Rat u Ukrajini Foto: Ukrainian State Emergency Service/Alexander Ermochenko/Umit Bektas/Vyacheslav Madiyevskyy / REUTERS
Nakon jučerašnjih pregovora i kratkotrajnog zatišja – Rusi su nastavili sa žestokim napadima na ukrajinske gradove. Sve je više žrtava, raste broj poginulih civila, među njima i djece. U Kijevu je pogođen televizijski toranj, konvoj ruskih tenkova stigao je do predgrađa. Ruske snage ušle su večeras u grad Herson, na jugu zemlje. Uoči za sutra najavljenog – drugog kruga pregovora – pred Ukrajincima je još jedna besana noć.
Ruski konvoj dug čak 64 km došao je do periferije Kijeva. Rusko ministarstvo obrane upozorilo je građane Kijeva da se sprema gađati određene mete u gradu.
➡️ U današnjem napadu na grad Harkiv na istoku zemlje poginulo je najmanje 10 ljudi.
➡️ Čelnik separatističke samoproglašene narodne republike u Donecku rekao je da njegove snage danas žele okružiti Marijupolj.
➡️ Informacije s terena govore da je Herson okružen ruskim snagama.
➡️ Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski videovezom se obratio eurozastupnicima pozvavši ih da dokažu da su uz Ukrajinu.
➡️ Od početka invazije najmanje 136 civila je ubijeno, uključujući 13 djece, objavio je OHCHR. Ukrajinska vojska tvrdi da je u prvih pet dana borbe poginulo 5710 ruskih vojnika.
Kino magistrala, projekt koji duž Jadranske magistrale povezuje hrvatska kina s ciljem da se publika nakon pandemijske krize u njih vrati, održavat će se do kraja ljeta, a počinje u ožujku projekcijom filmskog hita “Košnica”.
Udružena kina pripremaju niz zanimljivih sadržaja za širu publiku, od suvremenih filmskih hitova do nostalgičnih prisjećanja, od školskog programa do posebnih filmskih događanja za mlade, najavljeno je iz Hrvatskog audiovizualnog centra.
Ovogodišnji program otvara film “Košnica”, apsolutni pobjednik Sundance Film Festivala, 4.martaa u riječkom Art-kinu Croatia, dva dana kasnije igra u dubrovačkom kinu Sloboda, te 7. marta u splitskim Zlatnim vratima. Na projekcijama će gostovati redateljica Blerta Basholli i glavna protagonistica Fahrije Hoti.
Film je snimljen prema istinitom događaju, a govori o upornosti žene koja unatoč velikom pritisku okoline uspijeva izgraditi bolji život za sebe i sumještane.
Muž joj je nestao za vrijeme rata na Kosovu, čime je nestao i glavni izvor prihoda obitelji pa Fahrije počinje raditi ono što najbolje zna – ajvar. Pokreće mali poljoprivredni obrt s još nekoliko žena iz sela s ciljem da postanu neovisne.
Iz Kina magistrale najavljuju da će do kraja ljeta ugostiti desetak filmskih ekipa dajući gledateljima mogućnost da s njima uživo razgovaraju o pogledanom filmu.
Sljedeći u programu je canneski pobjednik francuski film “Titane” redateljice Julie Ducournau, a potom malteški “Luzzu” redatelja Alexa Camillerija.
‘Kino magistrala’ obuhvaća Kino Mediteran, Art-kino Croatia u Rijeci, Kinoteku Zlatna vrata u Splitu i Kinematografe Dubrovnik.
Po riječima Alena Munitića, koordinatora projekta, ono što ih povezuje kao partnere od Rijeke do Dubrovnika velika je posvećenost nezavisnom, europskom filmu, ali i sezonalnost našeg rada jer se naše ljetne aktivnosti odvijaju u predivnim ljetnim kinima, a zimske u kino dvoranama.
“Detaljno smo osmislili pristup u kojem je svaki partner snažan u određenom segmentu te svojom ekspertizom i iskustvom može pomoći drugim kinima da poboljšaju određene segmente svog poslovanja”, ustvrdio je.
