere kandidata koji ispunjava uslove tražene oglasom”- kazali su iz PR službe ACG.
Inače, u momentu kada su mlađeg Jovovića zaposlili prvo ljetos kao sezonca, a potom odnedavno i za stalno kao dispečara na Aerodromu Tivat, on uopšte nije imao crnogorsko, već državljanstvo BiH.
U momentu donošenja odluke o zapošljavnju, Saša Jovović imao je dozvolu za stalni boravak.”- objasnili su iz menadžmenta ovog državnog preduzeća.
Inače, bivše SDP/SD rukovodstvo Aerodroma Crnme Gore često je bilo opravdano prozivano za partijska zapošljavanja i nepotiozam u toj firmi. ACG su od svog osnivanja 2003. do danas, rezervoar za zapošlavanje režimu bliskih ljudi: prvo kadrova SDP-a koja je prva upravljala Aerodromima, a potom SD-a, DPS-a i Bošnjačke stranke, pa su tako pored ostalih, tamo svojevremeno bili zaposleni i sestra lidera SDP Ranka Krivokapića i supruga predsjednika SD Ivana Brajovića, sin bivšeg izvršnog direktora Milovana Đuričkovića (SDP-SD), te bukvalno čitave porodice članova i simpatizera ove dvije stranke iz Tivta i Kotora, odnosno Zete. Nakon promjene vlasti, ovu lošu praksu je nastavila i nova upravljačka garnitira iz DF, Demokrata i URA, pa su posao u u ACG između ostalih, dobili i sinovi Ognjena Jovovića (DF) i poslanika PzP Branka Radulovića za koga je čak i novom sistematizacijom, napravljeno i do tada nepostojeće, novo radno mjesto zamjenika izvršnog direktora kompanije.
Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke boravila je danas u zvaničnoj posjeti Herceg Novom, tokom koje se sastala sa čelnicima Opštine i obišla objekat Dnevnog centra za osobe sa smetnjama i teškoćama u razvoju, čiju izgradnju je finansirala Evropska komanda američke vojske (US EUCOM) preko Kancelarije za odbrambenu saradnju Ambasade SAD.
Rajnke i njen tim su u Kući nobelovca Iva Andrića ugostili predsjednik Opštine Stevan Katić, predsjednik Skupštine opštine Ivan Otović i potpredsjednik Opštine Mirko Mustur. U pratnji ambasadorki Rajnke bio je i zamjenika šefa političke i ekonomske sekcije, Valter Andonov.
Razvoj Herceg Novog bio je u fokusu razgovora, kako kada su u pitanju infrastrukturni projekti i investicije na teritoriji opštine, tako i u oblasti turizma i kulture. Predstavnici Opštine informisali su ambasadorku Rajnke o aktivnostima u proteklom periodu, aktuelnim projektima, planovima i strateškim pravcima razvoja.
Ambasadorka Rajnke je izrazila zadovoljstvo zbog posjete Herceg Novom, ističući da je komunikacija sa predstavnicima lokalne uprave najbolji način da se saznaju pravi problemi i potrebe građana.
Posjeta ambasadorke SAD Herceg Novom
Predsjednik Opštine, Stevan Katić kazao je da u Herceg Novom postoji pozitivan talas kada su u pitanju infrastrukturna ulaganja i interesovanje investitora. Govoreći o prioritetima u narednom periodu, istakao je izgradnju vodovodne mreže i puta na Luštici, zaobilaznicu, autobusku stanicu i druge značajne infrastrukturne projekte. Posebno je značajno to što je zahvaljujući dobroj saradnji i razumijevanju od strane Vlade Crne Gore u državni kapitalni budžet uvršteno 18 kandidovanih projekata koji treba da budu realizovani na području Herceg Novog, rekao je Katić.
Razgovarajući o načinu na koji vladavina prava utiče na razvoj lokalnih uprava, predsjednik Katić je naglasio da je konačno rješavanje statusa Bolnice u Meljinama i kompanije „Vektra Boka“ od izuzetnog značaja za dalji napredak novske privrede i razvoj grada.
