U Herceg Novom boravi 6,2 hiljada turista, što je 308 odsto ostvarenog prometa gostiju u istom prošlogodišnjem periodu.
Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), od ukupnog broja gostiju stranih je 5,54 hiljade, a domaćih 659.
U hotelima boravi 3,58 hiljada turista, a u domaćinstvima 2,61 hiljadu.
U auto-kampovima boravi 12 turista, dok u hostelima nema prijavljenih gostiju.
Rezultati preliminarnih istraživanja udjela ukupnih polifenola u maslinovom ulju Hercegovine predstavljeni su u okviru 24. Međunarodne manifestacije maslinara i uljara Noćnjak 2022. koja se, u organizaciji Zadružnog saveza Dalmacije, održava na Braču, prenosi Caportal.
Riječ je o istraživanju kojega su proveli prof. dr sc. Marko Ivanković, dr sc. Miro Barbarić, mrs. sc. Marija Prlić, mr. sc. Maja Drmać i Kristina Batinić, dipl.ing.preh.teh., u razdoblju od 2019. do 2021. godine, s fokusom na Uredbu 432.12 Europske unije.
Maslinici u Hercegovini zauzimaju oko 350 ha i u stalnom su rastu, što se dijelom pripisuje i dobrim uvjetima za koncesije koje se dodjeljuju po pitanju poljoprivrednog zemljišta. Ondje je ukupno 10 velikih maslinika do 50 hektara i 200 manjih kojih se odnose na površinu oko 0,3 ha.
– Ovaj broj je jako mali kada se usporedi s Hrvatskom i ostatkom svijeta, ali mi krećemo sa svojevrsnim maslinarskim bumom od 2008. Broj uljara je šest, proizvodnja je oko 255.000 litara – rekao je dr. sc. Miro Barbarić, dodavši kako jesmisao razvoja maslinarstva da on prati razvoj rurala zajedno sa agroturizmom.
Čak 53% mladih voćnjaka u Hercegovini odnosi se na masline, a kako je naveo, zahvaljujući poticajnim mjerama razvoj je u rastu. Na ovom području je 1997. godine bilo 6.000 stabala, a danas ih je 87.000. Uljare su raspoređene po općinama Ljubuški, Čapljina, Stolac, Mostar i Neum.
Ciljevi razvitka se odnose na podizanje površina pod maslinama do 1.000 ha u roku od 5 do 10 godina.
– Od prve godine istraživanja do 2020. zabilježen je rast 940 posto, da bi se kasnije stabilizirao i sada je do 29%- rekao je, objasnivši da je istovremeno zabilježen rast onih za koje se smatra da uz sugeriranje mogu doći do preporučenih graničnih vrijednosti.
– Tokom istraživanja, ukupno je prikupljeno 333 uzorka maslinovog ulja, na lokalitetima diljem Hercegovine i gledali smo da zastupimo sve općine jer smo na rubu submediteranske klime, gdje je jako specifičan uzgoj i sortiment je sužen. Ukupno je 113 pokazalo da ima zastupljen veći udio polifenola od 250 mg po kilogramu, a broj onih koji su se odnosili na ekstra djevičanska bio je 320 – kaže dr. sc. Barbarić.
Napomenuo je kako su u godinama sadnje bile izrazito zastupljene sorte dijela hrvatskog dijela Jadrana, odnosno Oblica, Istarska bjelica i Leccino, dok su kasnije ubacivali neke druge sorte koje su značajno utjecale na sadržaj polifenola.
– Od prve godine istraživanja do 2020. zabilježen je rast 940 posto, da bi se kasnije stabilizirao i sada je do 29%- rekao je, objasnivši da je istovremeno zabilježen rast onih za koje se smatra da uz sugeriranje mogu doći do preporučenih graničnih vrijednosti.
Ruski predsjednik Vladimir Putin u nedjelju je rekao da će “kao i 1945. pobjeda biti naša”, nižući usporedbe između događaja iz Drugoga svjetskog rata i sukoba u Ukrajini, u poruci upućenoj u povodu uoči obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom, javlja Hina.
