Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom opredijelilo je za ovu godinu 1,5 mil EUR za realizaciju nekoliko projekata u Herceg Novom. Među njima su rekonstrukcija Šetališta od Meljina do hotela Plaža vrijedan pola miliona, djelimična rekonstrukcija rasvjete duž hercegnovske obale u vrijednosti od oko 300.000, izgradnja platoa ispred spomenika Tvrtku I, kao i geotehnička ispitivanja luke i lukobrana na Škveru.
Uz projekte koje će finansirati Morsko dobro, Uprava javnih radova podržala je sanaciju dijela Šetališta u Igalu, od Galeba do Titove vile, pa će u Herceg Novom, kada je riječ o uređenju obale, ove godine biti dinamično.
Kako je za RTHN kazao direktor Agencije za izgradnju i razvoj Aleksandar Kovačević, predstavnici Opštine i Morskog dobra održali su konstruktivan sasatanak na kojem su određeni prioriteti.
– Morsko dobro će tender za sanaciju Šetališta od Meljina do hotela Plaža raspisati u maju i tad će biti završena revizija projekta. Kada je riječ o ovom dijelu od Galeba do Titove vile, u narednih 45 dana bi trebalo da bude raspisan tender – informiše on.
Da bi bio raspisan tender za rekonstrukciju rasvjete, kako navodi Kovačević, potrebno je prekontrolisati sve stubove, pa se javni poziv može očekivati u narednih mjesec, koliko je potrebno za kompletiranje dokumentacije.
Tokom ove godine u planu je izgradnja nekoliko pješačkih staza duž magistrale.
– Biće nastavljena izgradnja šetališta od Bijele do Kamenara. Prvi dio je završen, a nastavak je do Kamenara. To je u fazi projektovanja, kao i dugo očekivani trotoar Zmijice – Kumbor. Za prvi dio, od željezničkog mosta do plaže Zmijica, već je raspisan tender – navodi Kovačević.
On očekuje da će projektovanje biti uskoro završeno, nakon čega će uslijediti javni poziv Morskog dobra, pa bi Zelenika do kraja ove godine mogla konačno da dobije pješačku komunikaciju duž obale.
Predsjednik Dobrovoljnog vatrogasnog društva „Krtoli“ iz Radovića i u naredne četiri godinje biće Stefan Kostić – odlučili su delegati na redovnoj izbornoj Skpštini ovog najstarijeg dobrovoljnog vatrogasnog društva u opštini Tivat, a koja je održana u Radovićima.
Od ukupno 54 člana DVD-a „Krtoli“, Skupštini je prisustvovao njih 31.
Pored novog-starog predsjednika, delegati su imenovali novi Upravbni odbor društva kojeg čine komandir Milan Vukošić, Ivan Starčević, Miloš Tripinović, Predrag Klakor, Slobodan Đurišić, Peđa Petrović, Marko Francesković i Jovan Kikanović.
Za članove Nadzornog odbora izabrani su Radule Đurišić, Duško Brinić i Mihailo Stjepaničić.
Usvojen je izvještaj o radu DVD „Krtoli“ sa finansijskim izvještajem za protekle četiri godine, a donešen je i novi Statut ovog volondetskog druptva usaglašen sa svim u međuvremenu usvojenim zakonskim rješenjima o NVO sektoru, lokalnoj samoupravi i drugim propisima relevantnim za rad dobrovolnjih vatrogasnih udruženja.
DVD „Krtoli“ osnovano je prije 18 godina i „povuklo je nogu“ kada je u pitanju razvoj volonterizma u vatrogastvu u najmanjoj bokeljskoj opštini. U Tivtu inače, sada pored profesionalne Službe zaštite i spašavanja Tivta, djeluju i čak tri dobrovoljna vatrogasna društva koja daju znbačajan doprinos povećanju nivoa sigurnosti građana i podizanju nivoa svijesti o vrijednosti i opštoj koristi volonterizma u oblasti protivpožarne zaštite.
