Najbolji sportista Herceg Novog u 2021. godini je vaterpolista PVK Jadran i reprezentacije Crne Gore, Vasilije Radović. Novski sportski kolektiv koji bio najuspješniji u 2021. godini je Stonoteniski klub „Novi”, dok je nagrada za najboljeg trenera pripala selektoru vaterpolo reprezentacije, Vladimiru Gojkoviću, odlučila je opštinska Komisija za dodjelu godišnjih priznanja u oblasti sporta.
Najbolji sportski radnik je predsjednik kluba sportskih ribara „Igalo“ i potpredsjednik Saveza sportskih ribara na moru Crne Gore, Željko Kosić. Nagrada za životno dijelo pripala je vaterpolisti Miloradu Mišku Krivokapiću, nekadašnjem golmanu Mladosti (Bijela), Kotora, Partizana i reprezentacije Jugoslavije, kasnije selektoru, treneru i sportskom radniku. Za ambasadora crnogorskog sporta izabran je vaterpolista Aleksa Ukropina.
Po izboru žirija, pored Vasilija Radovića, najuspješniji sportisti Herceg Novog u protekloj godini bili su: Milivoj Dukić (jedrenje), Danilo Radović, Marko Petković, Petar Tešanović (vaterpolo), Anđela Antunović (plivanje), Nemanja Mikulić (karate), Milana Samardžić Pecelj (odbojka), Jelena Bulajić, Slobodan Miljanić (košarka), Jakša Krivokapić (stoni tenis), Miodrag Koprivica (fudbal), Mihajlo Puhara (streljaštvo), Bogdan Seratlić (boćanje) i Aleksandar Milosavljević (sportski ribolov).
Vasilije-Radovic-Jadran-Herceg-Novi
Posebna priznanja za rezultate pripašće paraolimpijskom reprezentivcu Milošu Spaiću, kao i trenerima i aktivistima u školskom sportskom savezu Crne Gore Željku Milićeviću, Bojanu Rašoviću, Lidiji Rakočević i Jovanu Jolu Lepetiću. Priznanja za rad dodijeljena su posthumno Melaniji Andrić Erdevički i Radomiru Radu Popoviću.
Odluku o najuspješnijima u sportu Herceg Novog donosi Komisija za dodjelu godišnjih priznanja u oblasti sporta, koji čine sportski novinari i predstavnici Sekretarijata za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju. Najavljeno je da će nagrade biti uručene na ceremoniji, o čijem održavanju će javnost biti blagovremeno obaviještena.
Brod KATICA ukrcava goste u Porto Montenegru – foto S.L.
Nautičko-turistička sezona brodskih izleta u Boki je ove godine poranila jer je jedan od najvećih ovdašnjih brodova za jednodnevne izlete i krstarenja zalivom, brod „Katica“ kompanije „Koložun“ iz Tivta, već danas imao prvu ovosezonsku vožnju sa gostima.
„Katica“ je naime, pristala u marinu Porto Montenegro gdje je ukrcala 60-tak putnika – turista iz Rusije koje je odvela na jednodnevni izlet Bokom.
Uprkos relativno hladnom vremenu sa jakim sjevernim vjetrom koji je danas duvao u Boki, ruski turisti „Katicom“ su otplovili do Kotora gdje im je obezbjeđen obilazak Starog grada uz pratnju vodiča. Potom su brodom uplovili u Perast i obišli najznačajnije aktrakcije i kultuno-istorijske spomenike ovog baroknog grada. Vožnja je nastavljena obilaskom Risanskog zaliva nakon čega su turisti ponovno dovedeni do Tivta i iskrcani u Porto Montrenegru.
U posljednja 24 sata u Crnoj Gori su od posljedica koronavirusa preminule tri osobe, a registrovano je 266 novooboljelih, pokazuju trenutni podaci objavljeni na sajtu Instituta za javno zdravlje.
Pod naslovom “Prijatelji u gostima” u okviru 53. Praznika mimoze, u petak 25.02. Kulturino umjetničko društvo “Kres “ iz Novog Mesta održaće koncert u Dvorani Park sa početkom u 19 sati. Ulaz je slobodan.
Iste večeri u Gradskoj kafani održava se i gastro veče vinogradara Trške gore sa počekom u 20 sati. Na meniju će se naći slovenačke gastro delicije kao i Cviček vina, a za dobru atmosferu pobrinuće se Folklorno društvo “Kres” tamburaši Novog Mesta i klapa “Castel Nuovo”.
