Turistička organizacija Kotor uručila je novčanu donaciju Dobrovoljnom vatrogasnom društvu “Bogoljub Brezić” iz Perasta.
Donacijom su obezbijeđena sredstva za nabavku posebnog drona za pomoć u gašenju požara na nepristupačnim terenima, kao i rezervne gume za vozilo za gašenje požara.
Vršilac dužnosti direktora TO Kotor Jovan Ristić uručio je donaciju predsjedniku DVD društva iz Perasta, Krstu Žmukiću.
“TO Kotor je uvijek tu da pomogne i podrži vatrogasno društvo, ali i sve druge kojima bude potrebna naša pomoć. Prethodnih dana smo uručili donaciju u vrijednosti od 3.206,50 € Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici u Dobroti.
Donirana je vrijedna računarska oprema koja je namijenjena zaposlenima u bolnici. TO Kotor različitim donacijama u kontinuitetu pruža podršku ovoj zdravstvenoj ustanovi, ali i drugim javnim, zdravstvenim ustanovama sa područja Kotora.
Opština Herceg Novi planira da u predlogu budžeta za sljedeću godinu poveća izdvajanja za lokalni Crveni krst, a jedan od zadataka u narednom periodu biće konkretna saradnja lokalne samouprave i te humanitarne organizacije po pitanju apliciranja za programe i fondove Evropske unije.
To je kako se navodi u saopštenju Službe za informisanje Opštine Herceg Novi zaključeno na jučerašnjem sastanku predsjednika Opštine Stevana Katića i saradnika sa generalnom sekretarkom Crvenog krsta Crne Gore Jelenom Dubak, predsjednicom i sekretarkom CKHN Milicom Kovačević i Milenom Šćekić.
“Na sastanku je dogovoreno da Vukić, opštinska kancelarija za međunarodu saradnju i CKHN sagledaju mogućnosti kreiranja zajedničkih projekata i apliciranja na evropske fondove, kako bi se obezbijedili potrebna oprema i sredstva za reagovanje u različitim hazardnim okolnistima”, piše u saopštenju.
Navode da je Dubak predstavila aktivnosti Crvenog krsta na državnom nivou, kao službe koja pruža pomoć građanima i institucijama sistema i koje se tiču ne samo područja Crne Gore, već i saradnje na regionalnom nivou.
“Jedan od mnogih primjera je odlazak volontera CKCG u Petrinju u Hrvatskoj 2020. godine, kada je taj gradić pogodio zemljotres magnitude 6,4, te odnio sedam ljudskih života i prouzrokovao velika materijalna oštećenja”, navode.
Katić i Mustur su tokom sastanka, kako piše u saopštenju, više puta istakli potvrđenu dobru saradnju Crvenog krsta Herceg Novi i Opštine, kao i preduzeća i ustanova čiji je osnivač, podsjećajući na period pandemije virusa korona, kada je pomoć bila najpotrebnija osobama starije dobi i slabije pokretljivosti, ali i onima najviše pogođenim ekonomskim posljedicama pandemije.
“Ta saradnja ogleda se i u mnogim drugim primjerima, poput reagovanja u slučaju poplava i požara, kada je i potrebna dobra koordinacija sa drugim lokalnim službama, Službom zaštite i spašavanja i komunalnim preduzećima”, istakla je Šćekić.
Ona je tom prilikom podsjetila i na terensku vježbu vatrogasaca Herceg Novog, Konavala, Trebinja i Ravnog, organizovanoj u Sutorini 17. novembra, u okviru prekograničnog projekta “Flood&Fire”. Crveni krst Herceg Novog je kao integralni dio kolektivnog odgovora na nepogode i nesreće učestvovao u ovoj vježbi i pokazao visok nivo spremnosti, čemu su građani tog dana mogli i posvjedočiti.
Zaključuju da su sastanku prisustvovali i potpredsjednik Opštine Mirko Mustur, glavni administrator Nenad Đorđević i menadžer Opštine Dušan Vukić.
Kulturno-umjetničko društvo „Boka“ večeras, subota 26. novembar u 19 sati, svečanim koncertom obilježava jubilej – 45 godina od osnivanja i aktivnog rada Društva.
