Želim da imamo snažne i bolje odnose s Hrvatskom i dat ću sve od sebe da to napravimo, poštivajući sve naše razlike, poručio je u nedjelju navečer srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić nakon što je u stranačkom izbornom stožeru proglasio pobjedu na predsjedničkim i parlamentarnim izborima.
Komentirajući rezultate parlamentarnih izbora Vučić je rekao kako mu je “neobično drago” i što će u parlamentu biti predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov.
Koalicijska lista Zajedno za Vojvodinu – Vojvođani koju je predvodio Žigmanov je, prema neslužbenim rezultatima, izborila mjesto u Skupštini Srbije, udružena s Ligom socijaldemokrata Vojvodine Nenada Čanka i više uglednih pojedinaca i hrvatskih udruga u Vojvodini.
Listu Zajedno za Vojvodinu – Vojvođani, DSHV i Žigmanova uoči izbora podržala je hrvatska vlada priopćenjem Ministarstva vanjskih i europskih poslova koje je službeno pozvalo “sve pripadnike hrvatske nacionalne zajednice da glasuju za listu na kojoj je istaknut kandidat Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov”.
Ta lista je, prema priopćenju MVEP-a, “dobila potporu hrvatskih legitimnih političkih predstavnika okupljenih u Hrvatskom nacionalnom vijeću u Srbiji i predvođenih predsjednicom Jasnom Vojnić”.
Listu je podržala i “većina političkih i društvenih institucija koja okupljaju Hrvate iz te države”, naveo je MVEP.
Prema dosad objavljenim rezultatima nedjeljnih predsjedničkih i parlamentarnih izbora, za Vučića je glasalo 59,9 posto, odnosno 2,25 milijuna od oko 6,5 milijuna upisanih birača. “Nitko u Srbiji to nije nikada uspio i to znači da sam jedini koji je dva puta pobijedio u prvom krugu, a da nijednom nije bilo tijesno”, rekao je Vučić, naglasivši da je na izbore izišlo oko 3,84 milijuna ljudi.
“Izbori su potvrdili demokratsku prirodu srpskog društva”, ocijenio je Vučić.
Istodobno, Vučić je priznao kako su izbori pokazali da se Srbija “dramatično pomaknula udesno”, ocijenivši da je “utjecaj ukrajinske krize bio ogroman na rezultate izbora”.
Koalicija “Zajedno možemo sve”, predvođena Vučićevom Srpskom naprednom strankom osvojila je 43,95 posto glasova što će joj osigurati 124 do 125 mandata, i dovesti na rub da može i samostalno formirati vladu.
Hotel Kumbor – biće otvoren 10. aprila (Foto: eKapija)
Hoteli Park i Delfin, koji posluju u okviru kompanije Carine bilježe odličnu popunjenost u predsezoni. Riječ je o inostranim gostima koje očekuju i u postsezoni.
Hotel Park je otvoren krajem februara, a popunjen je od 80% kapaciteta, što je u ovom trenutku odlično, ocjenio je vlasnik kompanije Čedo Popović, koji ističe da sve ide po planu.
– Gosti u Parku su Njemci, Englezi i Francuzi. Riječ je o starijoj klijenteli koja će dolaziti u post i predsezoni. Očekujemo ih i sredinom oktobra, a dolaziće do 10. decembra. Hotel Delfin bilježi takođe popunjenost 80%. Ovaj period predsezone je za nas vrlo dobar. Hotel Kumbor otvaramo 10. aprila – najavljuje Popović.
Kada je riječ o najavama za sezonu, kompanija je u stalnom kontaktu sa stalnim turuperatorima. Popović ističe da će se situacija u Ukrajini odraziti na sezonu, ali moraju biti optimisti.
– Kao što je svakoga poremetila, situacija u Ukrajini sigurno će se odraziti na sezonu u Crnoj Gori, ali će vjerovatno dolaziti gosti iz regiona. U narednim danima znaćemo i šta će se događati kada je riječ o zapadnom tržištu, jer od njih dobijamo upute. Moramo biti optimisti. Ni prošle godine nismo očekivali dobru posjećenost, pa se desila – kazao je on.
Popović ističe da je ove godine zadovoljan radnom snagom i da u njegovoj kompaniji radi oko 150 zaposlenih iz Herceg Novog.