“Danas se naši vojnici, kao i njihovi preci, bore rame uz rame za oslobođenje svoje domovine od nacističke prljavštine, uvjereni da će, kao i 1945, pobjeda biti naša”, rekao je Putin u poruci upućenoj u nedjelju stanovnicima zemalja bivšega sovjetskog bloka kao i onima iz separatističkih regija istočne Ukrajine.
“Danas nam je zajednička dužnost spriječiti oživljavanje nacizma, koji je nanio toliko patnje narodima raznih zemalja”, dodao je ruski predsjednik, izrazivši želju “da nove generacije budu dostojne sjećanja na svoje očeve i djedove”.
Putin je uz vojnike spomenuo i civile koji su djelovali iznutra, “a slomili su nacizam” bez obzira na bezbrojne žrtve.
Sutra velika vojna parada
“Nažalost, danas se nacizam ponovno uzdiže”, rekao je Putin u dijelu govora upućenom Ukrajincima.
“Naša sveta dužnost je spriječiti da se ideološki nasljednici poraženih” u “Velikome domovinskim ratu”, kako ga naziva Moskva, “osvete”.
Svim stanovnicima Ukrajine poželio je “mirnu i pravednu budućnost”. Moskva će u ponedjeljak velikom vojnom paradom obilježiti pobjedu nad nacističkom Njemačkom.
Invaziju na Ukrajinu pokrenutu 24. februara Rusija opravdava željom za “demilitarizacijom” i “denacifikacijom” Ukrajine.
Anima – Centar za žensko i mirovno obrazovanje podsjeća na jedan od najvažnijih evropskih datuma: 9. maj Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope.
9. maja 1945 Njemačka je potpisala bezuslovnu kapitulaciju čime je čovječanstvo oslobađeno najmračnije ideologije koja je odnijela preko 50 miliona života. 9. maja 1950 Šumanovom deklaracijom postavljeni su temelji zajednici koja je trebalo da obezbijedi pozitivan i održiv mir i blagostanje na tlu Evrope.
Ovog 9 maja Evropa živi težak period, najteži nakon II svjetskog rata. Rat je u Ukrajni. Razaranje je ogromno a žrtava je svakim danom sve više i kraj rata se ne nazire. Raste stepen zabrinutosti od širenja sukoba. Međunarodna politika ne preduzima korake koji bi vodili u pravcu mira. Evropa je u ozbiljnoj krizi.
Ovog 9.maja apelujemo da ruska invazija prestane, da se zaustavi rat koji se sve više vodi protiv civilnog stanovništva i radi uništenja gradova, da trgovina oružjem stane i da se sjedne za pregovarački sto. U ratu ne može biti pobjednika jer su svi dugoročno unesrećeni i nemoćni u raljama nedemokratskih sistema. Nema slavlja ovog 9.maja jer su antifašisti ovim ratom poraženi.
Podsjećamo da fašizam nije pobijeđen i iskorijenjen i da gdje god ima mržnje, neprijateljstva ili netrpeljivosti prema drugima i drugačijima njegova logika istrajava, gdje god se individualna prava i slobode ograničavaju i krše on postoji, gdje god se proizvode žrtvena jagnjad nad kojima će frustrirana većina iskaljivati svoj bijes ili tražiti satisfakciju na račun tuđe nesreće on živi i jača.
Zaustavite rat u Ukrajini. Nema nikom mirnog sna na tlu Evrope dok ovaja rat traje.
Tim ANIME
U Crnoj Gori je registrovano još 69 novih slučajeva koronavirusa. U posljednja 24 sata nije bilo smrtnih ishoda povezanih sa koronavirusom, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.
Oporavilo se još 66 pacijenata, a trenutno aktivnih slučajeva je 567.
COVID-19, dnevni izvještaj#ijzcg pic.twitter.com/3LM8F0PPBx
— Institut za javno zdravlje Crne Gore (@ijzcg) May 8, 2022
Turistički poslenici iz Ulcinja, Tivta i Budve uprkos ratnoj krizi u Ukrajini i međusobnim sankcijama Rusije i Crne Gore, odnosno, izostanku gostiju sa ove dvije turističke destinacije, očekuju da će ovogodišnja turistička sezona biti na nivou prošlogodišnje.
U razgovoru za Vijesti oni su kazali da tradicionalno najviše gostiju očekuju iz regiona gdje su već pokrenuli prezentaciju turističke ponude, a nadaju se da će otvaranje novih čarter linija dovesti veći broj gostiju iz zemalja zapadne Evrope čime bi se nadoknadio nedostatak ruskih i ukrajinskih turista.