Na koncertu simboličnog naziva „Pjevaćemo šta nam srce zna“ biće zastupljene igre iz šest država – Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Crne Gore, a pored izvođačkog ansambla domaćina, učestvovaće i folkloraši Kulturno-umjetničkog društva „Lola“ iz Sarajeva.
Nakon dvije pandemijske godine, deveti Dubrovački zimski festival vraća se u punom sjaju s bogatim muzičkim, zabavnim, gastronomskim i dječjim sadržajima te puno iznenađenja.
Otvaranje ovogodišnjeg DZF-a obilježit će koncert iznimno popularne grupe Dalmatino 26. novembra na Stradunu.
Koncert počinje u 20:00 sati, prethodit će mu službeno otvaranje Dubrovačkog zimskog festivala, kao i paljenje blagdanske rasvjete te prve adventske svijeće.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski Foto: Presidential Press Service / REUTERS
Baš kao ruski projektili koji uništavaju ukrajinsku energetsku infrastrukturu i zima je u toj napadnutoj zemlji neumoljiva. Više od šest miliona domaćinstava ostalo je bez struje u Ukrajini u petak, dva dana nakon masovnih ruskih napada na tu zemlju, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
U rijetkom javnom neslaganju ukrajinskih čelnika, Zelenski je kritikovao gradonačelnika Kijeva da nije obavio dobar posao organizirajući skloništa za pomoć građanima koji su ostali bez struje i vode.
Zelenski neočekivano javno kritizirao gradonačelnika Klička
U rijetkom javnom neslaganju ukrajinskih čelnika, predsjednik Volodimir Zelenski u petak je kritizirao gradonačelnika Kijeva da nije obavio dobar posao organizirajući skloništa za pomoć građanima koji su zbog ruskih napada ostali bez struje i vode.
Uslijed ruskih raketnih udara na energetsku infrastrukturu, vlasti su otvorile tisuće tzv. nepobjedivih centara u kojim se ljudi mogu zgrijati, dobiti vodu, internet i telefon. U večernjem obraćanju, Zelenski je sugerirao da gradonačelnik Vitalij Kličko i njegovi suradnici nisu učinili dovoljno.
– Nažalost, lokalne vlasti nisu obavile dobar posao u svim gradovima. Posebno je puno pritužbi bilo u Kijevu. Da budem blag, treba više raditi, rekao je predsjednik. Molim obratite pažnju, ljudima u Kijevu treba više pomoći, brojni su bez struje 20,30 sati. Očekujemo od gradonačelnika kvalitetan posao, dodao je.
Zelenski je također kritizirao one koji su, kako je rekao, lagali u službenim izvještajima, ali nije naveo na što konkretno misli. Dosad je otvoreno više od 4000 centara.
Radi se o neuobičajenom izjavama, budući da je Zelenskij od početka rata pokušavao ostaviti dojam nacinalnog jedinstva i obično je hvalio druge dužnosnike.
Kličko, 51-godišnji bivši boksač, izabran je za gradonačalenika Kijeva 2014. Njegov ured zasad nije reagirao.
Gotovo je nevjerovatno da se u Igalu, u centru zdravstvenog turizma, godinama čak i decenijama ne uklanja smetlište iznad nekadašnjeg dubrovačkog “Agruma”. Nakon prošlogodišnjeg požara problem je eskalirao, mada je prostor između urušenih neiskorišćenih poslovnih prostora svima poznata crna ekološka tačka. To je smetlište, ali i stjecište beskućnika, zavisnika ,“ljudi sa margine”.
Ko mora proći tim dijelom Igala, teško će zaobići mračne, urušene, grafitima ispisane prolaze, u kojima se gomila razni otpad. Slike, a ni smrad nijesu uklonjeni iako je nedavno počela rekonstrukcija nedovršenih poslovnih prostora, kao i bivšeg prostora marketa “Aroma”, koji je bio kolateralna šteta prošlogodišnjeg požara u susjednoj trgovini.
Mještani i turisti tako su dugogodišnji svjedoci nagomilanog šuta, komunalnog smeća, plastike, drveta. Preko svega stanari solitera ulaze u svoje stanove.
