U Crnoj Gori je od posljedica koronavirusa preminula jedna osoba iz Berana koja je imala 76 godina. Registrovano je 39 novooboljelih, a oporavilo se 56 pacijenata. Trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori je 596.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (nedjelja, 03.04.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 610 uzoraka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 39 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2”, saopšteno je iz IJZ.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
12
Budva
8
Nikšić
5
Pljevlja
5
Bijelo Polje
2
Cetinje
2
Kotor
2
Bar
1
Berane
1
Herceg Novi
1
UKUPNO
39
Udio pozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih dana 03.04.2022. godine iznosio je 6,07 odsto.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2706.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 233365.
Hercegnovski strip festival najavljuje da će specijalni gosti 16. HSF-a koji će se održati od 2. do 7. septembra ove godine na više lokacija u Herceg Novom i Boki Kotorskoj, biti PJ Holden i Majk Kolins. Ova dvojica vrhunskih britanskih strip umjetnika se uklapaju u programe koje je u mjesecu za nama Hercegnovski strip festival uspio da organizuje i da napravi još jedan veliki iskorak i cjelokupnoj crnogorskoj kulturnoj sceni upriliči događaj za pamćenje i za ponos. Kroz saradnju sa Britanskim Savjetom, i učešće u projektu „Kreativna ekonomija – razvoj politika u oblasti filmske industrije u Crnoj Gori“ HSF je svoj autoritet u svijetu vizuelnih medija, i svoju mrežu prijatelja festivala stavio na raspolaganje, ovog puta, filmskoj javnosti Crne Gore te na 7. Zimski strip vikend doveo proslavljenog filmskog i TV režisera Brajana Kirka koji je radio na naslovima kao što su „Igra Prestola“, Peni Dredful, Dekster, Tudori, ali i sjajnom filmskom ostvarenju „21 most“ jednim od posljednjih filmova genijalnog Čedvika Bosmana.
Glavnu ulogu u pripremi i realizaciji ovog događaja je uz trojku koja čini HSF imao i Ambasador festivala, svima već dobro poznati Vilijam Simpson, glavni crtač knjige snimanja i kreator vizuelnog identiteta TV serije „Igra prijestola“.
„Vilijamov autoritet u svijetu stripa i filma je ogroman, kao i njegova ljubav prema Herceg Novom i našem festivalu. On je čovjek koji HSF-u otvara mnoga vrata, a mi smo festivalska organizacija koja pružene prilike shvata izuzetno ozbiljno i u njih ulaže ogromno vrijeme, rad i resurse. Rezultati su zbog toga vidljivi svima“, objašnjavaju organizatori.
Brajan Kirk i Vilijam Simpson bili su glavni govornici panel diskusije koju je vodio Jovan Subotić, jedan od organizatora HSF-a, a koja je bila posvećena analizi uspjeha Sjeverne Irske kao filmske destinacije i lekcijama koje iz njihovog primjera može da izvuče Crna Gora. Vilijam Simpson je sledećeg dana u Herceg Novom održao Master klas storibordinga za preko 50 mladih crnogorskih umjetnika koji su na Festival došli iz Cetinja, Podgorice, Nikšića, Budve, Kotora, Tivta, Bara…
„Bio je to jedan od najljepših momenata u istoriji HSF-a,“ kažu organizatori.
Britanska strip scena je izuzetno zastupljena na Hercegnovskom Strip Festivalu još od 2014. godine i dolaska Rufusa Dejgloa. Od ove godine je započeta saradnja i sa Britanskim Savjetom i Ambasadom Velike Britanije u Crnoj Gori, pa ne čudi što će i na narednom festivalu u septembru, HSF nastaviti da publici predstavlja najveće autore sa Ostrva.