– Riječ je o izuzetno dobrim kadrovima. Ponudili smo dobre uslove i kada ne budemo radili svi ti ljudi primaće 450 eura. Mislim da se treba bazirati na domaću radnu snagu i školstvo i obrazovanje upodobiti potrebama – smatra Popović.
U planu je, kako je kazao, i izgradnja još jednog kompleksa u Đenoviću, ali ističe da je za to neophodna izmjena PUP koji se radi na nivou Herceg Novog.
Baltičke države su prekinule uvoz ruskog gasa, javlja AFP, pozivajući se na generalnog direktora letonskog operatera gasno-transportnog sistema Conexus Baltic Grid Vildisa Barisa.
Baris je Letonskom radiju saopštio da se gas “od 1. aprila ne transportuje u Letoniju, Estoniju i Litvaniju”.
Ranije je Ministarstvo energetike Litvanije potvrdilo da republika više ne dobija gas iz Rusije. Kako je saopštio ovaj resor, pozivajući se na nacionalnog operatera gasno-transportnog sistema Amber Grid, uvoz ruskog energenta na litvansko-bjeloruskoj granici bio je ravan nuli 2. aprila.
Potvrđeno je to juče “Vijestima” iz menadžmenta Morskog Dobra uz napomenu da je u sklopu svojih redovnih aktivnosti, Služba za kontrolu i održivi razvoj zone morskog dobra 28.marta izvršila kontrolu na području opštine Tivat, lokacija Pržno i sačinila službenu zabilješku.
“Službenom zabilješkom je konstatovano da je korisnik kupališta 12A1 i 12A2 iz Atlasa crnogorskih plaža i kupališta za opštinu Tivat za period od 2019-2023. godine, kompanija “Qatari Diar Hotel and Property Investment Montenegro”, obavlja radove na pripremi kupališta za sezonu. Navedeni radovi su podrazumjevali utovar pijeska iz mora, te istovaranje istog na predmetnim kupalištima uz korišćenje bagera i teretnog motornog vozila. Navedeni radovi su obavljani bez saglasnosti Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore.”- rečeno je “Vijestima” u ovom JP.
Morsko Dobro je na osnovu navoda iz službene zabilješke svojih kontrolora, uputilo zahtjev za vršenje inspekcijskog nadzora Upravi za inspekcijske poslove – Odsjeku za ekološku inspekciju i Sekretarijatu za inspekcijski i komunalni nadzor opštine Tivat.
Tivatska Komunalna isnpekcija je pet dana prije reagovanja kontrolora Morskog Dobra, po prijavi građana da se na kupalištu Plavi horizont u moru nalazi bager, 23.marta izašla na lice mjesta i tom prilikom zatekla bager u moru koji je vršio utovaranje sitnog pijeska iz vode u zapadnom dijelu akvatijuma uvale Pržna, u specijalno teretno motorno vozilo. Uslijed toga je, kako je saopšteno iz Opštine Tivat “došlo i do obimnog zamućenja vode”, a Komunalna inspekcija je evidentirala da se iz mora izvađeni pijesak zatim istovarao na obalu, “u cilju ravnanja plaže”.
Inspekcija je utvrdila da radove vrši građevinska kompanija “Gugi Commerce” iz Budve. Sa nalazima svoje kontrole, Sekretarijat za inspekcijski i komunalni nadzor Opštine Tivat je prijavu građana, zajedno sa fotografijama sa lica mjesta, proslijedio je 23.marta na dalje postupanje Upravi za inspekcijske poslove, Ekološkoj, kao i Inspekciji za vode, radi preduzimanja mjera iz svoje nadležnosti. Ove državne inspekcije se do danas međutim, nisu tim povodom oglašavale.
Reagujući na saopštenje koje je medijima dostavila Opština Tivat iz kompanije “Gugi Commerce” čiji je vlasnik pravosnažno osuđivani pripadnik budvanske organizovane kriminalne grupe Svetozara Marovića, kontroverzni biznismen Branislav –Gugi Savić, saopštili su da je riječ o “pretencioznim tvrdnjama novinara”.