Kaže da je ključ strategije povratka gledatelja u kina njihovo uključivanje u aktivnosti, gdje on nije samo objekt i konzument sadržaja, a takav doživljaj daje mu jedno novo iskustvo, povezuje ga sa samim kinom i stvara osjećaj pripadnosti kino zajednici.
Pod nazivom #kinostalgija putem istoimene internetske stranice uskoro započinje prikupljanje svjedočanstava i uspomena vezanih uz filmove, kino dvorane i ljetna kina, a s namjerom oživljavanja priča koje će gledatelje inspirirati da se vrate u kino.
Prikupljene snimke, fotografije i drugi materijali postat će dijelom putujuće izložbe i baze uspomena dostupne svim ljubiteljima kina.
Dio projekta je i kreiranje zajedničkog školskog programa u svim kinima partnerima, a koji će se provoditi u suradnji s osnovnim i srednjim školama – više od 60 filmskih naslova postaje dijelom jedinstvenog kataloga za nastavnike, a jadranska regija bit će prva koja će već od ove jeseni implementirati originalni školski program medijske kulture i pismenosti.
“Za možda najzahtjevniju publiku mladih od 18 do 24 godine organizirat će se filmske projekcije u ljetnim kinima, a sve detalje – od izbora filma, organizacije do promocije i realizacije, preuzet će mladi iz lokalnih sredina dok će im profesionalno osoblje biti samo podrška”, napominje se u najavi.
‘Kino magistrala’ jedan je od petnaest europskih projekta i jedini iz Hrvatske koji je financijski podržala mreža Europa Cinemas i Kreativna Europa potprogramom MEDIA, a podržali su ga i Hrvatski audiovizualni centar te Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Crna Gora se, nakon napada na Ukrajinu, pridružila svim restriktivnim mjerama, među kojima je osam paketa individualnih i ekonomskih sankcija koje je Evropska unija usvojila protiv Rusije, saopštilo je Ministarstvo vanjskih poslova.
“To znači da će u Crnoj Gori iste mjere važiti u odnosu na Rusiju. Ovim targetiranim mjerama pogođeni su politički, ekonomski i lični interesi aktivnih učesnika u neprihvatljivom kršenju suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine. Navedenim odlukama, Crna Gora nastavlja svoju politiku stoprocentne usaglašenosti sa politikom EU. Još važnije, njima na djelu pokazujemo svoju solidarnost sa Ukrajinom, kao i riješenost da, sa ostalim partnerima i širokim spektrom država međunarodne zajednice, damo svoj doprinos ponovnom uspostavljanju mira u Evropi. Pored EU, bilateralne sankcije Rusiji su uvele i brojne druge zemlje poput SAD, UK, Australije, Japana, Novog Zelanda, ali i tradicionalno neutralne Švajcarske”, saoptilo je Ministarstvo.
Individualne mjere EU se, između ostalog, odnose i na predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina, ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, kao i na članove Nacionalnog savjeta za bezbjednost RF i preostale članove ruske Dume, dok ekonomske sankcije obuhvataju finansijski, energetski, saobraćajni, tehnološki i vizni sektor.
Finansijske sankcije EU usmjerene su na ključne državne kompanije, posebno u oblasti odbrane, kao i na oko 70% ruskog bankarskog tržišta, sa ciljem da u potpunosti ograniče ruski pristup najvažnijim tržištima kapitala, kao i da značajno limitiraju finansijske prilive iz Rusije u EU.
Energetske sankcije odnose se na zabranu prodaje, kupovine, prenosa ili izvoza u Rusiju specifične robe i tehnologija namjenjenih prečišćavanju (rafinisanju) nafte, kao i na pružanje povezanih usluga, čime se onemogućuje sposobnost Rusije da unaprijedi svoje rafinerije nafte po novim standardima.