HSF zimski strip vikend
„Sa ponosno najavljujemo dolazak PJ Holden, jednog od najpoznatijih stvaralaca britanske izdavačke kuće 2000AD! Najpoznatiji je po radu na najvećem britanskom stripu Sudija Dred, Holden je briljirao i na niz drugih ostvarenja kao što su Svijet tenkova (World of Tanks), Terminator i Robokap, Roug Truper, Targ, Monsterolodži… U karijeri je napravio proboj i na američko tržište radeći za giganta Image Comics na mini seriji „Neustrašivi“. Njegovu karijeru je svakako obilježila i saradnja sa jednim od najboljih scenarista svih vremena, Gartom Enisom, na izuzetnoj grafičkoj noveli „Pletene torbe“ (Stringbags – nadimak za vrstu starog vojnog aviona)“, navode iz HSF-a.
Uz Holdena, svoj dolazak na HSF potvrdio je i Majk Kolins, jedno od najvećih imena britanskog i svjetskog stripa svih vremena koji preko 40 godina ne prestaje da oduševljava svojim radovima kako u stripu tako i u filmskoj umjetnosti. Nakon početaka na britanskoj sceni, crtajući najveće naslove kao što su Sudija Dred, Roug Truper ili Slejn, te rada u britanskom pogonu Marvela za koji crta Spajdermena, Transformerse i Doktora Hua, Kolins dobija priliku da radi za američko tržište gdje crta najveće strip heroje izdavačke kuće DC kao što su Betmen, Supermen, Fleš, Čudesna Ženat, Tin Titani i slično. Za drugog američkog giganta Marvel, radi na naslovu X-Men, te za obje izdavačke kuće uporedo radi na nizu strip adaptacija TV serija, odnosno crta stripove koji su povezani sa pričama sa malih ekrana. Crta i piše stripove iz serijala Zvezdane staze, kao i ilustruje naslovnice knjiga iz istoimene franšize. Posebno se ističe u radu za film i TV gdje radi na crtanju knjiga snimanja mnogobrojnih britanskih TV serija za djecu, ali i globalnog fenomena Doktor Hu (Dr Who) za koji i dalje radi na magazinskom izdanju.
Uz podsjećanje da su već ranije dolazak potvrdili sjajna francuska umjetnica Dana Dimat, te doajeni italijanske strip scene, crtačke legende Anđelo Stano i Karlo Ambrozini, Hercegnovski strip festival ističe da nastavlja svoju misiju unaprijeđenja cjelokupne kulturne scene u Crnoj Gori te promocije Herceg Novog kao kulturne i turističke destinacije. Zahvalni za podršku svih dosadašnjih partnera, organizatori se nadaju da njihov rad i njihov doprinos kulturi države neće ostati neprimijećeni i od najvažnijih donosioca odluka, te da će rezultovati većom podrškom odnosno donošenjem odluke o statusu manifestacije od posebnog značaja za kulturu Crne Gore.
Kako se bliži početak kupališne sezone, tako se primiče i termin za jedan od najvećih organizovanih ekoloških zločina koji se stim u vezi, svake godine sprovodi na plažama u Boki Kototskoj – po zlu čuveno „predsezonsko prihranjivanje plaža“.
Tokom ovih aktivnosti JP za upravljanje morskim dobrom iz Budve i zakupci konji su od tog preduzeća u najam uzeli pojedina kupalištra, svake godine u more naspu na hiljade kubika pijeska i šljunka pod opravdanjem da na taj način „prihranjuju“ plaže i obnavljaju ih od sasvim uobičajene prirodne pojave – erozije uzrokovane morskim valovima.
Stoga se na brojnim lokalitetima duž obale Boke Kotorske u more se nasipa novi materijal – mahim drobleni kameni agregat iz Morače ili obližnjih kamenoloma, pri čemu neke od plaža značajno rastu u površini, na uštrb mora koje se nemilice zatrpava pijeskom i šljunkom. Ovakva praksa inače, izuzetno je štetna sa ekološkog stanovišta, posebno kada je akvatorijum Boke Kotorske u pitanju, a što je do sada u više navrata potvrđivano i iz nadležnog Instituta za bioologiju mora u Kotoru.