“Novinaru je glavni cilj (stiče se utisak i uža specijalnost) a što se pokazalo proteklih godina, da neprovjerenim i netačnim informacijama narušava poslovni ugled “Gugi Commerce” doo i ostalih privrednih društava koja posluju na Crnogorskom primorju, a naročito u Boki Kotorksoj.”- rečeno je iz te kompanije, juz napomenu da se radovi na Plavom horizontu ne vrše po nalogu te kompanije, već da je nju kao izvođšača angažovao zakupac tog kupališta.
“Posjedujemo svu neophodnu dokumentaciju kao i ugovor sa zakupcem plaže, čiji sadržaj zbog klauzule o povjerljivosti informacija ne smijemo još uvijek objaviti. Za sada možemo samo reći da su to radovi na uređenju plaže koji se izvode decenijama. Radovi na uređenju plaže prije turističke sezone se izvode da bi se na kvalitetan način sačekala ljetnja turistička sezona i gosti koji dolaze.”- rekli su iz “Gugi Commerca” Radio Tivtu.
Ispostavilo se međutim, da zakupac plaže i izvođač radova na kopanju morskog dna bagerom, nemaju saglasnost Morskog Dobra za te aktivnosti, te je to preduzeće koje u ime države upravlja ovim resursom, zatražilo intervenciju nadležne državne inspekcije. Iz Morskog Dobra “Vijestima” su na pitanje ko je zvanični zakupac ovog kupališta kazali da je to kompanija “Qatari Diar” i da JPMD “do ovog momenta nije dalo saglasnost da se kupalište Plavi horizont da u podzakup trećem licu za 2022.godinu.”
“Gugi Commere” inače, već na podrčjju opštine Tivat ima pozamašnu “istoriju” sličnih nelegalnih građevinskih aktivnosti u akvatorijumu Tivatskog zaliva i gradnji bespravnih objekata u pojasu morskog dobra. Vlasnik ove kompanije Branislav –Gugi Savić, jedan od aktera budvanskih kriminalnih afera koje je istraživalo i procesuiralo Specijalno državno tužilaštvo. Savić je prije par godina, nakon pet mjeseci provedenih iza rešetaka, izašao iz Istražnog zatvora u Spužu, jer se nagodio sa specijalnim tužiocem da prizna krivicu u višemilionskim malverzacijama u Budvi. Savić, kum nekadašnjeg gradonačelnika Budve i nekadašnjeg ključnog svjedoka saradnika u budvanskim korupcionaškim aferama, pokojnog Rajka Kuljače, po tom sporazumu trebao je da nadoknadi milionsku štetu Opštini Budva. Firma “Gugi commerc” bila je angažovana na izgradnji koncertnog platoa na Jazu. Vještaci tužilaštva su u tom poslu utvrdili štetu od 2.100.000 eura. Savić je navodno priznao krivicu i u poslu gradnje donjeg bulevara od gradske Pošte do Jadranskog sajma. U tom poslu Opština je oštećena za 3.706.140,57 eura, a u trećem sumnjivom poslu – gradnja seoskog puta ka Krapini, šteta je 1.150.457,67 eura.
Povodom obilježavanja 2. aprila – Svjetskog dana dječije knjige JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor / Gradska biblioteka i čitaonica organizuju promociju romana “Milan, Vesna i jedna kuća tesna” autorke Jelene Vukić.
Promocija će se održati u Press sali Kulturnog centra, u utorak 5. aprila 2022. godine sa početkom u 12 sati. Sa autorkom će razgovorati Jelena Vukasović, bibliotekarska savjetnica.
Ukrajina je u nedjelju optužila Rusiju za “genocid”, ustvrdivši da je pronašla tijela 410 civila u okolici Kijeva koju je ovih dana vratila pod svoju kontrolu, što je zločin koji je zgrozio javnost u Evropi i u Sjedinjenim Državama.
“Da, to je genocid. Istrjebljenje čitavog naroda i ljudi (…) I to se događa u Evropi u 21. stoljeću”, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij za američku mrežu CBS. Kako je rekla ukrajinska državna tužiteljica Irina Venediktova, tijela 410 civila pronađena su u okolici Kijeva koju su ukrajinske snage oslobodile ovih dana. Washington, Pariz, Berlin i London zaredom su osudili “strahote”, pa i “ratni zločin” počinjen u Buči, gradiću sjeverozapadno od Kijeva, gdje se na ulicama mogao vidjeti velik broj mrtvih tijela.