Prvi gosti, kažu, već su počeli da pristižu, a zvanični početak ovogodišnje sezone započeli su sa prvomajskim praznicima nizom lokalnih manifestacija.
Veći talas krajem juna
Uprkos nepovoljnom i krajnje neizvjesnom globalnom trenutku turistički poslenici u Ulcinju se nadaju dobroj turističkoj sezoni, koja je počela zvanično 30. aprila manifestacijom “Svi za turizam”, dok veći talas gostiju očekuju krajem juna.
– Od 30. aprila do 2. maja bili smo domaćini velikom broju novinara iz regiona što je ujedno značilo zvanično otvaranje ljetnje sezone. U okviru manifestacije imali smo dječje predstave u saradnji sa svim školskim institucijama u gradu, sajam domaće radinosti u saradnji sa Globus Art i Artizane shop, prezentaciju tradicionalne ulcinjske kuhinje u saradnji sa gastronomima Ulcinja i na kraju koncert sa lokalnim izvođačima – kazao je predsjednik lokalne turističke organizacije Gzim Hajdinaga.
U ulcinjskoj Asocijaciji hotela i apartmana se nadaju sezoni slično prošlogodišnjoj uprkos problemima koji su nastali nedavno i koji će nesumnjivo uticati na posjetu turista iz Rusije i Ukraine.
– Uprkos tome mislimo da ce Ulcinj nastaviti da bude jedna od najatraktivnijih turističkih destinacija u Crnoj Gori – kazao je Vijestima predsjednik ove asocijacije Fuad Lunji.
Optimista je i predsjednik Udruženja zakupaca kupališta Prelja Škrelja koji se nada da će ovogodišnja sezona početi ranije i završiti kasnije. On je naveo da bukinga ima i da su uglavnom to stari dugogodišnji gosti iz dijaspore i regiona.
– Tržista koja se najviše interesuju za ovu sezonu, tradicionalno su region i zapadna Evropa najviše. Prvi veći talas gostiju možemo očekivati krajem juna – procijenio je Škrelja.
Lunji je naveo da su rezervacije na početku bile na nezavidnom nivou, na šta je uticala geopolitika situacija, ali da je sada interesovanje gostiju značajno poraslo.
– Moramo naglasiti da smo značajno više očekivali od svih relevantnih organizacija Opštine Ulcinj po pitanju predsezonskih organizacija koje su u ovom trenutku na minimalnom nivou – kazao je Lunji.
Hajdinaga je podsjetio da je TO uradila sve da ponuda Ulcinja bude na “svim meridijanima, gdje je to bilo moguće”. Prema njegovim riječima, raduje činjenica da u maju i junu imaju zavidan broj gostiju iz regiona i da su u cijeloj Evropi ukinute mjere za putovanja i da turizam doživljava oporavak uz jenjavanje pandemije. Ukazao je na problem koji je uslovljen ratnom krizom u Ukrajini koji indirektno i na njih utiče.
Pojačana kampanja
Bez obzira na rat u Ukrajini i njime prouzrokovani nedolazak ruskih i ukrajinskih turista, turistički poslenici u Tivtu očekuju da će predstojeća ljetnja glavna sezona na tivatskoj rivijeri biti uspješnija od prošlogodišnje i da će se približiti rezultatima postignutim u rekordnoj, pretkoronakriznoj, 2019. godini.
To je za Vijesti kazala izvršna direktorica Turističke organizacije Tivat Danica Banjević.
Ona optimizam temelji na interesovanju gostiju iz zemalja regiona bivše Jugoslavije, ali i otvaranju nekih potpuno novih tržišta kakvo će ovog ljeta biti Saudijska Arabija, te poboljšnju avio-konekcija da drugim emitovnim tržištima u Evropi, kao što je Skandinavija.
– Ukrajinski turisti kojih je lani u Crnoj Gori bilo zaista puno zbog rata sigurno će izostati. Rusa će biti u manjem broju nego prije, jer će preko indirektnih avio-konekcija preko Beograda i Istanbula, doći vjerovatno većinom samo oni koji imaju nekretnine u Crnoj Gori. Raduje to što već sada imamo dosta dobru posjećenost i što se buking, pogotovo sa zapadnih tržišta, održava na dosta solidnom nivou, uprkos ratu u Ukrajini. Sigurna sam da ove godine možemo još popraviti ono što smo kao rezultat imali lani – istakla je Banjević.