Obalni rub, odnosno mjesto gdje se “sastaju” more i kopno jedno je od najosjetljivijih, ali i najvažnijih djelova morskog ekosistema uopšte, jer tu žive, hrane se i razmnožavaju brojne morske biljke i životinje. Nasipanje pijeska preko prirodnog morskog dna uništava to stanište i pretvara ga u bukvalno pustinju pod vodom, a stvari se još dodatno pogoršavaju kada se za nasipanje koristi zemlja kakvih je takođe bilo slučajeva ranijih godina.. Zbog toga se morski biolozi listom protive ovakvim akcijama kakve je ranije redovno na pedesetak plaža u Boki sprovodilo “Morsko dobro” u saradnji sa svojim zakupcima.
Na pitanje da li će toga biti iove godine i da li su obezbjedili formalnu saglasnost Instituta za biologiuju mora da ponovno hiljade kubika pijeska prospu u more, iz Morskog Dobra su nam kazali da “zakupci kupališta Javnom preduzeću “Morsko dobro“ u praksi nisu dostavljali saglasnost Instituta za biologiju mora za sprovođenje predsezonskog prihranjivanja plaža, a takođe od strane ovog preduzeća nije izdata saglasnost za isto.”
Neposredni efekti nasipanja jedne od plaža u Tivtu
“Javno preduzeće će dati saglasnost za prihranu onih plaža koje po glavnom projektu imaju adekvatnu zaštitu kako postojeće pješčane površine, tako i pijeska za prihranu, a sve adekvatno smjernicama kako bi se sačuvalo od uticaja mora, a ujedno i zaštitu morskog ekosistema. Za buduće planirane pozicije intervencije će se izvoditi samo uz saglasnost Instituta za bilologiju mora i Agencije za zaštitu životne sredine”- saopštili su nam iz menadžmenta tog JP.
Agencija za zaštitu životne sredine inače, do sada se nijednom nije oglašavala niti na bilo koji način reagovala podvodom ove izuzetno ekolopki štetne prakse devastacije morskog ekosistema radi dobijanja veće plažne povšine za postravljanje ležaljki i ostalog plažnog mobilijara. Naprotiv, ova Agencija je preko svojiuh komisija za procjenu uticaja, uvijek po pravilu, davala zeleno svjetlo na ovakve i slične projekte “osvajanja mora na dobit kopna”, pritom nikada ne uvažavajući listom negativna naučna mišljenja koje su na ovakve projekte i aktivnosti davali stručnjaci Instotuta za biologiju mora,. Naime, naučna miščjenja ove instioucije po aktuelnoj legislativu u oblasti gradnje objekata i priocjene uticaja na životnu sredinu na žalost, neobavezujuća za druge učesnike u oviom procesu, pa to Morskom Dobru ili zakupcima djelova obale, daje prilično slobodne rukle da u djelo sprovedu svoje namjere o proširenju komercijalno za njih vrlo bitnih, kupališnih prostora na uštb morskog ekosistema.
Inače, prema Planu korišćenja sredstava javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom za 2022. a koji je u februaru usvojila Vlada, Morsko Dobro planira da ove godine za „nasipanje plaža svih primorskih opština“ potroši ukupno čak 50.000 eura. Budući da se ove aktivnosti ne kogu odvijati na obali otvorenog mora gdje su udari valova mnogo jači, već samo u zalivu Boke, izvjesno je da će samo u režiji Morskog Dobra,l pred sezonu na plažama Tivtu, Kotoru i Herceg Novom biti prosuto 50.000 eura vrijednosti pieska, a na to tek treba dodati nove količine ovog materijala kojim će more na „svojim“ kupalištima zasuti ovdašnji zakupci plaža.