DVD „Krtoli“ trenutno raspolaže sa četiri specijalna protuvpožarna i jednim terenskim vozilom, a pored intervencija u gašenju požara, saniranju posljedica nevremena i poplava, potragama za nestalim osobama, saobraćajnim nesrećama i drugim vanrednim okolnostima, njegovi članovi redovni su i u brojnim društveno-odgovornim javnim događanjima, ekološkim i akcijama uređenja prostora i očuvanja životne sredine koje se sprovode na cijeloj Tivatskjoj rivijeri.
Najmanje 10 ribara je poginulo, a 11 osoba je nestalo nakon potonuća španjolske kočarice jučer, 15. veljače, u hladnom moru sjeveroistočno od obale Newfoundlanda u Kanadi, javlja Salvage and Wreck.
Na ribarskom brodu Villa de Pitanxo pod zastavom Španjolske nalazila su se ukupno 24 člana posade, 16 španjolskih državljana, pet Peruanaca i tri državljana Gane. Brod je najvjerojatnije potonuo uslijed nevremena i velikih valova.
Pokrenuta je velika međunarodna akcija spašavanja. Tri preživjela člana posade pronađena su na splavi za spašavanje u teškom stanju, s težim oblikom hipotermije. Nedugo zatim pronađene su još dvije prazne splavi. S obzirom da je s broda upućen tek automatski poziv u pomoć, pretpostavlja se da su splavi za spašavanje automatski ispuštene u more, piše FleetMon.
U potrazi za ostalim nestalim članovima posade sudjeluju zrakoplov, dva helikoptera i četiri broda. Potragu otežava loše vrijeme praćeno jakim vjetrom, visokim valovima i smanjenom vidljivosti.
Pozorišna predstva “Amateri”, rađena u produkciji Beoarta iz Beograda, biće izvedena u srijedu 16. februara u Velikoj sali Centra za kulture Tivat sa početkom u 20 sati.
Režiju, kostim, izbor muzike potpisuje Momčilo Miljković, a u predstavi igraju: Sanja Ristić Krajnov, Marko Savković, Danilo Milovanović i Dimitriji Dinić.
“Okosnica radnje je namjera Grge (smotanoga “fakultetlije” koji preživljava kao blagajnik u samousluzi dok ga žena vara), Miće (drčnog “školovanog” vodoinstalatera,opsednutog “ povaljivanjem” domaćica) da se izvuku iz bjede i uspiju u životu tako što će, unajmivši nezaposlenog Kuku (predmet sprdnje ,ali obdaren vanserijskom “spravom”) i profesionalnu prostitutku Stelu, snimiti porno film sa ”tradicionalnim srpskim seksom”. Kako to obično u životu biva, priča je krenula drugim tokom te oni kroz niz komičnih situacija, umesto tjelesne pred publiku rasprostiru svoju emotivnu golotinju: svoje sudbine, svoje strijepnje i frustracije i svoje utopijske želje. Da bi do kraja shvatili da su amateri sopstvenih života.
„Amateri“ je zabavna, duhovita, socijalno angažovana priča koja prikazuje staru istinu: humor je moćno i provjereno oružje koje odslikava društvo u kojem živimo. To je forma prijemčiva za gledaoce i dobar način da se sagleda stvarnost”- kaže se u najavi predstave.
Cijena ulaznice je 5 eura, a informacije i rezervacije na broj 069 342 799.
Američki predsjednik Joe Biden obratio se Americi i svijetu oko Rusko-ukrajinske krize.
U desetominutnom govoru iz Bijele kuće Biden je kazao kako je mogućnost ruske invazije na Ukrajinu i dalje vrlo moguća, te da američka strana još ne može potvrditi ruske tvrdnje o povlačenju dijela snaga s ukrajinske granice. No, Washington želi iskoristiti sve diplomatske mogućnosti kako bi se situacija smirila i izbjegla stradanja ljudi.