Kada je u pitanju saobraćajni sektor, EU je uvela sankcije koje se odnose na robu i tehnologije u vazduhoplovnoj i svemirskoj industriji. Takođe, zabranjeno je pružanje usluga osiguranja i reosiguranja, relevantnih usluga održavanja, kao i povezane tehničke i finansijske pomoći. Zabranom prodaje aviona, rezervnih djelova i opreme ruskim aviokompanijama (3/4 aviona u komercijalnoj floti RF konstruisano je u EU, SAD ili Kanadi), namjerava se značajno oslabiti jedan od ključnih sektora ruske ekonomije i ograničiti povezanost Rusije. U skladu sa mjerama Savjeta EU, Crna Gora je pokrenula proceduru za donošenje odluke o zatvaranju vazdušnog prostora za ruske avione.
EU je uvela i dodatna ograničenja na izvoz robe i tehnologija za dvostruku namjenu, kao i određene robe u sektorima odbrane i bezbjednosti. Kada je u pitanju vizna politika, diplomate, drugi ruski zvaničnici i biznismeni više neće biti u mogućnosti da koriste odredbe koje se odnose na vizne olakšice, a koje omogućavaju privilegovani pristup u EU (odluka neće pogađati “obične” ruske građane).
Istovremeno, na listu lica prema kojima se sprovode restriktivne mjere zabrane ulaska na teritoriju, ali i tranzita preko zemalja EU dodato je 336 člana Dume. Takođe, pomenute mjere podrazumijevaju zamrzavanje sredstava i ekonomskih resursa. Uspostavljene su i dodatne mjere za sprečavanje ulaska na teritoriju EU ili tranzit za lica koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine, njenu stabilnost i bezbjednost, te ometaju rad međunarodnih organizacija, imaju bilo kakvu ulogu u aneksiji Krima, obavljaju transakcije sa Donbasom ili jednostavno podržavaju RF materijalno i finansijski ili imaju koristi od RF. Odlučeno je da se licima povezanim sa gore navedenim akcijama zamrzavaju sva sredstva.
Pomenutim mjerama je obuhvaćeno još 98 novih lica, među kojima su predsjednik Putin, šef diplomatije Lavrov, zamjenik predsjednika Savjeta za nacionalnu bezbjednost Dmitrij Medvedev, predsjednik ruske Vlade Mihail Mišustin, ministar unutrašnjih poslova Vladimir Kolokoltsev, te više savjetnika predsjednika RF, kao i bjeloruskih vojnih lica.
Takođe, donijete su restriktivne mjere koje podrazumijevaju zabranu uvoza robe porijeklom iz oblasti Donjecka i Luganska u EU, kao i direktno i indirektno finansiranje, osiguranje i reosiguranje robe iz ovih područja, ali i trgovinu akcijama ili hartijama od vrijednosti.
Istovremeno, na postojeću odluku, dodaje se odredba zabrane kupovine, prodaje, direktnog ili indirektnog pružanja investicioniih usluga hartijama od vrijednosti sa Rusijom i njenom Vladom, ruskom Centralnom bankom, te pravnim subjektima, licima ili entitetima koji rade po nalozima Vlade ili Centralne banke Rusije. Takođe, mjera podrazumijeva zabranu učešće u bilo kojoj vrsti kreditnih/zajmovnih transakcija.
Predsjednik Skupštine Opštine Tivat, Andrija Petković, zakazao je za srijedu, 2. marta u 10 sati sjednicu lokalnog parlamneta. To je učinio na osnovu odluke Vlade Crne Gore, nakon šest bezuspješnih pokušaja da se održi 11. sjednica aktuelnog saziva.
Sa novim dopunama na dnevnom redu devete sjednice Skupštine Opštine biće 86 tačaka.
Sjednica je prvi put bila zakazana za početak septembra prošle godine, ali od tada je bojkotuju opozicioni odbornici iz redova Demokratske partije socijalista, Socijaldemokrata, Hrvatske građanske inicijative i Socijademokratske partije.