KIJEV – Više od pola miliona ljudi vratilo se u Ukrajinu
Više od pola miliona ljudi vratilo se u Ukrajinu od početka ruske invazije, saopštilo je u nedjelju ukrajinsko ministarstvo unutarnjih poslova.
“Protekle sedmice iz Ukrajine su otišle 144.000 ljudi, a 88.000 je došlo. Ukupno (…) oko 537.000 naših sunarodnjaka vratilo se u Ukrajinu”, saopštilo je ministarstvo, pozivajući se na podatak Državne granične službe. UN-ovo Visoko povjereništvo za izbjeglice (HCR) u subotu je pak evidentiralo 4.176.401 Ukrajinca koji je izašao iz zemlje od početka invazije 24. veljače, što je za 38.559 više nego u izvješću dan ranije. Evropa nije doživjela takav izbjeglički val od Drugog svjetskog rata.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, stropovane književnosti, istorije, arhitekture, gastronomije, prevodne folklorističike i knjiga za djecu.
Ja nemam svoje ime autora Ju Hue zbirka je koja obuhvata priče nastale u drugoj polovini prošlog vijeka. Rijetki su savremeni kineski, a i svjetski pisci koji tako dosljedno i hrabro ukazuju na probleme s kojim se suočava ugroženi i marginalizovani dio društva. Ju Hua u svom stvaralaštvu preuzima imena svih onih potlačenih Kineza koji nemaju mogućnost da progovore o teškom položaju koji im je namijenio protivurječni društveni sistem, podsjećajući nas pritom da su, u stvari, istinski bezimeni svi oni koji do sopstvene sreće dolaze gazeći po dostojanstvu drugih, jer ne zaslužuju da se nazovu čovjekom. Izdavač je Geopoetika.
Gorski vijenac u stripu: Urednici ovog specifičnog izdanja su, kao ljudi posvećeni stripu, dugo vrebali priliku i pregovarali sa raznim autorima da bi do ovakvog specifičnog izdanja došlo. Dodatno su bili podstaknuti saznanjem da većina učenika u školi ne pročita Gorski vijenac do kraja, ponajviše zbog nerazumijevanja arhaičnog jezika. Slikovni prikaz će većini približiti lakše razumijevanje i djelo približiti mladim naraštajima. Crteže potpisuje Geza Šetet, a izdavač je Forma B.
Knjiga Albanci Petera Bartla jedan je od onih istorijskih priručnika koji daju opšti uvid u glavne tokove istorije albanskog naroda od srednjeg, do kraja 20. vijeka. Ovo je dragocjen prilog proučavanju nacionalne istorije jednog naroda koji je u evropskoj javnosti dugo bio zanemaren, a imao je važnu ulogu u prošlosti jugoistočne Evrope. Bartl je burnu, a ponekad i dramatičnu istoriju albanskog naroda dopunio mnogobrojnim ilustracijama, kartama i kratkim biografijama važnih ličnosti postavivši se kao hronolog i kloneći se iznošenja subjektivnih tumačenja i istorijski nepotvrđenih stavova. Izdvač je Klio.
Gradimo u kamenu priručnik je o suhozidnoj baštini i vještini gradnje. Oplemenjivanje okoline oduvijek je bila ljudska misija kao što je poštovanje tradicija bila odgovornost. U ovoj knjizi je detaljno pokazano šta se sve može napraviti kada se pravi kamen nađe u pravim rukama. Svi podaci i uputstva u njoj oslanjaju se na izvorno i održivo. Opisane su karakteristike i tehnike vađenja i prenošenja kamena, odabir lokacije, priprema terena, gradnja zidova, krovnih konstrukcija. Iz knjige ćemo saznati sve i o izoriranju i završnoj obradi kao i o održivom korišćenju energije i vode. Izdavač je Slobodna Dalmacija.