Na granici s Ukrajinom i Bjelorusijom sada se, prema procjeni američkih analitičara, nalazi 150 tisuća ruskih vojnika. Biden je ponovio da SAD neće slati svoje trupe u slučaju invazije na Ukrajinu, ali i upozorio da će Amerika i saveznici poduzeti akcije ako ruske snage krenu u bilo koju državu članicu NATO-a u okruženju Ukrajine, jer “napad na NATO napad je na sve nas”.
– Dođe li do ruskog napada na Ukrajinu, odgovor zapadnih saveznika bile bi “moćne sankcije”, Rusija bi sama sebi zadala rane i požalila zbog invazije, kazao je.
Biden se u govoru obratio i ruskim građanima.
– Sjedinjene Države nisu prijetnja Rusiji. Ukrajina nije prijetnja Rusiji. Ni SAD i NATO nemaju projektile u Ukrajini. Nemamo ni planove da ih tamo postavimo. Ruski narod nije naša meta, ne nastojimo destabilizirati Rusiju, građani Rusije – vi niste naši neprijatelji, poručio je američki predsjednik.
– Ovo je više od Rusije i Ukrajine, ovo je zauzimanje za principe u koje vjerujemo, zaključio je Biden.
Dok u Hrvatskoj traje euforija oko skorog puštanja u saobraćaj Pelješkog mosta, Javno poduzeće “Autoceste FBiH” upravo je objavilo javni poziv za izradu idejnog i glavnog projekta dijela Jadransko-jonskog koridora, dionica Stolac – Interregionalni čvor Počitelj kod Čapljine, dužine oko 23 kilometra.
Kako je ranije saopšteno, auto-put bi vodio do crnogorske granice kod Nudola, nakon čega bi se produžio do granice s Albanijom.
Vijest o javnom pozivu za hrvatsku stranu ne bi bila toliko važna da za sobom ne povlači novi mogući problem saobraćajne (ne)povezanosti Dubrovačko-neretvanske županije. Mnogi se već pitaju postaje li Počitelj glavno čvorište na putu od Trsta do Grčke, a novi Pelješki most tek lokalna obilaznica, prenosi Indikator.ba.
Pelješki most gubi na značaju
U tekstu pod naslovom “Jadransko-jonska autocesta neće preko Dubrovnika, nego preko Trebinja”, “Dubrovački vjesnik” piše da nakon 20 godina čekanja na putnu sponu juga Hrvatske sa ostatkom te zemlje, niko ne želi nida pomisli da bi Pelješki most s pristupnim putevima mogao “izgubiti na cijeni” ako regionalni krak Jadransko-jonskog auto-puta krene kroz zaleđe, od Počitelja do krajnje tačke Aranđelova kod Trebinja na granici sa Crnom Gorom i u potpunosti zaobiđe teritoriju Hravatske?
Dosad se o jadransko-jonskom saobraćajnom pravcu govorilo kao benefitu za saobraćajno izolovani jug Hravatske, posebno zbog dovršetka Pelješkog mosta i očekivanog prolaska auto-puta područjem Neuma.
“Hoće li se najveći hrvatski infrastrukturni projekat uklopiti u taj kalup trebalo bi biti jasnije nakon 15. marta, kad ističe rok za prijavu ponuđača zainteresovanih za izgradnju dionice Stolac-Počitelj. Ugovorna vrijednost dokumentacije je procijenjena na 6.000.000 miliona KM bez PDV-a, a planirani rok završetka je 18 mjeseci. Početak trase u Počitelju projektanti vide kao spoj s panevropskim Koridorom Vc (od Venecije do Kijeva), a osim kroz opštine Stolac i Čapljinu obuhvatio bi i Ravno, Ljubinje, Trebinje i išao dalje prema Crnoj Gori, bez vidljive veze sa Hrvatsko”, prenosi “Dubrovački vjesnik”.
Ipak, kako piše autor, u hrvatskim stručnim i političkim krugovima, međutim, ne smatraju da će na budućem saobraćajnom pravcu Pelješki most ostati marginalizovan.
Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić ističe da svaka država razmišlja o načinu povezivanja svoje teritorije, s toga nije žilio da kometariše trasu Jadransko-jonskog auto-puta kroz Federaciju BiH i Republiku Srpsku.
“Što se tiče Hrvatske, planira se povezivanje krajnjeg juga auto-putem od čvora Metković do Osojnika s izlaskom u BiH (kao dijelom Jadransko-jonskog koridora), brzom saobraćajnicom Aerodrom Čilipi – Dubrovnik – Osojnik i brzom cestom Brijesta – Perna”, rekao je Dobroslavić.
Hrvatske autoceste u međuvremenu su intenzivirale razgovore o izgradnji 47 kilometara auto-puta u punom profilu sa još 14,7 kilometara pristupnih puteva od Metkovića do Dubrovnika (Osojnik) po cijeni od 1.200.000.000 kuna, odnosno oko 160 miliona eura.
Fotoriva.me sinonim za dobru i kvalitetnu fotografiju, čuvar lijepih uspomena i razvoja grada Tivta, osnovana davne 1982. godine, nastavlja da radi sa inoviranom ponudom u skladu sa novim trendovima na novoj adresi.
Osnovnu uslugu od koje je sve počelo prije skoro 40 godina dopunili smo novim, uslugama i proizvodima koji prate savremeno i digitalno društvo. Želite brzu i kvalitetnu štampu, dobru fotografiju, osmislili smo unikatno pakovanje za poklon za vaše najdraže…
Fotoriva.me pomoći će vam da sprovedete svoju ideju u djelo…
Fotoriva.me
Fotoriva.me osim izrade fotografija i video snimanja (svadbi i veselja), pruža usluge fotokopiranja, skeniranja, presnimavanje sa VHS-a na digitalne medije, nudi foto opremu (SD kartice, punjače, baterije, stative…), ramove za fotografije, štampamo majce, štampanje na keramici, puzle, plakate, vizit karte, izrada privjesaka, pločica za vrata…
Možete nas naći na novoj lokaciji u ulici Palih boraca 13 u Tivtu.
Fotoriva.me kontakt telefoni 067 270 207 i 032 663 199, radno vrijeme od 08 do 18 sati i po pozivu, uskoro i na instagramu i facebooku.
Fotoriva.me će u potpunosti ispratiti vašu kreativnost, potražite nas Palih boraca 13 u Tivtu!!!
Prihvlatilište za životinje od 5.000 hektara u Južnoafričkoj Republici moglo bi da bude krajnje odredište za lava, koji je nedavno uhvaćen u Budvi, kazala je za TVCG Milena Bataković, iz Agencije za zaštitu životne sredine. Ona je saopštila da se lav sada osjeća dobro i da je nakon vakcinacije i koktela vitamina živnuo. Lav je i dalje u privremenom prihvatilištu u Podgorici.
Agencija za zaštitu životne sredine podnijela je juče Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv NN lica zbog osnova sumnje da su počinjena krivična djela za koje se goni po službenoj dužnosti, a u vezi sa slučajem krijumčarenja lava.
Bataković kaže da lav ne bi imao adekvatne uslove u Crnoj Gori, pa kako dodaje, nijesu ni razmišljali o tome da mladunče ostave u našoj državi.
Kako navodi Bataković, organizacija “Četiri šape” dala je inicijativu da se lav nakon, što stekne imunitet u Crnoj Gori, privremeno prebaci u Holandiju u njivovo prihvatilište, koje nije zoo vrt.
Krajnja destinacija za budvanskog lava, kako kaže Bataković, bila bi Južnoafrička Republika, koja ima prihvlatilište na 5.000 hektara i uslove koji su najprihvatljivi za takvu životinju.
“Ova jedinka konkretno neće znati i ne zna da lovi, ali biće u mogućnosti da u nekim najpribližnijim uslovima za njega, nastavi dalje svoj život i mi radimo na tome. Mi smo već ušli u proces pribavljanja papirologije. Sve ovo što do sad radimo biće obezbijeđeno iz donacija”, navela jeBataković.