Predstavnici Opštine Herceg Novi su istakli i da je lokalna vlast stabilna, da postoji dijalog i dobro razumijevanje među političkim činiocima, u cilju zajedničkog rada na donošenju odluka koje doprinose unaprijeđenju kvaliteta života i razvoju Herceg Novog.
Prisutni su razmijenili mišljenja o izazovima koje je izazvala pandemija virusa kovid-19, izražavajući nadu u brz privredni i društveni oporavak.
U Dnevnom centru, u čiju izgradnju je Ambasada SAD uložila više od 270 hiljada dolara, Ambasadorku su dočekali potpredsjednica Opštine Vesna Samardžić, sekretar za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju Vasilije Ćuković i direktorica Dnevnog centra Dragica Kosić.
Posjeta ambasadorke SAD Herceg Novom
Oni su sa Rajnke razgovarali o preduzetim naporima Opštine Herceg Novi u cilju unaprijeđenja rada Dnevnog centra i uopšte položaja osoba sa invaliditetom.
Kako je istakla potpredsjednica Samardžić, lokalna uprava ima želju da pomogne najranjivijim kategorijama stanovništa. Ona je naglasila da postoje realne potrebe za brojnim servisima, kao što je „stanovanje uz podršku“, za asistentima i obezbjeđivanjem pomoći u kući za OSI, a u čemu je neophodna kontinuirana i kvalitetna podrška države.
Ambasadorka je informisana o obezbjeđenju sredstava kroz kapitalni budžet države za dogradnju Dnevnog centra i otvaranje dnevnog boravka za korisnike 27+. Takođe, istaknute su inicijative za izmjene Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti koje su usvojene kroz amandmansko djelovanje hercegnovskih poslanica u Skupštini Crne Gore, u dijelu obaveznog finansiranja Dnevnog centra od strane države, kao i oslobođenja roditelja od plaćanja participacije.
Najmanje osam različitih morskih organizama zapaženo je proteklih dvadeset godina u donjem toku Neretve, što je vjerojatno posljedica promjena hidroloških uvjeta u toj rijeci, objavila je skupina hrvatskih ihtiologa u časopisu Acta Adriatica.
Pojave morskih organizama zabilježili su lokalni ribari iz Opuzena, Kule Norinske, Metkovića pa i Čapljine. Po jedan nalaz zabilježen je 2012. i 2014. godine, dva 2019. a ostalih četiri 2020. godine
Češća zapažanja morskih vrsta počela su prije 15-ak godina pojavom lista (Solea sp.) u Metkoviću, 20 km uzvodno, te neobičnim nalazom hobotnice (Octopus vulgaris) kod Kule Norinske, oko 15 km uzvodno od ušća rijeke.
Potom je blizini metkovskog mosta 19. travnja 2020. ribar ulovio primjerak europske lignje (Loligo vulgaris) duljine 36 centimetara i težine 650 grama. Sipa (Sepia officinalis) je ulovljena 21. jula 2019. kod Kule Norinske, ali je primjećivana i ranije.
Četiri primjerka uhatog klobuka (Aurelia aurita) ribari su ulovili 21. jula 2012. u Kuli Norinskoj i od tada je klobuk ondje opća pojava.
U aprilu i maju 2020. u Kuli Norinskoj uhvaćeni su arbul (Pagellus erythrinus) i špar (Diplodus annularis).
Najuzvodnije, oko 25 km od ušća rijeke Neretve, zapažena je raža. U studenom 2019. godine u Neretvi kod Višića u Bosni i Hercegovini uhvaćena je rukom živa u plitkoj vodi na muljevitom dnu. Bila je duga 40 centimetara i teška oko 400 grama.
Intenzivniji prodor morske vode u rijeku u posljednja dva desetljeća omogućava masovno prodiranje organizama koji žive u slankastim vodama daleko u rijeku Neretvu. Takve pojave mogu ugroziti autohtone zajednice bogate biološke raznolikosti sa značajnim brojem endemskih vrsta, upozoravaju autori.
Zapisi o morskim vrstama u obično strogo slatkovodnom ekosustavu vrijedan su pokazatelj promjena okoliša i prodora slane vode. Glavni tok Neretve u dužini od 20 km od ušća, pod sezonskim je ljetnim utjecajem morske vode. To dovodi do salinizacije i potpune marinizacije toga ekosustava tijekom toplog razdoblja godine, ističe se.