Takođe tokom dana, na Trgu Nikole Đurkovića, biće upriličena promocija i besplatna degustacija slovenačkih gastro proizvoda.
Rezervacije za Gastro veče, odnosno večeru po cijeni od 20€ možete obaviti putem tel. +38268005111 – Gradska kafana Herceg Novi.
Ukrajinska vojska objavila je da su dva vojnika ubijena, a 12 ih je ranjeno u granatiranju proruskih separatista u istočnoj Ukrajini. Ukrajina optužuje Rusiju za izazivanje sukoba nakon što je sinoć ruski predsjednik Vladimir Putin područje Donjecka i Luganska proglasio neovisnim.
Svjetski mediji javljaju da su ruske vojne snage počele ulaziti na područje tih dviju regija, iz čega se može zaključiti da je invazija na Ukrajinu počela.
Prema uredbama koje je potpisao Putin, ruske postrojbe ondje će obavljati takozvane mirovne funkcije. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je Rusiju za kršenje suverenosti Ukrajine. Hitno je sazvana sjednica Vijeća sigurnosti UN-a.
U Brodosplitu je jučer, 21. februara, simbolično označen početak okrupnjavanja i spajanja limova i izrade sekcija za putnički jedrenjak s nultom emisijom ispušnih plinova kojemu su elektro motori glavni pogon.
‘Električni jedrenjak’ tzv. trojarbolna škuna bit će duga 63,50 metara, široka 10 metara, visoka do glavne palube 5,35 metara. Trup i nadgrađe grade se od čelika, a jarboli će biti izgrađeni od aluminijske legure, javljaju iz Brodosplita.
Kada ne koristi jedra, brod će pogoniti dva elektromotora svaki po 150 kW koji se napajaju iz sustava baterija koje se kontinuirano pune iz različitih izvora. Kada postigne brzinu od 6 čvorova, trebat će samo 60 kilovata snage, što je za brod od 500 GT-a poprilično nezamjetna snaga. Brod će biti opremljen s 30 tona baterija koji imaju kapacitet od max 2300 kWh, ali zbog regulatornih zahtjeva imat će i dva dizelska agregata koji će se uključivati samo u slučaju potrebe ili nužde.
Sama ideja jedrenjaka s nultom emisijom došla je prije više godina te je uz rast i napredovanje DIV grupacije na području novih tehnologija sazrela do današnje realizacije. Rad na projektu je započeo u veljači 2020. godine, a sufinanciran je sredstvima u sklopu poziva ‘Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja (IRI) – faza II iz EU fondova.
Cilj projekta je istraživanje, razvoj i izgradnja eko-inovacije u obliku putničkog jedrenjaka za krstarenje za optimalno 24 putnika za koji su se razvile alternativne pogonske tehnologije i izvori energije bazirane na ekološki prihvatljivom dizajnu usmjerenim ka održivoj mobilnosti s nultom emisijom ispušnih plinova koji podržava održivost okoliša i smanjenje emisije stakleničkih plinova, zagađenje zraka i buke.
Pocetak izrade jedrenjaka
Nositelj projekta je DIV grupa, a ostvarena je suradnja sa znanstvenim institucijama s ciljem poboljšanja interakcije i transfera znanja i tehnologije između industrije i ustanova visokog obrazovanja i javnih znanstveno-istraživačkih instituta od kojih koristi ostvaruju i tvrtke i istraživači iz javnog sektora.
Osječki FERIT je zadužen za razvoj sustava pohrane kinetičke energije vjetra pretvorbom hidrokinetičke energije (hidroturbina i reverzibilni propeleri) i sustava upravljanja baterijama/integrirani energetski sustav broda (pohrana energije, nadzor i praćenje rada, upravljanje,…), dok splitski FESB radi na sustavu jedrilja, automatizacije jedrilja (robotizacija), vjetroturbinama i foto naponskim panelima.
Na pramcu i krmi postojat će dvije vertikalne vjetroturbine koje će opskrbljivati brod strujom dok je u luci sa spuštenim jedrima. Na krovu nadgrađa bit će postavljena fotonaponska solarna elektrana. Brod će tako biti opskrbljen strujom i vodom iz potpuno obnovljivih izvora, a svu će energiju dobiti bez ikakve emisije CO2. Tako da, osim što će biti 100% ‘zelen’, brod praktički neće imati nikakvih troškova za gorivo i napajanje pogonskih strojeva.
Ono što ovaj električni jedrenjak izdvaja od sličnih plovila je to što će prema ideji Tomislava Debeljaka brod prilikom plovidbe na jedra ujedno puniti baterije, i to na vrlo domišljat način.