Ona je navela podatak da je u svim vidovima smještaja u Tivtu tokom uskršnjih praznika boravilo više od 2.500 turista što je trostruko više nego u isto vrijeme prošle godine, ali i za 32% bolji rezultat u odnosu na uporedni period u predsezoni rekordne 2019. godine.
Banjević je naglasila da tivatski hoteli visoke kategorije bilježe veoma dobar i vrlo rani buking američkih turista, a ranije nego prethodnih godina krenuo je i osjetnije veći dolazak turista iz Velike Britanije i posebno Njemačke koji pristižu već obnovljenim ili novouspotavljenim linijama loukost i čarter avioprevoznika iz te dvije države na tivatski aerodromom.
– Krenuo je i dolazak većih grupa turista iz Izraela u ovdašnje hotele. Izdavaoci privatnog smještaja kažu da su već zadovoljni interesovanjem i bukingom svojih kapaciteta, tako da smo optimistični kada su ukupni efekti predstojeće sezone u pitanju – kazala je Banjević dodajući da se dosta očekuje i od turista iz regiona zbog čega TO Tivat intenzivira promotivnu kampanju u Srbiji, BiH i Sjevernoj Makedoniji.
Karneval za početak sezone
U budvanskoj Turističkoj organizaciji organizacijom četvorodnevnog Međunarodno turističkog karnevala koji je počeo 29. aprila pod sloganom “Nek’ živi ljubav” obilježili su neformalno početak sezone.
– Međunarodni turistički karneval privuka je prvi talas većeg broja gostiju u Budvu koji je bilo 20.000 i ujedno neformalno obilježio početak turističke sezone – kazao je Vijestima direktor TO Nemanja Kuljača.
Pored organizacije manifestacija, Turistička organizacija opštine Budva je u velikoj mjeri svoje aktivnosti usmjerila na intenzivnu promociju turističke ponude Budve u regionu.
– Prema informacijama koje stižu od turističke privrede, koja je u potpunosti spremna da dočeka turiste u većem broju, u Budvi vlada umjereni optimizam kada je u pitanju ova turistička sezona. Trenutno u Budvi borav više od 14.000 turista.Ovim trendom će se, vjerujemo, nastaviti i tokom nastavka predsezone i glavne turističke sezone – kazao je Kuljača.
Neizvjesno šta će biti sa jahting turizmom
Banjević je istakla da je za sada nepoznanica koliko će se situacija u Ukrajini i sankcije međunarodne zajednice prema Rusiji odraziti na elitni jahting turizam u Boki
– To zbog činjenice da su bogati Rusi među najbrojnijim vlasnicima mega i superjahti u svijetu – objasnila je Banjević.
Tokom predstojeće glavne ljetnje turističke sezone, prema do sada potvrđenim najavama avio-prevoznika, tivatski aerodrom će redovnim cjelogodišnjim i sezonskim linijama biti povezan sa najmanje 20 država u Evropi, na Bliskom i Srednjem stoku.
Iako će zbog rata u Ukrajini i obostranih ekonomskih snakcija koje su jedna drugoj uvele Rusija i Crna Gora ove godine izostati letovi sa dva od tri najznačajnija tržišta kada je u pitanju aerodrom Tivat – Rusije i Ukrajine, to će djelimično biti nadoknađeno uvođenjem dodatnih letova i destinacija prije svega prema Sjevernoj i Zapadnoj Evropi, ali i novom tržištu kakva je Saudijska Arabija. Naime, dolazak na aerodrom Tivat saudijske niskobudžetne aviokompanije Flynas najveća je novost ove sezone, jer će avioni tog prevoznika počev od 1. juna tri puta nedjeljno letjeti na liniji Rijad-Tivat, sve do 30. septembra.
U odnosu na lani, značajno se povećava i saobraćaj sa Skandinavijom, a obnavljaju se i direktni čarter letovi za Holandiju.