Mrsni kuvar bez mesa priredila je monahinja Atanasija Rašić iz manastira Rukumija. Ono što je u kuvaru napisano i ilustorvano bez sumnje će biti od koristi pred nastupajuće praznike. Knjiga počinje receptima za paštete: od tunjevine, od sardina, oraha i krompira, pašteta od pasulja. Uz to saznaćemo kako da napravimo sos od suncokreta i badema. Zatim dolaze razna jela od jaja; sa pečurkama, sirom, pečenom paprikom, potom pohovane tikvice, šnicle od krompira. Naučićemo spremati majonez od badema, kačamak i poparu na mlijeku. Što se tiče glavnog jela tu su recepti za riblju čorbu, supu od zeleni, musaku od karfiola i još mnogo toga. Izdavač je Kolor Pres.
Srpske narodne bajke – Serbian folk tales knjiga je na srpsko i engleskom jeziku koja nam omogućava da zakoračimo u čudesan svijet srpskog folklora. Čitaćemo o djevojci koja je bila mudrija od cara, o vladaru koji se stidio svog izgleda i o čovjeku koji je krenuo u potragu za svojom sudbinom. U ovom ljupko ilustrovanom dvojezičnom izdanju uživaće čitaoci svih uzrasta koji vole da maštaju ali i da unaprijede svoje poznavanje engleskog jezika. Izdavač je Laguna.
Arhitektura i čuvene građevine bogato je ilustrovana knjiga za mlađe čitaoce u kojoj se nalazi apsolutno sve na ovu temu, od praistorije do danas. Saznaćemo mnogo zanimljivih stvari o čudima prošlosti, neobičnim kućama, neboderima, mostovima, tornjevima, katedralama, dvorcima. Stounhendž, Kineski zid, Koloseum, Aja Sofija,Tadž Mahal, Versajski dvorac, Big Ben, Bijela kuća, Kip slobode, Ajfelova kula, Luvr, samo su neke od građevina sa kojima ćemo se upoznati. Knjiga je idealna i kao poklon jer je na samom njenom početku predviđeno mjesto da se upiše kome knjiga pripada. Izdavač je Publik praktikum.
*Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
Jedriličarski klub Delfin danas je otvorio prijave za učešće na trećem izdanju Virtuelne regate UNA Montenegro CUP, jedne od sportskih manifestaciju u okviru FESTIVALA VJETRA, koji će biti održan u Tivtu od 16-24 aprila ove godine.
Virtuelna Tivatska regata UNA Montenegro Cup je online događaj nastao u aprilu 2020. u periodu karantina uslijed prvog vala COVID pandemije. Filip Franović iz JK Lahor Kotor je na australijskoj platform, koja simulira jedrenje po svim zakonima fizike, kreirao virtuelnu Boku Kotorsku i omogućio takmičenje na istoj navigacionoj ruti na kojoj se jedri Tivatska regata: Ponta Seljanova – Gospa od zdravlja – Ralo – Peraški Otoci – Ponta Seljanova.
Izazov u organizaciji JK Delfin i kompanije UNA Montenegro uz partnerstvo sa MM Sailing Team JK Lahor Kotor, nastavlja se i u okviru FESTIVALA VJETRA, i to live projekcijom finala na gradskoj rivi Pine.
Na ovom takmičenju primjenjivaće se pravila WS 2021-2024. Maksimalan broj jedrilica koje startuju regatu je 25. Ukoliko se prijavi više učesnika, jedriće se više kvalifikacionih regata, a za plasman u finale biće bodovano jedreno vrijeme.
Prijave za regatu su otvorene do petka, 8.aprila do 19h. Kvalifikacione regate se jedre 9. i 10. aprila, dok će finalna jedrenja biti održana 16.aprila, uživo u okviru ceremonije otvaranja FESTIVALA VJETRA.
WIND FEST
Učesnici se mogu prijaviti putem e-maila esailing@jkdelfin.me ili pristupiti u Viber Grupu: 3. Virtuelna Tivatska regatta UNA Montenegro Cup putem linka:
Jedri se na platformi VirtualSkipper5 koju učesnici mogu besplatno preuzeti sa Interneta. Nakon instalacije, potrebno je kreirati lični profil i preko opcije “multiplayer” odabrati server “Virtuelna Tivatska regata – UNA Montenegro Cup”. Šifre za pristup server biće dodijeljene svim prijavljenim učesnicima.