Naime, osim sustava vjetroturbina, hidroturbina i solarnih panela koristit će se i sustav brodskih vijaka s promjenjivim usponom, s posebnom geometrijom krila, koji prilikom jedrenja služi kao hidroturbina. Ovaj će “reverzibilni vijak” puniti baterije velikog kapaciteta u potpalublju. Osim toga moći će kontrolirati sve informacije na brodu koje će se skupljati na komandnom mostu.
Od meteoroloških podataka, kako bi zapovjednik znao gdje je najpovoljniji vjetar, do apsolutno svih sustava broda i pogona, zalihe struje u baterijama, funkcioniranja motora, solarnih panela, vjetroelektrana, tople vode, potrošnje energije… Ujedno, kontroliranje svih “prihoda” i rashoda” energije na brodu.
Imat će klasu putničkih brodova neograničene plovidbe i moći će ploviti po svim morima svijeta. Tijekom domaće turističke sezone plovit će Jadranskim morem po obalama Hrvatske, Italije, Slovenije, Crne Gore, Albanije i Grčke, a van sezone Karipskim otočjem i drugim turističkim destinacijama.
Gusti od kobasica – Agroturizam Konavle – foto Dubrovniknet
U centralnom događaju manifestacije „Gusti od kobasica” jučer je na Grudi u Konavlima napravljena rekordna kobasica dugačka 143,17 metra u jednom komadu. To je ujedno i najduža ovakva kobasica u Hrvatskoj u zadnje vrijeme. Kobasice su radili članovi Agroturizma Konavle i posjetitelji uz stručno vodstvo dr. sc. Maria Bratulića. Ova rekordna kobasica izrađena je, po originalnoj recepturi, uz dodatak dubrovačke malvasije i začinskog mediteranskog bilja ubranog u Konavlima. Događaj je privukao brojne proizvođače, ali i ljubitelje ove mesne delicije. Nakon izrade kobasica je izmjerena, a potom pečena i degustirana.
Uz pripremu kobasice odvijala se i dodjela nagrada i diploma svim natjecateljima koji su donijeli svoje uzorke domaćih kobasica na ocjenjivanje. U konkurenciji 42 uzorka šampion „Gusti od kobasica 2022.” je Niko Đivanović čime je na najbolji mogući način najavio i skorašnje otvaranje vlastitog obiteljskog pogona za proizvodnju suhomesnatih proizvoda, prvog takve vrste u našoj županiji. Ukupno je dodijeljeno 12 zlatnih, 19 srebrenih te 6 brončanih diploma dok jedan uzorak nije ocijenjen jer je stručni žiri zaključio da nije spreman za konzumaciju bez termičke obrade, što je bio jedan od kriterija za sudjelovanje.
Manifestacija „Gusti od kobasica” nastavak je aktivnosti Agroturizma Konavle započet prije dvije godine uz potporu Ministarstva turizma i Dubrovačko neretvanske županije, a koji ima za cilj podizanje kvalitete tradicijskih proizvoda i daljnji razvoj agroturističke ponude Konavala.
Promocija knjige Marine Stanišić “Bokeška brojanica” u okviru 53. Praznika mimoze biće održana u Gradskoj kafani u srijedu, 23. februara 2022. godine u 18 časova.
Novljanka Marina Stanišić, diplomirani filolog, objavila je knjigu priča “Bokeška brojanica”, novi spisateljski đir kroz vrijeme i gradske storije o ljubavi, zapis o stamenoj bokeškoj ženi koja je “stub familije“.
Stanišić je, zbog velikog interesovanja, priredila i dopunjeno, luksuzno opremljeno reprint izdanje izuzetno uspjšne knjige “Gulozece iz bokeškog kuvara I”.
Oba naslova odgovaraju duhu Praznika mimoze, duhu Novog i lijepim novskim tradicijama. Promocija je po zamisli autorke dogovorena u Gradskoj kafani, a zamišljena kao stara čajanka u Novom.
Osim autorke, o knjigama će govoriti Milina Kovačević, kao predstavnica NVU Ruke („Gulozece iz bokeškog kuvara“) i Vitka Vujnović, novinarka („Bokeška brojanica“).
U vrijeme kada su bili redovni i uobičajeni popodnevni susreti Novljana i Novljanki vratiće nas muzičke numere koje će izvoditi Batrić Bato Kontić i kostimirani plesni par Bjanka i Lukas. Planirana je degustacija čuvenih bokeških torti – i Novske i Peraške, koje će pripremiti autorka, a uz njih skoro zaboravljeni domaći višnjak.