Iako je ovaj nedopustivi nered poznat hercegnovskim komunalcima i inspekciji objašnjenje je uvijek isto. Riječ je o privatnom posjedu, te su njihove ingerencije time ograničene. Najgore je što se ne znaju vlasnici, jer je na tom prostoru i dalje aktuelan višedecenijski sudski proces.
”Povremeno smo davali naloge za čišćenje, ali to je kratkoročno rješenje, jer je prostor zabačen, skrovit, napušten i pogodan da se tu baci svakakav otpad”, objašnjava glavni komunalni inspektor, Branko Prelević. Obećava da će reagovati na našu prijavu, ali naglašava, to ne rješava trajno problem odlaganja smeća i zapuštenosti ovog mračnog dijela Igala.
Igalo
Predsjednik Mjesne zajednice Igalo, Zoran Savković, vjeruje da je rješenje na pomolu. Objašnjava da su u toku radovi kojima bi konačno trebalo da se zapušteni prostor osposobi i postane funkcionalan. Kompanija “Domaća trgovina” privodi kraju sanaciju opožarenog prostora bivše “Arome”, ali i okolnih poslovnih prostora koji će imati novu namjenu. Savković za trenutnu alarmantnu situaciju traži malo strpljenja, dok se, kako kaže “ne okončaju značajni građevinski zahvati na godinama devastiranom lokalitetu.
Radi se hidroizolacija koja podrazumijeva čišćenje napuštenih i nikad iskorišćenih poslovnih prostora iznad objekta “Aroma”, što je vjerovatno rezultiralo gomilanjem šuta “koji će ubrzo biti uklonjen”, siguran je Savković.
Da li će to značiti, kao mnogo puta do sada, samo trenutno raščisćavanje, te uskoro ponovno zatrpavanje smećem skrovitih prolaza-ostaje da se vidi. Ali propisi su jasni! Zakon o komunalnim djelatnostima zabranjuje odlaganje komunalnog i drugog otpada van mjesta predviđenog za tu namjenu. Ako se zna vlasnik prostora, ako se utvrdi ko je odgovoran za deponovanje, komunalni policacac treba da mu naloži da otpad ukloni i površinu vrati u prvobitno stanje o svom trošku-objašnjavaju u odgovoru na pitanja NVO EkoKulMedia iz Komunalne inspekcije.
Kada komunalni policajac izda prekršajni nalog, dužan je da o tome obavijesti komunalnog inspektora, koji je zadužen da proprati da li se nalog sprovodi. Ako se to ne desi- uslijediće prekršajni postupak i izvršenje, odnosno čišćenje uz angažovanje društava „Čistoća“ ili „Komunalno stambeno“, o trošku odgovornog lica. Ali, ako se, kao što je to često slučaj, ne može utvrditi ko je deponovao otpad, krajnja mjera je da se, uz nalog, prostor očisti o trošku Opštine Herceg Novi.
Smetlište u centru Igala, pa i opasnost od zaraze, nijesu od juče i nadležni su “u toku” već dvadesetak godina. Da li će, kako se najavljuje, prenamjena prostora i okončanje sudskog postupka značiti osvjetljenje lokaliteta i raščišćavanje ove crne ekološke tačke?
To će aktivisti NVO EkoKulMedia pratiti kroz projekat Ecoscreen koji realizuje u sklopu “Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu 2-ReLOaD2. Finansira ga Evropska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj. U Crnoj Gori se ReLOaD2 realzuje u partnerstvu sa 15 lokalnih samouprava, među kojima je i Opština Herceg Novi.
Pomorska kompanija Barska plovidba na kraju septembra ove godine poslovala je sa neto gubitkom od 310,25 hiljada EUR i imala je znatno lošiji ukupan učinak od druge, potpuno državne, pomorske kompanije Crnogorska plovidba iz Kotora.
Vijesti pišu da iako je taj rezultat skoro osam puta bolji nego što ga je Barska plovidba imala za devet mjeseci lani, finansijski učinak kompanije čiji je većinski vlasnik država, nije ni izbliza uspješan u odnosu na rezultat Crnogorske plovidbe, koja je na kraju septembra bila u plusu od 973,73 hiljade EUR.