Ona je saopštila i da se već javljaju ljudi koji su spremni da doniraju hranu za lava, koji je još uvijek u Crnoj Gori.
Aerodromi Crne Gore (ACG) zaposlili su za stalno na mjestu dispečera u Operativnom centru Aerodroma Tivat, Sašu Jovovića iz Herceg Novog, sina člana Odbora direktra te državne firme Ognjena Jovovića (DF).
Odluku o primanju na stalno radno mjesto na neodređno vrijeme mlađegt Jovovića, donio je nedavno izvršni direktor ACG Goran Jandreoski.
Time se ostvario scenario koji su ljetos najavili izvori „Vijesti“ kada je Saša Jovović prvo sezonski zaplosnen na aerodromu Tivat kao zemaljski stjuard, što je bilo samo prva stapenica jer se već tada u tivatskoj vazdušnoj luci znalo da će za njega uskoro biti obezbijeđeno i stalno radno mjesto.
Kako su „Vijesti“ pisale krajem jula, Saša Jovović je sezonski posao kao zemaljski stjuard na aerodromu Tivat dobio na javnom konkursu koji su ACG prošle godine sa velikim kašnjenjem u odnosu na uobičajenu dinamiku, raspisali za angažovanje sezonske radne snage. Prema tvrdnjama dobro upućenog izvora „Vijesti“, sin tadašnjeg v.d. izvršnog direktora ACG-a Ognjena Jovovića je posao zemaljskog stjuarda koji vodi putnike iz aviona na platformi do terminalne zgrade i obratno, dobio i počeo ga raditi a da pri tome nije uopšte imao položeni osnovni kurs za njegovo obavljanje – tzv. Modul 1 (Svijest o sigurnosti u air side zoni aerodroma / Safety Awareness). Ovaj sertifikat koji potvrđuje da je njegov nosilac upoznat i obučen da se na siguran način kreće po aerodromskoj platformi i da se pritom ne izloži riziku da ga npr. udari neko od specijalnih vozila za opsluživanje vazduhoplova koja se tuda stalno kreću ili da ga ne usisa i „proguta“ mlazni avionski motor u radu, nužan je preduslov da bilo ko od aerodromskog osoblja koje radi uatzv. air side zoni aerodroma, uopšte i zađe u taj dio vazdušne luke.
Iz menadžmenta ACG tada nisu željeli da odgovore ni na pitanje da li je tačno da je mlađi Jovović posao zemaljskog stjuarda u Tivtu obavljao bez završenog osnovnog sertifikata sigurnosti kojeg je naknadno, u međuvremenu stekao nakon završene obuke.
ACG nisu ni sada precizno odgovorili na pitanje zbog čega je izvršni direktor Goran Jandreoski odlučio da posao dispečara u Operativnom centru aerodroma Tivat dodijeli baš Saši Jovoviću između ukupno pet prijavljenih kandidata koji su ispunjavali tražene uslove na konkursu za zapošljavanje na ovom radnom mjestu, a koji su ACG raspisali 12.januara. PR služba ACG nije odgovorila ni na pitanje upućeno Jandeoskom, što ga je to konkretno opredijelilo da na stalno radno mjesto dispečara saobraćaja u Operativnom centru Aerodroma Tivat zaposli Jovovića, tim prije što ovaj nema nikakvo radno iskustvo za obavljanje tog posla jer je do sada kada je u pitanju vazdušni saobraćaj, Jovović radio samo sezonski i to na radnom mjestu zemaljskog stjuarda.
„Uslovi za zapošljavanje za predmetni oglas, oglašeni su u skladu sa uslovima koji su propisani Aktom o unutrašnjoj organizacijom i sistematizaciji radnih mjesta a to su : visoko obrazovanje u obimu od 180 CSPK-a, šesti stepen stručne spreme, najmanje jedna godina radnog iskustva, znanje engleskog jezika. Kandidati su bili dužni da uz prijavu na oglas dostave uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti kao i uvjerenje da se protiv njih ne vodi krivični postupak. Pristigle prijave ocjenila je Komisija, koja je sačinila i Zapisnik”- rekli su iz PR službe ACG.