Kako priliči Prazniku mimoze, promocija će uz malo nostalgije donijeti nesporno mnogo ljepote nekih prošlih vremena, a da ne govorimo o slatkim zalogajima kojima se lako stiže do svakog ljudskog srca.
Marina Stanišić, diplomirana je filološkinja (engleski i italijanski jezik). Do sada je objavila dvije knjige – “Gulozece iz bokeškog kuvara I” i “Hercegnovski rječnik romanizama”. Stalni je učesnik stađunskih fešti NVU Ruke, pridružuje se humanitarnim akcijama, organizovala je pokladske večeri, predstavnik je NVO Bokeška gulozeca.
Promocija će biti organizovana uz poštovanje važećih mjera donesenih u cilju suzbijanja pandemije COVID – 19.
Austrija od utorka ublažava uvjete ulaska u zemlju nakon dvomjesečnih ograničenja zbog covida-19 te će u zemlju moći ući svi koji su cijepljeni i koji su preboljeli bolest te osobe s negativnim testom na virus SARS-Cov-2.
Tijekom posljednja dva mjeseca u Austiju su mogli ući samo cijepljeni, no za turističku industriju je važno da primi što više gostiju tijekom ostatka zimske sezone, ne samo iz Njemačke.
Od 5. ožujka u Austriji se ukidaju gotovo sva ograničanja, osim nošenja FFP2 maski u nekim javnim prostorima.
Izuzetak je Beč koji za sada djelomično zadržava mjere protiv koronavirusa u nekim sektorima, poput gastronomije.
Sedmodnevna incidencija koja je iznosila oko 2200 slučajeva na 100.000 stanovnika je u padu, a stanje u bolnicama, posebice na intenzivnoj njezi, je stabilno.
Problem „neradne nedjelje“ treba riješiti prije početka ljetnje turističke sezone, ocijenili su predstavnici Unije poslodavaca (UPCG) i Grupacije malih prehrambenih objekata.
Oni su na sastanku konstatovali da je neradna nedjelja institut koji je u Crnu Goru uveden nasuprot volji velikog dijela privrednika iz sektora trgovine i da u što skorijem roku mora biti revidiran i izmijenjen tako da odgovori na realne potrebe i poslodavaca i zaposlenih.
„Hitnost djelovanja po ovom pitanju prije svega diktira dolazeća ljetnja turistička sezona“, navodi se u saopštenju UPCG.
Predstavnici UPCG i Grupacije razgovarali su o perspektivama i mogućnostima dalje saradnje u cilju poboljšanja poslovnog ambijenta za preduzetnike i kompanije koje posluju u sektoru trgovine.
„Fokus sastanka bio je član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji predviđa neradnu nedjelju u sektoru trgovine, kao i potreba da se u što skorijem roku to rješenje upodobi realnim potrebama privrede i ekonomskih aktivnosti, naročito u toku trajanja turističke sezone“, navodi se u saopštenju.
Predstavnici UPCG predstavili su svoje aktivnosti u vezi sa tom temom koje su sprovođene od samog početka, odnosno od 2019. godine kada je došlo do uvođenja neradne nedjelje, podnošenje Inicijative za ispitivanje ustavnosti predmetne odredbe Zakona o unutrašnjoj trgovini i veći broj inicijativa donosiocima odluka, da se jedno ovakvo rješenje treba i mora modifikovati tako da bude u interesu poslodavaca i zaposlenih, a u krajnjem i države.
„Takođe, predstavnici UPCG saopštili su svoja očekivanja da će se nastaviti razmatranje ovog pitanja kroz mehanizme tripartitnog socijalnog dijaloga među predstavnicima poslodavaca, zaposlenih i Vlade, budući da se na taj način najlakše može doći do rješenja koje je prihvatljivo za sve“, dodaje se u saopštenju.
Predstavnici malih trgovina smatraju da se u cilju regulisanja rada nedjeljom za sektor trgovine treba pozvati na uporedna rješenja iz zemalja Evropske unije (EU).
Slovenački model
Oni su posebno apostrofirali model koji se održivim pokazao u Sloveniji, a koji podrazumijeva dozvolu da nedjeljom rade trgovački objekti manji od 100 metara kvadratnih površine, pri čemu se nedjeljom u trgovinama angažuju osobe koje nijesu u radnom odnosu sa tim privrednikom.