Ugradnja senzora koji će mjeriti određene parametre morske vode (nivo kiselosti ili alkalnosti (pH), slanost, kiseonik, temperaturu, zamućenost) predviđena je kroz jednu od tri ključne aktivnosti Interreg Adrion projekta Seaviews koja se odnosi na razvoj inovativnog virtualnog sistema ranog upozoravanja za sprječavanje i upravljanje zagađenjem mora iz različitih izvora, saopšteno je iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI).
Prema njihovim riječima, u protekloj sedmici senzori su instalirani na dvije od predviđenih pet lokacija, tačnije u marini u Budvi i u luci Kotor, dok je za tekući mjesec planirano postavljanje senzora i na preostale tri lokacije.
– Ugradnja senzora obezbijediće detaljno praćenje kvaliteta vode na lokacijama na kojima su isti instalirani, a koji će pokrivati širok opseg ADRION područja. Na ovaj način omogućiće se izdavanje upozorenja relevantnim zainteresovanim stranama o potencijalnom zagađenju mora na osnovu rezultata napredne elaboracije ulaznih podataka u realnom vremenu – navode iz MKI.
Kako su kazali, analiza podataka prikupljenih kroz transnacionalnu ADRION mrežu će se koristiti kroz takozvani “Biro za zagađenje mora”, koji se sastoji od šest čvorišta za zagađenja mora (po jedno u svakoj zemlji učesnici), koji ce raditi zajedno sa partnerima projekta i pridruženim partnerima kako bi se obezbijedio novi okvir koji će se bavi razmjenom znanja i koji će iskoristiti dodatne resurse kroz sadašnja i buduća partnerstva, poboljšati kvalitet i interoperabilnost informacija i komunikacije u regionu.
– U tom smislu Ministarstvo je potpisalo Memorandum o razumijevanju sa Agencijom za zaštitu životne sredina kojim je senzore ustupilo na korišćenje Agenciji i kojim je definisano da zapravo Agencija bude institucija koja će preuzeti upravljanje senzorima i njihovo održavanje, praćenje podataka i učešće u radu Biroa, uz podršku Ministarstva kapitalnih investicija – zaključili su u saopštenju.
Ženski košarkaški klub Sea Stars Tivat je prthodnog vikenda, (02.04. i 03.04.) učestvovao na Final-four turniru WABA lige, koji se održao u SC igalo.
Veliki uspjeh je ostvaren i samim plasmanom na završni turnir, jer je konkurencija u regularnom dijelu lige bila izuzetno jaka. Na turniru u Igalu osvojeno je 3. mjesto, ubjedljivom pobjedom protiv ekipe Trešnjevke 2009 iz Zagreba rezultatom 96 :63, iako je tim iz Hrvatske slovio za favorita u tom meču.
3. mjesto je fantastičan rezultat, ali ostaje žal za polufinalnom utakmicom protiv šampiona regularnog dijela WABA lige ekipe Ratgeber Akademije iz Mađarske, u kojoj su naše košarkašice u posljednjem minutu imale dva posjeda za produžetak, ali nažalost, nisu pogodile i poražene su rezultatom 58 : 61.
Sea Stars Tivat
Ovaj uspjeh nije slučajan, on je nagrada za uloženi trud, velike pripreme i ozbiljan rad sa svim selekcijama. Od mini-basketa do kadetkinja se bilježe odlični rezultati, svi su u vrhu domaćih liga i jasno je da je pred svima njima svijetla budućnost.
ŽKK Sea Stars je zahvalan građanima Tivta na podršci i navijanju u Igalu, jer je atmosfera bila kao da se igra u dvorani Župa.
Zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola uhapšena su 42 vozača – saopšteno je iz Uprave policije.
– Saobraćajna policija je u danima vikenda na crnogorskim putevima evidentirala 36 saobraćajnih nezgoda u kojima je sedam osoba zadobilo teške tjelesne povrede, a devet lake tjelesne povrede – navedeno je u saopštenju.
Nikšićka policija, kako su precizirali, uhapsila je M. Đ. (37) iz Nikšića koji je upravljao vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 2,88 promila (g/kg).