Ono što će biti problem i ove godine kada je odvijanje turističke sezone u Tivtu u pitanju je loša saobraćajna infrastruktura, jer država i njena preduzeća uprkos brojnim najavama i obećanjima nisu učinili ništa da se unaprijede ceste, niti stanje na ovdašnjem aerodromu kojim ima malu, zastarjelu i savremenim prilikama potpuno neprimjerenu terminalnu zgradu.
Iako se ovdje generiše najveći dio turističkog prihoda Crne Gore, drumska veza između Tivta, Kotora i Budve u katastrofalnom je stanju jer ni nakon skoro godinu dana od odabira izvođača radova, nije počela rekonstrukcija ove dionice Jadranske magistrale u bulevar, iako je po obimu saobraćaja, to najopterećenija dionica puta u cijeloj državi. Dodatno, ove bi godine problema moglo biti u vodosnabdijevanju primorja zbog drastičnog smanjenja izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre na Skadarskom jezeru, a što su nedavno nagovijestili i iz kompanije Regionalni vodovod.
Slaba vajda od Vlade i Ministarstva ekonomije
Sagovornici Vijesti iz Ulcinja se žale da taj grad nema adekvatnu pomoć Vlade i resornih ministarstava u organizaciji i pripremi sezone.
– Nažalost od resornog ministarstva do sada nismo imali nikakvu pomoć, ali se nadamo da će ubuduće svi imati više razumijevanja za veću saradnju i pomoć svim institucijama koje su bile pogođene pandemijom i više shvatiti ulogu turističkih organizacija u pripremu turističke sezone – kazao je Hjadinaga.
Sličnog mišljenja je i Lunji koji od Vlade i Ministarstva ekonomije očekuje da stvaraju uslove za bezbjedan i lagodan boravak stranih državljana, da hotelijere i ugostitelje doživljavaju kao partnere, a ne kao subjekte samo za vršenje inspekcijskog nadzora i naplate kazni.
Lunji očekuje i od Opštine da interveniše u sanaciji lokalnih puteva pred početak sezone jer jer aktuelna situacija izuzetno loša.
– Cjene zakupa ostaju iste, bez najave o snižavanju. Čak se zahtijeva da priložimo i činidbenu garanciju od 20 odsto od cijene zakupa – kazao je Prelja.
Više od dva i pol dana nakon misterioznog nestanka turskog kapetana s broda nasred Javanskog mora, dogodilo se čudo: kapetan je pronađen – iscrpljen, ali živ!
Četrdesetogodišnji turski kapetan Erhan Seçkal u sjanuaru se, kao i nebrojeno puta dotad, ukrcao na 290 metara dug bulk carrier Quorn u vlasništvu Zodiac Maritime Shipping Company. Seçkal već punih 17 godina radi za ovu kompaniju sa sjedištem u Velikoj Britaniji.
Capesize bulk carrier Quorn, pod zastavom Liberije, isplovio je 29. aprila iz Australije prema svojoj odredišnoj luci u Vijetnamu. Međutim, na putu prema Vijetnamu, kapetan je 2. maja netragom nestao s broda. Brod se u vrijeme nestanka nalazio u Javanskom moru, oko 30 Nm sjeverno od otoka Bali, javljaju turski mediji.
Posada broda alarmirala je indonezijske i turske vlasti, a ubrzo je pokrenuta opsežna SAR operacija. Međutim, tada je započela prava agonija za Erhanovu obitelj u Istanbulu – kapetanu nije bilo ni traga.
“Vjenčali smo se prije 4 godine. Moj suprug je kapetan, a za Zodiac Maritime radi 17 godina. Zadnji put mi je poslao poruku ‘Dobro jutro’ 2. maja u 02:53 sati. Nije bilo problema među nama, nismo imali ni obiteljskih problema. Sutradan je stigla informacija da moj suprug nije na brodu niti u moru”, rekla je Erhanova supruga Züleyha. “Imamo 2 djece. Već tri dana ne živim.”
Dok je Erhanova obitelj sa strepnjom čekala bilo kakve nove informacije i gubila nadu da će ga više ikada vidjeti, dogodilo se pravo čudo. Turske pomorske vlasti potvrdile su vijest da je kapetan Erhan Seçkal pronađen živ!