Obnavljanje protoka slatke vode može pomoći u održavanju ravnoteže slanosti koja je neophodna za očuvanje slatkovodnih ribljih zajednica donje Neretve, zaključuju autori.
Na postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda za Kotor i Tivat (PPOV), osim sada aktuelne rekonstrukcije tri bazena, realizovane su i druge brojne aktivnosti na servisiranju opreme koja je trebalo da se uradi još 2019.godine.
Prema riječima direktora PPOV Miljana Markovića (NP), planiran je niz aktivnosti kako bi se čitav sistem doveo na nivo iz 2016. godine kada je novo PPOV vrijedno 10,25 miliona eura, počelo sa radom.
„Realizacija posla počela je nakon urađenih izvještaja, a između ostalog izvještaji se tiču 149 bitnih uređaja. Na osnovu tih izvještaja krenuli smo sa servisiranjem. S obzirom na specifičnost postrojenja, vitalni rezervni dijelovi se moraju nalaziti u magacinu PPOV-a, što na žalost nije bio slučaj u momentu kada sam prije nekoliko mjeseci, preuzeo upravljanje ovom firmom. Zatekao sam gotovo prazne stalaže u magacinu.“- kazao je Marković dodajući da u PPOV koje je locirano na Klačini u Krtolima, van turističke sezone, dnevno u prosjeku dolazi od 9 do 11 hiljada kubika kanalizacionih voda iz Tivta i Kotora. Ukoliko je bilo koji sistema na PPOV u kvaru i nije sposoban da prečisti primljene fekalne vode, one moraju da se bajpasom ispuste direktno u more jer se nemaju gdje depovati i zadržati do osposobljavanja PPOV-a za nastavak rada. Stoga je izuzetno važno da sve kompmnente u ovom tehnički dosta složenom postrojenju koje primjenjuje tzv.SBR tehnologiju prečišćavanja fekalnih voda, budu ispravne i da PPOV nesmetano funkcioniše.
„Kad se desi havarija imamo vrlo malo vremena da otklonimo kvar, pa ako se još moraju čekati rezervni dijelovi, onda neprečišćena voda mora prolaziti kroz sistem direktno u more. Veoma je bitno sačuvati da ne uginu bakterije koje u bazenima razgrađuju fekalnu vodu. U slučaju da se dogodi da bakterije uginu, potrebno je oko mjesec dana po jednom bazenu da se bakterije aktiviraju u punom kapacitetu kako bi mogle da vrše preradu otpadnih voda koje konstantno dolaze na postrojenje. Za tako veliki priliv fekalnih voda u bazenima mora biti dovoljan broj bakterija i moraju dosegnuti određenu starosnu dob kako bi za kratko vrijeme i u tačno određenom intervalu izvršile preradu. Svako preskakanje ciklusa pravi probleme narednom ciklusu.“-istakao je Marković.
Naglašava da je zbog dugogodišnjeg neadekvatnog održavanja PPOV-a za vrijeme bivše lokalne DPS-SD-HGI uprave Tivta, u postrojenju lani desila veća havarija, pa je neprečišćena otpadna voda morala biti direktno ispuštana u more.
„Analizom rada postrojenja su se utvrdili sekundarni i primarni uzroci havarije koja se dogodila 20.jula prošle godine. Jedan od glavnih problema na PPOV-u je neispravan rad difuzora koji se nalaze na samom dnu bazena. Po jednom bazenu ima 416 difuzora koji imaju za cilj ravnomjerno širenje kiseonika u bazenima. Bakterije koriste fekalije kao hranu, ali im je tačno određena količina kiseonika potrebna za proces prečišćavanja. Manjak kiseonika ne samo da dovodi do slabijeg procesa prečišćavanja otpadnih voda već i do izumiranja bakterija u bazenima. Iz ovih razloga jednom godišnje je neophodno servisirati jedan bazen kako bi se omogućilo ispravno ubacivanje kiseonika u vodu tokom prečišćavanja, ali je zbog servisne zapuštenosti opreme sada potrebno uraditi sanaciju sva tri bazena do početka ljetnje turističke sezone.“- objasnio je Marković.