Aktivnostima na terenu saobraćajna policija je podnijela 716 prekršajnih prijava, izdala 343 prekršajna naloga, oduzela šest pari registarskih oznaka te isto toliko vozila isključila iz saobraćaja.
Građani Budve apeluju na nadležne službe da se aktivnije uključe u rješavanje ovog problema koji je iz dana u dan sve izraženiji.
“Preduzimamo mjere iz naše nadležnosti i opominjemo neodgovorne vlasnike pasa i po potrebi uključujemo šintersku službu”, saopštio je za naš portal Darko Čelebić, načelnik Komunalne inspekcije i policije.
Kako riješiti problem velikog broja pasa lutalica na ulicama Budve, pitanje je sa kojim je naš grad suočen godinama.
“Upoznati smo sa problemom napuštenih pasa u većini naselja u Budvi. Procedura rješavanja ovih problema kreće od Komunalne policije. Naime, komunalni inspektor, po pozivu građana, izlazi na teren, pravi se zapisnik (da li je lutalica, vlasnički pas itd…) a onda naša šinterska služba zbrinjava psa”, saopštili su portalu RTV Budva iz Komunalnog preduzeća.
Komunalna policija preduzima mjere u rješavanju problema napuštenih pasa.
“Povodom ovog problema reagovale se NVO, imali smo pozive građana, izlazili na lice mjesta, preduzimali mjere i radnje iz svoje nadležnosti u vidu upozorenja. Takođe smo imali dežurstva policajaca ispred Druge osnovne škole i napisano je par kazni”, kazao je u izjavi za naš portal Darko Čelebić, načelnik Komunalne policije.
Krajem prošle godine javnost je bila upoznata sa nemilim događajem u dvorištu Druge osnovne škole kada je jednog dječaka ujeo pas lutalica.
“Nastavićemo i dalje sa mjerama, s tim što je upozorena Uprava škole da je nabolje rješenje da oni zatvore kapije po završetku nastave kako bi onemogućili ulazak pasa”, rekao je Čelebić.
On je istakao takođe da je praksa Komunalne policije da kada zatekne psa na ulici bez gazde i povodca, izda nalog šinterskoj službi da reaguje i psa skloni u azil.
Igor Pejović, upravnik Skloništa za napuštene i izgubljene životinje na Paštrovskoj gori naglasio je da problem napuštenih pasa postaje sve veći.
Nadamo se da će vlasnici pasa biti odgovorniji prema svojim ljubimcima i da će voditi adekvatnu brigu o njima kako se ne bi našli na ulici, ugrozili nečiju bezbijednost i bili na meti šinterske službe.
Građani takođe apeluju na nadležne službe da se aktivnije uključe u rješavanje ovog problema.
Hrvatska u petak od Španjolske preuzima predsjedanje Hidrografskom komisijom za Sredozemno i Crno more, jednom od ukupno 15 regionalnih komisija za međunarodnu suradnju u hidrografskim i kartografskim aktivnostima.
“Za Hrvatsku je to čast i obveza”, odgovorili su Hini iz kabineta ravnateljice Hrvatskog hidrografskog instituta (HHI).
S tog instituta sa sjedištem u Splitu iduće dvije godine će se predsjedati Komisijom.
Hidrografska komisija za Sredozemno i Crno more razmjenjuje nautičke informacije, karte i istraživanja među 23 zemlje koje izlaze ili imaju interes na ta dva mora.
Ravnateljica Hrvatskog hidrografskog instituta Vinka Kolić dosad je bila potpredsjednica Komisije osnovane 1978. godine, a danas će joj postati predsjednicom.
Ona od utorka do petka sudjeluje na 23. konferenciji Hidrografske komisije za Sredozemno i Crno more koja se održava u Ljubljani.
“Za Hrvatsku je čast i obveza da u narednom dvogodišnjem razdoblju koordinira provedbu usvojenih odluka i aktivnosti s konferencije u Ljubljani”, kažu s Hrvatskog hidrografskog instituta.