Proglašenje pobjednika Virtuelne Tivatske regate UNA Montenegro Cup biće upriličeno u okviru ceremonije zatvaranja FESTIVALA VJETRA, na Ponti Seljanova, 24.aprila od 20 sati. Pobjedniku će biti dodijeljena nagrada- Bitcoin vaučer u vrijednosti od 100 eura.
U cilju podizanja ekološke svijesti i edukacije djece o načinu očuvanja životne sredine planirana je realizacija edukativne predstave za djecu koja za temu ima ekologiju, očuvanje životne sredine i klimatske promjene, pod naslovom “Zelena gora”.
Predstava će premijerno biti prikazana u Kotoru, a nakon toga u ostalim crnogorskim gradovima.
Predstava će imati edukativni karakter, ali kroz zabavni i emotivni sloj poučavaće djecu o tome šta su klimatske promjene, šta je zaštita životne sredine, koji je način da utičemo na oporavak ekološkog stanja planete. Priča obuhvata odnos djece i odraslih prema planeti, konzumerizmu, materijalnim dobrima, odnosno svijesti o očuvanju životne sredine, ljubavi prema živom svijetu, te o neminovnosti globalne međuzavisnosti i zajedničke budućnosti na Zemlji. Na emocionalnom planu predstava dočarava povezanost ljudi i cjelokupnog živog i neživog svijeta, nedovoljnost materijalnog izobilja za sreću, kao i ljubav, zajedništvo i poštovanje kao jedini način za ispunjen i srećan život.
Svi koji učestvuju na projektu imaju za cilj da djeci prenesu ideju da budućnost svih stanovnika naše planete leži u poboljšanju i očuvanju ekološkog stanja i da svako može i treba da da svoj doprinos da naše okruženje bude zdravo.
Pokrovitelji projekta su #MEPG Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore Eko-fond Prirodnjački Muzej Crne Gore i Nacionalni parkovi Crne Gore / National parks of Montenegro” a projekat će realizovati Teatar mladih u koprodukciji sa Kulturni Centar “Nikola Đurkovic” Kotor.
Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) u saradnji sa JU Dječji savez Podgorica tradicionalno, ove godine dvadeset prvi put, organizuje Nagradni Konkurs za likovne i literarne radove za učenike osnovnih škola u Crnoj Gori. Stalni povod Konkursa je Svjetski dan bez duvana – 31. maj (World No Tobacco Day – 31. May 2022.), za koji je SZO (WHO) odredila 7. januara tekuće godine temu:
„Duvan: prijetnja za našu životnu sredinu” – („Tobacco’s threat to our environment”). Ovo predstavlja apel, ne samo za ovaj dan, nego i način u borbi za smanjenje u svijetu tokom cijele 2022. godine.
Tema našeg ovogodišnjeg dvadeset prvog nagradnog Konkursa, kako za likovne, tako i za literarne radove je: „Zdravlje je bez duvana”, što pogotovo treba znati i poštovati u vrijeme pandemije izazvane virusom Covid – 19.
Likovni radovi moraju biti rađeni na formatu bloka broj 5 (pet), a tehnika rada je dozvoljena svim mogućim likovnim sredstvima, dok bi literarni radovi trebalo da budu napisani najduže na dvije stranice.
Konkurs je otvoren za učenike od četvrtog do devetog razreda naših osnovnih škola u vremenu od 01. do 30. aprila tekuće godine kada je posljednji dan do kada treba dostaviti radove na adresu: JU Dječji savez Podgorica, ulica Bokeška br. 2, 81000 Podgorica.
Tročlani žiri će odabrati po tri najbolja rada iz obje oblasti i nagraditi ih, s tim što je prva nagrada za mlade likovnjake i literate sedmodnevni boravak u Odmaralištu Dječjeg saveza Podgorice na Veruši. Nagrade za druga i treća mjesta, kao i specijalne nagrade i pohvale najboljima u obje konkurencije, obezbjedio je CDPR u vidu kompleta CD-a, kao i knjiga – monografija slikara u saradnji sa Crnogorskom akademijom za nauku i umjetnost (CANU).
Nagrade će biti dodijeljene na Izložbi najboljih i izabranih radova, koja je predviđena da bude održana na Svjetski dan bez duvana u jednom od izložbenih prostora u Podgorici ukoliko situacija sa pandemijom izazvanom virusom Covid – 19 to dozvoli.