Kotorska kompanija je, kao i Barska plovidba, sama ove godine umjesto da to u njihovo ime radi država, platila dvije rate kredita kineskoj Exim banci za gradnju svoja dva broda, a uz to je imala i velike troškove zbog redovnog petogodišnjeg remonta, dokovanja i takozvane obnove klase svojih brodova.
Barska plovidba ove godine nije imala velikih izdvajanja za remont brodova jer petogodišnja obnova klase za njene brodove “Bar” i “Budva” dospijeva 2024. godine, a svojim novcem je platila obje ovogodišnje rate kredita Exim banci u ukupnom iznosu od 3,82 miliona USD.
Barska plovidba je to postigla zahvaljujući poboljšanju prilika na svjetskom tržištu brodskog prostora i značajnom rastu vozarina koji je obilježio prošlu godinu.
Ova kompanija, na čijem je čelu izvršni direktor Zoran Tajić (PzP) je na kraju prošle i početkom ove godine promijenila unajmitelja svojih brodova i umjesto sa kompanijom Sea Pioneer iz Londona kojoj je do tada godinama davala u vremenski najam /time charter/ svoje brodove, ušla u posao sa novim unajmiteljem – kompanijom Norden iz Danske.
Kod novog unajmitelja “Bar” i “Budva” su zaključeni po znatno većoj najamnini nego što je to bio slučaj ranije sa Sea Pioneerom, pa oba broda sada plove po dnevnoj vozarini nešto nižoj od 20 hiljada USD po brodu.
Ovo je rezultiralo značajnim porastom prihoda iz osnovne djelatnosti Barske plovidbe koji su za devet mjeseci bili 10,3 miliona EUR, što je 2,7 puta više u odnosu na isti period lani.
Uz to, kompanija je na kursnim razlikama zaradila još 216,33 hiljade EUR, dok su joj ostali prihodi iznosili 254,74 hiljade EUR.
Ukupno je za devet mjeseci Barska plovidba ove godine prihodovala 10,77 miliona EUR. Troškovi poslovanja su za devet mjeseci ove godine bili više od million EUR veći nego lani i iznosili su 3,82 miliona EUR. Za skoro 150 hiljada EUR u odnosu na prošlogodišnje, porasli su i troškovi za zarade, naknade zarada i ostale lične rashode zaposlenih, za što je ta kompanija za devet mjeseci ove godine izdvojila 1,64 miliona EUR.
Kada se troškovi poslovanja i zarada zaposlenih odbiju od ukupnih prihoda, BP je za devet mjeseci ostvarila pozitivan poslovni rezultat veći od pet miliona EUR. Međutim, sve to je “isparilo” kada je obračunala rashode po osnovu kamata, kursnih razlika i drugih efekata ugovorene zaštite od 5,59 miliona EUR, pa je konačni bilans poslovanja za devet mjeseci minus od 310,25 hiljada EUR.
U izvještaju menadžmenta o poslovanju Barske kompanije, koji prati računovodstvene bilanse objavljene na sajtu Komisije za tržište kapitala, nema nikakvih objašnjenja zašto su troškovi po osnovu kamata, kursnih razlika i drugih efekata ugovorene zaštite za devet mjeseci bili toliko visoki da su više nego “pojeli” kompletan, inače dobar osnovni finansijski rezultat poslovanja.
Ovi troškovi nesrazmjerno su visoki u odnosu na izdatke koje je u istom periodu po istom osnovu imala kotorska kompanija koja je na kamate, kursne razlike i druge efekte ugovorene zaštite do kraja septembra potrošila 2,39 miliona EUR.
Vlada je na sjednici održanoj u četvrtak utvrdila Predlog zakona o strukturnim mjerama i dodjeli državne pomoći u ribarstvu i akvakulturi.
Kako je saopšteno iz Vlade, tim Zakonom se uređuju način i uslovi za dodjelu sredstava podsticaja korisnicima putem uvođenja strukturnih mjera što je neophodno radi unapređivanja sektora ribarstva.