PPOV Tivat i Kotor – foto S.L.
Dodao je da će tokom sanacije bazena koja je već počela, biti potpuno zamijenjen jedan broj difuzora u njkma, dok će na drugim difuzorima biti zamijenjene membrane.
„U pitanju je veliki poduhvat sa brojnim pripremnim radnjama jer svaki od bazena u osnovi ima 825 metara kvadratnih površine puta 6.15 metara operativne visine. Preneseno u kubike. to je preko 5.000 kubika fekalnih voda po jednom bazenu. Pored toga uradiće i servis dekantera koji izvlači čistu vodu nakon završenog procesa prečišćavanja. S obzirom da je pražnjenje bazena težak i složen posao, naravno da ćemo prilikom pražnjenja bazena iskoristiti priliku i izvršiti servis sve one druge opreme koja se tiče tog bazena.“- kazao je Marković dodajući da u zavisnosti od toga da li se mijenjaju kompletni difuzori ili se vrši samo zamjena membrana, cijena zamjenske opreme po jednom bazenu će se kretati od 16.000 do 25.000 eura. Aktuelna uprava PPOV-a je pripremajući s eza ovahj posao, napravila i mjere za uštedu čiste vode koja je neophodna za sprovođenje ove dugotrajne operacije, pa će na taj način troškovi sanacije bazena biti umanjeni za najmanje oko 40.000 eura.
Marković je dodao da će radovi na sanacii i opravci biti izvedeni i na trešetki za selekciju čvrstog otpada koja se nalazi na ulazu otprdnih voda u PPOV, a što će koštati oko 8.000 eura.
PPOV-u kako je istakao, osim neservisirane i neadekvatno održavane opreme i nedostatka rezervnih djelova za nju, kuburi i sa još jednim od prethpodne uprave naslijeđenim problemom – nedovoljnom obučenošću kadra.
„Zaposleni su do sada bili obučeni za servis sitnijih kvarova i samo do mjere da prepoznaju kvar kako bi pozvali eksterni servis da dođe i otkloni ga. Takav koncept ranijeg rukovodstva je velika greška, ne samo u gubljenju vremena već i u gubljenju novca. To je razmljivo tamo gdje su potrebni specijalni alati, specijalna obučenost i ovlašćenje fabrike, ali gdje je to moguće, neophodno je organizovati obuku zaposlenih što trenutno radimo i što planiramo u dogledno vrijeme podići na viši nivo. Sa firmom Schnaider Electric, Siemens i firmom Sema iz Beograda, zajedno radimo na programu obuka za naše zaposlene. Onog momenta kada program bude konačno definisan, očekujemo dolaske inžinjera spomenutih firmi kako bi vršili obuku naših zaposlenih“- istakao je Marković.
On je objasnio da se isušeni kanalizacioni mulj koji je nusporoduk procesa prečišćavanja otpadnih voda u PPOV, i dalje rješava na način da se posredstvom firme „Montelea“ iz Podgorice, taj materijal odvozi na deponiju u Albaniju. Za to se godišnje izdvaja od 60 do 100 hiljada eura.
Iako se u svijetu isušeni kanalizacioni mulj koristi za proizvodju vještačkog đubriva za uzgoj cvijeća jer sadrži veliki procenat azota i fosfora, u Crnoj Gori to nije slučaj, te stoga PPOV za mulj sada ima samo troškove umjesto kojih bi, da su privredne okolnosti u državi drugačije, moglo da ima dodatnu zaradu od prodaje tog materijala.
U Crnoj Gori su u posljednja 24 sata od posljedica koronavirusa preminule tri osobe, a registrovano je 353 nova slučaja infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ). Oporavila se 581 osoba.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (ponedjeljak 14.02.2022. godine) završile 2.226 analiza.
Dubrovački Institut za more i priobalje potvrdio novu vrstu meduze iz roda Aurelia / foto Hina
Novu vrstu meduze iz roda Aurelia za znanost su opisali i genetičkim metodama potvrdili znanstvenici s Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku, na osnovu jedne jedinke pronađene u Rovinju u ljeto 2020. godine.