Na konkurs za zapošljavanje u stalni radni odnos na upražnjenom mjestu dispečara u Operativnom centru Aerodroma Tivat koji je raspisan 12.januara, prijavilo se šest kandidata od kojih je pet ispunjavalo tražene uslove. Jandreoski je, ne pozivajući kandidate koji su ispunjavali uslove na razgovior, niti sprovodeći postupak provjere njjihovih radnih sposobnosti, već 25.januara donio odluku da to radno mjesto pripadne sinu člana Odnora direktora firme čiji je on izvršni menadžer.
Iz ACG nisu odgovorili na pitanja da li je i ako ne, zašto nije sprovedena provjera radnih sposobnosti kandidata prijavljenih na ovom oglasu, ni da li je pri izboru Saše Jovovića za zapošljavanje, uticala činjenica da je on sin jednog od članova Odbora direktora ACG. Odćutali su i pitanje zašto su ACG u ovom slučaju, prekinuli svoju dugogodišnju nezvaničnu praksu da u slučaju jednakih stručnih kvalifikativa kandidata, prednost u dobijanju posla imaju kandidati koji su potomci ili članovi porodice bivših dugogodišnjih radnika aerodroma. Takvih je bilo među ostalim učesnicima konkursa na kojem je za stalno primljen mlađi Jovović, a uz to, ti kandidati žive u Tivtu, dok Jovović na posao na tivatski aerpodroma treba da dolazi iz Herceg Novog.
„Ističemo da svako ima pravo na rad, na slobodan izbor zanimanja i zapošljavanja, te su s toga svi kandidati ravnopravni, nezavisno od bilo kog svojstva, pa i ovog koje pominjete u pitanjima. Direktor ima pravo da izabere kandidata koji ispunjava uslove tražene oglasom”- kazali su iz PR službe ACG.
Inače, u momentu kada su mlađeg Jovovića zaposlili prvo ljetos kao sezonca, a potom odnedavno i za stalno kao dispečara na Aerodromu Tivat, on uopšte nije imao crnogorsko, već državljanstvo BiH.
U momentu donošenja odluke o zapošljavnju, Saša Jovović imao je dozvolu za stalni boravak.”- objasnili su iz menadžmenta ovog državnog preduzeća.
Inače, bivše SDP/SD rukovodstvo Aerodroma Crnme Gore često je bilo opravdano prozivano za partijska zapošljavanja i nepotiozam u toj firmi. ACG su od svog osnivanja 2003. do danas, rezervoar za zapošlavanje režimu bliskih ljudi: prvo kadrova SDP-a koja je prva upravljala Aerodromima, a potom SD-a, DPS-a i Bošnjačke stranke, pa su tako pored ostalih, tamo svojevremeno bili zaposleni i sestra lidera SDP Ranka Krivokapića i supruga predsjednika SD Ivana Brajovića, sin bivšeg izvršnog direktora Milovana Đuričkovića (SDP-SD), te bukvalno čitave porodice članova i simpatizera ove dvije stranke iz Tivta i Kotora, odnosno Zete. Nakon promjene vlasti, ovu lošu praksu je nastavila i nova upravljačka garnitira iz DF, Demokrata i URA, pa su posao u u ACG između ostalih, dobili i sinovi Ognjena Jovovića (DF) i poslanika PzP Branka Radulovića za koga je čak i novom sistematizacijom, napravljeno i do tada nepostojeće, novo radno mjesto zamjenika izvršnog direktora kompanije.
Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke boravila je danas u zvaničnoj posjeti Herceg Novom, tokom koje se sastala sa čelnicima Opštine i obišla objekat Dnevnog centra za osobe sa smetnjama i teškoćama u razvoju, čiju izgradnju je finansirala Evropska komanda američke vojske (US EUCOM) preko Kancelarije za odbrambenu saradnju Ambasade SAD.