Hidrografija se bavi mjerenjima i opisom fizikalnih značajki oceana, mora, obalnih područja, jezera, rijeka te predviđanjima njihovih promjena. Koristi se za sigurnost plovidbe, ali i za druge aktivnosti na moru poput obrane, istraživanja i zaštite okoliša.
Hidrografska komisija za Sredozemno i Crno more (MBSHC) dio je Svjetske hidrografske organizacije (IHO) čije je sjedište u Monaku.
“Regionalne komisije djeluju u skladu s pravilima IHO-a svojim statutom, a program im se temelji na radnim programima IHO-a. Realizacijom programa na regionalnoj razini doprinose realizaciji ciljeva organizacije na svjetskoj razini”, kažu s instituta u Splitu.
Komisija za Sredozemno i Crno more je s 23 zemlje najjbrojnija regionalna komisija.
Hrvatska je već predsjedala njome od 1999. do 2001. godine.
Zemlje se svake dvije godine rotiraju na predsjedničkom mjestu, a Španjolska je iz južnog grada Cádiza predsjedala od lipnja 2019. godine. Prošle godine je njeno predsjedanje produženo jer nije bilo kandidata spremnih za preuzimanje uloge.
Split će biti sjedište Komisije do lipnja 2024. godine.
Članice Hidrografske komisije za Sredozemno i Crno more su Alžir, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Egipat, Francuska, Gruzija, Grčka, Italija, Libanon, Malta, Monako, Crna Gora, Maroko, Rumunjska, Rusija, Slovenija, Španjolska, Sirija, Tunis, Turska, Ukrajina te Srbija koja nema izlaz na more.
Kruzer Ambience-Rijeka-Foto: Marko Gracin / Novi list
Kruzer koji je prije godinu i pol dana dospio u fokus svjetske javnosti intencijom da ga se pretvori u plutajuću rezidenciju globalne kripto zajednice, što se na kraju izjalovilo, danas je nakon više od pet mjeseci radova i obimnih zahvata isplovio iz Brodogradilišta “Viktor Lenac” prema londonskoj luci Tilbury odakle će 20. travnja na svoje prvo inaguracijsku plovidbu, sada pod novim imenom “Ambience”.
Ovaj 245-metara dugačak kruzer početkom proljeća prošle godine kupila je britanska kompanija Ambassador Cruise Line, kojoj je to prvi brod u floti, piše Novi list.
U jeku korona pandemije, ovaj kruzer nakon tri desetljeća plovidbe za neke od najvećih imena svjetske kruzing industrije, bio je na putu da završi u rezalištu, no britanski vlasnik odlučio ga je temeljito obnoviti i ponovno staviti u funkciju.
Brod je u “Viktor Lenac” stigao sredinom listopada prošle godine kao “Satoshi”, što je bio podsjetnik na nerealiziranu ambiciju ranijeg vlasnika, kompanije Ocean Builders, koji su ovaj kruzer bili zamislili kao tehnološko središte i dom digitalnim nomadima, osnivačima raznih startup-ova i usvojiteljima bitcoin valute.
Međutim, plan se raspao zbog problema s osiguranjem i panamskim pomorskim vlastima.
Ovaj je kruzer tijekom proteklih mjeseci i u velikom doku “Viktora Lenca” prošao obimne zahvate, među kojima i ugradnju novih uređanja i postrojenja, od scrubbera za pročišćavanje ispusnih plinova do sustava proizvodnje pitke vode te tretmana otpadnih, kao i balastnih voda.
Puno je toga bilo potrebno učiniti na ovom brodu da bi mu se obnovili svi istekli certifikati, bilo je – kako doznajemo – i naknadno ugovorenih radova koji su se otvorili tek kad se “ušlo” u brod.