Kapetana su 5. majaa pronašli i spasili lokalni ribari, gotovo tri dana nakon njegovog nestanka s broda. Seçkal je odmah prevezen u lokalnu bolnicu, gdje je stigao iscrpljen, ali u stabilnom stanju. Zadobio je opekline od sunca, a preživio je držeći se za komad drveta.
“Kapetan broda ‘QUORN’ pod zastavom Liberije, Erhan SEÇKAL, nestao je s plovila oko podne 02. maja 2022., otprilike 30 milja sjeverno od otoka Bali. SAR operacija indonezijskog RCC-a i broda bila je neuspješna. No, kapetana su dva i pol dana kasnije u moru pronašli ribari. Hospitaliziran je i u dobrom stanju. Našem pomorcu želimo brz oporavak. Hvala vam!”, objavila je turska Glavna uprava za pomorstvo na svojim stranicama.
Okolnosti slučaja još nisu razjašnjene, ali u svakom slučaju riječ je o pravom čudu!
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, bokeljologije, popularne nauke, maslinarstva, i knjiga za djecu.
Pakao je novi roman Erlenda Lua. Tek razvedena Rakel preselila se u malu kuću s baštom. Svake druge nedelje djeca su kod nje, a onih nedelja kada je sama ima baš puno slobodnog vremena. I baš od te dosade jednog dana odlučuje da sredi baštu zarđalim ašovom kojeg je našla u šupi, a onda, pronađe vrata i stepenice koje je odvedu pravo u turističku posjetu paklu, i to s najpovoljnijom ulaznicom za 20-dnevni obilazak. Izvanredno otkriće pretvoriće se u nezaboravnu avanturu. U Luovom stilu putovanje u srce tame vrca od apsurdnosti i crnog humora. Nevjerovatna priča sa iznenađujućom krajem. Izdavač je Geopoetika.
Jelena Bačić Alimpić u svom novom romanu Kletva uzbudljivo i nadahnuto ispisuje emotivnu i snažnu priču o neizmjernoj ljubavi, hrabrosti i odanosti. Idiličan život porodice Stanimirović iz korijena će se promijeniti kad njihovo mirno banatsko selo zahvati vihor Drugog svjetskog rata. Otac Jovan moraće da napusti porodicu kako bi se pridružio borbi protiv okupatora, a njegova najstarija kćer Dušanka učiniće sve da sačuva majku i tri mlađe sestre. U tome će joj pomoći baba Radojka, nadaleko čuvena po svojim moćima i napicimna. Kletva je omaž ljudskoj snazi i upornosti. Izdavač je Laguna.
Želja je roman Nikolasa Sparksa. Godine 1996. šesnaestogodišnja Megi počela je da živi na ostrvima Sjeverne Karoline kod tetke koju je jedva poznavala. Bila je nesrećna i usamljena dok nije upoznala Brajsa Triketa, jednog od rijetkih tinejdžera u varošici. Vedar, iskren i tek primljen u Vest point, Brajs će je upozanti s fotografskom umjetnošću, strašću koja će odrediti njen život. Godine 2019. Megi je već renomirna fotografkinja. Vrijeme provodi u vođenju uspješne galerije u Njujorku i fotografisanju udaljenih lokacija širom svijeta. Međutim, život će je natjerati da se sve češće sjeća prošlosti i jedine želje koju ima. Izdavač je Laguna.
Pomorska privreda Boke Kotorske u XVIII vijeku knjiga je koja sabira većinu radova koje je znameniti istoričar Miloš Milošević posvetio istoriji pomorstva u Boki. Nakon uvoda sa poetičnim naslovom „Pomostvo – izvor života na kamenu“, Milošević piše o Profesionalnom formiranju pomoraca u Boki Kotorskoj u 17. i 18. vijeku, kreditiranju pomorske privrede, o događajima i najznaćajnijim porodicama iz Kotora, Perasta, Dobrote, Stoliva i Herceg Novog, o pomorskim elementima u obiteljskom arhivu Balovića iz Perasta.