S tog sveučilišta u utorak su priopćili da je nova vrsta meduze pronađena tijekom boravka njihovih znanstvenika u Laboratoriju za evolucijsku ekologiju Centra za istraživanje mora Instituta “Ruđer Bošković” te je pronalazak nove vrste potvrđen genetičkim metodama.
Vrsta je nazvana Aurelia pseudosolida, a pronađena je za vrijeme masovne pojave rebraša Mnemiopsis leidy i meduza vrste Aurelia solida.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Water, a provedeno u sklopu projekata SpaTeGen i DiVMAd koje financira Hrvatska zaklada za znanost, čiji je nositelj Institut za more i priobalje.
Prema pravilima struke, ističu sa Sveučilišta, sav materijal na osnovu kojega je opisana nova vrsta mora se pohraniti u prirodoslovnim muzejima kako bi bio dostupan ostalim znanstvenicima za buduća istraživanja, tako da je meduza pohranjena u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik.
Ovo je, napominju, već druga nova vrsta meduze opisana u posljednjih deset godina u Jadranu, nakon opisa vrste Mawia benovici iz 2014. koja je nazvana po hrvatskom planktologu i ekologu Adamu Benoviću (1943.-2011.).
Ekologija novoopisane vrste, kao i njezino porijeklo su još nepoznati. Budući da se u Jadranu sve češće bilježe nove vrste organizama kao posljedica klimatskih promjena, postoji mogućnost i da je ova novootkrivena vrsta meduze pridošlica u Jadranu, navode sa dubrovačkog Sveučilišta.
Kosovski državljanin B.R. (41) uhapšen je nakon što je jutros oko 3.30 na Graničnom prelazu Debeli brijeg, tokom pretresa vozila kojim je upravljao, pronađeno sedam pakovanja sa marihuanom.
Zaplijenjeno je oko 48,2 kilograma te droge.
“Službenici Uprave policije su zajedno sa pripadnicima Uprave prihoda i carina u ranim jutarnjim časovima, na izlaznom terminalu graničnog prelaza Debeli brijeg, pregledom putničkog motornog vozila marke Audi, kosovskih registarskih oznaka, kojim je upravljao kosovski državljanin B.R. (41), pronašli sedam pakovanja sa sadržajem opojne droge marihuane”, saopšteno je iz Uprave policije i Uprave prihoda i carina.
Uhapšenom B.R. se na teret stavlja krivično djelo – neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. “U toku su dalje policijsko – tužilačke mjere i radnje na ovom predmetu”, zaključuje se u zajedničkom saopštenju.
Avion Air Montenegra, registarskih oznaka 4O-AOB (bravo), ostao je u kvaru u subotu veče u Beogradu, dok je drugi ,,embraer“ 195 4O-AOA (alfa) na servisu u Portugalu, pa državna avio-kompanija dva dana nije mogla da koristi avione iz svoje flote, piše Pobjeda.
Letove Air Montenegra ka Beogradu, Istanbulu i Ljubljani obavljali su Air Serbia i hrvatski Trade Air. Iz državne avio-kompanije Pobjedi su kazali da se „bravo“ sinoć vratio u saobraćaj, te da očekuju da će se uskoro vratiti i „alfa“.
“Zahvaljujući odličnoj saradnji sa drugim kompanijama, u ovakvim ili sličnim situacijama brzo reagujemo i možemo da obezbijedimo redovni red letjenja, što je i u ovom slučaju odmah postignuto”, naveli su u Air Montenegru.
Avion 4O-AOB pokvario se u subotu uveče u Beogradu, zbog čega je let ka Podgorici otkazan, a putnike je preuzela Air Srrbia.
“Avion je imao manji tehnički kvar, koji je naša ekipa visokokvalitetnih stručnjaka iz tehnike odmah identifikovala i radi na otklanjanju, tako da se avion očekuje u saobraćaju najkasnije danas. Ovakve stvari su standardne i uobičajene u avijaciji za sve tipove aviona i dešavaju se svim kompanijama “, istakli su u Air Montenegru.