Za dopunu dnevnog reda predjednik Opštine, Željko Komnenović, je predložio 10, a predsjednik Skupštine dvije tačke. Sa novim dopunama na dnevnom redu XI sjednice Skupštine Opštine biće 86 tačaka
Luksuzna jahta “Galactica Super Nova” ruskog oligarha i suvlasnika moćne ruske naftne kompanije LUKOIL Vagita Alekperova uplovila je u tivatski zaliv, a video je objavila nevladina organizacija Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). Oni su danas pozvali Vladu Crne Gore i resorna ministarstva da bez odlaganja javnost upoznaju sa konkretnim mjerama koje će preduzeti kako teritorija Crne Gore ne bi postala sigurna zona za skrivanje imovine ruskih oligarha koji su pod udarom ili im tek prijete međunarodne sankcije.
“Vlada Crne Gore je prethodne sedmice najavila da će se pridružiti sankcijama Evropske Unije protiv Rusije zbog vojne agresije na Ukrajinu, ali još uvijek nema bilo kakvih detaljnih informacija o konkretnim koracima koji će biti preduzeti kada je u pitanju imovina ruskih oligarha. Ovo je posebno važno kada imamo u vidu da se Crna Gora i dalje u međunarodnim krugovima prepoznaje kao sigurna luka za skrivanje kapitala i imovine koji mogu biti predmet sudskih postupaka ili međunarodnih sankcija”, saopštio je MANS.
Podsjećaju na pisanje britanskog Gardijana o namjeri Alekperova da svoju skupocjenu jahtu prebaci iz Španije u Crnu Goru.
“Tako je za danas planirano da u bokokotorski zaliv uplovi njegova 70 metara dugačka luksuzna jahta pod nazivom „Galactica Super Nova“ koja je 26. februara isplovila iz luke u Barceloni i uputila se ka Titvu kao krajnjoj destinaciji. Vrijednost ove jahte je procijenjena na oko 75 miliona eura i posjeduje sopstveni bazen, heliopad, smještaj za 12 osoba u šest luksuzno opremljenih kabina, a opslužuje je čak 16 članova posade. Vagit Alekperov je predsjednik kompanije LUKOIL, a njegovo ukupno bogatstvo FORBES procjenjuje na blizu 20 milijardi američkih dolara. Kompanija LUKOIL u kojoj Alekperov posjeduje 20% akcija se već nalazi pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država”, saopšteno je iz MANS-a.
Dodaju da Guardian dalje u svom članku navodi da se ruski oligarsi poput Alekperova i Romana Abramoviča i drugih mogu naći pod udarom sankcija zbog ruske agresije na Ukrajinu, te da one mogu obuhvatiti i njihovu imovinu na teritoriji Evropske unije.
“Sa druge strane, Crna Gora je godinama bila prostor za sigurno i nekažnjeno skrivanje i plasiranje sumnjivog novca ruskih oligarha i „pobjednika“ ruske privatizacije, čemu smo svjedočili u protekle tri decenije vladavine prethodnog režima. Tada je posebno crnogorska obala bila pretvorena u perionicu prljavog kapitala stečenog kriminalom, uz prećutne garancije tadašnje vlasti da se porijeklo tog novca neće dovoditi u pitanje”, poručuju iz MANS-a.
Imajući u vidu da posljednji događaji upućuju na zaključak da je Crna Gora i dalje prihvatljivo sklonište za ruske oligarhe i njihovu imovinu u bjekstvu od međunarodnih sankcija, kako navode, u ovom momentu je veoma važno da crnogorska vlada stvori sve pravne preduslove koji bi državnim institucijama omogućili da pravovremeno i efikasno djeluju i konkretizuju svoju posvećenost politikama Evropske unije kada je u pitanju situacija u Ukrajini.
Praznik mimoze u Herceg Novom biće svečano zatvoren ovog vikenda, za koji su organizatori pripremili atraktivan i bogat program, navodi se u saopštenju Službe za informisanje Opštine Herceg Novi.