Dodaje se da se tim Zakonom uređuje i promovisanja konkurentnog ekološki i resursno održivog i društveno odgovornog ribarstva i akvakulture, podsticanja sprovođenja mjera Zajedničke ribarske politike, kao i promovisanja ravnomjernog teritorijalnog razvoja područja gdje se obavlja ova djelatnost.
Donošenje Zakona je, kako se navodi, neophodno radi usklađivanja sa pravnom tekovinom Evropske unije (EU) u cilju primjene programa podrške za sektor ribarstva, uz podjelu nadležnosti i uspostavljanje procedura kakve su definisane propisima EU.
“Zakon definiše i državnu pomoć koja se bazira na podršci iz nacionalnog budžeta i budžeta lokalnih samouprava, kao i način i uslove dodjele i vođenje evidencije”, kazali su iz Vlade.
U Crnoj Gori danas će biti umjereno do pretežno oblačno, uglavnom krajem dana i tokom noći sa padavinama, na jugu kiša a u sjevernim predjelima snijeg.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar umjeren do jak, ponegdje na udare i veoma jak, sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus šest do osam, najviša dnevna od dva do 16 stepeni.
Nedjelja, 27.11.2022.
Pretežno oblačno, povremeno sa slabim do umjerenim padavinama, u južnim predjelima kiša, na sjeveru snijeg i susnježica. U popodnevnim satima postepen prestanak padavina, na jugu i djelimično razvedravanje.
Vjetar umjeren do jak, ponegdje na udare i veoma jak, sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od -3 do 9, najviša dnevna od 0 do 13 stepeni.
U novskom Kolektivu, u subotu od 18 sati, NVO Novi Val, u okviru projekta Palma Nostra organizuje Veče ideja vrijednih širenja: O onima koji su sadili i branili drveće.
Prikazvaćemo dva govora koja su održana u okviru TEDxPodgorica 2022, a sa fokusom na temu „Misli globalno, djeluj lokalno.”
Prvi govornik je Stefan Đukić, ponosni učesnik tzv. Čempres revolucije, koji prenosi svoje impresije o odlučnoj i srčanoj pobuni građana protiv sječe stabala i izgradnje vrtića, kao i o onome što je pokretačko u ljudima – revolucija uma. Trajanje: 16 min.
U drugom video govoru, priču nam priča Miki Vujović koji predstavlja ideju iza Inicijative 100.000 stabala odnosno ”kako iz žira dobijamo hrast.” Trajanje: 17 min.
TEDx je program lokalnih, nezavisno organizovanih događaja koji okupljaju ljude koji žele da dožive iskustvo TED-a (globalno poznate konferencije kao i platforme posvećene idejama vrijednim širenja) i pokreću teme i diskusije važne za lokalnu zajednicu, a i šire.
Dođite da razmjenimo utiske, poručuju organizatori.
Kolektiv Novi
Sima Matavulja 9, Stari Grad, Herceg Novi
Subota, 26. novembar u 18 sati
Ulaz besplatan
Ovaj događaj organizuje se u okviru projekta Palma Nostra koji nastoji da edukuje, informise i podstakne građane Herceg Novog da uzmu učešće u rješavanju problema životne sredine svog grada. Projekat podrazumjeva kreiranje informativno-edukativne online platforme, prikazivanje tri dokumentarna filma koja se bave pitanjem prirodnog dobra i odnosa pojedinaca i zajednica prema prirodi, pokretanje peticije za inicijativu uspostavljanja posebne budžetske linije Opštine Herceg Novi za očuvanje, zastitu, valorizaciju promociju prirodnog nasljeđa Herceg Novog (posebno flore), potpisivanje memoranduma o saradnji sa Opštinom Herceg Novi te snimanje i prikazivanje „omaž“ dokumentarnog filma Palma Nostra, posvećenog novskim palmama kojih više nema.
Projekat Palma Nostra NVO Nov Val realizuje u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu 2 -ReLOaD2, koji finansira EU, a implementira UNDP. U Crnoj Gori ReLOaD2 program sprovodi se u partnerstvu sa petnaest opština, među kojima su Herceg Novi, Kotor, Tivat i Budva, koje čine klaster Coastal Mates.