Matematika života i smrti knjiga je Kita Jejtsa. Htjeli mi to ili ne matematički obrasci oblikuju naš život. Ali nas, koji smo s matematikom završili još u srednjoj školi, često zbunjuju brojke i podaci kojima nas svijet svakodnevno zatrpava. Srećom, tu je ova sjajna knjiga o svakodnevnim situacijama u kojim se primjenjuju matematički koncepti. Čitalac će steći kritički, racionlan pogled na vijesti u medijima, na pravosuđe, medicinu i istoriju što će mu pomoći u donošenju odluka i rješavanju problema, bilo da je riječ o izboru najkraćeg reda za kasu u prodavnici ili zaustavljanju širenja zaraznih bolesti. Izdavač je Laguna.
Navodnjavanje maslina i voćnjaka autora Ede Družetića koristan je i praktičan priručnik za sve one koji se ozbiljno bave maslinarstvom i voćarstvom ali i za one koji to tek namjeravaju. U ovoj, bogato ilustrovanoj knjizi, naći ćemo sve ono najvažnije o prirodnim osobinama maslina, rodnosti i preduslovima o kojima ona zavisi. Sazanaćemo takođe i kakva je uloga vode i kolika je potreba za njom tokom godine. Autor iznosi dragocjene podatke o važnosti čuvanja vlage u tlu, kretanja vode u prirodi, izboru i načinu navodnjavanja. Izdavač je Slobodna Dalmacija.
Zašto i kako knjiga je namijenjena mlađim čitaocima u kojoj ćemo naći odgovore na preko 700 pitanja koje svakodnevno postavljamo. Neka od takvih pitanja su zašto pingivinima nikada nije hladno, kako se biljke hrane, zašto su Egipćani gradili piramide, zašto mijenjamo godinu baš 1. januara, zašto pravimo šale 1. aprila, zašto kažemo živjeli kada nazdravljamo… Otkrićemo zanimljive činjenice o nauci, ljudskom tijelu, prirodi, životinjama, istoriji i mnogo čemu drugom. Uz mnogobrojna pitanja i odgovore tu su i divne ilustracije, šematski prikazi i neobične pripreme uz koje će učenje postati zabavno i lako. Izdavač je Vulkan.
*
Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kazao je da je preko 200 lokacija ukrajinske kulturne baštine uništeno u posljednja dva i pol mjeseca od početka ruske invazije na tu zemlju.
“Do 7. svibnja, ruska je vojska uništila ili oštetila preko 200 lokacija kulturne baštine”, kazao je u videopriopćenju u subotu u Kijevu.
Među njima je i muzej ukrajinskog pjesnika i filozofa Grigorija Skovorode u Harkivskoj oblasti koji je noć prije pogođen raketom, rekao je Zelenskij. Skovoroda je živio od 1722. do 1794. Zelenskij je rekao da je ostao bez riječi nakon što je rusko granatiranje uništilo muzej posvećen Skovorodi.
U noćnom napadu u selu Skovorodinivki u istočnoj Ukrajini pogođen je krov muzeja, zgrada je zapaljena i ozlijeđen 35-godišnji čuvar. Najvredniji predmeti ranije su premješteni na sigurno, rekao je regionalni guverner Harkiva Oleh Sinegubov. “Svakog dana ovog rata ruska vojska radi nešto što me ostavlja bez riječi. A onda sljedeći dan učini nešto drugo zbog čega se opet osjećate isto”, rekao je Zelenskij u kasnonoćnom obraćanju.
“Ciljani napadi na muzeje – čak ni teroristi ne bi pomislili na to. Ali to je vojska protiv koje se borimo”, rekao je.
Skovoroda, ukrajinski kozak, posljednje je godine života proveo u selu Ivanovki, koje je kasnije preimenovano u njegovu čast – Skovorodinivka. “Nažalost, zlo se vrati kad jedni ne poštuju prava drugih, ne uvažavaju zakone te uništavaju kulturnu baštinu”, poručio je Zelenski. “Upravo se to dogodilo Rusiji. Zbog toga se moramo braniti. Moramo braniti svoj narod, gradove, čak i muzeje, koji postaju metama ruskih raketa.”
Svijet će u nedjelju i ponedjeljak obilježiti pobjedu nad nacistima u Drugom svjetskom ratu, dodao je. No, potezi Rusije trebaju “svaku državu i svaki narod podsjećati na činjenicu da je nemoguće jednom i zauvijek pobijediti zlo”, rekao je.