“U subotu će biti održani Spaljivanje Krnevola, Velika međunarodna karnevalska povorka i koncert Dejana Petrovića i Big Benda. Tradicionalno Spaljivanje Krnevola biće upriličeno na Škveru 5. marta u 12 časova. Karnevalska povorka će krenuti sa Trga Nikole Đurkovića u 11 časova, prodefilovati kroz grad, da bi u podne u gradskoj luci bilo održano suđenje krivcu za sve nevolje Novljana u protekloj godini. Program se nastavlja Velikom međunarodnom karnevalskom povorkom u kojoj je učešće najavilo više od 300 karnevalista iz 12 karnevalskih grupa regiona i predstavnici Federacije evropskih karnevalskih gradova, čiji je Herceg Novi član. Povorka će u 19 časova krenuti od restorana ‘Papagaj’ u Đenovićima prema rizortu Portonovi, a predvodiće je trombonjeri, mažoretke, Gradska muzika Herceg Novi i Mjesna muzika Đenović. Nakon nastupa karnevalskih grupa na Portonovi Marina trgu, počeće koncert Dejana Petrovića i Big Benda”, dodaju organizatori.
Posljednjeg vikenda festivala na programu su i Riblja večera u Institutu Igalo 4. marta od 21 čas, a 6. marta popularna trka karića “Karotrc” u centru grada od 12 časova, Mimoza Dance Festival u Dvorani Park od 10 časova i “Priča o južnjačkom roku: 50 years of the Marshall Tucker Band” od 20 časova u bistro baru “Belavista”.
U Crnoj Gori su, u posljednja 24 sata, od posljedica koronavirusa preminule dvije osobe, a registrovano je 156 novopozitivnih slučajeva infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Novootkriveni slučajevi su iz Podgorice 66, Bara 14, Herceg Novog 12, Bijelog Polja, Nikšića i Ulcinja po devet, Pljevalja osam, Budve sedam, Berana i Danilovgrada po pet.
U Tivtu su registrovana četiri nova slučaja koronavirusa, Andrijevici, Kolašinu i Rožajama po dva, Kotoru i Pljevljima po jedan.
Do 15 sati prijavljen je oporavak 267 pacijenata, a broj aktivnih Kovid-19 slučajeva iznosi 1.299.
Počela je realizacija projekta sanacije stepeništa i uređenja nove pješačke staze koji povezuju Trg Maršala Tita, kod zgrade “Pošte” sa Šetalištem Pet Danica u Herceg Novom.
Krenulo se u aktivnosti na uređenju nove pješačke staze koja će biti povezana sa stepeništem, potom slijedi sanacija i adaptacija postojećeg stepeništa, a projektom je predviđena i izgradnja nove rasvjete njegovom dužinom, kaže sekretar za komunalne djelatnosti Opštine Herceg Novi, Vasilije Seferović. Radove na uređenju staze i sanacije stepeništa izvodi preduzeće “Komunalno-stambeno” u saradnji sa resornim Sekretarijatom.
Kako ističe Seferović, lokalna samouprava odlučna je u namjeri sprovođenja projekata adaptacija i sanacija gradskih stepeništa, sa čime se počelo još 2018. godine kada je stepenište Jova Dabovića dobilo novi izgled. Zatim su uslijedili i radovi na rekonstrukciji stepeništa Danice Tomašević i Topaljskog.
Očekuje se skori početak radova na uređenju stepeništa Elize Duković Lombardić, dodaje Seferović, a posao rekonstrukcije, vrijedan 96 hiljada eura, povjeren je firmi “Temko” koja je putem javnog poziva izabrana kao najpovoljniji ponuđač. Radove finansira Opština Herceg Novi, a koncept sanacije uradila je Agencija za izgradnju i razvoj grada.
U planu su i projekti sanacije i za stepeništa Mihajla Mustura i ispod Tonsatija, najavljuje Seferović.
U Budvu je stigla prva porodica koja je izbjegla iz Ukrajine. Mlada žena, Marina, u osmom mjesecu trudnoće, povela je sa sobom šestogodišnju djevojčicu, Kiru tražeći spas. Preko Rumunije i Srbije stigle su u Crnu Goru, javlja RTV Budva.