Riječ je o vazduhoplovu koji se krajem decembra vratio sa redovnog šestogodišnjeg servisa iz Portugala, a iz državne avio-kompanije nijesu precizirali kakav je kvar u pitanju.
“Osim velikih i kompleksnih servisa kao što je bio ovaj strukturalni, radovi na održavanju aviona i plovidbenosti su konstantni i podrazumijevaju niz drugih, redovnih koji se obavljaju svakodnevno”, dodali su iz Air Montenegra.
Dok je „bravo“ bio na servisu u Portugalu, mijenjao ga je foker Trade Air. Nakon što se „bravo“ vratio sa servisa, u Portugal je poslat „alfa“, gdje ga servisiraju mehaničari Portugalia Airlinesa.
Iz Ministarstva kapitalnih investicija prošlog mjeseca je saopšteno da će država kupiti ,,embraer E195“, registarskih oznaka 40-AOC (čarli), koji je takođe bio dio flote Montenegro Airlinesa. Prethodno je Air Montenegro zbog nedostatka novca odustao od kupovine „čarlija“ za koji su trebali da plate 5,3 miliona eura brazilskoj BNDES banci i 8,2 miliona za djelove. Nije poznato ko će snositi milionske troškove vraćanja „čarlija“ u plovidbeno stanje.
Na pitanje kako će riješiti problem manjka aviona u floti, te da li su, nakon najave države da će kupiti „čarlija“, odustali od uzimanja u zakup aviona za ljetnju sezonu, iz Air Montenegra su Pobjedi odgovorili da ostaju pri namjeri da iznajme vazduhoplov većeg kapaciteta.
“U ovom trenutku prema komercijalnim, finansijskim i operativnim analizama, još jedan vazduhoplov sa 116 sjedišta nije idealno rješenje za Air Montenegro, ali smo više puta istakli da smo otvoreni za saradnju i spremni da sa Vladom dogovorimo najbolji način na koji taj resurs može da se iskoristi. Ukoliko Vlada odluči da vrati u plovidbeno stanje ovaj avion, potrebna su milionska dodatna sredstva i dug period radova pa samim tim 40-AOC teško može biti spreman za ovu sezonu “, smatraju u Air Montenegro.
Dodaju da su se, nakon detaljne analize tržišta i ostalih okolnosti, odlučili za kratkoročni najam vazduhoplova većeg kapaciteta, kako bi odgovorili potrebama tržišta i velikom interesovanju turoperatora za Crnu Goru tokom ljeta.
“Uveli smo već neke nove destinacije, a uz to povećavamo i broj letova na postojećim, jer vjerujemo da će ova sezona biti bolja od prethodne. Za planiranu dinamiku reda letenja najoptimalnije rješenje je vazduhoplov sa većim brojem sjedišta “, zaključili su u Air Montenegru.
„Alfa“ ofarban u Portugalu
Osim što mu je urađen redovni šestogodišnji servis, avion 4O-AOA u Portugalu je bio i na farbanju, pa će u Crnu Goru biti vraćen sa logom nacionalne avio-kompanije. On će biti prvi avion u floti Air Montenegra koji je brendiran, godinu nakon osnivanja kompanije.
Nakon „alfe“ logo Air Montenegra biće postavljen i na „bravu“, a još nije poznato da li će i on na farbanje ići u Portugal ili će to biti odrađeno u Podgorici.
Brendiranje aviona kasnilo je zbog spora koji je protiv Air Montenegra pokrenuo Montenegro Airlines u stečaju.
Sve vrste goriva u Crnoj Gori od danas su skuplje za tri i četiri centa po litru, saopšteno je iz Ministarstva kapitalnih investicija.
Litar obje vrste benzina skuplji je četiri centa, pa će tako u naredne dvije sedmice BMB 98 koštati 1,58 eura, a BMB 95 1,54 eura.
Eurodizel je skuplji tri centa po litru i košta 1,42 eura. Takođe, tri centa po litru skuplje je i lož ulje i košta 1,40 eura.
Najnovijim poskupljenjem, cijene goriva u Crnoj Gori premašile su rekord iz 2012. godine, kada su najviše cijene benzina bile 1,54 i 1,50 eura, a eurodizela 1,38 eura.