Rajnke i njen tim su u Kući nobelovca Iva Andrića ugostili predsjednik Opštine Stevan Katić, predsjednik Skupštine opštine Ivan Otović i potpredsjednik Opštine Mirko Mustur. U pratnji ambasadorki Rajnke bio je i zamjenika šefa političke i ekonomske sekcije, Valter Andonov.
Razvoj Herceg Novog bio je u fokusu razgovora, kako kada su u pitanju infrastrukturni projekti i investicije na teritoriji opštine, tako i u oblasti turizma i kulture. Predstavnici Opštine informisali su ambasadorku Rajnke o aktivnostima u proteklom periodu, aktuelnim projektima, planovima i strateškim pravcima razvoja.
Ambasadorka Rajnke je izrazila zadovoljstvo zbog posjete Herceg Novom, ističući da je komunikacija sa predstavnicima lokalne uprave najbolji način da se saznaju pravi problemi i potrebe građana.
Posjeta ambasadorke SAD Herceg Novom
Predsjednik Opštine, Stevan Katić kazao je da u Herceg Novom postoji pozitivan talas kada su u pitanju infrastrukturna ulaganja i interesovanje investitora. Govoreći o prioritetima u narednom periodu, istakao je izgradnju vodovodne mreže i puta na Luštici, zaobilaznicu, autobusku stanicu i druge značajne infrastrukturne projekte. Posebno je značajno to što je zahvaljujući dobroj saradnji i razumijevanju od strane Vlade Crne Gore u državni kapitalni budžet uvršteno 18 kandidovanih projekata koji treba da budu realizovani na području Herceg Novog, rekao je Katić.
Razgovarajući o načinu na koji vladavina prava utiče na razvoj lokalnih uprava, predsjednik Katić je naglasio da je konačno rješavanje statusa Bolnice u Meljinama i kompanije „Vektra Boka“ od izuzetnog značaja za dalji napredak novske privrede i razvoj grada.
Predstavnici Opštine Herceg Novi su istakli i da je lokalna vlast stabilna, da postoji dijalog i dobro razumijevanje među političkim činiocima, u cilju zajedničkog rada na donošenju odluka koje doprinose unaprijeđenju kvaliteta života i razvoju Herceg Novog.
Prisutni su razmijenili mišljenja o izazovima koje je izazvala pandemija virusa kovid-19, izražavajući nadu u brz privredni i društveni oporavak.
U Dnevnom centru, u čiju izgradnju je Ambasada SAD uložila više od 270 hiljada dolara, Ambasadorku su dočekali potpredsjednica Opštine Vesna Samardžić, sekretar za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju Vasilije Ćuković i direktorica Dnevnog centra Dragica Kosić.
Posjeta ambasadorke SAD Herceg Novom
Oni su sa Rajnke razgovarali o preduzetim naporima Opštine Herceg Novi u cilju unaprijeđenja rada Dnevnog centra i uopšte položaja osoba sa invaliditetom.
Kako je istakla potpredsjednica Samardžić, lokalna uprava ima želju da pomogne najranjivijim kategorijama stanovništa. Ona je naglasila da postoje realne potrebe za brojnim servisima, kao što je „stanovanje uz podršku“, za asistentima i obezbjeđivanjem pomoći u kući za OSI, a u čemu je neophodna kontinuirana i kvalitetna podrška države.
Ambasadorka je informisana o obezbjeđenju sredstava kroz kapitalni budžet države za dogradnju Dnevnog centra i otvaranje dnevnog boravka za korisnike 27+. Takođe, istaknute su inicijative za izmjene Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti koje su usvojene kroz amandmansko djelovanje hercegnovskih poslanica u Skupštini Crne Gore, u dijelu obaveznog finansiranja Dnevnog centra od strane države, kao i oslobođenja roditelja od plaćanja participacije.