Ugostitelji se i ove godine suočavaju s problemom hroničnog nedostatka radnika što dovodi u pitanje rezultate sezone i opstanak struke, pa traže poduzimanje hitnih mjera za njihov spas, poručili su predstavnici ugostiteljskih udruga u petak na konferenciji za medije u Rovinju.
U sklopu gastro manifestacije “Weekend Food Festival”, u Rovinju su se u petak okupili predstavnici Udruge ugostitelja Kvarnera i Istre (UUKI) na skupštini, a pridružili su im se predstavnici iz Nacionalne udruge ugostitelja (NUU) te zagrebačke Nezavisne udruge ugostitelja (NUUZG). Na konferenciji za medije nakon skupštine upozorili su na ogroman problem nedostatka radne snage i ostalo što im otežava poslovanje.
“Od 2016. ugostitelji se pokušavaju izboriti za ravnopravno poslovanje i sada sve to što nam država nije priznala, niti nas je oslobodila raznih nameta, spustila PDV, kao ni uvela sustavno strukovno obrazovanje, dolazi na naplatu, tj. radnika je sve manje i sve ih je teže ili i nemoguće naći u Hrvatskoj i šire. Uz to, nakon dvije godine otežanog poslovanja zbog pandemije i uz ogroman porast cijena energenata i ostalih inputa, uz kroničan nedostatak radnika ne znamo više što i kako, ali znamo da nismo dovoljno konkurentni”, kazao je za Hinu predsjednik UUKI-ja Vedran Jakominić.
S ciljem spašavanja sektora, ugostitelji i državnim i lokalnim vlastima predlažu rješenja koja treba provesti bez odgode i bez iznimke, i to spuštanje PDV-a u ugostiteljstvu na 5 posto kao što je u svim usporedivim ekonomijama, ukidanje poreza na potrošnju i svih parafiskalnih davanja, omogućiti fleksibilnije zapošljavanje i dodatni rad, pojednostaviti zakonodavni okvir iznimno otežanog poslovanja. Traže i rasterećenje plaća radnika, povećanje osobnog odbitka i smanjenje poreza na dohodak.
Nazvavši odnos države prema ugostiteljstvu “maćehinskim”, smatraju da je upravo takav odnos ugostiteljstvu od kraja 2016. donio takve posljedice da se prikazuju kao “toksična struka” u koju nitko ne želi rado raditi unatoč znatnom povećanju plaća, koje su sada i iznad onih u drugim branšama.
“To više nije problem samo nas, već i ukupne ekonomije, jer u Hrvatskoj je 75 tisuća ljudi formalno nezaposleno a nije zainteresirano za legalan rad. Zašto? Uslijed blokada ne žele primati plaću na račun, budući da s njom ne raspolažu, ipaspas vide u radu na crno i izvan poreznog zahvata”, iznio je Jakominić.
Dodao je i da su se problemi uvećali i s radikalnim podizanjem poreznog opterećenja, čime je nanesena šteta koja se ne može sanirati samo kroz vraćanje poreza u funkcionalne okvire. Stoga smatra da je potrebno u potpunosti redizajnirati poslovne i zakonske okvire za olakšanje poslovanja te da je “jedini izlaz dobrohotno postupanje zakonodavca kako bi kroz partnerski odnos postigli željene rezultate i spasili struku”.
Uz problem radne snage, ključni problemi za ugostitelje su još i, kako su naveli, nezasluženo loš imidž ugostiteljstva, migracije kadrova uslijed nesigurnosti uzrokovane pandemijom u sigurnije struke i sigurnije države, ‘strahovita’ sezonalnost velikog dijela turističkog sektora, prenizak osobni odbitak i previsoka porezna stopa na dohodak, apsolutna nestabilnost poslovnog okvira primarno uzrokovanog neadekvatnom reakcijom države na eksploziju cijena energenata te ostalih troškova i sirovina.
Problem je i ‘galopirajuća inflacija’, ali i uvođenje eura uz plašenje ‘zabranom podizanja cijena’, što su ugostitelji ocijenili PR-om, koji je neutemeljen u zakonu, a problemi su i nemogućnost investiranja, kronična nelikvidnost u sektoru, nefleksibilno zapošljavanje i onemogućavanje brzog angažmana dodatnih ljudi u trenucima vršnog opterećenja poslovanja, navode ugostitelji.
© BokaNews, 2021