Saopštenje budvanskog CK prensoimo u cjelosti
Nesreće dolaze iznenada, za dan se promijeni život i čovjek nikada ne može biti naredan onome što mu se za toliko desi. Kažu da je čovjek čovjeku vuk. Nažalost, jeste tako… Lako se nanese bol, patnja, nesreća. Na tren, čovjek povjeruje da se ne može iz tog začaranog kruga zla. Srećom, nasuprot tim vukovima, postoje ljudi u pravom smislu te riječi. U nekim ljudima zaista živi čovjek.
Svi smo svjedoci događaja koji potresa planetu proteklih dana. Ponovo su pred našim očima kolone ljudi koji idu nekuda, a ne znaju gdje će ih put odvesti. Uplakane djece u čijim očima umjesto djetnjeg spokoja urezao se strah. Suočavamo se sa sopstvenim strijepnjama. Mnogo toga bude i ostane na empatičnim riječima. Da li je to dovoljno?
U Budvu je stigla prva porodica koja je izbjegla iz Ukrajine. Mlada žena, Marina, u osmom mjesecu trudnoće, povela je sa sobom šestogodišnju djevojčicu, Kiru tražeći spas. Preko Rumunije i Srbije stigli su u Crnu Goru. Sada je naš trenutak u kome treba da pokažemo da je čovjek čovjeku čovjek.
Mnogi su se odazvali i ponudili pomoć. Ginekolog, dr. Jadranka Radović se odmah stavila na raspolaganje Marini, za sve što joj je potrebno, a naši dugogodišnji saradnici Ppu Vini PU je obezbijedio bespalatan boravak za malu Kiru.
Crveni krst Crne Gore, uputio je porodicu na proceduru za dobijanje azila, što bi omogućilo niz benefita ako se za to odluče. Ovim putem apelujemo na građane da pokažu svoju humanost u doniranju: beby opreme, ćebadi i ostalih proizvoda neophodnih u svakodnevnom životu.
Crveni krst je i ovog puta spreman. Obezbijedio je dovoljnu količinu hrane i higijenskih sredstava.
U narednom periodu očekujemo da će se povećati broj porodica kojima je potrebna pomoć svih nas. Budimo spremni da im koliko-toliko olakšano ove za njih više nego teške dane. Pokažimo da ima nade za čovjeka na ovoj planeti. Vratimo im vjeru u ljude.
Barbaric Russian missile strikes on the central Freedom Square and residential districts of Kharkiv. Putin is unable to break Ukraine down. He commits more war crimes out of fury, murders innocent civilians. The world can and must do more. INCREASE PRESSURE, ISOLATE RUSSIA FULLY! pic.twitter.com/tN4VHF1A9n
Rusko bombardovanje Harkova, drugog najvećeg grada u Ukrajini, nastavljeno je i u utorak, prenosi Anadolu Agency (AA).
Snimci sigurnosnih kamera pokazuju da su ruske snage jutros izvele napad pogodivši projektilom zgradu u kojoj je smješten ured guvernera Harkova.
Napad je izazvao ogromnu eksploziju na Trgu slobode u centralnom dijelu grada, oštetivši zgrade i obližnje automobile.
Na snimcima se može vidjeti kako neposredno prije eksplozije građani kreću automobilima, nakon čega iz njih izlaze i panično bježe.
U sjeveroistočnom ukrajinskom gradu Harkovu posljednjih nekoliko dana došlo je do žestokih borbi i bombardovanja iz zraka gdje je poginuo veliki broj civila.
Bombardovanje grada sa 1,6 miliona stanovnika potvrdio je u sinoćnom obraćanju i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
“Ovo je očigledni ratni zločin. To je miran grad, mirna naselja i nema nijedna vojna instalacija. Deseci iskaza očevidaca dokazuju da se radilo o namjernom uništavanju“, rekao je Zelenski.