Najmanje je posla, kako doznaje Novi list, bilo oko samog interijera broda koji je bio u dosta dobrom stanju, no i taj je dio britanski brodovlasnik odlučio osvježiti.
Upravo zbog tih obimih i naknadno detektiranih potrebnih zahvata, kao i globalnih problema u opskrbi i dobavi potrebne opreme, razlog je što je “Ambience” zadržao nešto duže u “Viktor Lencu” od prvotno planiranog, a što je i razlogom da se inauguracijska plovidba pomakla sa 6. na 20. travanj.
Prema onom što se može saznati na službenoj web stranici, “Ambience” će svojim gostima pružati višetjedne ture po Crnom moru i Meditaranu, skandinavskim fjordovima, Grenlandu, Islandu i Kanadi.
Ovaj kruzer raspolaže sa 777 kabina, u kojima može ugostiti 1.400 putnika i 600 članova posade, a oglašena cijena putovanja kreće se od 800 funti za 14-dnevnu turu.
Inače, kruzer “Ambience” proteklih je desetljeća plovio pod imenima “Regal Princess” i “Pacific Dawn”. Izgrađen je 1991. godine u talijanskom brodogradilištu Fincantieri u Monfalconeu, a u njegovom dizajnu participirao je i poznati talijanski arhitekt Renzo Piano što je izrodilo i karakterističnom bočnom linijom ovog broda koja imitira glavu i leđa dupina.
Želim da imamo snažne i bolje odnose s Hrvatskom i dat ću sve od sebe da to napravimo, poštivajući sve naše razlike, poručio je u nedjelju navečer srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić nakon što je u stranačkom izbornom stožeru proglasio pobjedu na predsjedničkim i parlamentarnim izborima.
Komentirajući rezultate parlamentarnih izbora Vučić je rekao kako mu je “neobično drago” i što će u parlamentu biti predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov.
Koalicijska lista Zajedno za Vojvodinu – Vojvođani koju je predvodio Žigmanov je, prema neslužbenim rezultatima, izborila mjesto u Skupštini Srbije, udružena s Ligom socijaldemokrata Vojvodine Nenada Čanka i više uglednih pojedinaca i hrvatskih udruga u Vojvodini.
Listu Zajedno za Vojvodinu – Vojvođani, DSHV i Žigmanova uoči izbora podržala je hrvatska vlada priopćenjem Ministarstva vanjskih i europskih poslova koje je službeno pozvalo “sve pripadnike hrvatske nacionalne zajednice da glasuju za listu na kojoj je istaknut kandidat Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov”.
Ta lista je, prema priopćenju MVEP-a, “dobila potporu hrvatskih legitimnih političkih predstavnika okupljenih u Hrvatskom nacionalnom vijeću u Srbiji i predvođenih predsjednicom Jasnom Vojnić”.
Listu je podržala i “većina političkih i društvenih institucija koja okupljaju Hrvate iz te države”, naveo je MVEP.
Prema dosad objavljenim rezultatima nedjeljnih predsjedničkih i parlamentarnih izbora, za Vučića je glasalo 59,9 posto, odnosno 2,25 milijuna od oko 6,5 milijuna upisanih birača. “Nitko u Srbiji to nije nikada uspio i to znači da sam jedini koji je dva puta pobijedio u prvom krugu, a da nijednom nije bilo tijesno”, rekao je Vučić, naglasivši da je na izbore izišlo oko 3,84 milijuna ljudi.
“Izbori su potvrdili demokratsku prirodu srpskog društva”, ocijenio je Vučić.
Istodobno, Vučić je priznao kako su izbori pokazali da se Srbija “dramatično pomaknula udesno”, ocijenivši da je “utjecaj ukrajinske krize bio ogroman na rezultate izbora”.
Koalicija “Zajedno možemo sve”, predvođena Vučićevom Srpskom naprednom strankom osvojila je 43,95 posto glasova što će joj osigurati 124 do 125 mandata, i dovesti na rub da može i samostalno formirati vladu.
